Naslovna strana Izreke otaca. Izdanje iz 1540. tiskano u Bologni.

IZREKE OTACA

Cijeli Izrael ima udjela nabuducem svijetu, kao što jereclIDo:A narod Tvoj, svi su u Iz 60. 21njem pravedni, dovijekace baštiniti zemlju, mognasada izdanci, mojih rukudjelo, za slavu i diku.

I

1. Mojsije primi Nauk sa Sinaja, i predade Avot

ga Jhošui, a Jhošua starcima, starci proro-cima, a proroci ga predadoše clanovima Ve-likog sabora. Oni rekoše tri rijeci:

• Budite uzdržani u sudu!• Podignite ucenika mnogo!• Sacinite ogradu oko Nauka!

2. Pravednik Šimon bijaše jedan od posljed­njih iz Velikog sabora. On bijaše rekao:

Na trima temeljima svijet stoji: na Na­uku, na službi i na vršenju milosrdnihdjela.

3. Antigonos iz Sohoa primi [Nauk] od Pra-vednika Simona. On bijaše rekao:

Ne budite poput slugu koji služe gospo­daru radi toga da bi dobili nagradu, vec

143

144

budite poput slugu koji služe gospodarune radi toga da bi dobili nagradu, te nekastrah nebeski bude nad vama.

4. Josej, sin Joezerov iz Crede i Josej, sin Jo­hananov iz Jeruzalema, primiše [Nauk] odnjih. Josej, sin Joezerov iz Crede rece:

Neka tvoj dom bude sastajalište mud­rih, napraši se prahom nogu njihovih i pijžedno rijeci njihove.

5. Josej, sin Johananov iz Jeruzalema, rece:Neka tvoj dom bude širom otvoren i

neka sirotinja bude clan doma tvojega!Ne razgovaraj odviše sa ženom.

S vlastitom ženom - receno je, još manjesa ženom druga svoga. Tako rekoše mudri:Svatko tko odviše razgovara sa ženom, stva­ra sebi zlo, zapostavlja rijeci Nauka te muje kraj nasljedstvo pakla.

6. Jhošua, sin Prahjin i Nitaj Arbelicanin pri­miše [Nauk] od njih. Jhošua, sin Prahjin,rece:

Pribavi sebi ucitelja te ceš steci s2bidruga! i

Sudi svakog covjeka prema njegovojboljoj strani.

7. Nitaj Arbelicanin rece:Udalji se od zla susjeda i ne udružuj

se s opakim! iNe ocajavaj, kazna ce [ih] stici!

8. Jhuda, sin Tabajev i Šimon, sin Šetahovprimiše [Nauk] od njih. Jhuda, sin Taba­jev, rece:

Ne izigravaj pravozastupnika! iKada parnicari budu stajali pred tobom,

neka budu u tvojim ocima kao da su krivi,a kada se udalje od tebe, neka budu u tvo-

jim ocima kao da su nedužni, pošto su sevec podvrgli sudu.

9. Šimon, sin Šetahov, rece:Ispituj svjedoke što više i budi oprezan

u rijecima svojim kako ne bi iz njih na­ucili da slažu.

10. Šmaja i Avtalion primiše [Nauk] od njih.Šmaja rece:

Ljubi rad, a mrzi visoko gospodstvo ine predstavljaj se vlastima.

11. Avtalion rece:Mudri, budite oprezni u rijecima svo­

jim, kako ne blste zaslužili izgnanstvo, jercete hiti izgnani u mjesto loše vode, a u­cenici koji za vama dodu pit ce i umrijetce, te ce Ime Neba biti oskvrnuto.

12. Rilel i Šamaj p~imiše [Nauk] od njih. Hi­leI rece:

Budi ucenik Aharonov, koji voli mir istremi miru, voli stvorenja i privodi ihbliže Nauku.

13. On bijaše rekao:Tko uznosi ime - ime gubi; a tko ne

dodaje - oduzima; tko nece da uci - ne­ka umre; a tko se bude služio krunom ­nestat ce.

14. On bijaše rekao:Ako necu ja sebi, tko ce mi, i ako sam

ja sam -- što sam, i ako ne sada, a kada?15. Šamaj rece:

Ustali svoje ucenje Nauka. Govori malo,a cini mnogo. Primaj svakog prijazno oza­rena lica.

16. Raban Gamliel rece:Pribavi sebi ucitelja te se udalji od

10 Talmud 145

II""

I

I I

Zah 8, 16

146

dvojbe. Ne pretjeruj u proizvoljnoj procje­ni desetine.

17. Šimon, sin njegov, rece:Cijeli sam život rastao medu mudrima

ne nadoh ništa bolje za tijelo od šutnje;Nije važno ucenje nego djelo; iTko pretjeruje u rijecima, navlaci gri­

jeh.18. Raban Šimon, sin Gamlielov, rece:

Na trima temeljima svijet postoji: naistini, na zakonu i na miru! Jer je receno:Istinito i miroljubivo sudite na vratimagradskim!

II

1. Rabi rece: Koji je to pravi put koji covjektreba da odabere?

Svaki onaj što donosi slavu onome kojiradi; i

Budi oprezan i pri lakoj zapovijesti ipri teškoj, jer ne znaš koja je nagrada za[izvršenje] zapovijesti. Uzmi u obzir gubi­tak pri [izvršenju] zapovijesti prema na­gradi za nju, a nagradu za prijestup pre­ma onome što gubiš time. Obrati pozornostna troje, te neceš stici do prijestupa. Znajšto je iznad tebe: oko koje gleda i uho ko­je sluša, a sva se tvoja djel:1 u knjigu za­pisuju.

2. Raban Gamliel, sin rabi Jhude Kneza, rece:Lijepo je proucavati Nauk uz svjetovni

posao, jer trud za oboje cini da se zabora­vi na grijeh;

~Kraj svakog nauka koji ne prati tje­

lesni rad ništavan je i povlaci za sobomgrijeh; i

Svi koji rade za javno dobro neka tocine radi Imena Neba, jer ce im se po za­sluzi otaca njihovih pomoci; pravo njihovostoji zauvijek, a za vas cu uspostaviti na­gradu veliku kao da ste postupili [po za­povijesti] .

:1. On bij aše rekao:Budite oprezni prema vlastima, jer se

one sprijateljuju s covjekom samo radi svo­jih potreba. Cine se prijazne dok im je do­bro, a ne stoje uz covjeka kad je u stisci.

4. On bijaše još rekao:Ucini mu po volji kao da je po tvoJoJ

volji, kako bi on ucinio po tvojoj volji kaoda je po njegovoj volji, odreci se svoje vo­lje radi njegove volje kako bi se on odre­kao volje drugih radi tvoje volje.

