Teorija države i prava -Pomoćni materijal za pripremu ispita II.pdf

8/9/2019 Teorija drave i prava -Pomoni materijal za pripremu ispita II.pdf

1/38

EPRAVO.BA

TEORIJA PRAVA I DRAVE

SKRIPTA


2/38

www.ePravo.ba

Deskriptivni i preskriptivni iskazi

Pravo je znatnim ijelom jezina jelatnost, tj. jelatnost sastavljena o misli koje su izraene jezikomusmeno ili pisanoDva su glavna iskaza jezika koje se javljaju u pravu, a to su:

a) Deskriptivni iskazje skup rijei kojim se tvri, opisuje ili objanjava neto to jest,ili neto to je bilo, ili neto to de biti. Npr: Petar je ouzeo stvar o Pere.

b) Presrkiptivniiskazje skup rijei kojim se o nekoga trai a izvri neko ponaanje,

injenje ili neinjenje.Preskriptivni se ijele jo i na: prikrivene i neprekrivene, o kojih prikrivene sluea skrivaju njihovu funkciju traenja ili pritiska. Npr: Petar se oporezuje sa Xiznosom. Primjer neprikrivenih: Petar je uan platiti porez

Molbi, savjetu i preporuci je zajeniko a su to traenja koja za aresata nisu prisilna, a zahtjev jepreskriptivni iskaz koji je za adresata prisilan, tj. uvjetovan nekim zlom ili sankcijom.

Postoje dva osnovna tipa zahtjeva, norma ili legitimni zahtjev koji je priznat o rutvaiupotrebljavaju ga za to o rutva ovlatene osobe, ili nelegitimni zahtjev kojim se obino koristerazbojnici.

Drutvena norma

Drutvena norma je jena (jezina) poruka koja zahtijeva o nekih subjekata a u oreenimokolnostima neto ine ili ne ine spram rugih subjekata, prijetedi sankcijom ako tako ne postupe.Norme mogu biti izraene usmeno i pisano, ali u svakom sluaju one su misaone pojava i postoje usvijesti ljui, pa se stoga kae a ljui imaju normativnusvijestFunkcija normi u rutvu jest prisilno utjecanje na ljue kako bi se oni ponaali ujenaeno iliuniformno

Najvaniji nain klasificiranja rutvenih normi jest onaj na obiajne, moralne i pravne norme.

Obiajne,moralne i pravne norme

Obiajnenormesu one koje zahtijevaju a mlai prvi pozravljaju starije osobeMoralne normesu one koji zahtijevaju a buemo poteni, istinoljubljivi i obri prema rugimaPravne normesu one koje zahtijevaju da vozimo desnom stranom

Obiajnenorme imaju za premet onose koji su manje znaajni za opstanak i obro funkcioniranjeoreenog tipa rutva. Za razliku o toga moralne i pravne norme su znaajniji za opstanak i obroovijanje oreenog tipa rutva, pa u kojima zbog toga nastaju snani sukobi interesatougroavaju zajeniki ivot.Moralne norme zahtijevaju oreeno ponaanje subjekata i njegovu stvarnu ili istu namjeru upogleu zatidene vrijenosti, a pravne norme trae oreeno ponaanje i namjeru onoliko koliko seo nje moe odi pravnim mehanizmima. Moralne, pravne, a i obiajne norme mogu biti, s obzirom

na saraje njihovih traenja, u tri tipa onosa: mogu se slagati i poravati, mogu se sukobljavati, amogu biti i sarajno nevezane ili ravnoune


3/38

www.ePravo.ba

Pravna norma je rutvena norma tj. Legitimno traenje + sankcija koja usmjerava jean za rutvovaan konfliktan i izvanjski kontrolabilan onos, reovno nosi fiziku sankciju i vedu mjeruheteronomije, obino je pisana, a stvara je i sankcionira na organizirani nain lako oreljivi subjekt,ravni ili rutveni.Ukupnost pravnih normi opdenito ili u jenom rutvu nazivamo pravni poreak,

pravni sustav ili najkrade pravo.Pravo kao skup pravnih normi zove se jo objektivno pravo o ega se razlikuje subjektivno pravo, aliipak izraz objektivno pravo je suvian, buudi a imamo za istu pojavu izraze pravo, pravniporeak i pravni sustav. Nije ista stvar sa izrazom pozitivno pravo, koji oznaava ukupnost vaedihpravnih normi u jenom rutvu, iz izraza pozitivno pravo izvoi se izraz pozitivne pravne naukenaziv nauka koje izuavaju vaede pravne norme jenog rutva, za razliku o historijsko pravnihnauka koje izuavaju pravne norme iz prolosti.

Tvorci pravnih normi

Najpoznatija osobina prava po kojemu se ono razlikuje o morala i obiaja, jest njegova bitnavezanost za ravu. TA vezanost je trostruka.

1) rava stvara najvie opde pravne norme rai prisilnog usmjeravanja vanih i konfliktnih

meuljuskih onosa u skladu s dominantnim interesima i shvadanjima pravenosti.2) Bitna veza izmeu rave i prava jest u izricanju i izvravanju pravnih sankcija onosnokazni, protiv subjekata to ne ostvaruju svoje pravne obveze Drava u moerno oba uspijevazarati za sebe iskljuivu ovlast na izricanje i izvravanje svih fizikih sankcija. To je neizbjenaposljeica ravnog monopola na legalnu fiziku prisilu.

3) bitna je veza izmeu rave i prava u tome to se sama rava konstituira putem pravnihnormi. Drava nastaje tako to se svi njeni bitni organizacijski sastojci oreuju pravnim normamakao pravne obveze i pravna ovlatenja. Vii organi putem normi neprekino nareuju niim organimakako treba a rae, sankcioniraju ih ako nerae kako treba, ukiaju postojede i donose nove pravneakte.

Nije mogude postojanje prava bez rave, nije mogude ni nastajanje, ni postojanje rvave bez prava,ali ipak koliko go oni bili meusobno uvjetovani pogrenoje svoditi cjelokupno pravo na ravnudjelatnost. Dananji golemi unutranji i meunaroni financijsko-trgovaki promet ovija se kakoprema ravnom pravu tako i prema samostalnom autonomnom pravu proizvoaa, trgovaca ibankara. To autonomno pravo ima ak i vlastite jelotvorne pravne sankcije i arbitrane i izabranesuove, iako u nekim sankcijama jo uvijek trebaju ravnu pomod ka je u pitanju prisilno rjeenje.Meunarono javno pravo ili sustav normi koje usmjeravaju politike, ekonomske, humanitarne,kulturne, znanstvene i r. onose izmeu suverenih rava, izmeu njih i meunaronih organizacija,a u nekim sluajevima izmeu rava i pojeinaca. Norme tog sustava stvaraju same rave unjihovim meusobnim onosima putem obiaja i meuravnih ugovoraDrava, ruge organizacije i graani stvaraju pravne norme kao nositelji vlasti ili kao subjektiekonomske modi.

Pravni sistem i proceduralnost prava

I moral i pravo su neto vie o obinih skupova normi, oni su normativni sistemi. Sistem jestopdenito skup pojava koje su sreene u relativno neproturjenu i potpunu cjelinu prema oreenimkriterijima. Moral i pravo imaju neke zajenike osobine

1) Funkcija je i morala i prava a usmjeravaju meuljuska ponaanja koja su konfliktna ivana za opstanak rai ostvarenja nekih vrijenosti ljuskog suivota mira, pravednostisigurnosti, zakonitosti itd.

2)

I moral i pravo tee potpunom obuhvatu vanih i konfliktnig odnosa koji su njihovipremeti. I u tome oni preteno uspijevaju, ali takoer uvijek u oreenoj mjeri


4/38

www.ePravo.ba

proputaju norminirati neke onose, tako u njima nastaje tekoda praznina ili manjkanormiranja

3) I moral i pravo tee neproturjeju normi o kojh se sastoje.4) I moral i pravo tee jasnodi i izvjesnosti.5) I moral i pravo su otvoreni sistemi, jer se prilagoavaju materijalnim i uhovnim

promjenama u rutvuPored tih zajenikih osobina morala i prava, postoje i osobine koje se nalaze samo u jenom iliguom. A meu najvanijim specifinim osobinama pravnog sustava, koje neostaju moralu suformalizam i procedrualnost prava.

Formalizam pravasastoji se u tome da u njemu nisu vani samo saraji pravnih normi i pravnihponaanja ved su takoer veoma vane i forme pravnih normi i pravnih ponaanja. Izrazito je obiljejeprava formaliziranost njegova jezika i njegovih pojmova. U pravu postoji jean jako razraen struni

jeziks posebnim leksikom, sintaksom i stilistikom, kojim se precizno definiraju pravni pojmovi i.Proceduralnostse vezuje za pojam organiziranost, to je osobina nekih ljudskih radnji u pravu da su

njihovi subjekti i naini izvoenja strogo normirani, te da samo one radnje koje su izvedene napropisani nain postaju pravne ranje ili ranje koje izazivaju nastanak, promjenu i prestanak pravnih

odnosa. Npr: samo sudac ima osobinu pravne presude. Proceduralnostse ostvaruje putemproceduralnih pravnih normi, nazivanih jo formalne pravne norme a to su norme o fromamapravnih radnji, za razliku o materijalnih pravnih nomri kao normi koje nepsreno reguliraju sarajpravno relevantnih ljuskih ranji. Za pravni sistem su posebno vane proceure stvaranja, izmjene iukianja pravnih normi. One se postavljaju posebnim proceuralnim normma, noramma onormama, koje se nalaze u Ustavu i u zakonima o krivinom postupku, graanskim postupcima iupravnom postupku. Ko tih normi o normama nalazimo tri velike skupine proceduralnih pitanja

1)

Postoje proceduralne norme koje precizno i strogo propisuju koji pravni subjekti imaju

iskljuivo pravo stvarati pojeine vrste normativnih pravnih akata onosno pravnihnormi. To su proceduralne norme o kompetenciji(nalenosti) za stvaranje pravnihnormi.

2) Postoje proceuralne norme koje precizno i strogo propisuju vrste ranji i naine njihovaobavljanja koji su potrebni za nastanak, promjeniu i ukidanje pojedinih vrsta normativnih

pravni h akata, odnosno pravnih normi. To su npr. Proceduralne norme o predlaganju,

raspravi, izglasavanju, promulgaciji, objavljanju i stupanju na stangu ustava i zakona.

Proceuralnim pravilima po 1 i 2 utemeljuje se naelo formalne zakonitosti zahtjev dasve pravne radnje pa i one kojima se stvaraaju, mijenjaju i ukidaju normativni akti,

moraju biti u sklau s proceuralnim normama onoenja pravnih akata.Svaka povreaformalne zakonistosti jest osnova za pokretanje postupka ukidanja nezakonitog akta

3) Postoje proceduralne norme koje propisuju, zko, zbog ega, kako, od koga i u kojimrokovima moe trait ispitivanje zakonitosti pojeinih vrsta normativnih akata odnosnonormi kako bi se ukinule ili ispravile, ako postoje, nesukladnosti(nezakonistosti) izmeu

viih i niih normativnih pravinh akata. To su meu ostalim, proceuralnne norme otubi, albi i rugim pravnim lijekovima.

Sve te proceuralne norme, koje kao gusta mrea pravnih obveza i pravnih ovlatenjaobugvaaju ljusko ponaanje u pravu, ine glavni aspekt formazima pravaFormalizacija i proceduralnostu pravu jesu mehanizmi koji slue stvarenju bitne i za pravonaroiito vane vrijenosti sigurnosti ili previvljivosti pravnih normi i pranvih onosa.


5/38

www.ePravo.ba

Sastav pravne norme elementi pravne norme

Pravna norma je jedna zahtijevajua poruka sloenijeg sastava ona se sastoji o etiri osnovnaznaenjska ijela: hipoteze, traenja, oreenja elikta i sankcije.

Hipoteza(uvjet, pretpostavka) poetni je io pravne norme koji opisuje subjekte kojima je

norma upudena, tj. Adresate norme, i situaciju u kojoj se subjekti moraju nadi da bi se na njihprimjenjivalo traenje iz pravne norme.Da bi se subjekti-aresati morali ponaati prema traenju,uvjet je a se oni nau u situaciji opisanoj u hipotezi. Npr. U normi koja zahtijeva o roitelja trai auzrava svoju jecu hipoteza je ako ima maloljetnu jecu

Dispozicija ili Traenjeje sreinji io pravne norme, onaj koji je za cilj pravne normenajvaniji, a postavlja nekim subjektima pravnu obvezu a izvre neku ranju, injenjeili neinjenje iujedno postavlja rugim subjektima pravno ovlatenje na takvo injenje ili neinjenje. Ranje injenjai neinjenja nazivaju se pravni objekti. Npr. Norma o porezu na prihod postavlja obvezu subjektimakoji imaju priho plate oreeni novani iznos , a ujeno aje ravi ovlatenje a primi taj novac

Pravna obveza i pravno ovlatenje uz pravne subjekte i pravne objekte jesu saraji pravnogodnosa.

