-
Trite novca je trite kratkoronih hartija od vrijednosti. Razvoj
trita obino poinje prometom kratkoronih instrumenata, prije svega
hartija od vrijednosti kao to su kratkorone dravne obveznice,
meubankarski depoziti, certifikati o depozitu, komercijalni zapisi
i slino. Trite novca obezbjeuje neinflatoran nain finansiranja
dravnog deficita. Osim toga omoguuje dravi da upravlja monetarnom
politikom preko operacija na otvorenom tritu. Takoe, trite novca
omoguava kompanijama da emituju kratkorone hartije od vrijednosti,
najee u formi komercijalnih papira. Na taj nain se poveava
konkurencija na tritu novca, ime se redukuje snaga poslovnih
banaka.
Trite kapitala obezbjeuje dugorona sredstva za finansiranje.
Kreiranjem pravne i institucionalne infrastrukture i razvojem trita
kapitala, poveava se domaa finansijska tednja, poboljava se
efikasnost alokacije sredstava, proiruje se vlasnitvo, ime se
poboljava distribucija dohotka. Takoe, trite kapitala obezbjeuje
veu raspoloivost dugoronih izvora sredstava, produavanjem ronosti
finansijske aktive uz minimiziranje rizika finansijske
nestabilnosti, poveava se broj usluga koje pruaju finansijske
institucije i olakava se pristup stranog kapitala. Primarna uloga
hartija od vrijednosti na tritu kapitala je da obezbijede rizian
kapital, kroz emisiju akcija i dugorone izvore sredstava emisijom
obveznica. Sposobnost privlaenja kapitala zavisi od prinosa koje
investitori oekuju. Na efikasnom tritu nivo prinosa je u direktnoj
vezi sa nivoom rizika. Vei rizik nuno trai veu stopu prinosa.
1. Pojam finansijskih trita
Finansijsko trite je organizovano mjesto i prostor na kome se
trae i nude finansijsko-novana sredstva i na kome se u zavisnosti
od ponude i tranje formira cijena tih sredstava. Cijena novanih
sredstava na finansijskom tritu je u stvari kamatna stopa. Kamata
zavisi od iznosa novanih sredstava i vremena. Ako je iznos novanih
sredstava vei, kamata je vea i obratno. Isto tako, ako je vremenski
period dui i kamata je vea i obratno. Dakle, finansijska trita
predstavljaju nain putem koga najee preduzea i drava pribavljaju
dodatna sredstva za svoje investicione projekte i javne potrebe ali
i
mogunost za investitore da ulau svoja slobodna sredstva kako u
tenji za njihovo realno ouvanje protivu inflacije, tako i u
nastojanju da kroz stope prinosa obezbijede njihovo realno
uveanje.To praktino znai, prenos novanih sredstava sa onih fizikih
i pravnih lica koja raspolau veim slobodnim iznosima, od onih koji
ih ele ili mogu samostalno uloiti, na ona fizika i pravna lica iji
je dohodak nedovoljan za finansiranje tekuih i razvojnih planova i
programa iz oblasti proizvodnje, potronje, prometa i usluga za koje
se pretpostavlja da su drutveno i ekonomski opravdani.
Ustvari trite predstavlja susretanje ponude i tranje roba i
usluga, na odreenom prostoru i u odreeno vrijeme, pri emu dolazi do
formiranja cijene i do razmjene roba i usluga koje su predmet
trgovanja uz tu cijenu. Kao predmeti sa kojima
se trguje na tritu javljaju se : stvarna dobra, usluge, hartije
od vrijednosti, valute, devize, krediti, i radna snaga. S tim u
vezu, uzimajui u obzir predmet razmijene mogua su tri segmenta
trita:
1) trite roba i usluga, 2) trite radne snage, i 3) trite
finansijskih sredstava ( finansijsko trite ).
-
Finansijskih trita su mjesta ili prostor gdje privredni subjekti
dolaze do sredstava neophodnih za svoje poslovanje. Polazei od
predmeta trgovanja, finansijska trita su specifina trita u odnosu
na druge vrste trita. Na njemu se trguje specifinom robom : novcem,
kapitalom, hartijama od vrijednosti i devizama.