!i. Hilel rece:Ne izdvajaj se iz zajednice,Ne vjeruj u sebe sve do dana smrti.

svoje,Ne sudi druga svoga sve dok ne dospi­

ješ na njegovo mjesto i ne kazuj rijec ko­ja se ne može saslušati, jer ce se konacnoipak cuti, i

Ne reci: kad budem imao vremena uci­nit cu, jer možda nikada neceš ni imativremena.

li. On bijaše rekao:Neznalica se ne boji grijeha, aneuceni

nije pobožan,Stidljivac ne može uciti ni nestrpljivac

poucavati,

lU' 147

I

IIII

149'

Šimon, sin Ntanelov boji se grijeha, aElazar, sin Arahov, vrelo koje je sve

bogatije [vodom].12. On bijaše rekao:

Ako bi svi mudraci Izraela bili na jed-

noj plitici vage, a Eliezer, sin Horkanosov,na drugoj plitici, on bi sve pretegnuo.Aba Šaul rece u njegovo ime:

Ako bi svi mudraci Izraela bili na jed­

noj plitici vage, a s njima cak i Eliezer,sin Horkanosov, a na drugoj plitici Elazar,sin Arahov, on bi sve pretegnuo.

13. On im rece: ti

Izidite i vidite koji je dobar put kojemse covjek treba prikloniti!Rabi Eliezer rece:

Dobro oko.Rabi Jhošua rece:

Dobar drug.Rabi J osej rece:

Dobar susjed.Rabi Šimon rece:

Koji vidi ono što se rada.Rabi Elazar rece:

Dobro srce.On im rece:

Vidim ja rijeci Elazara, sina Arahovog,iz vaših rijeci, jer njegove rijeci ukljucujuvaše rijeci.On im rece:

Izidite i vidite koji je loš put od kojegse covjek treba udaljiti.!Rabi Eliezer rece:

Zlo oko.Rabi Jhošua rece:

Zao drug.

I

t

,Nije svaki onaj koji mnogo trguje ­mudar, i

U mjestu u kojem nema ljudi nastojbiti covjek.

7. On takoder, vidje lubanju kako plovi navodi. Rece joj:

Utopiše te, jer si ih utapala, na krajuce oni koji te utopiše biti utopljeni.

8. On bijaše rekao:Što više mesa, to više crva; što više

imanja, to više briga; što više žena, to vi­še praznovjerja; što više sluškinja, to višeraskalašenosti; što više slugu, to više kra­de. Što više Nauka, to više života; što višeškola, to više mudrosti; što više savjeta, toviše razuma; što više pravde, to više mira.Tko stekne dobro ime, sebi ga stjece, tkostekne sebi rijeci Nauka, stjece sebi životna onom svijetu.

9. Raban Johanan, sin Zakajev, primi [Nauk]od Hilela i Šamaja. On bijaše rekao:

Ako si ucio mnogo Nauka, ne drži daje to tvoja zasluga, jer si radi toga stvoren.

10. Petoricu ucenika imadaše raban Johanan,sin Zakajev. Evo koji su:

rabi Eliezer, sin Horkanosov,rabi Jhošua, sin Hananjin,rabi Josej Svecenik,rabi Šimon, sin Ntanelov, irabi Elazar, sin Arahov.

11. On bijaše nabrojao njihove vrline:Eliezer, sin Horkanosov, ovapnjena je

jama koja ne gubi ni kapi;Jhošua, sin Hananjin - blago onoj ko­

ja ga rodi;Josej Svecenik je pobožan;

148

1. Akavja, sin Mahalalelov, rece:Pazi na tri stvari, pa neceš stici do pri­

jestupa. Znaj odakle si došao i kamo ideši pred kim treba da u buducnosti položišracun. Odakle si došao - iz smrdljive ka­pi, i kamo ideš - u mjesto praha, crva ikukaca, a pred kim u buducnosti treba dapoložiš racun - pred kraljem nad kraljevi­ma, Svetim, neka je blagoslovljen!

151

JI 2, 13

III

s molitvom, a kada se moliš - ne cini odsvoje molitve ustaljeni red, vec [išti] milo­srde i sažaljenje od Svedržitelja, kao štoje receno: Jer je On sažaljiv i milosrdan,spor na gnjevu i milosti pun, i nad zlomse ražali; i

Ne budi opak prema samom sebi.1B. Rabi Elazar rece:

Udubi se u izucavanje Nauka!Znaj što ceš odgovoriti raspusniku! iZnaj pred kim se trudiš i tko je tvoj

poslodavac, koji ce ti platiti za djelo tvoje.Ul. Rabi Tarfon rece:

Dan je kratak, posla je mnogo, radnicisu lijeni, placa je velika, a domacin ipakpožuruje.

20. On bijaše rekao:Nije tvoje da završiš posao, ali nisi slo-

bodan ni da ga se odrekneš. Ako si mnogoizucavao Nauk, dat ce ti se velika placa,jer je vjeran tvoj poslodavac koji ce tiplatiti za tvoje djelo, i da znaš da ce pra­vednici biti nagradeni u buducnosti.

~

.~

I

!Rabi Josej rece:

Zao susjed.Rabi Simon rece:

Tko zajmi, a ne vraca. Jel' onaj kojizajmi od covjeka, kao da zajmi od Svedr­žitelja, kao što je receno: Opaki zajmi aline vraca, a pravednik se sažaljeva i daje.Rabi Elazar rece:

Zlo srce.On im rece:Vidim ja rijeci Elazara, sina Arahovog, izvaših rijeci, jer njegove rijeci ukljucujuvaše rijeci.

14. Oni rekoše tri rijeci:Rabi Eliezer rece:

Neka ti cast tvoga druga bude mila kaotvoja, i neka ti ne bude lagodno srditi se;

Obrati se dan prije svoje smrti; iGrij se na vatri mudraca, ali budi o­

prezan sa žeravkom njihovom, da se neopeceš. Jer je ujed njihov ujed lisice, ubodnjihov ubod škorpiona, siktanje njihovosiktanje zmije, a sve su rijeci njihove kaousijana žeravica.

15. Rabi Jhošua rece:Zlo oko i zli nagon i mržnja prema stvo­

renjima izbacuju covjeka iz svijeta.16. Rabi Josej rece:

Neka ti blago druga bude milo kaotvoje;

Pripravi sebe sama za izucavanje Na­uka, jer ti on ne pada u nasljede; i

Sva tvoja djela neka budu zaradi Ime­na Neba.