Oreenje eliktaje dio pravne normi koji spominje pravni delikt kao radnju suprotnuobveznoj radnji, tj. Kao zabranjenu radnju, koja je uvjet za primjenu sankcije. Delikt je zabranjena

ranja injenja ili neinjenja. Oreenje elikta ima istu funkciju kao i hipoteza pravne norme: obaijela norme opisuju ili spominju neke situacije koje su, ako se ostvare, uvjeti a oreeni subjektisteknu neke pravne obveze i pravna ovlatenja. Ako se oreeni subjekti nau u situaciji spomenutoju hipotezi, onda de se na njih primjenjivati normativno traenje, tj. Pripisat de im se neke pravneobveze i pravna ovlatenja, a ako se nosioci pravnih obveza nau u situaciji neizvravanja njihovihobveza, ona de se na njih primijeniti sankcija. Zbog toga se oreenje elikta moe nazvati joisekundarna hipoteza, ok se poetni io pravne norme moe nazvati primarna hipoteza.

Sankcija (kao ovlast-obveza ravnog organa) je zavrni io pravne norme kojim se jenomravnom organu pripisuje obveza i ovlast a prisili na izvrenje obveze subjekta pravne obveze ili da

mu izrekne oreenu kaznu zbog poinjenog elikta. Sankcija je upuena prvenstveno ravnoorganu, najede suu, ali ona jeluje zastraujue i na subjekta pravne obveze, motivirajui ga aobvezu izvri.

S gleita razlikovanjamisli i iskaza na deskriptivne i preskriptivne, hipoteza i oreenje elikta(sekundarna hipoteza)jesu eskriptivni iskazi, ok su tranje i sankcija preskriptivni iskazi. Objehipoteze opisuju subjekte i situacije koje primjenjiva pravne norme mora utvrditi da bi mogaoprimijeniti bilo traenju, bilo sankciju. traenja i sankcijajesu glavni saraji pravne norme, kojiizraavaju ciljeve normotvorca i pripisuju nekim mogunostima ponaanja aresata zanaenja pravneobveze i pravnog ovlatenja rai prisilnog usmjeravanja rutvenih onosa u oreenom pravcu.Kaoto pravna norma ima zapravo vije hipoteze kao eskriptvina iskaza, ona ima i va traenja, kao va

preskriptivna iskaza.PN=H1+D1+H2+D2

Pravna norma se moe poijeliti i na va ijela: Primarna pravna norma, sastavljena o hipoteze itraenja, te sekunarna sastavljena o oreenja elikta i sankcije.Te dvije hipoteze i te dvije traenjejesu srestva izraavanjavrijednosnih opredjeljenjanormotvoraca. Prva hipoteza je opis rutvene situacije koja sari vaan i konfliktan onos koji trebabiti normativno usmjeren, reguliran, Prva traenja obvezuje jene subjekte i ovladuje ruge a ineili ne ine ono to u vanom i konfliktnom onosuzakonoavac , polazedi o svoje ieologije smatravrijenim i pravenim ponaanjem. Druga hipoteza jest opis ranje kojom se ne ostvaruje obveza izprve traenje i koju normotvorac smatra bezvrijenim i nepravenim ponaanjem, ruga traenja

(sankcija) obvezuje i ovladuje jean ravni organ a protiv prekritelja obveze iz prvogtraenja


6/38

www.ePravo.ba

odredi kaznu kao radnju koju normotvorac smatra vrijednom i pravednom. To je aksiolokisarajpravne norme

Delikt: protupravna radnja i krivnja

Delikt je radnja suprotna pravno obveznoj radnji i kao takva uvjet za primjenu sankcije.

U povijesti postoje va naina shvaanja elikta, a takoer i pravne ogovornosti koja ovisi o eliktuPrema prvom shvadanju, za postojanje delikta dovoljna je radnja suprotna obveznoj radnji.

Takva se ranja naziva protupravna ranja. Svaki subjekt koji uini protupravnu ranju je poiniteljdelikta, nije vano jeli to napravio namjerno ili ne namjerno, pravno je odgovoran i treba bitisankcioniran. Ovako shvadanje elikta nazivamo elikt u objektivnom smislu, a odgovornost zbognjega objektivna odgovornost. Tako se shvadao elikt u starim civilizacijama.

Razvijeni pravni sustavi naelno naputaju takvo shvadanje elikta i ogovornosti.Ali imoerna prava uvoe objektivnu ogovornost za tete i ozljede od opasnih stvari odnosno

jelatnosti, tako a su npr. za ijete koje je mlae o 7 goina pravno ogovorni roitelji koji nisukrivi.

Prema rugom shvadanju elikta i ogovornosti, koje je plo kulturnog napretka i svojstvenoje razvijenijim pravnim sistemima, za postojanje elikta su naelno potrebna kumulativno vaelementa: protupravna ranja i krivnja. To znadi a elikt ioni i za nje, pravno odgovara samosubjekt koji je protupravnu ranju izvrio u stanju krivnje. Ovako shvadanje elikta nazivmo elikt usubjektivnom smislu, a odgovornost zbog njega subjektivna odgovornost.

Ovo naelo subjektivne ogovornosti jest posljeica povijesne humanizacije pravaposljedicauvjerenja a nije ni razumno ni praveno smatrati elikventima, pozivati na ogovornost i kanjavatiosobe koje su bez krivnje uzronici ijela zabranjenih pravnim normama

Krivnjaje jedno specifinostanje svijesti ili psihiki onos poinitelja protupravne ranjeprema vlastitoj ranji i njenim posljeicama. To je svijest subjekta o uzronoj vezi izmeu njegoveradnje, koja je suprotna pravnoj obvezi, i posljedica te radnje. Pri tome za postojanje krivnje u

pravnom smislu nije bitno a li se poinitelj protupravne ranje osjeda krivim zbog posljeica svojeranje. Osjedaj krivnje i grinja savjesti jesu aspekti moralne svijesti i moralne ogovornosti, te jenjihovo uvaavanje u pravu okaz moralizacije prava. S ruge strane za postojanje krivnje u pravnomsmislu naelno nije bitno je li poinitelj protupravne ranje zaista znao a je prema pravnoj normibio obvezan na X radnju odnosno da je radnja suprotna X radnji pravnom normom zabranjena, u

pravu se to znanje pretpostavlja(nepoznavanje prava ne opravava) naasve ko prekrajanajvanijih pravnih obveza koje su ujeno i moralne obveze. To pretpostavljanje je nuno u svakompravnom poretku iz praktinih razloga jer bi u suprotnom, svi prekritelji pranih obveza mogli tvrdit

a nisu znali, za pravnu obvezuDelikt mogu initi i biti pravno ogovorne samo one osobe koje su psihiki ovoljno zrele amogu shvatit znaenje ili posljeice svojih ponaanja.Mjeru psihike zrelosti koja je u pravu uvjet zadeliktnu sposobnost zovemo uraunljivost. A vije su skupine psihiki nezrelih ili neuraunljivihosoba: maloljetnici o oreene obi i osobe koje su uevno poremedene.

Postoje dvije osnovne vrste ili dva stupnja krivnje: umiljaj ili tea krivnjai nehat ili lakakrivnja. U oba sluaja postoji ko poinitelja protupravne ranje svijest. U prvom sluaju poinitelj jetu posljeicu htio, ok u rugom sluaju on posljeicu nije htio ali je ona nastala uslije njegovenepanje.Teina krivnje je jean o elemenata kojioreuje teinu kazne protiv elikventa, pa se stoga teekanjava za umiljaj nego za nehat. I umiljaj i nehat se alje ijele na povrste.


7/38

www.ePravo.ba

U svim razvijenim pravnim sustavima postoje neki razlozi zbog kojih se radnje koje su

zabranjene, ipak ne smatraju skrivljenim ili ne smatraju protupravnim, pa se stoga za njih ne

odgovara pravno

1) Sluaj tetna ranja koja o poinitelja nije skrivljena, ni umiljajem ni nehatom2) Zabludatetna ranja koju je osoba uinila s pogrenom svijedu o nekim injenicama,

a ne bi je uinila a je imala tonu svijest o tim injenicama, pa zato nema krivnje nitiodgovornosti3) Via sila nepreviljivi i neotklonjivi prironi ogaaj(bolest, potres) ili ljuska ranja

(iznenani trajk, pobuna) koji onemoguduju subjekta a izvri svoju obvezu, pa je zatoneizvrenje obveze neskrivljeno, nema elikta ni pravne ogovornosti

4) Nuna obrana pravno dozvoljena radnja kojom subjekt odbija istovremeni protupravninapa protiv sebe ili rugih osoba. Ovaj protunapa je jena orijetkih vrstasamopomodi i izuzetak o monopola fizike prisile rave koju pravni poreak, silomprilika dozvoljava.

5) Krajnja nua ozvoljena ranja kojom se oteuje tua imovina ili ak osobe, ako jeteta nuno potrebna a bi se o sebe ili rugih oklonila vea istovremena i neskrivljena

opasnost, tj. Da bi se spasilo vede obro onosno otklonila veda teta(npr. Da se spasibrod od potapanja)6)

injenje tete uz pristanak otedenoga otzvoljena ranja otedenja ruge osobe nakoju je ova pristala, ali u granicama vlaajuih moralnih normi i u obrima kojimaotedeni ima pravo raspolagati, npr. Ozljeivanja uobiajna u boksu.

Pravni delikti i pravna odgovornost klasificiraju se ovisno o vrstama pravnih odnosa u kojima nastaju.

Najtei su kazneni(krivini) elikti ili jela, zatip postoji prkerajni ili upravni elikti, graanski elikti,rani elikti, meunaroni elikti.

Odgovornost, sankcije i kaznePravna sankcije je onaj io pravne norme koji obvezuje i ovladuje oreeni ravni organ, najedesu ili upravni organ, a izrekne kaznu protiv subjekta koji je uinio elikt. To vezivanje pravnogdelikta s kaznom naziva se pravna odgovornos. Pravna odgovornostje pravni poloaj subjekta koji jeuinio elikt, tj. Koji je uinio protupravnu ranju s krivnjom, i koji zbog toga treba biti kanjen onakokako za tu ranju oreuje sankcija pravne norme.

Pravna odgovornost konkretnog subjekta X ne postoji prije nego to je pravomodnoutvreno(o nalenog organa) a je on i uinio elikt, o pravomodnosti moemo za subjekt X redisamo a je on osumnjien, ili tuen, ili okrivljen za jean elikt, ali ne i a je on taj elikt uinio i a jezbog toga pravno odgovoran.

Uz to to aje prenost shvadanju subjektivne ogovornosti, s primjenom objektivne

ogovornosti u rutvenim onosima, razvijenije pravo usvaja jo i koncepciju individualneodgovornosti. Po njoj se za svaki elikt kanjava iskljuivo osoba koja ga je uinila,, a ne i subjekti kojisu s njom krvno, etniki ili rukije vezani, - kako radi po barbarskoj koncepciji kolektivneodgovornosti.

U pravnom sustavu se najprije postavljaju apstraktne sankcije, s oreenjem vrstanalenih organa i vrsta i raspona kazni za pojeine vrste pravnih elikata, a to se rai putem opdihpravnih normi.