5. Podjela finansijskih trita
Podjelu finansijskih trita moemo vriti na osnovu vie razliitih
kriterija. Najpouzdaniji i najei kriterij je rok dospijea
finansijske aktive sa kojom se trguje, po kome, finansijsko trite
se dijeli na :
1) novano trite, 2) trite kapitala, i 3) devizno trite
Novano trite je dio ukupnog finansijskog trita na kome se trguje
novcem, kratkoronim vrijednosnim papirima sa rokom dospijea do
jedne godine dana. Sam pojam novanog trita podrazumijeva :
a) institucionalno definisan prostor i vrijeme;
b) ponudu i tranju novca, tj.novanih sredstava u vidu
kratkoronih kredita, te kratkoronih hartija od vrijednosti,i
c) uesnike, instrumente, itehnologiju rada.
Novano trite predstavlja ukupnost svih kratkoronih novanih
transakcija u okviru jedne nacionalne ekonomije. Ono u sebi
objedinjuje ukupnu ponudu i tranju novanih sredstava, finansijskih
instrumenata, kao i finansijske transakcije koje se obavljaju u
odnosima izmeu fizikih i pravnih lica meusobno, kao i izmeu
preduzea i finansijskih organizacija i stanovnitva i izmeu svih
njih na jednoj strani i drave i Centralne banke, na drugoj
strani.
Novano trite se dijeli na :
a) kreditno trite, b) eskontno trite, c) lombardno trite, d)
trite kratkoronih hartija od vrijednosti, i e) trite iralnog
novca.
Trite kapitala predstavlja specijalizovano trite na kome se
trguje dugoronim novanim sredstvima kapitalom i dugoronim hartijama
od vrijednosti.
Trite kapitala se dijeli na :
a) trite kredita, i b) trite dugoronih hartija od
vrijednosti.
-
Trite dugoronih hartija od vrijednosti se dijeli na : a) trite
obveznica, b) trite akcija ili dionica, i c) trite finansijskih
instrmenata.
Izmeu ovih specijalizovanih trita vlada vrsta povezanost i
meuzavisnost, tako da se promjene na jednom tritu pozitivno ili
negativno odraavaju na ostala.
Trite kratkoronih hartija od vrijednosti je trite na kome se
emituju i primarno prodaju hartije od vrijednosti i istovremeno
trguje ve emitovanim hartijama od vrijednosti kratkoronog
karaktera. Dakle, ono obuhvata primarno i sekundarno trite, odnosno
tzv. prodaju iz prve ruke i naknadnu prodaju. Trini materijal ovog
trita ine hartije od vrijednosti javno-pravnog izdanja iji je
emitent drava ili Centralna banka i privatnog izdanja iji su
emitenti banke i privredne organizacije. Cijena na primarnom tritu
se iskazuje emisionim kursom, a na sekundarnom berzanskim kursom.
Ovo trite slui centralnoj banci za politiku otvorenog i zatvorenog
trita.
Poslovi na finansijskim tritima mogu se podijeliti na promptne i
terminske poslove i poslove sa iralnim novcem i hartijama od
vrijednosti.
Promptni i terminski poslovi postoje radi eliminisanja rizika
koji postoji zbog mogue promjene cijene hartija od vrijednosti,
kamatne stope ili deviznog kursa.
Poslovi sa iralnim novcem i sa hartijama od vrijednosti se
obavljaju na svim finansijskim tristima:
Na tritu novca vri se uzimanje i davanje kratkoronih kredita i
kupovina i prodaja kratkoronih hartija od vrijednosti, tj hartija
od vrijednost sa rokom naplate do jedne godine dana.
Na tritu kapitala obavlja se kupoprodaja drugoronih hartija od
vrijednosti, tj. hartija od vrijednosti sa rokom naplate preko
jedne godine dana.
Na deviznom tritu vri se kupoprodaja deviza.
10. Instrumenti finansijskih trita
Uzimajui u obzir vremenski period vraanja, instrumente
finansijskih trita moemo podijeliti na:
1) instrumente trita novca, i 2) instrumente trita kapitala.
Na tritu novca osnovni instrumenti su:
a) viak gotovine tj. likvidnih sredstava banaka (pri emu banka
banci posuuje novac meubankarski krediti), i
b) kratkoroni hartije od vrijednosti iji je rok vraanja do jedne
godine dana.