17. Rabi Simon rece:Budi pažljiv pri citanju Cuj, Izraele!

150

Pnz 6, 4-5; 11,13-21Br lS, 37-41

Ps 37, 21

Ps 1, 1

Mal 3, 16

Tuž 3, 28

Iz 28, 8

Ez 41, 22

152

2. Rabi Hanina, zamjenik velikih svecenika,rece:

Moli se za dobrobit državne vlasti, jerbi bez straha od nje covjek bližnjega svo­ga živa progutao.

3. Rabi Hananja, sin Tradjonov, rece:Ako dvojica sjede i medu njima nema

rijeci Nauka, to je onda zbor glupaka okojem je receno: I u zbor glupaka ne sjeda.

Ali ako dvojica sjede i medu njima imarijeci Nauka, onda se Sveprisutnost nasta­nila medu njima, jer je receno: Tada pro­govoriše bogobo.iažljivi, covjek s bližnjimsvojim, a Bog ih cu i posluša i dade za­pisati pred sobom knjigu spomenicu zabogobojažljive i one koji štuju ime Njegovo.

Imam ovdje samo za dvojicu. A odaklenam da cak i jednome, koji sjedi i bavi seNaukom, Sveti, blagoslovljen neka je, od­reduje placu? Jer receno je: Neka sjedi usamoci i šuti jer mu On to nametnu.

4. Rabi Simon rece:Trojica koji su jeli za istim stolom i ne

rekoše nad njim ni rijeci Nauka, kao da sujeli od žrtava mrtvim bogovima, jer je re­ceno: Svi su stolovi puni bljuvotina, necis­ti, mjesta nema ...

Ali trojica koji su jeli za istim stolomi rekoše nad njim rijeci Nauka, kao da sujeli sa stola Svedržitelja. Jer je receno:Ovo je stol koji stoji pred Gospodom.

5. Rabi Hanina, sin Hahinajev, rece:Onaj koji je budan nocu i hodi po putu

sam i otvara svoje srce besposlicama, do­vodi sebe u smrtnu opasnost.

6. R.abi Nhunja, sin Hakanin, rece:

Svaki onaj koji na sebe prima jaramNauka - oslobada se jarma državne vlastii jarma svjetovnog rada; a svaki koji od­bacuje sa sebe jaram Nauka, namece sebijaram državne vlasti i jaram svjetovnog ra­da.

7. Rabi Halafta, sin Dosin, iz Kfar-Hananje,rece:

Medu desetoricom, koji sjede i bave seNaukom nastanjuje se Sveprisutnost, jerje receno: Bog stoji u zajednici božjoj. Ps 82, 1

A odakle [znamo da je tako] cak i me-du petoricom? OdatJ.e što je receno: Svoju Am 9, 6cetu osnova na zemlji.

A odakle cak i medu trojicom? Odatlešto je receno: U božanskoj sredini ce suditi. Ps 82, 1

A odakle cak medu dvojicom? Odatlešto je receno: Tada progo'voriše bogobojaž- Mal 3, 16

ljivi, covjek s bližnjim svojim, a Bog ih cui po <;luša.

A odakle [znamo da to vrijedi] cak iza jednoga? Odatle što je receno: Na sva- Izl 20, 24

kom mjestu koje odredim da se moje imespominje, doci cu k tebi da te blagoslo-vim.

8. Rabi Elazar iz Bartote, rece:Daj mu od onoga što je njegovo, jer

ste i ti i ono što je tvoje njegovi. - Takorece po Davidu: Jer od Tebe je sve i iz Tvo- 1 Ljet 29, 14

je ruke dadosmo tebi.9. Rabi Jaakov rece:

Onaj koji hodi putem uceci, pa prekinesvoje ucenje i kaže: Kako je lijepa ovabiljka, kako je lijepa ova oranica, navodina se Spis, kao da je doveo sebe u smrtnuopasnost.

153

Pnz 4, 9

Pnz 4, 9

154

10. Rabi Dostaj, sin Janajev, rece u ime rabiMeira:

Svaki onaj koji zaboravi i jednu rijeciz ovoga ucenja, navodi na se Pismo, kao daje doveo sebe u smrtnu opasnost, jer jereceno: Samo pazi na se i dobro cuvaj du­šu svoju, da ne zaboraviš ono što vidješeoci tvoje.

Moglo bi [se pomisliti da to vrijedi] caki za onoga kome njegovo ucenje postadepreteško, tome pouka govori: Neka ne išce­zne iz srca tvoga ni jednog dana tvoga ži­vota, taj sebe nece dovesti u smrtnu opas­nost sve dok ne sjedne i ne dopusti da muone išceznu iz srca.

11. Rabi Hanina, sin Dosin, rece:Onomu kome je strah od grijeha prec~

od mudrosti, mudrost mu je postojana, aonome kome je mudrost preca od strahaod grijeha, mudrost mu nije postojana.

12. On bijaše rekao:Svakome onom komu su dj')la veca od

mudrosti, mudrost je postojana, svakomeonom kome je mudrost veca od djela, mu­drost nije postojana.

Svaki onaj koji je ugodan ljudima iSvedržitelju je ugodan, a svaki onaj kojinije ugodan ljudima, ni Svedržitelju nijeugodan.

13. Rabi Dosa, sin Harkinasov, rece:Jutarnje spavanje, vino u podne, djeti­

nji razgovor i sjedenje na skupovima ne­ukih izbacuju covjeka iz svijeta.

14. Rabi Elazar Modiinjanin rece:Tko oskvrnjuje svetinje, prezire blag­

dane, cini da lice druga njegova problijedi

pred mnoštvom, kida savez Avrahama, ocanašega, bezocno i u suprotnosti s halahomtumaci Nauk, unatoc tome što poznaje Na­uk i cini dobra djela, nema udjela na ono­me svijetu.

15. Rabi Jišmael rece:Budi uslužan prema glavaru, uljudan

prema mladem i primaj svakog covjeka sradošcu.

16. Rabi Akiva rece:

Podsmijeh i lakomislenost navikavaj ucovjeka na blud. Predanje je 'ograda zaNauk, desetine ograda za bogatstvo, zavje­ti ograda za izdvojenost, a ograda za mud­rost je šutnja.

17. On bij aše rekao:Omiljen je covjek [Bogu], jer ga je

stvorio po [svom] oblicju. Iz posebne muje ljubavi dano na znanje da je stvoren pooblicju Božjem, kao što je receno: Jer po Post 9, 6oblicju Božjem stvori covjeka.

Omiljeni su Izraelci [Bogu] jer su na­zvani sinovima Svedržitelja. Iz posebne imje ljubavi dano na znanje da su nazvanisinovima Svedržitelja, jer je receno: Sino- Pnz 14. 1vi ste Gospoda, Boga svoga.

