1

Sveuilite

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

Kolegij: Glazbena kultura s metodikom IV UTJECAJ GLAZBE NA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA - NADARENA DJECASeminarski rad

PROFESOR: Studenti: oujak 2013.Sadraj:Uvod31. Darovita djeca...41.1. Glazbeno-ritmika inteligencija...51.2. Bistra djeca i darovita djeca52. Glazbeno nadarena djeca..63. Motivacija..74. Emocionalno-socijalni razvoj darovite djece....75. Kompetencije odgajatelja i uitelja ...86. Utjecaj glazbe na razvoj djeteta.87. Glazboterapija......97.1.to je Mozart efekt i kako utjee na nas?...............10Zakljuak..12Literatura..13UVODDarovito dijete pokazuje u svom ponaanju znakove da ima uvjeta da se razvije u stvaraoca. Znakovi su mnogobrojni, esto se javljaju vrlo rano, a uglavnom ukazuju na prisutnost visokih intelektualnih sposobnosti kao to su lakoa uenja, pamenje, smisao za humor, uoavanje uzroka i povezanosti pojava ili specifinih sposobnosti: glazbenih, likovnih, psihomotornih ili socijalnih. Obino od primjeivanja znakova darovitosti pa do njezinog manifestiranja u produktivno-kreativnom obliku treba proi otprilike 10-15 godina intenzivnog odgojnog i obrazovnog procesa ili treninga.

Ako smatramo da je za svakog pojedinca vano ostvariti sve svoje potencijale, onda je potrebno i glazbeno darovitu djecu ve od rane kolske dobi poticati na intenzivno bavljenje glazbom, na stjecanje odreenih vjetina (sviranje nekoga glazbenog instrumenta, stjecanje intonativnih i ritamskih vjetina i sl.) te ih upuivati i na glazbeno stvaralatvo. Jedino e se na takav nain njihov potencijal doista ostvariti u potpunosti. Glazboterapijom se preko glazbe pokuava ostvariti odreena komunikacija kako bi se uoilo kakve su potekoe odreenog djeteta da bi se pomoglo u jaanju njihovog fizikog, mentalnog, drutvenog i emocionalnog zdravlja.1. DAROVITA DJECA

Darovitost je skup osobina koje omoguuju pojedincu da ima potencijale za dosljedno postizanje natprosjenih uspjeha u nekom drutveno cijenjenom podruju (Koren, 1988).Darovita su djeca ona kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti mogu oekivati visoka postignua, a identificirana su od strunjaka. Zahtijevaju posebne obrazovne programe od onih koje kole imaju. 20-ih godina prolog stoljea, Lewis Terman zapoeo je longitudinalno istraivanje intelektualno darovite djece. U literaturama postoje razne definicije pojma darovitosti. To je kombinacija sposobnosti i osobina linosti, a javlja se u razliitim domenama kao jedinstvena sposobnost ili kombinacija sposobnosti i moe biti manifestirana (vidljivi rezultati) ili potencijalna koja e se razviti uz poticaje i potporu okoline. Takvoj djeci potrebno je posebno obrazovanje koje e im omoguiti da razviju svoje nadprosjene sposobnosti.

Izraz darovit podrazumijeva zrelost, a u skupinu darovitih svrstavamo djecu i mlade koji su iznimno talentirani, pokazuju mogunost dostizanja izvanredno visokih razina postignua u odnosu na svoje vrnjake, iskustvo ili okruenje.

Gardner (1983) teorijska koncepija ljudskih sposobnosti:

verbalno-lingistika ( bogat rjenik, brza i laka manipulacija verbalnim simbolima voditelji, novinari, politiari) djeca imaju sposobnost ispriati priu svojim rijeima

logiko-matematika ( najvie je vrednovanja u tradicijskom kolskom sustavu. Obuhavaa vjetine apstraktong miljenja i rjeavanja problema matematiari,fiziari, astronomi)

vizualno-spacijalna ( sposobnost snalaenja u prostoru djeca lako slau teke slagalice, kreiraju, graenje objekata od kocaka arhitekti, slikari, navigatori..)