U njih spadaju:
a) kratkorone dravne obveznice,
-
b) blagajniki zapisi,
c) federalni fondovi,
d) sporazumi (ugovori) o reotkupu (Repo aranmani),
certifikati o depozitu (CD ili CDs),
e) komercijalni zapisi,
f) bankarski akcepti (komercijalne mjenice akceptirane od
banaka),
g) prenosive potvrde o depozitima, i
h) eurodolarski depoziti.
Najvei broj finansijskih instrumenata ima oblik hartija od
vrijednosti. Finansijski instrumenti mogu da imaju oblik hartija od
vrijednosti ili da proizilaze iz depozitno kreditnih odnosa. U
stvari sve ono u ta se moe investirati su finansijski instrumenti.
Stga finansijsko trite predstavlja organizovani sistem, mjesto i
prostor na kome se vri transakcije finansijskih instrumenata. Kada
je rije o finansijskim transakcijama, onda se moe rei da se
transakcijama dolazi do prometa, tj. do kupo prodaje finansijskih
instrumenata.
Finansijski instrumenti mogu biti u obliku:
a) novca,
b) vlasnikih, i c) dugovnih finansijskih instrumenata.
1. Pojmovno odreenje i osnovna obiljeja trita novca
Kako je ve istaknuto Trite novca predstavlja dio novanog trita.
Ustvari to je organizovani institucionalni mehanizam sa tano
utvrenim uesnicima, njihovim pravima i obavezama, definisanim
prostorom i vremenom funkcionisanja, i regulisanim
uslovima pod kojima se obavljaju finansijske transakcije i
tehnologija rada. Samim tim,
trite novca se razlikuje od novanog trita.
Osnovna razlika izmeu novanog trita i trita novca ogleda se u
sljedeem :
---------------------------------------------------------------------------------
0pis novano trite trite novca
---------------------------------------------------------------------------------
Uesnici : - svi subjekti finansijskog - sve banke i sistema jedne
zemlje specijalizovane
finansijske
organizacije
Predmeti rada: - novana srestva - novana sredstva - vrijednosni
papiri - kratkorone hartije - devizna sredstva od vrijednosti
- krediti.
Novano trite u jednom finansijskom sistemu predstavlja poseban
oblik finansijskog trita, koji ima izuzetno vaan znaaj, mjesto i
ulogu. Novano trite je osnovni oblik finansijskog trzita.
Predstavlja mjesto ili prostor na kome se susreu ponuda i tranja i
na kome se trguje kratkoronim novanim instrumentima.
-
U odnosu na novano trite, Trite novca je praktino meubankarsko
trite iralnog novca i kratkoronih hartija od vrijednosti i ono je
moda i najpoznatiji oblik novanog trita. Osnovni zadatak novanog
trita je da:
a) obezbjeuje i odraava optimalnu likvidnost novanog i kreditnog
sistema zamlje, b) uravnoteuje ponudu i tranju novanih sredstava,
c) utvruje cijenu (kamatu) novca i kratkoronih hartija od
vrijednosti, d) pomae da se ostvaruju dopunski prihodi banaka i
drugih uesnika na tritu
plasmanom vikova novanih sredstava.1
Poslovi na tritu novca :
a) transakcije sa iralnim novcem, b) uzimanje/davanje
kratkoronih kredita, c) eskonti poslovi, d) lombardni poslovi, i e)
poslovi sa kratkoronim hartijama od vrijednosti.
Dakle na tritu novca se trguje novcem i kratkoronim hartijama od
vrijednosti.
2. Pojam i nastanak novca
Nastanak novca se vee za pojavu vika vrijednosti, tj. za periodu
prvobitne ljudske zajednice, kada dolazi do privatne svojine.
Pojava vika vrijednosti nametnula je potrebu za razmjenom robe,
gdje se tokom vremena, odreeno upotrebno dobro izdvaja, i kod
uesnika u procesu razmjene se namee, kao sredstvo razmjene. Bez
upotrebe novca, razmjena materijalnih dobara, bilo u kome periodu
razvoja ljudskog drutva bila bi nemogua, izuzev perioda naturalne
privrede kada je trampa obezbjeivala razmjenu jedne vrste robe za
drugu. Tada, bilo je sasvim logino da se hrana razmjenjuje za orue
ili oruje. I pored jednostavnosti pa i primitivizma, trampa
predstavlja veliko poboljanje u odnosu na ono stanje u kome je
svaki ovek morao da bude ovek svih zanata ali majstor ni jednog.