Omiljeni su Izraelci [Bogu], jer im jedano dragocjeno orude. Iz posebne im jeljubavi dano na znanje da im je dano dra­gocj2no orude kojim je stvoren svijet, jerje receno: Jer vam dobru pouku dadoh, Na- Izr 4, 2

uk svoj, ne napuštajte ga.18. Sve je predvideno, a sloboda [izbora] je

dana, i po dobroti se sudi svij"etu, ali sveprema prevazi djela.

19. On bijaše rekao:

155

Jr 17, 6

Jr 17, 8

156

Sve je dano pod jamstvom, a preda jerazapeta nad svim živim. Trgovina je otvo­rena i trgovac daje na dug, a bilje.žnica jeotvorena i ruka piše. I svatko tko hocezajmiti neka dode, pa nek zajmi. A bla­gajnici obilaze neprestano, svakoga dana inaplacuju od covjeka znao on to ili ne znao.A imaju se na što osloniti, jer je zakon pra­vedan - i sve je spremno za gozbu.

20. Rabi Elazar, sin Azarjin, rece:Ako nema Nauka - nema lijepog po­

našanja, ako nema lijepog ponašanja ­nema Nauka. Ako nema mudrosti - ne­ma straha, ako nema straha - nema mu­drosti. Ako nema znanja -nema razuma,ako nema razuma - nema znanja. Akonema brašna - JlQma Nauka, ako nemaNauka - nema brašna.

21. On bijaše rekao:Na što je nalik onaj cija je mudrost

veca od djela njegovih? Na drvo s mnogo­brojnim granama, a slabim korijenjem, pakad naide vjetar, išcupa ga i izvrne. Zatoje receno: Jer ce biti kao vrijes u suho dolui nece vidjeti da dobro nailazi i nastavatce isušene predjele pustinje, zemlju slanui nenastanjenu.

Ali, na što je nalik onaj cija su djelamnogobrojnija od mudrosti njegove? Nadrvo cije su grane malene, a korijenje ja­ko, pa kad bi naišli svi vjetrovi svijeta ipuhnuli u nj - ne bi ga pomaknuli s mje­sta njegova. Zato je receno: Jer ce biti kaodrvo zasadeno kraj vode, što k potoku ko­

rijenje šalje, ne boji se dolaska žege, jerce mu listovi biti svježi, a u sušnoj godini

nece brinuti, nece prestati da donosi plod.22. Rabi Elazar Hisma rece:

Gnijezda i uvodna poglavlja o mijeni[žene] srž su halaha-propisa; znanost izra­cunavanja vremena i matematika su pri­prema za :;l.stronomiju.

IV

1. Ben Zoma rece:Tko je mudar? Onaj koji uci od svakog

covjeka, jer je receno: Prosvijetliše mi pa- Ps 119, 99met svi koj~ me ucahu.

Tko je junak? Onaj koji savladava na-gon svoj, jer je receno: Bolji je onaj koji Izr 16, 32je spor na srdžbi od junaka, i tko nad so-bom vlada od osvajaca grada.

Tko je bogat? Onaj koji se raduje svo-jem udjelu, jer je receno: Trudom ruku Ps 128, 2

svojih da se hraniš, blago tebi i dobro ceti biti. Blago tebi - na ovom svijetu i do-bro ce ti biti - na onome svijetu.

Tko je cijenjen? Onaj koji cijeni svastvorenja, jer je receno: Jer ja cijenim one 1 Sam 2, 30koji mene cijene, a koji me preziru bit ceosramoceni.

2. Ben Azaj rece:Hitaj [da ispuniš] laku zapovijest, a bje­

ži od prijestupa, jer zapovijest vuce za so­bom zapovijest, a prijestup vuce za so­bom prijestup. Jer je placa za zapovijest- zapovijest, a placa za prijestup - pri­jestup.

157

-

158

3. On bijaše rekao:Ne preziri ni jednog covjeka, 1 ne

prelazi ni preko jedne stvari. Jer nemacovjeka koji nema svoj cas i nema stvarikoja nema svoje mjesto.

4. Rabi Levitas iz Javnea rece:Budi vrlo, vrlo skroman, jer su covje­

kova nada - crvi.

5. Rabi Johanan, sin Brokin, rece:Tko tajno oskvrne Ime Neba, naplatit

ce mu se javno. Svejedno je li zbog grijehaiz nehata, ili zbog opacine s umišljajempri oskvrnjenju Imena.

6. Rabi Jišmael, sin njegov, rece:Tko uci radi toga da bi poucavao

dat ce mu se da uci i da poucava, a tko uciradi toga da bi izvršavao - dat ce mu seda uci i da poucava, da cuva i da izvršava.

7. Rabi Cadok rece:Ne pravi sebi [od Nauka] vijenac da bi

njime sebe velicao, niti trnokop da bi nji­me kopao.A Rilel bijaše rekao ovako:

Tko upotrijebi krunu - nestat ce.Ovako da uciš:

Svatko tko se koristi rijecima Nauka­stavlja svoj život van svijeta.

8. Rabi Josej rece:Svatko tko štuje Nauk - bit ce osobno

štovan od svih stvorenja; svatko ko oskvr­njuje Nauk - bit ce osobno oskvrnut odsvih stvorenja.

9. Rabi Jišmael, sin njegov, rece:Tko se uzdržava od sudenja, skida sa

sebe neprijateljstvo, pljacku i krivokletstvo,

a tko je bahat pri pravorijeku -. taj jelud, opak i drska duha.

10. On bijaše rekao:Ne budi jedini sudac - jer nema jedi­

nog suca nego jedan. I ne reci: Prihvatitemoje mišljenje, jer oni imaju pravo na to,a ne ti.

11. Rabi Jonatan rece:Svatko tko proucava Nauk u bijedi ­

doci ce konacno i do toga da ga proucavau bogatstvu.

Svatko tko zanemaruje Nauk u bogat­stvu - doci ce konacno i do toga da gazanemaruje u bijedi. •

12. Rabi Meir rece:Smanji poslove, bavi se Naukom, budi

skroman pred svakim covjekom. Ako si za­nemario Nauk, ima takvih besposlenih ibez tebe mnogo, a ako si se trudio ucecii izvršavajuci Nauk - ceka te za to velikaplaca.

13. Rabi Eliezer, sin Jaakovljev, rece:Tko izvršava jednu zapovijest - stje­

ce sebi jednog branioca, a tko cini jedanprijestup - stjece sebi jednog tužioca. O­bracenje i dobra djela štit su od kazne.

14. Rabi Johanan Postolar rece:Svaki skup koji je radi neba - održat

ce se, ali koji nije radi neba - nece seodržati.