Postoji i konkretan elikt tko ga je poinio, kakve je on teine i kakvu de kaznu imati zaposljedicu u svakom konkretnom pravnom odnosusve to utvruje se olukom (presuom,rjeenjem) nalenog organa, u sklau s ogovarajudom opdom pravnom normom, u postupcimarjeavanja pravnih sporova

Takvi postupci poinju tubom,tvrnjom jenog subjekta a je rugi subjekt uinio eliktoreen opdom pravnom normom i zahtjevom a se zbog toga kazni onako kako propisuje sankcija


8/38

www.ePravo.ba

opde pravne norme. Tubu prima i razmatra naleni ravni organ,, ispitujudi sve okolnosti koje suvane za sluaj i, meu ostalim, sasluavajudi strane u sporu. Ako organ ustanovi a je tueni uiniodelikt, on onosi iniviualnu pravnu normu, osuujudu presuu ili rjeenje, s konkretnom sankcijomili oreenjem kazne koju je uan izvriti ili poinitelj elikta(npr. Pladanje novane kazne) ili jeanrugi ravni organ(npr. Liavanjem sloboe)pri tome ta inividualna pravna norma ima kao hipotezu

opis konkretnog delikta i kao traenju izricanje konkretne kazne.Kaznaje opdenito jeno zlo, fiziko i psihiko, to se nanosi subjektu koji je poinio elikt.Teina toga zla ovisi o va faktora: o vrijenosti obra koje norme tite i koje elikt pogaa, te ostupnju krivnje poinitelja elikta. Kazna je blaa ako je povrijeeno obro manje vrijeno, nprpristojno ponaanje u obiaju, i ako je krivnja u obliku nehata. Ona je tea ako je povrijeeno obrovrjednije, a to su velikom vedinom obra koja tite pravo i moral, i ako je krivnja u obliku umiljaja.Svaka fizika kazna ima za posljeicu vedu ili manju patnju kao psihiku pojavu.

Evo popisa tipinih vrsta pravnih kazni- Ouzimanje ivota- Tjelesna muenja i sakadenja- Ouzimanje sloboe (zatvor), razliitih stupnjeva teine

-

Ouzimanje imovine, takoer razliitih stupnjeva teine-

Trajno ili privremeno ouzimanje pravnih statusa i ovlatenja-

Naknaa tete-

Ponitenje i razvo braka- Ukidanje pravnih akata

- Stavljanje pod poseban nadzor

- Opomena, ukor

U suvremenim rutvima postoje posebne kazne i ogojne mjere prema maloljenim elikventima.Kanjene osobe uvijek oivljavaju kaznu kao zlo, s patnjom ili tekom nelagoom. Ali u rutvenimznanostima i u pravnoj politici postavlja se pitanje : koja je svrha kazne s gleita onih to kanjavaju is gleita rutva, na to pitanje se ogovoara anas sa tvrnjjom a kanavanje u pravu ima nekolikoredovito kumulativnih funkcija.

1) Kazne su kroz povijest najede bile, a naalstni anas nisu prestale biti, in osvete iliodmazdprekriteljima se vrada zlo za zlo

2)

Smrtne kazne ili liavanje sloboe slue takoer za trajno ili privremeno uklanjanjeprekritelja iz rutva, a ne ponavlja elikte i a ne utjee negativno na ljue Takoshvadanje svrhe kazne naziva se specijalna prevencija.

3) Kazne u pravu slue i za zastraivanje rugih osoba: kanjavanjem prekritelja upozoravase ili preoava rugim pripanicima rutva a i njih oekuje isto zlo ako uine istidelikt. Takvo shvadanje svrhe kazne naziva se generalna prevencija.

4)

Kazne mogu utjecati i na promjenu ponaanja kanjene osobe, bilo tako a se onazastrai za ubuude ili tako a se ona stvarno popravi uslije loeg iskustva kazne iliuslijed odgojnih mjera koje je u zatvoru prola. Za to su potrebni humanizirani uvjetiivota u zatvorima to malo kaznenih ustanova stvarno posjeuje. U neostatku tihuvjeta u popravnim omovima ogaa se a osuenici iz njih izlaze vie pokvareni

Spomenimo jo i to a u pravnom sustavu postoji i manji broj normi bez sankcije. Za takvetvorevine, koje se u teoriji nazivaju nesavreni zakoni, mogli bismo redi a zaista nisu pravno norme

ved politike eklaracije koji se nalaze u normativno pravnim aktima.

Pravna norma i pravne odredbe

Pravna norma je zahtijevajuda misao, sastavljena o opisanih elemenata, koja kao poruka stie osvojih aresata putem jezinih ili rugih znakova.


9/38

www.ePravo.ba

Neke se pravne norme izraavaju putem nejezinih znakova: svjetlodu i bojama(znakovi, svjetionika isemafora), likovima(prometni figuralni znakovi npr. Silueta djeteta, krave, srne) i zvukovima(zvuci

sirene, trube).

Ipak jezik je najsavreniji i najede srestvo normativnog izraavanja u pravu i to kako govorni,tako i (ede) pisani jezik. Pri tome pojeinereenice jenostavne i sloene, kojima se pravne norme

iskazuju bilo usmeno ili pisano nazivamo pravne odredbe. U zakonskim i drugim pisanimnormativnim tekstovima takve reenice reovito pradene renim brojevima ili renim slovimanazivaju se jo lanci ili paragrafi.Za razumijevanje onosa izmeu pravne norme(kao zapovjene misli sa svim njenim sastojcima) ipravne orebe (kao reenice) najvanije je znati a jena pravna norma moe biti izraena ili u samo

jenoj orebi, koja sari sva etiri elementa norme ili, ede u vije ili vie oreaba o kojih svakaiskazuje pojeine elemente norme. Ovo rugo rjeenje je znatno ede.Norma o npr. uzravanju jece moe se izraziti i pomodu vije ili vie oreaba iz istog zakona ili akrazliitih zakona, ito tako a svaka oreba sari poneke sastojke te normeNPR. Zakon o braku i poroinim onosima propisuje: Roitelji su uni uzravati svoju maloljetnujecu Na to se naovezuje kazneni zakon Roitelj ili ruga osoba koja grubo zanemaruje unost

zbrinjavanja svoje jece kaznit de se zatvorim o tri mjeseca o tri goinaPrva oreba sari hipotezu i traenje, a ruga oreenje elikta i sankciju. Te vije orebe inepravnu normu.

Prethoni primjer pokazuje razliku izmeu pravne norme kao jene sloene misli i pravne orebekao jezinog izraza, koji obino iskazuje samo neke, a ne sve elemente norme.Normotvorci vrlo esto preutno oreuju pojeine elemente pravnih normi, buudi a se uzaju uzdrav razum, logiku ili pravno obrazovanje primjenjivaa normi. Tako se u normativnim pravimaktima esto spominje samo pravna obveza, a ogovarajude (korelativno) pravno ovlatenje seporazumijeva, spominje se samo pravno ovlatenje, a pravna obveza se porazumijeva. Prvahipoteza pravnih normi ponekad se spominje u potpunosti.

Reovito se u kaznenim normama ogaa, a se ne spomenu izriito ni hipoteza, ni traenja, npr. Torugoga lii ivota, kaznit de se zatvorom najmanje 5 goina, jer u praksi graanima ne prestavljanikakvu tekodu a zakljue kako spomenuti elikt i sankcija porazumijevaju va neiskazanaelementa pravne norme: traenje a treba potivati tui ivot i hipotezu a takva traenja vrijedi zaljue koji nisu meusobno u ratu, oreenje elikta uvijek je bilo izriito.Potreba izriitog oreenja elikta osobito je snana ka se rai o najteim pravnim eliktima, pazbog toga u krivinom pravu vrijei posebno naelo zakonitostinema zloina i nema kazne bezzakona pri emu se misli na to a se samo kaznenim zakonom smiju oreivati kaznena djela ikazne. U sankciji se uvijek izriito oreuju i kazna i organi naleni za njihovu primjenu.Rijetko se cjelovite pravne norme nalaze u samo jednoj pravnoj odredbi.

Vrste pravnih normi

Tehnika pravnog normiranja je vrlo razvijena te sari razne tipove normi i razne vrste subjekata kojiih stvaraju(normotvorci), kao diferencirana sredstva.

Nekoliko naina razlikovanja pravnih normi1)

Prema subjektima koji ih stvaraju (normotvorci, aresant) postoje ravne norme, normedrugih organitacija i norme graana

2) Prema ravnim jelatnostima i organima koji stvaraju ravne ustavne i zakonoavnenorme, norme efa rave, norme vlae, suske i upravne norme. Ovo razlikovanjeprestavlja ujeno i pojelu pravnih normi na vie i nie

3)

Prema oreenosti adresata pravne norme su opde i iniviualne(pojeinadne). Uopdimnormama aresati nisu oreeni imenom i prezimenom ved aprstaktno kao


10/38

www.ePravo.ba

skupine subjekata, npr. ispit iz istog premeta moe se polagat samo 4 puta.Individualnenorme su pak one kojima su aresati oreeni imenom i prezimenom. Npr.presua kojom se osuuje Petar M.

4) Prema teritorijalnom naelu pravne norme su generalne i partikularne. Prve vae nateritoriju cijele rava ili na velikom ijelu njega, Partikularne norme vae na manjem

dijelu ravnog teritorija, npr. opdineske, graske , ...Posebnu katergoirju generalnih normi, koje vae preko granica, ine meunaronenorme

5) S obzirom na vrste rutvenih onosa koje usmjeravaju norme su ustavne, graanske,obiteljske, upravne, financijske, trgovake, rane i socijalne, kaznene i druge. Kad sepolazi o razlikovanja normi o onosima i normi o forama imama vanu pojelu namaterijalne norme i formalne ili proceduralne norme: prve usmjeravaju primarne

rutvene onose(npr. zatiduju vlasnitvo o krae), ruge propisuju uvjete za valjanostpravnih ranji i pravnih normi(npr. nain tube)

6) Norme se prema njihovu saraju ijele i na nareujude, zabranjujude i ovlaujude, alitu se oigleno brkaju pojmovi pravna norma i pravna oreba. To je pojela naina

jezinog oblikovanja pravnih oreaba, a ne pojela pravnih normi, jer svaka normazapravo i nareuje i zabranjuje, i ovladuje neke subjekte.Zbog toga se svaka norma moeiskazati u sva tri jezina primjerka: nareujude, zabranjujude i ovlaujude. Ka se hodepostidi vea strogost obino se koriste nareujude i zabranjujude

7) Prema mjeri slobode koje pravne norme daju adresatima razlikuju se stroge (kogentne,

strikten) norme i disjuktivne norme.

Stroge pravne normejesu one to obvezuju najedno vrsto oreeno ponaanje, kojenormotvorac hode bezuvjetno postidi. U takvim normama obvezni subjekti nemajumogudnostizbora izmeu va ili vie oputenih ponaanja. Oni imaju samo jenuslobodu: egzistencijalnu slobodu, koju nitko ovjekune moe oduzeti, da sami oluehode li ostvariti pravnu obvezu ili de je prekriti.Strogim ili kongentnim normama pripadaju i tzv.Norme definicije, koje su dobar primjer

preskriptivnih iskaza skrivenih pod oblik deskriptivnih iskaza. U pravu su este orebekojima se definiraju neki pojmovi radi njihove upotrebe u drugim normama, ali i sama ta

odredbva-efinicija moe biti traenje jene samostalne pravne norme, koje obvezuje ase pojma upotrebljaava uprav tako, i nikako rukije, kako je u njoj definiran, a podprijetnjom kazne nepostizanja pravnih uinaka akta ili ranje koji sare takav pojma.Disjuktivne pravne normejesu one to aju obvezanom subjektu stanovitu mjeruslobonog ponaanja. Ima ih vie vrsta

a) Alternavitne pravne normeaju manju slobou ponaanja: one aju mogudnostizbora izmeu va ili vie ponaanja, koja su za normotvorca pojenakevrijednosti, a od kojih obvezani subjekt mora jedno odabrati.(npr. biranje izmeusvog prezimena i muevog). Alternativna je i norma koja u sankciji ovladuje sucaa bira izmeu novane i zatvorske kazne za oreeno kazneno jelo.

b) Dispozitivne pravne normeaju mnogo vedu slobou pravnim subjektima ikarakteristine su za graansko i trgovako pravo, gje vlao naelo autonomijevolje i slobode raspolaganja subjekata s njihovom privatnom imovinom i

ranjama. To su ravne ili neravne norme koje su upudene strankama ilipravnim poslovima i o njih zahtijevaju neko ponaanje, ali isto remeno ovladujea one same ogovore neko rukije ponaanje. Ali to znai a ako stranek neiskoriste ovo ovlatenje, ovo slobono raspolaganje, one se moraju ponaati uskladu sa zahtjevom norme.

c) Norme s diskreciom (slobodnom) ocjenomjesu norme upudene ravnim

organima ili drugim subjktima javnih slubi. Njima vii ravni organi uopdeno iokvirno ureuju neke onose, te ujeno ovladuju-obvezuju nie organe a teodnose sami konkrento normiraju onako kako ocijene da je u pojedinim


11/38

www.ePravo.ba

sluajevima najbolje zajavni interes.(npr. mup moe, a nemora opustit nekomranje oruja). Ovakve norme s iskrecionom oukom jesu uistinu nune ukonkretnom oluivanju ravnih i rugih organa javnih slubi.

d) Pravne norme s okvirno oreenim elementima traenjadaju sloboduadresatima da sami precizno odrede svoje obveze i ovlatenja (npr banka moe

dazi zajam s kamatama u ovkiru od x do y postotka od zajma)e) Pravne norme s okvirno oreenim kaznamaoreuju apstrakten kazne s

donjim i gornjim limitima (npr. zatvor od 3 do 5godna). Unutar tih granica sudac

ima obvezu-ovlast a oludi, ovisno o njegovoj procjeni teine protupravnogijela i teine krivnje.