glazbeno-ritmika ( iskazuje se kroz smisao za ritam i glazbu. Djeca esto udaraju ritam nekih melodija ili pjevaju, izmiljenom melodijom otpjevaju cijelu pjesmu, zapaaju najrazliitije zvukove u okolini, bolje pjevaju pjevai, skladatelji, dirigenti, glazbenici)

tjelesno-kinestetika (djeca izrazito reagiraju na glazbene i verbalne poticaje, portske aktivnosti, posebno na igralitu portai,glumci,plesai)

interpersonalna ( iskazuje se u boljem razumijevanju drugih ljudi i njihovih potreba. esto su voe i organizatori, dobro se slau s drugom djecom i omiljeni su, prepoznaju emocije na osnovi izraza lica vjeti voditelji, uitelji, terapeuti, savjetnici..)

intrapersonalna ( iskazuje se u boljem poznavanju sebe i svojih potreba, istanana spoznaja o sebi, iskazuju veliku upornost u onome ime se bave, neki ih smatraju svojeglavima ili tvrdoglavima, ali oni jednostavno imaju izraeniju svijest o sebi filozofi, mudraci, psiholozi

1.1. Glazbeno-ritmika inteligencija Iskazuje se kroz smisao za ritam i glazbu

Djeca esto udaraju ritam nekih melodija ili pjevaju

izmiljenom melodijom otpjevaju cijelu pjesmu

Zapaaju najrazliitije zvukove u okolini

Bolje pjevaju pjevai, skladatelji, dirigenti, glazbenici

1.2. Bistra djeca i darovita djeca Treba razlikovati darovitu i bistru djecu. Bistra djeca esto ugaaju uiteljima, te ih je lake i ugodnije poduavati, dok darovita djeca znaju biti izuzetno teka zato to se ne uklapaju u uobiajene norme.

Bistro dijete je zainteresirano, odgovara na pitanja, zna odgovore, shvaa to neto znai, ivahno pri promatranju, dovrava ono to radi, ima dobre ideje, uiva u koli, posluno izvrava zadatke, lako ui, voli drutvo vrnjaka

Dok je darovito dijete izrazito znatieljno, raspravlja do u detalje, postavlja pitanja, samostalno izvodi zakljuke, pokree projekte, ima neobine ideje, uiva u uenju, vrlo je kritino, ve sve zna, drai su mu odrasli ili djeca starija od njega

2. GLAZBENO NADARENA DJECA Osobe mogu biti darovite u glazbi na vie naina, netko moe izvoditi, drugi imaju sposobnost skladanja, itanja glazbe ili dirigiranja. Glazbeno darovita djeca uglavnom se pojavljuju u izvedbi.Sutina sposobnosti glazbeno darovitog djeteta ukljuuje osjetljivost na strukturu glazbe-tonalitet, harmoniju i ritam. Ta osjetljivost osposobljava dijete da pamti glazbu i da je s lakoom reproducira, vokalno ili instrumentalno.

Glazbena darovitost otkriva se jako rano, najee ranije od darovitosti u bilo kojem drugom podruju. Mnogi veliki skladatelji i izvoai pokazali su glazbenu darovitost ve u prvoj ili drugoj godini, a gotovo uvijek prije este godine. Najraniji znak da je dijete glazbeno darovito je njegovo snano zanimanje za glazbu i uivanje u zvuku glazbe. Drugi rani znak je djetetova sposobnost da pjesme koje je ulo precizno otpjeva.Ovu sposobnost omoguuje mu izuzetno glazbeno pamenje, za koje mnogi smatraju da je sposobnost koja je najvanija za glazbeni talent.

Glazbeno darovita djeca poinju pjevati ranije nego druga djeca, esto i prije nego progovore i ve s oko dvije godine pokazuju izrazitu sposobnost preciznog pogaanja tonaliteta.

Nadarena djeca mogu oponaati pjesmu nakon samo jednog sluanja. Druga djeca do dvije, dvije i pol godine niti ne pokuavaju oponaati pjesme koje su ula, a s preciznou mogu otpjevati poznate pjesme tek oko pete godine. Osim toga, za glazbu nadarena djeca mogu oponaati pjesmu nakon samo jednog sluanja.