15. Rabi Elazar, sin Samuin, rece:Neka ti bude cast tvoga ucenika mila

kao da je tvoja, cast tvoga druga kao stra­hopoštovanje prema tvome ucitelju, a stra­hopoštovanje prema tvome ucitelju - kaostrah od neba.

159

16. Rabi Jhuda rece:Budi oprezan pri ucenju - jer je nehat

pri ucenju isto što i grijeh s umišljajem.17. Rabi Simon rece:

Tri krune postoje: kruna Nauka, krunasvecenicka i kruna kraljevska, ali krunadobra imena sve ih nadvisuje.

18. Rabi Nehoraj rece:Preseli se u mjesto gdje ima Nauka. I

nemoj reci: Neka on dode za tobom; iliNeka ga drugovi tvoji zgotove za te­

be! iNe oslanjaj se na svoj razum.

19. Rabi Janaj rece:Nismo kadri [shvatiti] ni spokojstvo o­

pakih, a kamoli patnje pravednih.20. Rabi Matja, sin Herešov, rece:

Pozdravi prvi svakog covjeka!Budi rep lavovima, ali ne budi glava

lisicama.21. Rabi Jaakov rece:

Ovaj je svijet slican predvorju onogasvijeta. Pripremi se u predvorju kako bimogao uci u dvoranu.

22. On bijaše rekao:Ljepši je jedan cas obracenja i dobrih

djela na ovom svijetu od svega života naonom svijetu.

A ljepši je jedan cas duševnog mira naonom svijetu od sveg života na ovom svi­jetu.

23. Rabi Simon, sin Elazarov, rece:Ne umiruj druga svoga u casu srdžbe

njegove!Ne tješi ga dok njegov mrtvac pred

njim leži!

160

I Ne pitaj ga u casu zavjeta njegova! iNe nastoj vidjeti ga u casu prijestupa

njegova!24. Smue1.Mali rece:

Ne raduj se pri padu neprijatelja svoga Izr 24, 17

i neka ti ne zaig.ra srce kad posrce.25. Rabi Josej, sin Jhudin iz Kfar-Habavlija,

rece:Tko uci od malenih, kome je on slican?

- Onome koji jede kiselo grožde i pijevino s tijeska svoga.

A tko uci od staraca, kome je on slican?- Onome koji jede zrelo grožde i pije sta-ro vino. •Rabi rece:

Ne gledaj u krcag, vec u ono što je unjemu. Postoji novi krcag pun staroga[vina] i stari u kojem ni novoga nema.

26. Eliša, sin Avujin, rece:Tko uci dok je dijete, cemu je slican?

Crnilu pisanom po novom papiru.A tko uci pod starost, cemu je on slican?

Crnilu pisanom po brisanom papiru.27. Rabi Elazar Hakapar rece:

Zavist, pohlepa i castoljublje cine dacovjek nestaje sa ovoga svijeta.

28. On bijaše rekao:Rodeni su tu da umru, umrli da oZIve,

a živi da im bude sudeno, na njima je spo­znati, obznaniti i priznati da je On Bog,On - tvorac, On - stvoritelj, On - tajkoji [sve] shvaca, On - sudac, On - svje­dok, On - tužitelj, da ce On u buducnostisuditi.

Neka je blagoslovljen On, pred kojim ne­ma nepravde, nema zaborava, ni pristrano-

II Tulmud 161

sti, ni primanja mita, jer je sve Njegovo.I znaj, da je sve prema racunu.

I neka te nagon tvoj ne uvjerava da jepodzemlje pribježište za te .. Jer si protivsvoje volje stvoren, i protiv svoje volje ro­den i protiv svoje volje živiš, i protiv svo·­je volje umireš, i protiv svoje volje trebada u buducnosti položiš racun pred kra­ljem nad kraljevima, Svetim, blagoslovljenneka je.

v

1. S deset je rijeci stvoren svijet. A što ka­zuje to ucenje? Zar nije mogao biti stvorenjednom rijecju? Tome je vec tako, napla­titi od opakih koji upropašcuju svijetstvoren s deset rijeci, i dati dobru placupravednicima što održavaju svijet koji jestvoren s deset rijeci.

2. Deset je naraštaja od Adama do Noaha ­da bi se obznanilo koliko je Njegovo strp_·ljenje. Jer je u svim naraštajima bilo onihkoji Ga srdiše, sve dok ne pusti na njihvode potopa.

Deset je: naraštaja od Noaha do Avra­hrama - da bi se obznanila koliko je Nje­govo strpljenje. Jer je u svim naraštajimabilo onih koji Ga srdiše sve više i više,sve dok ne dode otac naš Avraham i primiplacu za sve.

3. S deset je kušnji iskušan otac naš Avrahami sve ih izdrža da bi se obznanilo : kolikabijaše ljubav oca našeg Avrahama.

162

Deset je cuda ucinjeno ocevima našimu Egiptu i deset na moru.

Deset udaraca nanese Sveti, blagoslov­ljen neka je, Egipcanima u Egiptu i desetna moru.

S deset kušnji iskušavahu ocevi našiSvetoga, blagoslovljen neka je, u pustinji,kao što je receno: Deset me vec puta isku- Br 14. 2Z

šavahu, a ne poslušaše me.4. Deset je cuda ucinjeno ocevima našim u

Svetištu:Ni jedna žena ne pobaci zbog mirisa

svetoga [žrtvenog] mesa,sveto meso nikada nije. zaudaralo,u klaonici se nikada ne vidje muha,veliki svecenik nije imao odliv sjemena

na Dan pomirbe,kiše ne ugasiše vatru naslaganih drva,ne savlada vjetar stup dima,ne nade se mana u prvom snopu žrtve­

nom, ni u dva kruha, ni u kruhu koji sestavljaše pred lice Njegovo,

stoje stisnuti ljudi, klanjaju, pa ipakima širine,

nikada zmija ili škorpion ne uciniše?itetu u Jeruzalemu, i

ne rece covjek drugu svom: Tijesno mije da bih prenocio u Jeruzalemu.

h. lkset je stvari stvoreno u predvecerje su-hote, za sutona, i to:

ždrijela zemlje,ždrijela studenaca,ždrijelo magarice,duga,mlina,r'ltap,

11° 163

164

glodac,slova,pismo, iploce.