Normativni pravni akti

Izrazom pravni akt oznaavaju se u teoriji i praksi vije razliite stvari: vedinom se po pravnimaktima misli na pisane jezine oblike koji sare pravne norme normativni pravni akti, ali esto sepo pravnim aktima misli i na ljuske ranje koje imaju razne pravne uinkepravne radnje .Ta va znaenja izraza pravni akt treba uvijek razlikovati, prema se ona onose na stvari koje semeusobno uvjetuju jer se normativni pravni akti stvaraju jednom vrstom pravnih radnji, a svepravne ranje su izvrenjeili ne izvravanje pravnih normi saranih u pravnim aktima.Normativni pravni akti su tekstovi koji sare jenu, vie ili mnogo pravnih normi. Sastoje se o

jene, vie ili mnogo reenica-odredbi, u kojima su cjelovite pravne norme ili, u pravilu, pojedinielementi pranvih normi.

Npr. Presua je pravni akt koji sari samo jenu pravnu normu, koju takoer nazivamo presua.Tvori je pravna ranja suca. Ustav republike Hrvatske je pravni akt koji sari mnotvno pravnih

normi., a tvori je pravna radnja zakonodavca.Pravne norme najede se iskazuju pisanom obliku, prenosti toga su

a) Pisani tekstovi omoguduju jasno, trajno i objektivnije iskazivanje, ouvanje i razumjevanjepravnih normi.

b)

Pisani tekstovi omoguduju a se zajeno, na istom mjestu i istovremeno, iskae vedi brojpravnih normi koje usmjeravaju isti ili vie sronih rutvenih onosa i a se one lakesmisleno poveu.

c) Pisani akti omoguduju a se pravne norme i izraze precizno i opirnije, a po potrebi s inapisano obrazloe razlozi njihova onoenja kao to se radi u presudama

d)

Pisani tekstovi olakavaju, objavljivanje i irenje pravnih normi, to znai njihovoupoznavanje od adresata.

Pravni akti su samo jezine forme pravnih normi, a vrte su ientine pravnim normama- Dravni akti, akti rugih organizacija i akti graana- Ustavni i zakonoavni akti, akti efa rave, akti vlae, suski i upravni akti, te vii akti i

nii akti-

Opdi akti i iniviualni (pojeinani) akti, za opde normativne pravne akte uvrijeen je iposve pogodan naziv (propisi)

-

Generalni akti i partikularni akti

- Akti Ustavnog, graanskog, obiteljskog, financijskog, trgovakog, ranog i socijalnog,kaznenog prava itd, te akti materijalnog i formalnog(proceduralnog) prava

- Nije uobiajeno govoriti o kogentnim pravni aktima i isjuktivnim pravnimaktima tobi bilo i besmisleno ko onih akata koji sare ujeno i kogentne i isjuktivne pravne

norme.


12/38

www.ePravo.ba

Hijerarhija pravnih normi i akata, formalni izvori prava, naelo zakonitosti

Za pravni sistem je karakteristino, i po tome se razlikuje o moralnog sistema, a je to skup normikoje se nalaze u strogim i jasnim hijerarhijskim odnosimakao vie i nie norme. Razlika izmeuvieg i nieg pravnog akta(norme) naziva se pravna snaga ili poloaj pravnog akta, kao nareenog ikao poreenog

Pravna snaga jenog pravnog akta (norme)jest njegov poloaj nareenosti ili poreenosti premadrugim pravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sustava

Hijerarhija pravnih akata ovisi o modi subjekta, ravnih i rutvenih koji ih stvaraju. Pravna snagasvakog pravnog akta razmjerna je modi subjekta koji ga onosi, a ta je mod jena socijalno-politika

pojava koja se normativno iskazuje u ustavnim i zakonskim (proceduralnim) normama okompetencijama.

Pravna snaga svakog akta je relativna. Svaki je pravni akt vii u relaciji s nekim rugim aktima, aliujeno je nii urelaciji s nekim jo viim aktima.Opdi pravni akti su preteno vii akti, ok su konkretniji i iniviualni pravni akti vedinom nii uhijerarhiji pravnog sustava.. To je zato to je konkretnije opde akte i iniviualne akte stvaraju mnogoede ravni organi i rugi subjekti nie rutvene modi je su oni uglavnom izvrujudi u onosu navie akte.Akti neravnih organizacija i graana po pravilu su nie pravne snage o znatnog broja vrstaravnih akata, to je izraz onosa modi izmeu rave i rugih subjekata i izraza njene suverenosti.Svaki pravni sustav mora jelovati tako a se na opdim i viim pravnim aktima zasnivaju pojeinani i

nii pravni akti, koji ona te vie akte opunjuju i izvravaju u konkretnim rutvenim onosima.Pravni sistem se tako grai kao stupnjevani proces ili lanac stvaranja, utemeljenja i izvravanja viih iniih normativnih pravnih akata. Pritom se svi opdi akti ili propisi ustav, zakoni, uredbe, naredbe,statuti, kolektivni ugovori i dr. nazivaju formalni izvori prava. Tim se izrazom eli slikovit izrazitiinjenica a su ustavi, zakoni i rugi vii i opdi pravni akt, ravni i rutveni, jezine forme u kojimase nalaze najvie pravne norme, temelji pravnoga sustava, iz kojih izviru nii i konkretniji pravni akti inorme kao to je presua, rjeenja i privatni pravni poslovi.Onos nareenosti i poreenosti izmeu viih i niih pravnih akata u hijerarhijskom pravnomsustavu izraava se naelo zakonitosti ili legalitetaNaelo zakonitosti je temeljna norma pravnog sustava koja zahtijeva a svi pravni akti ravnih irugih subjekata buu formalno i materijalno usklaeni s viim pravnim normama koje reguliraju

iste onose, propisujudi sankcije protiv pravnih ranji i pravnih akata koji taj zahtjev ne potujZahtjev zakonitosti ili usklaenosti viih i niih akata ima va aspekta, koji se nazivaju formalnazakonitost i materijalna zakonitost.

Formalna zakonitostje zahtjev a sve nie pravne akte onose subjekti koji su u viimpravnim aktima oreeni kao naleni za njihovo onoenje, a se svi oni onose po postupcima kojisu takoer propisani viim aktima i a svi oni imaju tekstualnu formu propisanu viim aktima. Ta triformalna zahtjeva o nalenosti, postupku i obliku niih pravnih akata postavljaju vii pravni akti kojenazivamo proceduralnim pravnim aktima.(primjer je suac je viim pravnik aktima ovlaten a onosinie pravne akte)

Materijalna zakonitostje a saraj niih pravnih akata, tj. Elementi u njima saranih, buesuklaan sa sarajem viih pravnih akata koji reguliraju istu vrstu rutvenih onosa. Vie pravne

akte s kojima nii pravni akti moraju na ovakav nain biti suklani nazivamo materijalnim pravnimaktima, a nii pravni akti prestavljaju njihovu konkretizaciju u pojeinanim rutvenim onosima.


13/38

www.ePravo.ba

Ako se u postupku ispitivanja zakonitosti utvrdi da je jedan pravni akt nezakonit, onda se taj

akt ukida ili barem ispravlja, a u prvom sluaju to znai a on prestaje vaiti. Ako se pri tome rai oteoj nezakonitosti, akt se ukia s povratnim djelovanjem, tj. Ponitava se o samoga trenutkanjegova onoenja i briu se sve njegove pravne posljeice. Tako se ukia presua koju je onionenaklean organ. Ko blaih oblika nezakonitosti akt se ukia samo o trenutka pravomodnosti

akta kojim se on ukia. tose naziva obaranje aktaJedan pravni akt smatra se nezakonitim tek kada to utvrdi po propisanom postupku jedanvii ravni organ koji je za takvo utvrivanjanalean.

Ustav (konstitucija)

U najirem smislu rijei ustav (constitutio) oznaava temeljna pravna pravila koja uspostavlja politikii pravni poreak jenog globalnog ruptva. Svako politiko rutvo ima ustav u tom irem smislu, tz.

Materijalni ustav, sastavljen o pravila vlasnitva, proizvonih onosa, politikih i pravnih statusastanovnika, te sastava i jelovanja najviih ravnih organa.Tijekom tisuda goina, sve o moernog oba, rakva su temeljna pravila politikog i pravnog poretkabila ili izraza samovolje vlaara ili nepisanih normi obiajnog prava.Tek de buroazija krajem 18. Stoljeda postaviti zahtjev za emokratskim i pisanim ustavom kaonajviim pravnim aktom to ga onosi posebna narona skuptina po posebnom ustavotvornompostupkuto je moerno shvadanje tkz. Formalnog ustava. Zahtjev za takvim najviim pravnimaktom izraavao je politike ciljeve ukianja feualnih privilegija, a to znaiostvarenja pravne

jenakosti graana i ogranienja ravne vlasti. Svi nosioci ravne vlasti trebali bi biti poinjeniustavnim normama i zakonima, tj. Biti po naelom ustavnosti i zakonitosti, a ujeno je meu njimavlast trebala bit pojeljena na zakonoavnu, izvrni i susku. Tako bi se onemoguila samovlast,

zajamile sloboe i prava ovjeka i osiguralo sujelovanje slobonih i jenakopravnih graana.U tompolitikom uhu onijeti su prvi pisani ustavi 1787, 1791 u SAD i 1793 u Francuskoj.Nuan element emokratskog politikog sistema je a je stvoren po posebnom postupku i oposebne skuptine ustav. U tim najviim opdim normativnim aktima propisuju se temeljna politika isocijalna prava i sloboe ovjeka i graanina, postavljaju se neke osnovne normeekonomskomsustavu, te naasve postavljaju norme o ustanovljavanju(konstituiranju) ravne organizacije.S tim pravnim aktom najvie pravne snage, normativnim temeljem rave, moraju prema principuustavnosti biti formalno i materijalno suklani svi ostali, ravni i rutvenim, pravni akti.Tusuklanost nazije u poetku moernog konstitucionalizma suvereni parlament. Poslije se iuspostavlja sudski nadzor ustavnosti zakona i svih drugih pravnih akata radi nadziranja zakonodavca.

Nalenost za takav nazor aje se ili vrhonim suovima unutar reovnog sustva ili posebnom

ustavnom sudu.Demokraciji ogovara a ustavne norme izraavaju visoku mjeru suglasnosti graana u pogleunjihovih politikih ciljeva i zahtjevam th, a ustav bue ne samo opdi akt s obzirom na njeovearesate, nego jo i opdenaroni akt s obzirom na njegove aresate. Zbog toga se redovito ustavonosi po jenom sloenijem ili teem postupku, to omoguuje irunarodnu raspravu o njegovimsarajima i trai posebnu veinu glasova za njegovo usvajanje o ustavotvornom tjelu postupak kojise razlikuje o postupka onoenje zakona. isto tako se i u samim ustavima postavljaju pravila oteem postupku za njegovu promjenu nego to je postupak za promjenu zakona, pa se u tom sluajugovori o tvrom ustavuza razliku o mokog ustavakoji se moe mijenjati po istoj proceuri kaoobian zakon.Stvaranje ustava je funkcija suverenog ravnog organa. Ka sam vlaar onosiustav, to je izrazito

neemokratski in, takav se ustav naziva oktroitrani podareni, kakav je bio ustav kraljevineJugoslavije iz 31. Goine proglaen o kralja Aleksanra u vrijeme njegove iktature.