Savren sluh je vrlo rijetka sposobnost i puno je uestalija meu glazbenicima, a pokazuje se prije pete godine. Meutim, savren sluh ne povezuje se dosljedno s glazbenom darovitou i nije nuna komponenta glazbenog talenta.

Sva djeca poinju stvarati vlastite spontane pjesme oko osamnaestog mjeseca ivota, ali do predkolske dobi obino dijete prestaje stvarati glazbu. Glazbeno darovita djeca druga su pria. Ona uglavnom naue svirati instrument i ubrzo nakon toga mogu svoje stvaralatvo pokazati u obliku sposobnosti transponiranja melodija u nove tonalitete i improviziranja na temu. Meutim, dar za komponiranje cjelovitih skladbi rijetko se moe vidjeti prije kasnog djetinjstva. Ponekad se dogaa da u adolescentskoj dobi, kada darovita djeca moraju nauiti integrirati formalni model izvedbe s poetnim i intuitivnim figuralnim modelom odustaju od glazbe.

3. MOTIVACIJA

Motivacija je vaan initelj u realizaciji darovitosti. U podruju darovitosti vano mjesto imaju potreba za utjecajem, potreba za postignuem. Ova je potreba zbir dvaju komponenti tenje za postizanjem uspjeha i tenje za izbjegavanjem neuspjeha. Ako je tenja za postizanjem uspjeha jaa od tenje za izbjegavanjem neuspjeha, tada emo biti motivirani za ulaganje truda u odreeno podruje. Motivacija za postignuem najizraenija je ako smo suoeni sa zadacima umjerene teine. Prelagani i preteki zadaci nepovoljno djeluju na motivaciju za postignuem.

potreba za ostvarenjem vlastitih sposobnosti. Ova se potreba ne moe zadovoljiti, ona se razvija i raste usporedo s postizanjem sve vee kompetencije u podruju. Djeca viih intelektualnih sposobnosti imaju izraeniju orijentaciju prema budunosti, lake mogu povezati udaljene ciljeve sa sadanjom aktivnou i predvidjeti dugorone posljedice svog ponaanja. Kod izuzetno darovite djece esto je prisutan perfekcionizam. Jedno je poticajni perfekconizam pri emu su postavljeni kriteriji izvedbe visoki, ali ipak dostini, a drugo je ugroavajui perfekcionizam kada su postavljeni ciljevi preveliki i dovode do stresa i psihosomatskih smetnji. Mnoga darovita djeca postavljaju previsoke ciljeve, vrlo su kritina prema sebi i nemaju razvijen unutarnji osjeaj visoke kompetencije Kod darovite djece, visoko izraen stupanj intrinzine motivacije se oituje u: ranom pokazivanju specifinih interesa,

velikoj usmjerenosti prema cilju,

velikoj radnoj energiji i ustrajnosti u radu.

Posljedica ranog uspjeha u podruju nadarenosti dovodi do nove motivacijske razine koja se oituje u potrebi za samostalnou djelovanja i osjeajem kompetencije.

4. EMOCIOALNO-SOCIJALNI RAZVOJ DAROVITE DJECE Emocionalno-socijalni razvoj darovite djece vie je slian nego razliit od razvoja djece iz ope populacije.

Mogu se javiti sljedei problemi:

nerealistina oekivanja okoline od darovitog djeteta,

unutarnji sukobi darovitog djeteta zbog velikog mogueg nesrazmjera izmeu intelektualnog i emocionalno-socijalnog razvoja.

Darovito dijete zbog izrazite misaone razvijenosti uoava s jedne strane nesklad unutar sebe, a s druge strane istodobnu razliitost i slinost s vrnjacima.Ve u vrlo ranoj dobi ovakva djeca su naroito osjetljiva manje uvrede ili ale lako primaju k srcu. Emocionalne tekoe darovitih mogu se oitovati kao potitenost, zloupotreba sredstava ovisnosti, osjeaj neprihvaanja i nevoljenosti, izrazite emocionalne reakcije i na najmanji neuspjeh (obino kao posljedica tenje za savrenou). Emocionalni svijet i tekoe darovitih dobro su opisane u sljedeoj reenici:

Teko je u djejem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.