Velika zahvalnost ide prvoj dvojici praljudi koji su iznenada
zapazili da e svakome od njih biti bol^e ako jedan drugom daju neto
jednoga dobra u zamenu za neko drugo. Ipak, jednostavna trampa
funkcionie uz ozbiljne nedostatke. Sloena podela rada bila bi
nezamisliva bez uvoenja jednog krupnog novog poboljanja - upotrebe
novca.1
Dakle, kod trampe roba se daje za robu. Sjekira za puku, brano
za kou, no za strijslu. To je karakteristino za period razvoja
ljudskog drutva kada je naturalna proizvodnja bila jedini nain
proizvodnje. Meutim, razvojem robne proizvodnje, roba se proizvodi
za trite. Na tritu, jedna vrsta robe se prodaje i dobija se novac.
Za taj novac kupuje se druga roba. Na prvi pogled izgleda da to
komplikuje umesto da pojednostavljuje stvari, jednu jedinstvenu
operaciju zameniti dvema. Tako, ako imam jabuku a elim orahe, zar
ne bi bilo jednostavnije razmeniti jedno za drugo umesto prodavati
jabuke za novac, a onda se koristi
tim novcem za kupovinu oraha?
-
U stvari, obratno je tano: dve transakcije su jednostavnije nego
jedna. Obino uvek ima ljudi koji su spremni da kupe jabuke, a uvek
onih koji su radi da prodaju, po odreenoj ceni orahe, ali bila bi
to neobimna sluajnost nai oveka iji bi ukus bio upravo suprotan
mome sopstvenom, tj. oveka kome je stalo da proda orahe i kupi
jabuke. ak ako bi se i ta neobina sluajnost desila - do ega ponekad
dolazi - nema nikakvog jemstva da bi dolo do podudaranja dveju
strana u pogledu tanih koliina i uslova razmene.2
Roba koja vri funkciju opteg ekvivalenta, dobija time
karakteristike novca u kojem, i preko kojeg su izraene vrijednosti
svih ostalih roba. Kada je uloga opteg ekvivalenta pripala jednoj
robi i rasla s njenim prirodnim oblikom specifine robe {zlato i
srebro), kada je stekla monopol kao opti ekvivalent - onda ona
postaje novac. Time se razvija novani oblik vrijednosti. Pored
svoje upotrebne vrijednosti, koju ima zbog prirodnih svojstava, ova
roba
dobija i novu iru, posebnu drutvenu upotrebnu vrijednost,
svojstvo da se njome mjere vrijednosti svih ostalih roba. Takva
roba dobija specifinu drutvenu funkciju, drutveni monopol, da u
okviru ostalog sveta roba igra ulogu opteg ekvivalenta. Drutvena
funkcija ovoj robi pripada u procesu drutvenog razvoja i podjele
rada i razmjene, jer ni jedna roba nije novac od prirode, ve joj je
ta funkcija dodijeljena od strane drutva, u procesu njegovog
razvoja. Kada je, na primjer, zlato dobilo tu posebnu drutvenu
upotrebnu vrijednost, onda je postalo opti ekvivalent .
Novac je, dakle, roba, ali istovremeno i opti ekvivalent svih
drugih roba. Upotrebna vrijednost te robe opteg ekvivalenta
rezultat je odreenog konkretnog rada, utroenog u njenu proizvodnju,
konkretni rad postaje oblik kojim se mjeri njegova suprotnost
apstraktni ljudski rad . Roba opti ekvivalent postepeno se odvajao
iz mase drugih roba i svojim konkretnim radom postao otelotvorenje
i mjerilo opte drutvenog apstratnog rada.
Marksistika teorija definie dakle, novac kao specifinu robu,
upravo polazei od geneze robnog oblika vrijednosti. Evolucija
oblika prometne vrijednosti, od jednostavnog -
preko opteg - do novanog, u osnovi predstavlja genezu novca.
3. Funkcije novca
Roba koja stekne monopol u obavljanju uloge opteg ekvivalenta,
tj. novac, ima nekoliko funkcija.
Najvanije su:
a) mjera vrijednosti,
b) sredstvo razmjene ili prometa,
v) plateno sredstvo, g) novac kao blago, i
d) svjetski novac,
3.1 . Novac kao mjera vrijednosti
Novac kao mjera vrijednosti je osnovna funkcija svakog oblika
novca kojom razliita roba i usluge postaju uporedive i razmjenjive
u odreenim kvantitativnim relacijama. Kvantitativno izjednaavanje
robe i mjera njihovog kvantitativnog uporeivanja obavlja se pomou
novca.