A ima i takvih koji kažu:

Cak i zlodusi, i pogreb ucitelja našegMojsija, a i ovan oca našeg Avrahama.Ima ih koji kažu:

Cak su i kliješta kliještima nacinjena.6. Sedam je stvari u sirova covjeka, asedam

u mudraca:

Mudrac ne govori prije nekoga tko jeveci od njega u mudrosti,

ne upada u rijec svome drugu,ne žuri s odgovorom,

pita prema predmetu, a odgovara pre­ma propisu,

kaže o pravome da je pravo, a o po_sljednjem da je posljednje, a

o onome o cemu nije cuo kaže: nisamcuo, i

priznaje istinu.Suprotno od toga vrijedi za - sirova co­vjeka.

7. Sedam vrsta kazni dolaze na svijet za se­dam vrsta prijestupa:

Ako neki daju desetinu, a neki ne daju- dolazi glad zbog suše: neki ce biti

gladni, a neki siti;

Odluciše ne davati desetinu - glad odpometnje i glad zbog suše dolazi;

Ne davati podizanicu - zatorna gladdolazi;

Kuga dolazi na svijet zbog nedjela zakoje po Nauku slijedi smrtna kazna, a ni-

su predana sudu. I zbog plodova subotnjegodine;

Mac dolazi na svijet zbog odugovlace­nja pravorijeka, zbog iskrivljavanja zako­na, i zbog onih koji poucavaju Nauk pro­tivno halaha-propisu;

Opaka zvijer dolazi na svijet zbog kri­vokletstva i zbog huljenja Imena; i

Progonstvo dolazi na svijet zbog onihkoji služe kumirima, i zbog otkrivanja go­lotinja, i zbog prolijevanja krvi, i zbog[kršenja propisa o] neobradivanju zemlje.

B. U cetiri [vremenska] roka širi se kuga:U cetvrtoj [godini],u sedmoj,na izmaku sedme, ina izmaku blagdana svake godine.

U cetvrtoj - zbog [nedavanja] sirotinjskedesetine u trecoj;LI sedmoj - zbog [nedavanja] sirotinjskedesetine u šestoj;na izmaku sedme zbog [uživanja] plodovas('dme godine; i na izmaku blagdana sva­ke godine - zbog pljacke lprikupljenih]sirotinjskih milodara.

Il. rrna cetiri vrste ljudi; tko kaže:1[oje je moje, a tvoje je tvoje - to je

Iwosjecna vrsta, a ima ih koji kažu - toJI' sodomska vrsta.

1[oje je tvoje, a tvoje je moje - neuki.Moje je tvoje, a tvoje je tvoje - po­

\)cl:l.an.

Tvoje je moje, a moje je moje - zlo­tvor.

10 111111 cetiri vrste cudi:

165

,.-v~ JIJI U ···.lJIHIIL- 1-

Tko se lako rasrdi i lako smiri - dobi­tak njegov premašuje štetu njegovu.

Tko se teško rasrdi i teško smiri - šte­ta njegova premašuje njegov dobitak.

Tko se teško rasrdi, a lako smiri - po­božan je.

Tko se lako rasrdi, a teško smirizlotvor je.

11. Ima cetiri vrste ucenika:

Brzo prima, a brzo i gubi - šteta njego­va premašuje njegov dobitak.

Teško prima, a teško i gubi - dobitaknjegov premašuje njegovu štetu.

Brzo prima, a teško gubi - to je dobarudio;

Teško prima, a lako gubi - to je lošudio.

12. Ima cetiri vrste davalaca milodara:

Tko bi htio dati, ali da ne daju drugi- zlo je oko njegovo upereno u ono štoje u drugoga.

Da daju drugi, a da on ne da - zlo jeoko njegovo upereno prema onom što jenjegovo.

Davati, ali neka i drugi daju - pobo­žan je.

Ne da, a neka ni drugi ne daju - zlo­tvor je.

13. Ima cetiri vrste onih koji pohadaju uci­lište:

Pohada, a ne cini - u ruci mu je placaza pohadanje.

Cini, ali ne pohada - placa za djelomuje u ruci.

Pohada i cini - pobožan je.Ne pohada i ne cini - zlotvor je.

166 u.i~yi

14. Ima cetiri vrste onih koji sjede pred mu-drima:

Spužva i lijevak, cjediljka i rešeto.Spužva - jer sve upija.Lijevak jer na jednu stranu prima, a

na drugu ispušta.Cjediljka - jer propušta vino, a zadr-

žava drop.A rešeto - jer propušta najfinije bra-

šno, a zadržava mekinje.15. Za svaku ljubav koja ovisi o nekoj stvari

[vrijedi]: nestane li ta stvar - nestade iljubav. A koja ne ovisi o nekoj stvari ­ostaje vjecno. Koja j~ to ljubav koja ovisio nekoj stvari? - To je ljubav Amnona iTamar. A koja ne ovisi o nekoj stvari ­to je ljubav Davida i Jhonatana.

IG. Svaka raspra koja je radi neba - krajjoj je da ce se njen posljedak održati, akoja nije radi neba - kraj joj je da senjen posljedak nece održati. Kakva je toraspra koja je radi neba? -.- To je raspraizmedu Hilela i Šamaja. A koja nije radineba? --' To je raspra Korahova i cijelaroda njegova.

Tko navodi mnoge na vrlinu, na rukumu ne dolazi grijeh, a tko navodi mnogena grijeh - nece mu se dopustiti da seobrati. Mojsije je bio sam pun vrlina, a inaveo je mnoge na vrlinu -- zasluga mno­gih povezana je s njim, jer je receno: Prav­du Gospodinovu izvrši i presude njegoves Izraelom.

Jaraveam, sin Nva.tov, sagriješi i nave­de na grijeh mnoge -- grijeh nmogih jepovezan s njim, jer je receno: Zbog g1'i-

Pnz 33, 21

1 Kr 15, 30

167

Ps 55, 24

Izr 8, 21

168

jeha što ih je sagriješio Jaraveam i na kojeje naveo Izrael.

17. Svatko tko ima prva tri svojstva - ucenikje oca našega Avrahama, a druga tri svoj­stva - ucenik je opakog Bileama. Dobrooko, skromnost i krotkost duha - ucenikje Avrahama, oca našega. Zlo oko, lako­most, oholost duha - ucenik je opakog Bi­leama.

Koja je razlika izmedu ucenika Avra­hamova, oca našega, i ucenika opakog Bi­leama? - Ucenici opakog Bileama naslje­duju pakao i silaze u rov propasti, kao štoje receno: A Ti ceš, Bože, svaliti krvolokei varalice u rov propasti. Nece doživjetini polovicu dana svojih. A ja se uzdam uTebe.

Ucenici oca našeg Avrahama opskrbljenisu na ovom svijetu, a baštine na onom svi­jetu, jer je receno: Imam dati baštinu ljub­ljenim svojima, riznice cu im napuniti.