14/38

www.ePravo.ba

Zakon

U naronom jeziku izraz zakon ima ire znaenje, koje je pouarno sa znaenjem izraza pravo.U pravnikom jeziku se zakonom naziva samo onaj poslije ustava najvii opdi pravni akt to ga onosiskuptina naronih zastupnika po jenom posebnom zakonoavnom postupku. To je tzv zakon oformlnom smislu. Narona suverenost se u emokraviji izraava u vlaavini zakona kao opdih i premasvima jenakih normi i u pravnoj ravi kao vlasti koja je poreena ustavu i zakonu.Iako mogu saravati samo jenu ili nekoliko pravnih norminajede zakoni sare vei broj pravnihnormi kojima se prisilno usmjerava jeno poruje vanih rutvenih onosa. Dok ustav zahvaanaelno sve vrste ruptvenih onosa bitnih za ruptvo, pojeini zakoni zahvaaju samo oreenevrste rutvenih onosa u okvirima ustavnih normi i rai razrae i primjene ustavnih normi. Tako usvakom izgraenom pravnom sustavu postoje sljeedi zakoni ili zakonici,

-

Graanski zakon- Obiteljski zakon

-

Trgovaki zakon-

Radni zakon

- Kazneni zakon

- Zakon o graanskom postupku- Zakon o kaznenom postupku

-

Zako o sudovima

-

Zako o ravnoj upravi i zakon o slubenicima-

Zako o ravljanstvu- Zakon o kolstviu

-

Zakon o porezima- Zakon o zdrastvu

- Zakon o umama-

Zakon o zatiti priroe-

Zakon o uruenjima graana- Zako o izborima

- Zakon o prekrajima- Izd

Svi ti i rugi zakoni, osnove su za stvaranje svih ostalih normativnih pravnih akata , ravnih ineravnih to je izraeno naelom zakonitosti kao glavnim mehanizmom hijejarhijskog sastavapranvog sustava

Ustavi iposlovnici parlamenta propisuju proceura za onoenje i za promjenu zakona zakonodavni postupak, koji ima reovito vie faza. Poinmjne za 1) prelaganjem i izraom nacrtazakona, na to imaju pravo svaki zastupnik, ef rave i vlaa, a rjee i grupa graana. U stvarnostinajvedi broj prijeloga zakona olazi o vlae. Te prijeloge i nacrte ne razmatra omah parlament ucijelini, ved oni najprije iu2) specijaliziranim odborima ili komisijama koji su sastavljeni od manjegbroja zastupnika, meu kojima su prestavnici svi politikih stranaka iz parlamenta, i zaatak im je aprethodno ispitaju osnovanost prijedloga i aju miljenje o njemu i vlastite prijeloge opuna iizmjena. Poslije toga 3) na plenum (cijelini) jednoga od domova parlamenta. Tu se vodi rasprava o

cjelini prijeloga i o pojeinim njegovim normama, uvaavajudi stavove obora, aju se novedopune i izmjene, te se napokon glasa. Zakon je u tom domu usvojen ako je izglasan s kvorumom

(potreban broj pristutnih zastupnika) i vejnom glasova zastupnika koje oreuje usta. Zatim se 4) isti

postupak pnavlja u oborima i na plenumu rugog oma. Ako se izglaani tekstovi zakona u prvom irugom omu ne slau, provoi se 5) postupak usuglavanja meu omovima putem zajenike


15/38


16/38


17/38

www.ePravo.ba

pravne snage, ali sari pravne norme za konkretne onose. Tako se ukaz o pomilovanju onosiuvijek na imenom i prezimenom oreenog osuenika.

Presuda je temeljna sudska odluka kojom se, uvijek na temelju zakona i rugih opdih akata,rjeava jean suski spor i oreuje sankcija u kaznenom, graanskom trgovakom i rugomsudskom postupku. Presua sari pojeinanu susku normu koja postavlja pravne obveze i pravna

ovlatenja strankama u sporu onosno utvruje a li je tueni uinio elikt i kako treba biti kanjen.Presuom se ili usvaja ili obija tuba kojom se sudski postupak pokrenut i to tako to suac oluujekoja o stranaka, tuitlj ili tueni, ima pravo u onome to tvri s obzirom na a) pravne norme kojereguliraju njihovo onos i b) utvrene injenice njihovih ranji.Ako se tuba usvaja presua je ouujuda, a ako se tuba obija,tueni se proglaava neogovornim.Presuda ima 4 obvezatna dijela: uvod( s osnovnim podacima o sudu, strankama i sporu),

izreka(osuujuda ili oslobaajuda), obrazloenje oluke i uputa o pravnom lijeku.U sustavu tz. Kontinentalno-europskog prava, kojemu pripaa i nae pravo, presua je uvijek

pojeinani pravni akt:ona vai samo za imenovane stranke na koje je aresirana. Za razliku o toga,u angloamerikom pravu neke presue, stjeu jo i osobinu opdih pravnih akata tako to postajuobvezan uzor za donoenje buudih presua. Takve se presue nazivaju i sudski precedentii njih ne

stvaraju svi sudovi nego samo vrhovni sudovi. I u naem pravu postoji neto slino tome: presuavrhovnih sudova predstavlja tzv. Sudsku praksuUpravno rijeenjeje pravni akt kojim ravni upravni organi ili neravni organi kadjeluju

na temelju javnih ovlatenja oluuju na osnovi zakona i rugih akata, o iniviualnim stvarima iznjihova djelokruga.(primjer: poziv na vojnu slubu, ozvola granje kue, ). I upravno rjeenjeseonosi posebnim zakonom propisanim upravnim postupkom, te ima naelno isti sastav kao presua. Iono se moe osporavati zbog formalne i materijalne nezakonitosti i to prvo albom na vii upravniorgan, a za tim tubom na su.

Pravni posaoje privatni individualni pravni akt kojim se pravni subjekti, pojedinci i pravne

osobe, slobono raspolau vlastitom imovinom i sposobnostima u cilju ostvarenja eljenih ciljeva kojinisu u sukobu sa strogim ravnim normama i s moralom. Za razliku o svih dosada spomenutihravnih pravnih akata, privatni subjekti posve slobono oluuju hode li ili nede sklopiti pravneposlove i kako de u njima raspolagati svojim interesima. Ta sloboa stranaka u pravnim poslovimaizraz je naela autonomije koje vlaaprivatnim pravomPravni posao je oitovanje volje jene, viju ili vie osoba, kojom one, u granicama oputenim upravnom sistemu, slobodno zasnivaju, mijenjaju ili ukidaju neke pravne odnose, tj. Neke pravne

obveze i pravna ovlatenja.Pravni poslovi se ijele na jenostrane i vostrane. Jenostrani pravni poslovi su oni za iji jenastanak dovoljna izjava samo jedne osobenpr. oporuka, izreena ili napisana na nain kakopropisuje Zakon o nasljeivanju. Dvostrani pravni poslovi su oni za iji su nastanak potrebne suglasneizjave volje vaju ili vie subjekata. Takvi su pravni poslovi ugovori o kupoproaji, zajmu, Dvostrani pravni odnosi ili ugovori mogu biti jednostrano obvezujudei vostrano obvezujudeDvostrani pravni poslovi ili ugovori dijele se jo na konsezualne i realne. Prvi su oni to nastajusuglasnim oitovanjem volje ili ogovorom stranaka. Drugi, realni ugovori jesu oni za iji su objektpravnog odnosanpr. ugovor o uvanju robe, koji nastaje tek preajom robe i dogovorom o uvanjuu garderobi.

U morenim rutvima vedina ugovora se valjano sklapa, tj. Postaje obvezujuda, usmeno ineformalizirano. Danas se iznimno kogentnim ravnim normama trai oreena forma za sklapanjenekih ugovoranajede pisana forma npr za ugovore o prodaji nekretnina.Tipski ugovori su oni koji se sklapaju na nain a jena strana ponui gotov ugovor, a ruga bira hodeli ili nede potpisati.


18/38


19/38

www.ePravo.ba

Pravne norme konstituiraju ili zasnivaju pravne odnose

etiri su osnovna znaenjska elementa koje norme pripaaju rutvenim onosima, pretvarajudi ihtako u pravne odnose

- Pravni subjekti

- Pravna obveza

-

Pravno ovlatenje- Pravni objektPravni onos je rutveni onos izmeu najmanje va pravna subjekta koji imaju jean premadrugome pravnu obvezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki pravni objekt.

Jean konfliktan i izvana kontrolabilan rutveni onos sastoji se prije pravnog normiranja od a)barem va subjekta, b) raznih mogudnosti njihovih korelirani (meuvjetovanih) ponaanja i c) nekihobjekata-vrijenosti prema kojima su ponaanja subjekata usmjerena. Taj rutveni onos izazivanastanak pravne normejer je rutveno potrebno regulirati sukobe interesa koje on sari.Pravnom normo se ini to a se jean pram mogudnosti korelirano ponaanja subjekata u tomonosu oznai kao pravno obvezno ponaanje i pravno ovlateno ponaanje,.

Pravni onos (normativno oznaeni rutveni onos):

Vrste pravnih odnosa

a) Pravni odnosi mogu biti aprstraktni i konkretni.

Apstraktnipravni onos je onaj izraen u traenjujene opde pravne norme to je samopojmovni onos, on postoji samo kao skup normativnih znaenja. Preciznije, to su opdompravnom normom postavljene apstraktna pravna obveza i apstraktno pravno ovlatenjeizmeu viju vrsta subjekta s obzirom na neki apstraktno oreeni objekt. Npr. sviroitelji i njihova jeca imaju taj onos koji su jenom opdom normom oznaeni kaopravno obvezni i pravno ovlateni na uzravanjeKonkretnipravni onos je stvarni onos izmeu konkretnih osoba, imenom iprezimenom odreenih, koje su nosioci pravnih obveza i pravnih ovlatenja s obzirom naneki konkretni objekt. Takav onos imaju npr. kupac i proavatelj neke kueIzmeu apstraktnih i konkretnih pravnih onosa vlaa meuovisnost. Apstraktni odnosmoe jezino postojati bez konkretnih odnosa, ali da bi bio efikasan, on se morapotvrivati kroz konkretne onose. S ruge strane, ne moe biti konkretnih onosa bezapstraktnih odnosa u pravu: konkretan odnos temelji se na apstraktnom, jer su obveze i

ovlatenja prvoga konkretno ponavljanje otprije postojedeg onosa znaenja obveze iovlatenja iz opde pravne norme.

b)

Druga pojela pravnih onosa je ona na jenostrano obvezujude i vostrano obvezujudepravne odnose. Jednostranoobvezujudi pravni onos je onaj u kojemu samo jena stranaima prema rugoj strani obvezu, a ta ruga strana pravno ovlatenje. Takav onos jeizmeu roitelja i jece.Dvostrano obvezujudi pravni onos je onaj u kojemu svaka strana ima istovremeno ipravnu obvezu i pravno ovlatenje prema rugoj strani.To su najede privatno pravniodnosi razmjene imovine i rada

U jenostranom pravnom onosu postoji samo po jeno ovlatenje, obveza i objekt, oku vostranom postoje vostruko sva etiri elementa 2 subjekta, 2obveze, 2 ovlatenja i 2objekta

c) Pravni odnosi se dijele i prema vrstama objekata-dobara na koja pravni subjekti imaju

pravne obveze i pravna ovlatenja: rani, graanski, poroini, trgovaki, kazneni, d)

Pravni odnosi se dijele i prema tome da li se zasnivaju normama vlasti ili normama

slobodne volje stranaka: javnopravni i privatnopravni odnosi.

e)

Pravni odnosi se mogu razlikovati i s obzirom na pravnu osnovu (iz hipoteze) po kojoj

nastaje: materijalni pravni odnos i procesni pravni odnos. Prvi nastaje na osvnobi raznih


20/38

www.ePravo.ba

pravnih injenica spomenutih u primarnoj hipotezi, npr. smrti, roenja, stjecanja prihoa, Drugionos nastaje na osnovi pravnih injenica tube ili albe koje su takoerspomenute u primarnoj hipotezi.

Pravni subjekti

Pravni subjekti su glavni element pravnog odnosa, zbog njih i postoje pravni odnosi

Pravni subjekti su ljui i rutvene tvorevine koji imaju pravne obveze i pravna ovlatenja sobzirom na neke pravne objekte.