(Hollingworth, 1975.)

Darovita djeca esto osjeaju unutarnji sukob izmeu svoje potrebe za uspjehom i potrebe da pripadaju drutvu manje uspjenih (vrnjaka), koji nije lako svladati.5. KOMPETENCIJE ODGAJATELJA I UITELJAKompetencije koje su potrebne za rad s darovitom djecom odnose se na prvom mjestu na sposobnost prepoznavanja darovitosti. Naime, u praksi se dogaa da odgojitelji i uitelji ne prepoznaju darovitost, ili imaju osjeaj nelagode i straha, te ignoriraju djetetovu darovitost. Prvenstveno moraju pokazivati interes za cjeloivotno uenje, interes za rad u timu i pomo strunjaka razliitih profila, ali i njegovati fleksibilnost (razvijati i istraivati raznolikost strategija uenja).

Vano je stvoriti ozraje koje povoljno utjee na darovitost to znai omoguiti im slobodu i ohrabrivati ih u samostalnom miljenju, pozitivno reagirati na radoznalost i postavljena neobina pitanja, poticati ih na dodatne aktivnosti koje ih posebno zanimaju, te poticati matu i perceptivno predoavanje.Slika 1: Podsjetnik za odgajatelje djece starije predkolske dobi i uitelje - u darovitog djeteta starije predkolske dobi odgajatelj/uitelj e esto prepoznati neke od ovih osobnosti Izvor: Cvetkovi Lay, J.; Sekuli Majurec, A. Darovito je to u s njim? Zagreb (1998). str. 336. UTJECAJ GLAZBE NA RAZVOJ DJETETA Znanstvenici se ve dugi niz godina bave prouavanjem uinka klasine glazbe na djecu. Neka istraivanja pokazuju da je glazba gimnastika za mozak. Kako miii gimnastikom postaju jai i gipkiji, tako i mozak, ako je stimuliran glazbom, postaje moniji i sposobniji. Dokazano je da djeca koja su stimulirana glazbom od rane dobi pokazuju bolje rezultate u testovima pamenja, pismenosti i rjeavanju matematikih zadataka. Glazba povoljno utjee na stanje emocija, uenje i razmiljanje, drugim rijeima mozak se uz glazbu pojaano razvija. Glazba pria jezikom koji djeca instinktivno prepoznaju. Baca ih u neki njihov svijet, pozivajui ih da poveu njene dijelove, objedine njene rijei, pomakne ih u njenom ritmu, i istrai njihovu emocionalnu i melodiku dimenziju u svoj svojoj ljepoti i dubini. Njihove fizike vibracije, ujedinjenje ritmova i suptilna varijacija utjee na tijelo i um na mnoge naine. Prirodno mijenja mozak na nain da jednodimenzionalno ponavljanje i uenje nije mogue.

Glazba ima povoljan utjecaj na svu djecu, pogotovo na bebe i predkolce jer se njihov mozak intenzivno razvija, a stimuliranje glazbom preporua se i trudnicama. Ako se odluimo svoje dijete, roeno ili neroeno stimulirati glazbom valja biti oprezan odabira glazbe jer samo ugodna, ritmina i ne preglasna glazba ima povoljan utjecaj na razvoj djeteta. Glazba ne smije biti agresivna, ve blaga i pravilno intonirana, oputajui zvuci iz prirode donose osjeaj smirenosti, dok vedre note bude znatielju i dobro raspoloenje. Nedavna istraivanja pokazuju da fetusi i bebe najvie vole sluati Mozarta i Vivaldija.