-
Pri porastu produktivnosti rada opada vrijednost robe, a samim
tim pada i njena cijena.
Kada pada vrijednost novanog materijala, cijene robe skau, a
kada vrijednost novanog materijala raste, one padaju.
Trei faktor je promjena mjerila cijena. Ako se mijenja mjerilo
cijene, pri nepromijenjenoj vrijednosti robe i zlata, cijene robe
se mijenjaju obrnuto proporcionalno
mjerilu cijene.
3.2. Novac kao sredstvo razmjene ili prometa
Razmjena robe ostvaruje se u dva osnovna vida:
kao neposredna razmjena dobara (trampa) i robno-novana
razmjena.
U novanoj razmjeni, razmjena se obavlja posredstvom novca. Prvo
se roba prodaje za novac, a zatim se za dobijeni novac kupuje druga
roba.
R = N
Ovo preobraavanje robe u novac, a zatim preobraavanje novca opet
u robu nazivamo metamorfozom robe.
3.3. Novac kao blago
Kroz funkciju novca kao prometnog sredstva moe se uoiti da novac
stalno prelazi iz ruke u ruku kada se prodaja robe normalno odvija.
Isto tako, uoljivo je da razmjena putem novca moe dovesti do toga
da prodaja robe ne mora odmah i u istom obimu da bude praena
kupovinom neke druge robe. Naime, esto se deava ili se moe desiti
da jedan uesnik u razmjeni koji je prodao robu ne mora da kupi
drugu robu. ili ne ba da sav novac angauje za kupovinu druge robe.
Ako se to desi, novac se tezaurie. To znai da se novac izvijesno
vrijeme zadri van opticaja i robnog prometa, da se gomila i uva
radi obezbjeivanja izvjesne ekonomske (pa i politike) sigurnosti,
to se u ekonomiji nazina zgrtanje blaga.
3.4. Novac kao sredstvo plaanja
Ova funkcija novca nastala je tek na osnovu razvijenih novanih
sistema i utemeljenih, prethodno pomenutih, funkcija novca: kao
mjere vrijednosti, sredstva razmjene i blaga.
Naime, prilikom razmjene moe se desiti da se roba da kupcu, a on
odmah ne obavi plaanje, nego poslije izvjesnog vremena. Isto tako,
moe se desiti da se primi novac, a roba se naknadno, poslije
izvjesnog vremena isporui.
U prvom sluaju kupac postaje dunik, a prodavac povjerilac. Dunik
se obavezuje da e u odreenom roku (ili u vie rata) platiti robu
koju je dobio na kredit od prodavca uz odreenu cijenu koja se u
konkretnom sluaju naziva kamata.
3.5. Svjetski novac
Transakcija roba i usluga na svjetskom tritu ima specifina
obiljeja. Na njemu se ne pojavljuju novane jedinice svake zemlje u
obliku robnog novca, niti novanih znakova zbog velike raznolikosti
i tehnikih potekoa ovakve razmjene. Stoga, novac ovu funkciju
jedino
R2
R3
R4
-
moe obaviti u svom prirodnom obliku koji ima kao roba, tj. kao
plemeniti metal (najee zlato). Time se meunarodni dugovi podmiruju
u vidu svjetskog novca u robnom obliku. Dakle, radi se o svjetskom
novcu kao optem meunarodnom platenom sredstvu.
6. Odreivanje potrebne koliine novca u opticaju
7. Odreivanje potrebne koliine novca u opticaju u savremenim
uslovima
Novani opticaj predstavlja neprekidno kretanje novca u prometu,
pri emu novac ide iz ruku jednog vlasnika u ruke drugog vlasnika i
time se stalno udaljava od
prvog vlasnika. Taj isti novac nee se nikada vratiti svom
prvobitnom vlasniku. Prvobitni vlasnik doi e do novca tek kada
proda drugu robu. Za razliku od robe, novac se stalno kree u
oblasti prometa. S tim u vezi, postavlja se pitanje koliko je novca
potrebno da bi se odvijao robni promet.
Koliina novca koja se mora nalaziti u opticaju u odreenom
vremenu zavisi od nekoliko faktora:
a) od sume robnih cijena roba koje se u tom
vremenu moraju razmijeniti;
b) od brzine opticaja povca;
v) od sume robnih cijena robe prodate na kredit;
g) od sume dospijelih plaanja, i d) od sume uzajamnih
prebijanja.