U svakom pravnom onosu postoje najmanje va pravna subjekta: ovjek, naime, nemoe biti upravnom onosu sam sa sobom je ne moe biti pravno obveza ili pravno ovlaten prema sebi.Pravni subjekt je prije svega ovjekpojeinac, ali i subjekti su jo brojne institucije, najedeorganizacije. Te vije vrste pravnih subjekata imaju svoje posebne naziva: ovjek pojeinac zove se

fizika osoba ,a organizacije i ruge tvorevine kao pravni subjekti zovu se pravne osobe. Za nastanakpravne osobe mora se ostvariti vie uvjeta, koji su vedinom elementi organizacije i sve to oreenona jenoj osnivakoj skuptini i potvreno o rave inom upisa u registar pravnih osoba. Pravnaosoba prestaje postojati ispisom iz registra, propaduimovine i na ruge naine.Fizike osobe se s obzirom na njihove pravne obveze i ovlatenja ijele u vije kategorije

a) Jenu kategoriju ine fizike osobe koje imaju samo pravnu sposobnost ili svojstvo aposjeuju neka pravna ovlatenja i pravne obveze, ali nemaju mod a vlastitom voljom ivlastitim ranjama stupaju u pravne onose. Takve su osobe maloljetnici i neuraunljiveosobe. Ni jedni ni drugi nemaju sposobnost samostalnog raspolaganja svojom imovinom i

svojim radom, tj. nemaju djelatno sposobnost

b) Drugu kategoriju fizikih osoba ine one osobe koje uz pravnu sposobnost imaju jo i

djelatno sposobnost ili sposobnost da vlastitom voljom i vlastitim radnjama izazivajupravne posljedice, tj. nastanak, promjenu i prestanak pravnih odnosa, ili, drugim rijeimanastavak pravnih obveza i pravnih ovlatenja za sebe i za ruge osobe. Ovu kategorijuine sve punoljetne i uraunljive osobe,

Samo fizike osobe jelatno sposobne mogu vlastitom voljom i vlastitim ranjama sklapati pravneposlove (poslovna sposobnost), biti pravno krive, initi elikte i za njih ogovarati (eliktnasposobnost), sklapati brak i brinuti se za svoju jecu(brana i poroina sposobnost), sujelovati uizborima i rugim politikim aktivnostima (politika sposobnost)Dok se jednakost ljui u pravnoj sposobnosti steena naelno ukianjem ropstva, postie se

jenakost u jelatnoj sposobnosti ljui s jenakim psihikim i moralnim sposobnostima. Jenakostjelatne sposobnosti osoba s jenakim psihikim i moralni sposobnostima jean je o temeljnih

ploova egalitarnog shvadanja pravenostiGlavne podjele pravnih osoba su najavnei privatnepravneosobe: Prve su rava, opine, kotarevi,provincije i ostale teritorijalne jeinice, zatim javne ustanove i javna pouzeda i r. Druge pravneosobe privatnog prava, jesu trgovaka rutva i ruga privatna pouzeda.I pravne osobe imaju svojstva pravne i jelatne sposobnosti. Ovje vrijei naelo sloboe za fizikeosobe i naelo ograniavanja za pravne osobe: fizikim osobama je ozvoljeno initi ili ne initi sveto im nije izriito zabranjeno pravnim normama, ok pravne osobe smiju initi samo ono to im jeizriito ozvoljeno pravnim normama.I rava ima svojstvo pravnog subjekta, tj. i ona je takoer nosilac oreenih pravnih obveza i pravnihovlatenja i to kako u unutranjem, nacionalnom, tako i u meunaronom pravnom poretku. Ona

je vlasnik nepokretne i pokretne imovine, ona sklapa meunarone ugovore i ugovore s rugim

pravnim subjektima na svom teritoriju, ona ogovara za tete koje rugim subjektima uine ravneslubene osobe.


21/38


22/38


23/38

www.ePravo.ba

- Zaposleni i nezaposleni

- Nekvalificirani, kvalificirani i visokokvalificirani radnici

- Dravni slubenici i oni koji to nisu- Osuivane i neosuivane osobe- Studenti i oni koji to nisu

-

Itd

Zloupotreba pravnog ovlatenja (prava)

Zloupotreba pravnog ovlatenja (subjektivnog prava) postoji ka jean subjekt koristi pretjerano ibezobzirno svoje pravno ovlatenje i time oteduje rugog subjekta. Nosilac pravnog ovlatenja imapravno zatidenu mo a ini neku ranju, ali on je obavlja tako da drugome nanosi nepotrebnutetu, to se protivi obrim obiajima i moralu.Pravni sustavi zabranjuju i kanjavaju pretjerano i bezobzirno koritenje pravnih ovlatenja.

Zloupotrebu prava treba razlikovati o obinog elikta: ona je posebna vrsta elikta. Dok se obianelikt sastoji o neizvrenja pravne obveze iz traenje pravne norme, zloupotreba se sastoji odpretjeranog izvravanja pravnog ovlatenja.Pravni sustavi zabranjuju svaku zloupotrebu ovlatenja neovisno o tome a li ona nastaje skrivljeno iline skrivljeno. To je anas ominantno shvadanje u zakonoavstvu i u praksi, zvano objektivnakoncepcija zloupotrebe, a zapravo je vrsta objektivne ogovornosti. Nasuprot tome prelagana je inije usvojena subjektivna koncepcija prema kojom bi se kanjavale samo one ranje gje senamjerno vri teta. Stajalite objektivne koncepcije zloupotrebe boje je iz razloga to ono boljezatiduje otedene osobe.Stroe se kanjava takoer zloupotreba slubenog poloajabezobzirno, zlonamjerno, iliprivatizirajude obavljanje ovlatenja ravnih ili rugih slubenih osoba.

Buudi a je zloupotreba ovlatenja supriotna obrim obiajima i moralnim obzirima prema rugimosobama, njena zabrana i kanjavanje znae usvajanje nekih obiajnih i moralnih normi u pravu

Zatita pravnog ovlatenja

Pravni sustavi aju pravnim ovlatenicima, fizikim i pravnim osobama razna srestva za zatitunjihovih pravnih ovlatenja (subjektivnih prava) ka su one povrijeene o ravne vlasti ili oprivatnih subjekata.

1)

Subjekt koji smatra a je njegovo pravno ovlatenje povrijeeno pojeinanim upravnim

aktom ili utnjom uprave. Moe u oreenom roku traiti zatitu o vieg upravnogorgana putem pravnog lijeka albe zahtijevajudi ukianje ili preinaku toga akta.Ispitujudi sve vane okolnosti sluaja vii upravni organ upravnom postupku onosirugostupanjsko rjeenje kojim ili obija albu bog neosnovanosti i potvrujeprvostupanjsko rjeenje ili pak prvostupanjsko rjeenje preinauje ili ukia.

2)

Subjekt koji smatra da je neko njegovo pravno ovlatenje iz graanskog, obiteljskog,trgovakog ili kaznenog prava povrijeeno ranjom ruge osobe, moe u oreenomroku trait zatitu o sua putem tubezahtijevajudi rjeavanje pravnog spora iprisiljavanje prekritelja obveze na uno ponaanje onosno njegovo kanjavanje.

3) Suski spor izmeu ovlatenika-tuitelja i tuenoga rjeava se u posebnim suskimpostupcima d graanskom, kaznenom i upravnosuskom postupku. Sve ranje i konana

odluka u sudskim postupcima moraju biti i materijalno i formalno utemeljene naustavnim, zakonskim i rugim opdim pravnim normama. Ovo naelo ustavnosti,


24/38

www.ePravo.ba

zakonitosti i nezavisnosti suaca, omoguuje objektivnost uskog oluivanja u pravnimsporovima.

4) Na kraju suskog postupka po tubi prvostupanjski su onosi presuu kojom rjeavapravni spor i prema potrebi izrie kaznu. Presuom se tuba moe ili obiti zbogneosnovanosti, ime se aje pravo tuenom, ili usvojiti i time osuiti tuenoga. Naelno

se protiv svake prvostupanjske presue moe uloiti pravni lijek5) Pravni lijekje sredstvo kojim stranke u pravnim sporovima pobijaju valjanost sudskiholuka i upravnih oluka zbog pogrene primjene opdih normi ili zbog pogrenoutvrenih injenica, zahtijevajudi o nalenog vieg suskog onosno upravnog organaa te oluke zbog nezakonitosti ukine ili preinai.postoje dvije osnovne vrste pravnih lijekova: redovni i izvanredni. Redovninajedenazivani albe, upotrebljavaju se protiv presua i rjeenja koji jo nisu pravomodnim, ukratkim rokovima nakon njihova uruivanja strankama. Izvanrednipravni lijekoviupotrebljavaju se protiv presua i rjeenja koji su postali pravomodni u uim rokovima isamo zbog nekih razloga naveenih u zakonu, npr. zbog pojave raznih injenica koje nisubile poznate u vrijeme onoenja oluke.

Pravomodnostje svojstvo presue ili rjeenja a su postali pravno obvezujudi i a se nemogu vie napaati reovnim pravnim lijekom. Pravomodnost nastupa a) oreknudemstranaka o reovnog pravnog lijeka b) ili protekom albenog roka. Presuda postajeapsolutno pravomodna protekom rokova za izvanrene pravne lijekove ili njihovimobijanjem pre nalenim organima.Nakon oreenog vremena ozvoljene rasprave i okazivanja o tome to kome pripaa,vlast zatvara raspravu i proglaava konanog pobjenika: presuena stvar treba sesmatrati istinom. Protiv te zapovijei, koja akako moe pogrijeiti nema vie pravnihlijekova. Ostaje samo jedno sredstvo, a to je pomilovanje, ako postoje vrlo jaki razlozi da

se osloboi osoba koja je osuena apsolutno pravomodnim aktom.6) Oluku koja je postala pravomodna, presuu ili upravno rjeenje, osoba koja je osuena

mora izvriti. Ako osueni ne izvri traenje presue ili rjeenja obrovoljno ono de seizvriti prisilno. Na oluku o prisilnom izvrenju osuenik ima u oreenim sluajevimapravo albe

7)

Subjekti koji se smatraju otedeni aktima vlasti mogu se obradati za pomod putemprestavki efu rave, parlamentu i ministarstvima. Ustanova kontrole ustavnostiravnih akata aje najvii stupanj zatite pravnih ovlasti. Nalenost kontrole ustavnostimoe se ati posebnom organu ustavnom suu ili vrhovnom suu opde nalenosti.Moerne rave uvoe ustanovu ombusmana ili pukog pravobranitelja: slubenuosobu koju bira parlament i koja je zauena za nazorupravom i javnim slubama uzatiti prava graana

8) U starijim pravnim porecima bila je u manjoj ili vedoj mjeri oputena pravnasamopomod. Ovlatenicima je bilo ozvoljeno a sami prisile obvveznike na izvravanjeobveze, npr. ouzimajudi im io imovine.

PRIMJENA PRAVNE NORME

Primjena pravne norme sastoji se o ljuskih ranji koje ostvaruju saraje iz traenjai sankcije nekeopde ili iniviualne pravne norme, tj. ostvaruju u njima postavljena pravna ovlatenja i pravne

obveze.


25/38

www.ePravo.ba

Pravne norme primjenjuju sve uraunljive ili jelatno sposobne privatne fizike osobe, ravneslubene osobe i slubene osobe u pravnim osobama. Svi oni rae naasve u va procesa

a) Ostvarujudi svojim ponaanjima meusobna pravna ovlatenja i pravne obveze koje supostavljene traenjom norme. U jenom irem smislu, koji je na prvi pogle suprotanuobiajenom znaenju primjene, primjena pravne norme je i ponaanje suprotno pravnoj

obvezi, tj. delikt.b) Donosedi nie pravne norme na temelju viih pravnih normi

Primjena pravne norme moe biti vie ili manje sloen proces. Vrlo esto ima teih sluajeva ,sloenijih i konfliktnijih pravnih onosa, koji su premet pravnih normi ija primjena zahtijeva svjesnumetoiki ralanjenu i poneka osta teku uhovnu - intelektualnu i vrijednosnu djelatnost. Doprimjene norme moe odi jeino nizom spoznajnih i vrijenosnih ranji koje su obrim ijelomvoene oreenim pravilima: vie ili manje prisilnim onosno labavim pravilima logike, jezika morala,vlaajude ieologije, kao i strogo prisilnim pravnih procedura .U teim sluajevima primjena pravnih normi sastoji se reovito o niza ranji to se mogu okupiti uetiri tipa i ujeno etiri vremenske faze ranje

1)

Utvrivanje vaedih pravnih normi2)

Tumaenje (interpretacija) pravnih normi3)

Popunjavanje pravnih praznina u osnovnom smislu(nije nuna)4)

Izvrenja pravne norme, traenja ili sankcije, u pravnim radnjama

Utvrivanje vaeih pravnih normi

Ka se jean pravni subjekt nae ili previa a de se nadi u nekom pravnom onosu, ili pak eli

stupiti u neki pravni onos, a eli a njegovo ponaanje u tom onosu bue legalno, on najprije moraotkriti, upoznati ili utvriti pravnu normu koja taj onos ureuje i kojoj on jest ili de biti aresat.

Utvrivanje pravne norme sastoji se o va tipa istraivanje1.)