Sluanje glazbe potie razvoj sluha, govora, komunikacije, apstraktnog razmiljanja, mate to vie takvih novih poticaja i spojeva, to vie sposobnosti za dobre ideje, dobro rezoniranje, dobro spajanje zakljuaka, dobro vladanje stranim jezicima, dobro baratanje aritmetikim operacijama, snalaljivosti, spretnosti. Znanstvenici bi sigurno detaljnije objasnili kako u mozgu nastaju novi spojevi, spremni za nove misaone radnje i nove akcije malenih i kako se razvija modana masa kod doticaja s glazbom.7. GLAZBOTERAPIJAJo od starih vremena (stare civilizacije, antiko doba) vjeruje se da glazba ima veliku mo nad ovjekom, da ona moe lijeiti ili uiniti ovjeka boljom osobom. Novijim znanstvenim istraivanjima pokazalo se da glazba doista izaziva kod ovjeka odreene fizioloke promjene te moe pomoi kod izraenih socijalnih, emocionalnih, fiziolokih i intelektualnih problema, ali ipak nije tako mona kao to se nekad vjerovalo. I djeci s posebnim potrebama eli se pomoi glazboterapijom, a glazba pritom treba posluiti za oputanje, poboljanje motorike koordinacije, motiviranje za izvoenje fizikih vjebi, poticanje samopouzdanja i samopotovanja, poboljanje govora, komnikacije ili za poticanje djeteta na suradnju. Postoji tzv. receptivni i aktivni pristup u glazboterapiji. Pri aktivnom pristupu tu je jo i niz razliitih metoda od kojih su istaknute Orffova metoda i kreativna glazboterapija u kojima je sredinja aktivnost glazbena improvizacija. Te metode se ine jednako primjerenim svoj djeci bez obzira na vrstu potekoa koje ona imaju.

U novije vrijeme vie se ne govori o nadnaravnoj ili maginoj moi glazbe, ali se i dalje vjeruje da glazba moe snano djelovati na ovjeka, pa se ona koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Lijeenje glazbom nazvano je glazboterapijom (engl. music therapy), dok su osobe koje se time bave nazvane glazboterapeutima. Prvi glazboterapijski postupci poeli su se provoditi u Americi nakon drugog svjetskog rata kad su vlasti angairale profesionalne glazbenike i glazbene amatere da izvode glazbu po bolnicama irom zemlje kako bi se pomoglo psihiki oboljelim ratnim veteranima. Glazbenicima je bila potrebna dodatna edukacija za takav rad pa su se zbog toga za njih organizirali brojni seminari, a 1950. godine osnovano je i Nacionalno udruenje za glazbenu trerapiju (National Association of Music Therapy). Danas u svijetu ima mnogo udruenja i ustanova za glazboterapiju.

Glazboterapija je u poetku bila namijenjena samo odraslima, ali se kasnije poela koristiti i u radu s djecom. To se odnosilo prije svega na djecu s posebnim potrebama iako je mogue glazboterapiju provoditi i s djecom koja nemaju neke izraenije potekoe. Za svoj rad glazboterapeuti trebaju odabrati odreenu glazboterapijsku metodu. Najee se odabire neki od ve postojeih, svjetski poznatih i priznatih postupaka. Metode koje se temelje na glazbenoj improvizaciji se ine primjerene za rad s djecom s posebnim potrebama.Naini ukljuivanja djece s posebnim potrebama u glazbene aktivnosti Slika 2: Improvizacijski modeli prema Kennet E. Bruscia

Glazboterapijom se djecu ne ui o glazbi nego se preko glazbe pokuava ostvariti odreena komunikacija kako bi se uoilo kakve su potekoe odreenog djeteta te da bi se pomoglo u jaanju njihovog fizikog, mentalnog, drutvenog i emocionalnog zdravlja. Dijete moe imati potekoa u govoru, s koordinacijom pokreta, moe biti slijepo ili gluho, imati poremeaj funkcije plua i srca ili cerebralnu paralizu i dr. Osim tjelesnih oteenja, pojavljuju se i odreene potekoe u uenju, problemi s izraavanjem emocija, potekoe u komunikaciji, manje ili vie izraena mentalna oteenja. U svim takvim sluajevima nastoji se uz pomo glazboterapije umanjiti potekoe i to onako kako pojedinom djetetu najbolje odgovara.