Ukoliko je suma robnih cijena (koliina robe pomnoene sa njihovom
cijenom) vea, bie potrebna i vea koliina novca u opticaju, i
obrnuto, ako je manja, bie potrebna i manja koliina novca u
opticaju. Ovo navodi na zakljuak da je koliina novca u opticaju
direktno proporciolalna sumi robnih cijena.
Ove je bitna brzina opticaja novca. Ako je ona sporija, bie
potrebno vie novca u opticaju. To znai da je koliina novca u
opticaju obrnuto proporcionalna brzini opticaja. Zatim koliina
novca u opticaju zavisi i od dospjelih plaanja. Ako je u odreenom
vremenu potrebno otplatiti dug za robu uzetu na kredit, onda se za
taj iznos mora obezbjediti i vie novca. Stoga, suma dospjelih
plaanja uveava koliinu novca u opticaju. Na kraju, koliina novca u
opticaju zavisi i od sume uzajamnih prebijanja. Naime, u robnoj
razmjeni est je sluaj da se jedna roba razmijenjuje za drugu robu.
Tada ne treba novac. Uzajamno dugovanje i potraivanje potirae se.
Istina, ovo e se desiti ako je ukupna suma robnih cijena jedne i
druge robe ista. Meutim, ako je ukupan iznos meusobnih potraivanja
razliit, onda e se iznos razlike isplatiti u novcu. Stoga je i
koliina novca potrebnog u opticaju manja za iznos svih
prebijanja.
13. Hartije od vrijednosti na tritu novca
13.1. Pojam hartija od vrijednosti
Hartije od vrijednosti su pismeni dokumenti ili isprave koje
imaocu daju
odreena imovinska prava koja se mogu koristiti samo pod uslovom
zakonskog
-
vlasnitva nad tim hartijama od vrijednosti. To su dokumenti ili
isprave koji maraju da ispunjavaju odreene uslove kao to su : a) da
bude izdat u pismenoj formi; i
mogu koristiti samo pod uslovom zakonskog vlasnitva nad tom
hartijom od vrijednosti, ili tim hartijama od vrijednosti. Dakle,
rije je o imovinskom pravu, i nikakvom drugom. Da bi jedan dokument
ili isprava bio hartija od vrijednosti, on mora da ispunjava
odreene uslove :
1) da su pismene isprave;
2) da je u konkretnoj pismenoj ispravi odreeno imovinsko ili
lino pravo i 3) da je korienje i ostvarivanje tog prava veoma jasno
uslovljeno zakonskim vlasnitvom posjedovanjem te hartije od
vrijednosti.
Dakle, iz datog proizilazi zakljuak: da bi jedan dokument imao
svojstvo hartije od vrijednosti on mora:
b) da u njemu mora biti inkorporirano pravo iz duniko
povjerilakih odnosa koje se ne moe ostvariti niti prenijeti na
drugog bez same isprave, tj treba da posjeduje sposobnost za
promet.
Na osnovu datih podjela i klasifikacija, moe se zakljuiti da se
jedna hartije od vrijednosti moe pojaviti kao :
1) robni dokument, odnosno isprava, kao to su: tovarni list,
teretnica ili konosman, skladinica , zalonica i sl.;
2) novani dokument ili isprava, kao to su : ek, mjenica,
blagajniki zapis i druge hartije od vrijednosti kratkoronog
karaktera , i
3) kapitalni dokument ili isprava, kao to su : obveznice ,
akcije, hipoteka i druge hartije od vrijednosti dugoronog
karaktera,
4) Prema prirodi odnosa koje odraavaju, hartije od vrijednosti
mogu biti :osnovne i izvedene.
Kako je navedeno, hartije od vrijednosti se prema roku dospijea
dijele na kratkorone i dugorone. Kratkorone hartije od vrijednosti
su vezane za trite novca, a dugorone za trite kapitala. S toga u
daljem razmatranju, panju emo posvetiti hartijama od vrijednosti
koje se ubrajaju u kratkorone, odnosno dugorone.