18. Jhuda, sin Temin, rece:Budi snažan kao leopard i hitar kao

orao, hitaj kao jelen i budi junak kao lavu izvršenju volje oca svoga koji je nanebesima.On bijaše rekao:

Bezobraznik - u pakao, a sramežljiviu raj. Neka bude po volji Tvojoj, Gospode,Bože naš, i Bože otaca naših, da se sve­tište ponovo, uskoro i za naših dana sagra­di i daj nam udjela u Nauku Tvome.On bijaše rekao:

S pet godina - za Štivo, s deset godina- za ucenje Mišne, s trinaest - podvrgnutje zapovijesti, s petnaest - za ucenje

If

.~

Talmuda, s osamnaest - za brak, s dva­deset - u pregnuca, s trideset - u snazi,s cetrdeset - razborit, s pedeset - za sav­jet, sa šezdeset - za starenje, sa sedam­deset - do sijedih vlasi, sa osamdeset ­do pune starosti, s devedeset - pogrbljen,sa stotinu - kao da je umro; prošao inestao sa svijeta.

]1). Sin Bagbagov rece [o Nauku]:Gorni ga ovamo, obrni ga onamo - sve

je u njemu. U njega gledaj, posivi i uveninad njim, od njega se ne sklanjaj - jerod njega bolje nema .•

:~().Sin He-hin rece:Prema trudu je i placa.

VI

Mudraci. ucahu na jeziku Mišne. Nekaje blagoslovljen tko odabere njih i njihovoucenje.

I. Habi Meir rece:Svatko tko se bavi Naukom radi njega

samoga - zaslužit ce mnogo toga. I nesamo to, vec je cijeli svijet zaslužio. Na­zivat ce ga prijateljem, voljenim, onim ko­ji voli Svedržitelja, onim koji voli stvore­nja, i odijeva ga (Nauk) smjernošcu i bo­jllžljivošcu, osposobljava da bude pravedan,pošten i pobožan, pouzdan i daleko od gri­.H1a, a blizu zasluzi; drugi uživaju u nje­I:ovom savjetu i razboritosti, razumu iIllod, jer je receno: Moji su savjeti i razbo- Izr 8, 14/'ilost, ja sam razum, moja je moc.

169

~ .. l~ ,,1JU~ r

Izr 11, 22

Izl 32, 16

Br 21,19

Ps 55, 14

170

I daje mu kraljevstvo, vlast, poznavanjezakona, otkrivaju mu se tajne Nauka, po­staje izvorom koji ne sahne i rijekom kojanarastao Postaje skroman, velikodušan, pra­šta uvrede, uzvisuje ga i uzdiže nadasve.

2. Rece rabi Jhošua, sin Levijev:Iz dana u dan izlazi iz planine Horeva

neki glas, objavljuje i kazuje: Jao njima,stvorenjima, zbog uvrede Nauka! Jer svatkotko se ne bavi Naukom naziva se odbace­nim, jer je receno: Zlatan kolut u rilu svi­nje, to je kao lijepa žena bez pameti.I još rece:

Ploce su djelo božje, o, pismo je pismobožje, 'urezano u plocama. Ne citaj harut[urezan] vec herut [sloboda], jer nemašslobodnog covjeka izuzev onog tko se baviucenjem Nauka. A svatko tko se bavi uce­njem Nauka - taj je uzvišen, jer je rece­no: Od darova prema baštini Božjoj, odbaštine Božje prema uzvišicama.

3. Tko od druga svoga nauci jedno poglavlje,ili jedan halaha-propis, ili redak jedan, iliizreku jednu, ili cak i jedno slovo - trebaga poštovati, jer smo tako našli kod Davida,kralja Izraelovog, koji je od Ahitofela na­ucio samo dvije rijeci, a nazivao ga jeuciteljem svojim, povjerenikom svojim ipouzdanikom svojim, kao što je receno:Ali ti si covjek ravan meni, povjerenikmoj i pouzdanik moj.

Zar to nije zakljucak od lakšeg ka te­žem? Jer ako je David, kralj Izraelov, kojije Ahitofela, od kojeg je naucio samo dvijerijeci, nazivao uciteljem svojim, povjereni­kom svojim i pouzdanikom svojim, onda

onaj koji od druga svoga nauci jedno po­glavlje, ili jedan halaha-propis, ili redakjedan, ili izreku jednu, ili cak i jedno slovo- još i više treba da ga poštuje. A nemapoštovanja i casti do Nauka, jer je receno:Mudri ce baštiniti cast, o, pošteni ce bašti- Izr 3, 35niti dobro.

A boljega od Nauka nema, kao što jereceno: Jer vam dadoh dobru pouku, Nauk Izr 4, 2moj, ne napuštajte ga.

4. Ovo je put Nauka:Kruh i sol jedi, i vodu umjereno pij,

na zemlji spavaj, životom oskudnim živi,•a u Nauku se trudi. Ako tako ciniš, blago Ps 128, 2tebi i dobro ce ti biti. Blago tebi na ovomsvijetu, a dobro ce ti biti na onom svijetu.

:l. Ne traži velicinu za sebe, i neka ti cast nebude mila, a cini više no što uciš. I -­ne žudi za stolom kraljeva; jer je tvoj stolveci od njihovih stolova, a tvoja krunaveca od kruna njihovih, a vjeran je poslo­davac tvoj koji ce ti platiti placu za radtvoj.

II. Veci je Nauk od sveceništva i od kraljev­stva, jer se kraljevstvo postiže sa trideset,vrlina, a sveceništvo sa dvadeset i cetiri,a Nauk s ovih cetrdeset i osam:

ucenjem,slušanjem uhom,

izgovorom uS1J-ama,srcem razumnim,srcem koje shvaca,strahom,bojažljivošcu,skromnošcu,radošcu,

171

172

cistocom,služenjem mudrima,privrženošcu drugima,raspravom s ucenicima,provodenjem vremena u ucenjuucenjem Štiva,proucavanjem Mišne,smanjenjem trgovine,smanjenjem svjetovnih poslova,smanjenjem zadovoljstava,smanjenjem spavanja,smanjenjem razgovora,smanjenjem razonode,trpeljivošcu,dobrim srcem,vjerovanjem mudrima,prihvacanjem ispaštanja;tko zna svoje mjesto,raduje se svom udjelu,koji obuzdava svoje rijeci,ne zadržava sebi dobra,omiljen je,voli Svedržitelja,voli stvorenja,voli milodare,voli ispravne,

voli karanje i izbjegava casti,ne pušta svom srcu na volju u vrijeme

ucenja svoga,

ne veseli se u casu pouke,nosi jaram s drugom svojim,dopušta da pretegnu njegove prednosti,navodi ga na istinu,navodi ga na mir;

postojan je u svom ucenju, pita i odgo­vara, sluša i dodaje,

uci radi toga da bi poucavao,uci radi toga da bi cinio,cini da mu prijatelj postane mudriji,upravlja svoj sluh,kazuje rijec u ime onoga tko je nju

rekao.