Subjekt mora pronadi pravnu normu koja regulira onos u kojemu seon nalazi ili de se nadi.To se postie tako to de se taj onos usporeiti sa sarajima jenog niza normaticnihoreaba, N koje ureuju takvu vrstu pravnih onosa, sve ok se ne oe o orebi normeN7 li normi N7N15 koje svojim hipotezama spominju upravo onos to subjekta zanima isvojim traenjimataj onos ureuju. I treba spomenuti a je bitno jo i tumaenje normi.

2.)

Nije ovoljno a subjekt pronae pravnu normu to ureuje njegov pravni odnos: potrebn jejo a pronae takvu normu koja je vremenski, teritorijalno i personalno vaeda koja je na

snazi vrijeme kad se odnos odvija i na teritoriju na kojem se odnos odvija.

Vrlo su specifini problemi utvrivanja vaede pravne norme obiajnog prava, unutranjeg imeunaronog. Danas su takvi problemi rjei, jer su pravni onosi vedinom regulirani pisanimnormativnim aktima. Meutim u pravu nastaju nove tekode: u njemu ima golem broj normi, one sevrlo brzo mijenjaju i postale su vrlo sloene.

1)

Nesumnjivo je najvanije srestvo brzog i ispravnog pronalaenja vaedih pravnih normistruno pravno obrazovanje.

2) Bitno srestvo za upoznavanje subjekata s pravnim normama koje se njih tiu, osobitopravnika koji s tim normama ede rae, jest praksa civiliziranih pravnih sustava a svi opdipravni akti stupaju na snagu tek nakon objavljivanja i nakon proteka oreenog broja ana

od objavljivanja.


26/38


27/38

www.ePravo.ba

Svi stanovnici u ravi moraju se ponaati prema vaedom normama pravnog sustava po kojim ive,stoga moraju ede ili rjee tumaiti pravne norme, u emu se javljaju tekode, pa i potreba a se nepravnici obrate za strunu pomod pravnicima.

Postoje neke razlike izmeu pravnih subjekata to tumae i izmeu tipova tumaenja u pravu

a)

Neki subjekti tumae pravno ne obvezujudei to ona ka njihovo tumaenje pravnih norminije dio djelatnosti stvaranja drugih pravnih normi(npr. graani, pravni znanstvenici,ovjetnici ). Tumaenje pravnika, znanstvenika slue znanstvenoj ili peagokoj analizi ikritici pravnih normi ili prelaganju izmjena u pravnom sistemu, te ona svojom strunodu iuvjerljivodu mogu znatno utjecati na normotvorca. Znanstveno tumaenje u pravu zove seoktrinarno tumaenje.

b)

Neki subjekti tumae pravo obvezujude, i to ona ka je njihovo tumaenje pravnih normiio jelatnosti stvaranja rugih, ravnih ili ne ravnih pravnih normi(npr. ustavotvorci,zakonodavci, ..).

Dalje se razlikuju a i b

1) Postoji apstraktno tumaenje pravnih normi ili tumaenje koje nije vezano za primjenu tih

normi na konkretan pravni odnos. Tako zakonoavac tumai ustavne norme na kojima semoraju temeljiti njegovi zakoni i rai onoenja zakonskih normi. Vlaa i ministri tumaeustavne i zakonske norme na kojima se moraju zasnivati njihovi podzakonski akti.

2) Postoji i KAZUISTIKO TUMAENJEkojeje konkretno tumaenje pravnih normi ili tumaenje

vezano za primjenu tih normi na konkretan pravni onos(kao to suci tumae zakon nakojima se moraju zasnivat njihove presude). Kazuistiko tumaenje obuhvada i tumaenjeindividualnih pravnih akata od strane sua i upravnih slubenika prilikom ispitivanja njihovezakonitosti u povou tube ili albe. U kazuistiko tumaenje pripaaju i neobvezujudatumaenja ovjetnika u njihovom zastupanju stranaka pred sudovima i drugdje

Posebno tumaenje jest ono koje obavljaju vrhovni suovi. Sama injenica a sucimnogobrojnih niih suova nezavisno tumae orebe opdih akata neizbjeno voi oneujenaenosti njihovih tumaenja. Da bi se ta opasnot ograniila u svim ravama vrhovnisudovi imaju ovlast da ukidaju presue nih suova koje su neispravne.

Autentino tumaenjeili tumaenje koje obavlja sam normotvorac na vlastitom pravnomnormom. Kada su znaenjanorme nejasne, taa se aresati obradaju normotvorcu s molbomili prijelogom a on sam orei ta znaenja. Praksa toga je konstituiranje posebnihparlamentarnih obora za avanje autentinih tumaenja zakona

Pravila tumaenja argumenti

Da bi utvrili najbolja znaenja pravnih normi tumai moraju imati obru opdu i pravnu kulturu.Meu ostalim, oni morajupoznavati jezik, logiku, rutvene onose koji su normirani, te vrijenosnei ieoloke sustave koji utjeu na normiranje.Viestoljetna pravnika praksa uobliila je brojna interpretativna pravila, to znai kako trebaotkrivati moguda i najbolja znaenja pravnih normi.Metoe tumaenja (interpretacije) u pravu

- Jezino tumaenje- Logiko tumaenje

-

Sistematsko tumaenje-

Ciljno (teoloko) tumaenje


28/38

www.ePravo.ba

- Subjektivno i objektivno tumaenje- Historijsko tumaenje- Doslovno sueno i proireno tumaenje

Postupak tumaenja rijetko zavrava primjenom samo jene vrste interpretativnog pravila, pri tome

je jezino tumaenje gotovo bez izuzetka nuno i poetno, ok je u sluajevima teih nejasnoda ciljnaargumentacija reovito najmodnija i olunijaPravila tumaenja vedinomnisu formalno obvezujuda, tj. ona su tek manjim ijelom samim pravnimnormama propisana kao pravila koja se moraju upotrijebiti u tumaenju nekih normi.Najede jefaktiko obvezujuda, a proizlazi naroito iz suske prakse.Argumenti tumaenja prava naelno su isti onima to se upotrebljavaju u rugim rutvenimaktivnostima. Razlika je u tome to su pravu argumenti i naini argumentiranja mnogo vie poueni iformalizirani,. Normativno izraeni u proceuralnosti koja inae vlaa pravom

Jezino tumaenjem

Polazimo o njihove osnovne znakovne grae od jezika. To se radi tako da se na pravne odredbekoje su jezino nejasne ili vieznane, primjenjuju pravila leksike, sintakse i gramatike to vrijee urutvu subjekta-tumaa. Najznaajnija su leksika pravila, to su pravila koja oreuju znaenjapojeinih rijei uporabljenih u pravnim orebama. U pravu su pri tome naasve vane razlikeizmeu znaenja strunih rijei(vrlo su jasne) i naronih rijei(koje poneka ne jasne i stvarajupotekode u razumijevanju).Pravni standardisu izrazi najmnogoznatniji ili najapstraktniji, koji su najvie ovisni o kontekstunjihove upotrebe

Tekode u pravu stvaraju onekle arhaizmi(stare, izobiajne rijei) i neologizmi(nove i mnogimanepoznate rijei)Leksiko tumaenje ima zaatak a znaenje rijei naronog jezika utvri u znaenjima pravnihodredaba.

to znae pojeine norme iz normativnih oreaba, to se spoznaje tek primjenom rugih pravilatumaenja, a na kraju ciljnim tumaenjem kao oluujudimto se tie pravila sintakse i gramatike, vrijei isto za pravne norme to i za jezik: bolje ili slabijereeniki izraene pravne norme te saetost i rascjepkanost pogouje vedem broju tumaenja

Ciljno(teoloko) tumaenjeCiljno tumaenje je glavni nain tumaenja pravnih normi. Ona je uvijek sredstvo za postizanje nekih ineijih ciljeva (telos-cilj) nekih i neijih vrijenosti i interesa, koji se normom ele nametnuti u

prisilnom usmjeravanju meuljuskih onosa. O svih mogudih znaenja jene norme najbolje je ono

koje najpotpunije ostvaruje njen cilj, razlog njenog postojanja (ratio legis).

Na pitanje o ciljevima pravnih normi pojeinano postoje va osnovna ogovora- SUBJEKTIVNO(CILJNO) TUMAENJEciljno tumaenje bi trebalo traiti ono to su

normotvorci htjeli postidi normama (ARGUMENT VOLJE NORMOTVORACA)- OBJEKTIVNO(CILJNO) TUMAENJEciljno tumaenje bi trebalo traiti one ciljeve koje

postavlja rutvo u vremenu primjene norme, neovisno o tome to su tom normom htjeli

postidi normotvorci. Prenost ovog tumaenja: izbjegavanje tekoda utvrivanja to je-


29/38

www.ePravo.ba

nekaa mislio normotvorac, ali i to to rauna s injenicom a se u moernom rutvu

tehnologija, ljuske potrebe, vrijenosti i opdenito rutveni onosi BRZO MIJENJAJU, pa

stoga i jenako brzo ZASTARIJEVAJU poetni razlozi (ciljevi) zbog kojih su norme onijete.

Primjenjivai normi moraju takoer mijenjati ili prilagoavati znaenja tih normi novim okolnostima

ne robujudi ciljevima koja suim nekada pridavali njihovi tvorci.

Subjektivno tumaenje se moe upotrijebiti ako ciljevi normotvoraca jo ogovaraju prevlaavajudim

ciljevima rutva u trenutku primjene pravnih normi, no i taa je pozivanje na to formalnost.

Sistematsko tumaenje

Sistematsko tumaenje je postupak kojim se otkrivaju znaenja jene norme tako a se meusobno

povezuju i opunjuju elementi te norme to se nalaze u razliitim orebama ili tako a se ta norma

povezuje i razjanjava pomodu rugih normi iz pravnog sistema.

Ovo tumaenje, obino pomodno srestvo ciljnog tumaenjaje vrlo znaajno zapravo, a sastoji se od

niza pravila: 1) sastavljanje pravne norme iz svih pravnih oreaba koje sare njene elemente

hipoteze, traenja, oreenja elikta i sankcije. 2) I u tumaenju mora se potivati naelozakonitosti,

tj. a znaenja niigh pravnih normi treba traiti i u znaenjima viih pravnih normi na kojima se nie

norme moraju temeljit. 3)znaenje jene norme se popunjava i razjanjava znaenjima rugih normi

iz iste pravne ustanove, tj. normi koje reguliraju isti rutveni onos 4)leksika i ciljna znaenja nekih

normi esto se moraju objasniti njihovim povezivanjem s normama efinicija, kojima sam

normotvorac oreuje znaenja nekih izraza tih normi(npr to je brak)

Historijsko tumaenje

Je pomodno srestvo subjektivnog (ciljnog) tumaenja. Postupak kojim se trai znaenje jene pravneorebe ispitivanjem povijesnih okolnosti koje su prethoile onoenju te orebe ili su bile povo(neposredan razlogoccasio legis) za njeno onoenje.Sastoji se ili u usporebi tumaene orebe s prethonim orebama o istom onosu, ili u ispitivanju

pripremnih materijala (nacrta, prijeloga) za tumaene orebe, sa zapisnicima parlamenta,

izvjedima u tisku, osobnim svjeoenjimasuionika u onoenju tumaene orebe i sl.

SISTEMATIZACIJA PRAVNIH NORMI

Hijerarhijski i znanstveni sistem pravnih normi


30/38

www.ePravo.ba

Sustav je po logikim kriterijima sreen skup injenica koje pripaaju nekoj grani znanja. Najsloenijei najpreciznije sistematizacije jesu one izveene na ljuskim znanjem o svijetu, o ovjeku i o rutvuu znanostiu pojedinim vrstama znanosti, i u filozofiji.Izrazom sistem pravnih normi ili pravni sustav, oznaavaju se prvenstveno vije razliite ali sronestvari: Hijerarhijsko sreivanje pravnih normi i znanstveno sreivanje pravnih normi.

Hijerarhijski sistem pravnih normijest ukupnost pozitivnih pravnih normi jenoga rutva, ravnih ineravnih, koje su razvrstane u jeinice viih i niih vrsta normi prema kriteriju njihove pravnesnage. Ta hijerarhijska sistematizacija je jelo ustavotvorca i zakonoavca. Ustav oreuje a i svenie pravne norme moraju biti formalno i sarajno usklaene s viim pravnim normama naeloustavnosti i zakonitosti.