13.4. Kratkorone hartije od vrijednosti
13.4.1.Pojmovno odreenje i klasifikacija kratkoronih hartija od
vrijednosti
Kratkorone hartije od vrijednosti su one hartije od vrijednosti
koje imaju rok dospijea do jedne godine. Kod njih ne postoji
formalno osiguranje emitenta da e izvriti svoju obavezu. One su
visoko likvidne, dok se razlike u prinosu uslovljene rizikom koji
se vezuje za emitenta.
Emisiju kratkoronih hartija od vrijednosti mogu vriti:
-
1) drava i njeni organi, 2) organizacije i agencije,
3) lokalni organi vlasti,
4) firme, i
5) banke.
Kratkorone hartije od vrijednosti imaju veliki znaaj za trite
novca. One obezbjeuju njegovo irenje, jer se njihovim uvoenjem
mogunost kratkoronog pozajmljivanja znatno poveava.
Uzimajui uobzir prinos koji se obezbjeuje, kratkorone hartije od
vrijednosti se dijele na :
a) diskontne, i b) kamatne hartije od vrijednosti.
Diskontne hartije od vrijednosti su :
a) dravne obveznice, b) bankarski akcepti, i c) komercijalni
zapisi;
Prodaju se po cijeni koja je nia od nominalne vrijednosti za
visinu prinosa obeanog investitoru. Diskont zavisi od vremenskog
perioda i riznosti ulaganja.
Kamatne hartije od vrijednosti su :
a) depozitni certifikati, b) kratkorone obveznice paradravnih
institucija,i c) srednjorone obveznice evrodolarskog trista.
Imaju odreeni rok dospijea i kamatnu stopu koja se isplauje po
dospijeu. Spadaju u najvanije instrumente trista novca.
Iz navedenog, kao rezime, mogu se istai osnovne karakteristike
kratkoronih instrumenata :
a) rok dospijeca im je krai od godine dana, i b) odraavaju
duzniko-povjerilake odnose.
Kratkorone dravne obveznice su hartije od vrijednosti koje
predstavljaju kratkorone obligacije dravnog budeta. Uglavnom
emituju se sa rokom dospijea od 1, 3, 6 ili 12 mjeseci, i to kao
diskontni kratkoroni finansijski instrumenti. Emitije ih drava sa
ciljem da, njihovom prodajom prikupu odreenu koliinu novca radi
pokria dravnog deficita.
Osnovna karakteristika im je to nose vrlo nizak stepen rizika i
niske kamatne stope, zbog ega ih centralne banke koriste za
operacije na otvorenom trzitu. Transakcije im se obavljaju na
primarnom i sekundarnom tritu novca. Na primarnom tritu novca
prodaju se preko aukcije, koju organizuju uglavnom centralne
banke.
30 Potencijalni kupci
mogu da iskazu ili kompetitivnu ponudu (da navedu prinos
obveznice koji zele da ostvare;
ovo rade veliki investitori) ili nekompetitivnu ponudu (da
prihvate ponderisan prosjean prinos utvren aukcijom; ovo rade sitni
investitori). Ponude kupaca se nazivaju tenderi. Kamatne stope svih
drugih instrumenata trista novca su uslovljene kamatnom stopom ovih
obveznica. Dakle, one diktiraju regulatornu kamatnu stopu.
-
U sluaju da se dravna obveznica prodaje po diskontnoj
vrijednosti, njena vrijednosti prilikom prve prodaje bi e nia od
njene nominalne vrijednosti. Diskontna vrijednost obveznice se
utvruje tako to se uzima u obzir nominalna vrijednost po kojoj e se
dravna obveznica otkupiti na dan dospijea, diskontna stopa i broj
dana dospijea obveznice. Radi jasnoe navedimo jedan primjer :
Primjer 1: Neka je nominalna vrijednost obveznice 518.493,00 KM,
diskontna stopa
15%, a rok dospijea 90 dana.
Diskontna vrjednost =
)365
90.
100
15(1
00,493.518
Diskontna vrijednost = 500.000,00 KM.
Kupac e navedenu dravnu obveznicu ija je nominalna vrijednost
518.493,00 KM platiti 500.000,00 KM.
Poslije 90 dana za nju e dobiti 518.493,00 KM. Sami tim njegov
prihoda ( dobit) e iznositi 18.493,00 KM ( 518.493,00 500.000,00 =
18.493,00 ).
Na osnovu dobijenog rezultata nije teko utvrditi da je diskontna
stopa 15%.
Prihod u % = %15
365
90.000.500
100.493.18