Tako si ucio:Svatko tko kaže rijec u ime onoga koji

je nju rekao - donosi spas svijetu, jer jereceno: Rece Ester kralju u ime Morde- Est 2, 22

haja.7. Velik je Nauk jer daje život onima koji

ga izvršavaju na o,:om svijetu i na onomsvijetu, kao što je receno:

Jer su [rijeci Nauka] život onima koji Izr 4, 22

ih nalaze i lijek svemu tijelu njihovu.I rece:

To ce biti lijek za tvoja križa i okrepa Izr 3, 8tvojim kostima.I rece:

Drvo života je za one koji ga se drže Izr 3, 18

i sretan je onaj koji ga podržava.I rece:

Jer ce biti ljupki vijenac na glavi tvo- Izr 1, 9joj, i ogrlica na vratu tvome.I rece:

Dat ce ti ljupki vijenac na glavu tvoju, Izr 4, 9ovjencati krunom raskošnom.I rece:

Po meni ti se umnožavaju dani i dodaju Izr 9, 11li se godine života.I rece:

U desnici dugi život, bogatstvo i cast Izr 3, 161L ljevici.I rece:

173

Izr 3, 2

Izr 16, 31

Izr 20, 29

Izr 14, 24

Izr 17, 6

Iz 24, 23

174

Jer ce ti dodati duge dane, godine ži­vota i spokoja.

8. Rabi Simon, sin .Jhudin, u ime rabi Simo­na, sina .Johajevog, rece:

Ljepota, i snaga, i bogatstvo, i cast, imudrost, i starost, i sjedine, i sinovi -.prilice pravedniku, a prilice i svijetu, jerje receno: Sijede su kose raskošna kruna,naci ceš ih na putu pravednosti.I rece:

Snaga je raskošje mladi.ca, a ures sta­raca - sjedina.I rece:

Kruna mudraca bogatstvo je nJihovo.I rece:

Kruna staraca su sinovi sinova, a ras­

koš i dika sinova ocevi njihovi.I rece:

Posramit ce se mjesec i postidjeti sun­ce, jer ce kraljevati Gospod nad vojskama

na brdu Cijonu i u Jeruzalemu, a predstarcima ce njegovim biti slava.

Rabi Simon, sin Mnasjin, rece:Ovo je sedam svojstava koja su mudri

nabrojali pravednicima - sva su se ostva­rila u Rabiju i njegovim sinovima.

9. Rece rabi Josej, sin Kismin:Jednom sam hodio putem i sretoh co­

vjeka, koji me pozdravi i ja otpozdravih.Rece mi:

- Rabi, iz Jwjega si mjesta?Rekoh mu:- Iz velikoga grada mudraca i pismo­

znalaca sam ja.Rece mi:- Rabi, ako je po tvojoj volji da sta-

l111ješ s nama u mjestu našem, ja cu tidati tisucu tisuca dinara zlatnih, i dragogkamenja i biserja.

Ja mu rekoh:_ Da mi daš sve srebro i svo zlato i

sve drago kamenje i biserje ovoga svijeta,necu stanovati nigdje drugdje vec u mjestuNauka. Jer tako je napisano u knjizi Psala­ma rukom Da.vida, kralja Izraelovog: Dra­ži mi je Nauk usta Tvojih od tisuca zlatnih~ srebrnih. I ne samo to vec i to što u casusmrti. covjeka ne prate ni srebro ni zlato,ni drago kamenje, ni biserje - vec samoNauk i dobra djela, kao što je receno: Vo­dit ce te kada hodiš, cuvati dok spavaš irazgovarati kad se probudiš. Vodit ce tekad hodiš - na ovom svijetu, cuvati dok

spavaš - u grobu i razgovarati kad seprobudiš - na onom svijetu.T rece: Moje je srebro, moje je zlato, rijec

je Gospoda nad vojskama.10 Pet tekovina stece Sveti, blagoslovljen ne­

ka je, a to su: Nauk - jedna tekovina,nebo i. zemlja - jedna tekovina, Avraham._. jedna tekovina, Izrael - jedna tekovi­na, Svetište - jedna tekovina.

Nauk - otkuda? Otud jer piše: Gospod

me stece na pocetku svog puta, kao najra­

nije od svojih pradavnih djela.Nebo i zemlja - otkuda? Otud jer pi­

še: Ovako rece Gospod: Nebesa su prije­

stolje moje, a zemlja podnožje nogama.Kakvu li cete mi kucu sagraditi i kakvo

da je mjesto pocinka mojega? I rece: Ka­Ico su brojna djela Tvoja, Gospode! Sva si

Ps 119, 72

Izr 6, 22

Rag 2, 8

Izr 8, 22

Iz 66, 1

Ps 104, 24

175

a~• i

Post 14, 19

Izl 15, 16

Ps 16, 3

Izl 15, 17

Ps 78, 54

Iz 43, 7

Izl 15, 18

Iz 42, 21

176

mudrošcu nacinio, puna je zemlja tekovinatvojih.

Avraham otkud? Otud jer piše: Blago­slovi ga i rece: Blagoslovljen neka je Av­raham od Boga svevišnjega cija su tekovi­na nebo i zemlja.

Izrael - otkud? Otud jer piše: Dok neprode narod Tvoj, Gospode, dok ne prodeovaj narod, što ga Ti stece. I rece: U sve­tima koji su u zemlji i u plemenitima svaje moja ljubav.

Svetište - otkud? Otud jer piše: Mje­

sto za boravište svoje ucini Gospode, Sve­tište, o Gospodine, pripraviše ruke Tvoje.I rece još: I dovede ih do svete zemlje svo­je, na brijeg ovaj što ga desnica njegovastece.

11. Sve što stvori Sveti, blagoslovljen neka je,na svijetu svom, stvorio je samo u svojucast i slavu, jer je receno: Sve koji se mo­jim zovu imenom, koje sam u svoju slavustvorio, sazdao, cak i nacinio. I rece: Gos­pod ce kraljevati vazda i dovijeka.

Rabi Hananja, sin Akašjin, rece:Sveti, blagoslovljen neka je, poželje o­

pravdati Izrael - te zaradi toga namnožiNauk i zapovjedi, kao što je receno:

Gospodu se svidjelo, zbog pravednostiNjegove, da uzvelica i izvisi Nauk [svoj].

lt~"~I',<}'i

;CI