Znanstveni pravni sistemjest ukupnost pozitivnih i historijskih pravnih normijenog rutva,ravnih i neravnih, koje su razvrstane u razne jeiniceprema kriteriju njihova saraja, tj. premavrstama rutvenih onosa koje one reguliraju. Pravne norme sreuju jenu suvislu, a sreivanje sene obavlja prema pravnoj snazi normi, ved prema sronostima i razlikama rutvenih onosa koji supredmet normiranja. S ruge strane to ovje sistematizacija nije jelo normotvorca, nego jeprvenstveno djelo pravnika znanstvenika u okvirima pozitivnih i teorijskih pravnih znanosti.

Razlozi za razvrstavanje

a) Razvrstavanje golemog broja vaedih normi u vie jeinica prema njihovom sarajuolakava pronalaenje pravnih normi koje su aresatima potrebne u njihovim pravnimodnosima

b) Razvrstavanje slui i tumaenju pravnih normi, naroito sistematskom tumaenju, jer se unjemu znaenjski povezuju norme iz istih i bliskih pravnih ustanova, tj. pravnih granac) Razvrstavanje slui i otkrivanju i uklanjanju proturjeja (nezakonitosti) meu pravnimnormama, jer se tek okupljanjem normi istog ili sronog saraja moe vijeti proturjee linorme jedne drugima ili samo donose iznimke u odnosu na njih

d) Prema sistematizaciji pravnih normi na pravne grane konstituiraju se znanstvene pravne

discipline, akle ovija se pojela raa meu pravnim isciplinama te se ujeno stvarajunastavne iscipline na pravnim uilitima discipline ustavnog prava, kaznenog prava itd.e) Razvrstavanje utjee i na oreivanje nalenosti ravnih organa, npr. na specijalizacijusuova na vojne, upravne i ustavne suove, te na ovajanje graanskih i krivinih jela usuovima opde nalenosti

Pravne ustanove i pravne grane

Temeljni predmet znanstvene pravne sistematizacije jesu PRAVNE NORME, one se razvrstavaju u tri

tipa klasifikacijskih jeinica prema kriteriju vrsta rutvenih onosa koji su normirani.

Pravna ustanovajest najmanja klasifikacijska jedinica u pravnom sustavu: skup pravnih normi koje

reguliraju jenu vrstu rutvenih onosa. One postoje iz razloga to je nemogude na zaovoljavajudinain zahvatiti samo jenom normom sve vane aspekte jene vrste meuljuskih onosa koju jepotrebno pravno regulirati. Olukom sistematizatora oreeni broj sronih normi moe se okupiti ilisamo u jenu ili u viepravnih ustanova, ili pak u jenu viu pravnu ustanovu i u nekoliko njenihustanova podvrsta. Primjer pravnih ustanova je brak koji se mogu dalje cijepat na ue ustanovebranih zapreka, sklapanja braka


31/38


32/38

www.ePravo.ba

d) u organizaciji egzekutive parlamentarni ili presjeniki ili mjeoviti sustav postavljanja,rada i odgovornosti vlade

e) u organizaciji sustva i uprave osnovni sastav i naela suske i upravne jelatnosti, suskaili druga kontrola ustavnosti, lokalna samouprava

f) glavni grad, zastava i grb

g) nain promjene ustava

Obiteljsko (porodino) pravo

Obiteljsko pravo ine pravne norme to ureuju onose meu lanovima poroice: meusuprunicima, izmeu njih i njihove jece, izmeu posvojitelja i posvojenih osoba, te onosstarateljstva

Porodica (obitelj) je temeljni oblik svake ljudske zajednice i kao takva uvijek je pravno normirana, ali

ujeno najvedim ijelom regulirana i moralnim normama. U prolosti je obiteljsko pravo bilo

pograna graanskog prava, zatim je obrim ijelom potpalo pod crkvenu vlast.Klasine pograne obiteljskog prava

a)

brano pravonorme o uvjetima i nainu sklapanja braka kao trajne zajenicemukarca i ene, o uzajamnim pravima i unostima branih rugova i njihovimimovinskim onosima, o vanbranoj zajenici itd.

b) roditeljsko pravo - norme o ovlatenjima i obvezama izmeu roitelja i jece, outvrivanju i osporavanju oinstva, o poloaju vanbrane jece, o liavanjuroditeljskih prava itd.

c)

pravo posvojenja - norme o uvjetima i nainima posvojenja jece, o ovlastima iobvezama posvojitelja prema posvojenicima, o prestanku posvojenja

d) pravo starateljstva - norme o zasnivanju starateljstva, o ovlatenjima i obvezama

staratelja prema osobi po starateljstvom (tideniku), o prestanku starateljstva...

Graansko pravo

Graansko pravo je ukupnost pravnih normi to ureuju imovinske onose izmeu pravnih subjekatanjihova pravna ovlatenja i obveze u onosu na stvari inibe i imovinu umrlihGraansko pravo, izgraeno kao posebna grana ved u Rimu, jean je o temeljnih i najstarijih dijelovapravnog sustava. Ono je pravna forma posjedovanja stvari i odvijanja robne razmjene kao bitnih

onosa u ekonomskoj osnovi svakog rutva u kojemu privatni vlasnici, fizike i pravne osobe,

slobono raspolau svojom pokretnom i nepokretnom imovinom.U graanskom pravu ostaju vlaati naela ravnopravnosti stranaka i autonomije volje stranaka.Graansko pravo opdenito u svijetu ima etiri pograne koje se opet ijele na ue pograne ilivelike ustanove

a)

stvarno pravonorme to ureuj onose meu pravnim subjektima s obzirom na stvari.Norme stvarno prava uspostavljaju tzv. Apsolutna prava koja djeluju prema svima.

b)

Obvezno pravonorme to ureuju onose meu pravnim subjektima s obzirom na nekeinibe koje su oni slobonom voljom ogovorili ili proizlaze iz poinjene tete. Normeobveznog prava stvaraju tzv. Relativna prava i relativne obvezekoje djeluju samo interparte, meu vjerovnicima i unicima. Obvezno-pravne ustanove , tj. normirani odnosiobveznog prava, jesu brojni ugovori i onosi naknae tete.

c)

Nasljedno pravopravne norme to ureuju onose izmeu pravni subjekata s obzirom naimovinu umrle osobe, tj. onose izmeu nasljenika s obzirom na imovinu ostavitelja.


33/38

www.ePravo.ba

Osnovne ustanove nasljednog prava jesu jednostrani pravni posao oporuka, iz nje proisteklo

oporuno nasljeivanje, te nun i zakonsko nasljeivanjed) Autorsko pravopravne norme to ureuju onose izmeu autora ugovnih tvorevina i

njihovih koristnika

Trgovako pravo

Trgovako pravo je ukupnost pravnih normi to ureuju pravni poloaj, pravne poslove i ogovornostsubjekata koji se bave trgovakom i irom privrenom jelatnodu. Ovi subjekti su trgovaka rutva,pouzeda, zaruge, razni oblici privrenog uruivanja i trgovci kao fiziki pravni subjekti.Trgovako pravo, izvojilo se iz civilnog ili graanskog prava u ranoj renesansi. Dvije osobinetrgovakog prava jesu upotreba stanariziranih (ahzijskih i tipskih) ugovora, tj. unaprijeformuliranih ugovora na koje jedna ugovorna strana pristaje.

Velik io pravila o pravnim poslovima zajeniki je graanskom i trgovakom pravu, ali ima ugovora

koji su specifini za ovo posljenje u nekim aspektima ili u cijelosti.Sporove i prekraje to nastaju u onosima trgovakog prava rjeavaju posebni trgovaki iliprivrednisudovi.

Meunarono trgovako pravo je pravo koje se javilo razvojem meunaronih trgovakih onosa,ono je vrlo svojstveno. Jean io je samo ravnog porijekla, ok je rugi io slobona tvorevinasamih trgovakih subjekata pri emu oni ogovaraju traenja i sankcije pravnih normiPograne trgovakg prava

- Pravo trgovakih i rugih rutava- Trgovako ugovorno pravo- Pravo vrijednosnih papira

- Pravo inustrijskog vlasnitva(patent)

-Pravo nelojalne konkurencije

- Turistiko pravo- Itd

Upravno pravo

Granu upravnog prava teko je efinirati sarajno, jer se sastoji o normi koje ureuju vrlo razliitevrste rutvenih onosa moglo bi se zaista redi: o normi koje ureuju onose po ostatku, tj. sveone koje ne obuhvadajuostale pravne grane. Zbog toga se ova grana prava ne oreuju prema

saraju rutvenih onosa koje ona regulira, ved prema subjektima i postupcima kojima senormiranje obavlja.

Upravno pravo se moe efinirati kao skup normi to ureuju organizaciju, krug jelovanja,postupakraa i nain nazora i ogovornosti onih subjekata koji obavljaju upravne poslove. Svi ti odnosiureeni su posebnim tkz. organskim zakonima, tj. zakonima o ravnoj organizaciji.

S gleita provoenja zakonitosti, zatite prava graana i jelotvornosti upravi osobito su vanepravne norme upravnog postupka. Upravni postupak sari pravna srestva kojima aresati mogupobijati upravne akte(pravni lijekovi) ka smatraju a ovi povreuju njihove pravno zatideneinterese, te tuba protiv upravnog akta koji se u upravnom sporu upuduje suu.Upravnom pravu pripaa i prekrajno pravo, u emu jeluju suci za prekraje.


34/38

www.ePravo.ba

Upravne jelatnosti obavljaju ravni organi, ali i neki ne ravni organi kao to su kole. Svi ti su seuni primjenjivati norme upravnog postupka.

Neke od podgrana upravnog prava

- Organizacija ravne uprave-

Pravo ravnih slubenika- Upravni postupak

- Pravo osobitih statusa graana (ravljanstvo, matine knjige)- Upravno pravo s obzirom na stvari(javna obra, upravno ogranienja vlasnitva)- Inspekcijsko pravo

- Pravo unutranjih poslova- Vojno pravo

- Vodoprivredno pravo

- Lovno pravo

- Itd.

Radno i socijalno pravo

Radno pravo je skup pravnih normi to ureuju zasnivanje radnog odnosa, uzajamna prava i obvezesubjekata u radnom odnosu, radno-disciplinsku odgovornost, prestanak radnog odnosa i razna prava

koja su posljedica radnog odnosa.

Ova prava koja su posljedica radnog odnosa tvore danas veliku podgranu radnog prava koju

nazivamo socijalno pravo. U poetku je ono saravalo samo pravo osobne zdravstvene zatite,invalidskog i mirovinskog osiguranja radnika, u saa se iri na egzistenciji ranika i njegove obiteljikao to su prava u stambenim potrebama, prava naknae za vrijeme nezaposlenosti, prava o-

obrazovanja i prekvalifikacije, pravo na trajk. Slubeniko pravo je regulirano iz upravnog prava, ali iono moe koristit prenosti koje onosi suvremeno rano-socijalno pravo.Norme ranog prava potjeu anas uglavnom iz tri vrste izvora: iz ravnih pravnih akata, izautonomnih pravnih akata koje stvaraju ranici i posloavci, te meunaroni pravni akti meunarone konvencije.

Krivino pravo

Krivino pravo je skup pravnih normi koje tite vlaajude vrijenosti u najvanijim i najkonfliktnijimrutvenim onosima na nain a rutveno najopasnije radnje djelatno sposobnih subjekataoznaavaju kao krivina jela i protiv njih oreuju krivine sankcije.Krivino pravo je tijesno povezano s gotovo svim ostalim pravnim granama.Ipak nije krivino pravo jeina pravna grana koja oreuje delikte i pravne sankcije. Odredaba oeliktima i sankcijama ima u svim pravnim granama. Za krivino pravo je meutim svojstveno a onosari najtee elikte i najtee sankcije u pravnom poretku.Krivine orebe aju sankcije za elikte poinjene protiv normi iz drugih pravnih grana, tezakonoavac ocjenjuje teinu rutveno opasnih ranji koje treba kazniti krivinim sankcijama dokostale, manje opasne, preputa rugom granama. Za krivine elikte i krivine sankcije vrijei pak,rekli smo ved, strogo naelo zakonitosti krivinog prava.

Krivino pravo je, uz graansko pravo, najstarija pravna grana. U moernom krivinom pravu sestrogo primjenjuje naelo iniviualne ogovornosti , i u krivinom pravu se sve vie i sve preciznije


35/38

www.ePravo.ba

ispituju psihika stanja ili mjera uraunljivosti i ukupna osobnost poinitelja jela, o emuneposreno ovisi stupanj ogovornosti i teina kazne.Primjenjuje se i tendencija da se napustinajtea kazna smrtna kazna.Zakon je jeini formalni izvor krivinopravnih normi u moernim i emokratsk

Documents

Teorija države i prava -Pomoćni materijal za pripremu ispita II.pdf