U okviru glazboterapije dijete moe reproducirati, stvarati, improvizirati ili sluati glazbu. Te aktivnosti provode se u skupini ili individualno. Skupnu glazboterapiju dobro je primjenjivati kad se u aktivnosti istovremeno nastoji ukljuiti vei broj djece.7.1. to je Mozart efekt i kako utjee na nas?Mozart efekt je naziv za mo glazbeWolfganga Amadeusa Mozartakoja pozitivno utjee na ljude, biljke i ivotinje.Fiziaru i neurobiologu Gordonu Shawu nije davalo mira pitanje zato se sluanjem Mozartove glazbe poboljava sposobnost razmiljanja. Proveo je pokus gdje je ispitivao koji su dijelovi mozga aktivni kad glazba dospije u uho. Usporeivao je Mozartovu glazbu s glazbom 1930-tih i Beethovenovom skladbom Za Elizu. Rezultat je bio neoekivan: glazba, neovisno o vrsti, aktivira samo dio mozga zaduen za obradu tonova. No, Mozartova glazba je iznimka!

Neurobiolog John Huges je analizirao koliko se esto izmjenjuje glasnoa zvuka unutar glazbenog djela. Zabiljeio je na ljestvicu vrijednosti iz nekoliko stotina kompozicija razliitih skladatelja. Sasvim na vrhu ljestvice naao se Mozart. Glazba salzburkog uda od djeteta najee mijenja glasnou tona, izmjenjujui se u razdoblju od tono 30 sekundi, jednakom osnovnom uzorku naih modanih valova. Na taj nain, Mozartova glazba sinkronizira desnu i lijevu polovicu naeg mozga. Tako nas oputa, usreuje i poboljava koncentraciju, sposobnost razmiljanja.

Glazba Wolfganga Amadeusa Mozarta moezagrijatimozak ustvrdio je Gordon Shaw, fiziar i jedan od istraivaa. Pretpostavljamo da sloena glazba pomae odreenim sloenim neuronskim obrascima koji sudjeluju u viim modanim aktivnostima kao to su matematika ili ah. S druge strane, jednostavna glazba, kao i glazba iji se elementi ponavljaju, mogla bi imati suprotan uinak. Mozartova glazba moe i unaprijediti sposobnost donoenja intuitivnih zakljuaka.

Neovisno o naem glazbenom ukusu i prethodnom poznavanju Mozartovih djela, ta glazba nam omoguuje jasnije izraavanje i pobuuje kreativna i motivacijska podruja naeg mozga.

ZAKLJUAK

Darovitu djecu nije uvijek lako prepoznati zbog toga to svoje sposobnosti neka djeca zbog raznih razloga ne ele pokazati, ali za potaknuti darovitost i razvijati je nikad nije kasno. Jednako bitno kao poticanje darovitosti kod djece jest i pruanje uvjeta i materijala djeci za rad, pomoi im ako im neto nije jasno, truditi se uvijek biti u koraku s njihovim svijetom i tako pratiti njihov napredak. Djeci s posebnim potrebama treba omoguiti bavljenje glazbom kako bi se umanjile njihove potekoe, te kako bi se poboljao osobni rast i razvoj. Glazba e pomoi u emocionalnom prilagoavanju, djelovat e na djecu oputajue, a poticat e na aktivnost, te na drutvenu komunikaciju.Moemo rei da e glazba svakako poboljati kvalitetu njihova ivota. Djeca se mogu susretati s glazbom na mnogo razliitih naina.

Gotovo svako dijete od roenja posjeduje jednu ili vie potencijalnih darovitosti. Pojedineva darovitost razvijat e se ovisno o njegovoj motivaciji vezanoj za aktivnosti za koje se interesira, te poticajima za rad koji obino potjeu od obitelji, odgajatelja/uitelja i okoline. Bitno je znati prepoznati darovitu djecu i omoguit im razvijanje njihovih potencijala, jer kako se kae "Na mladima svijet ostaje.", to bi znailo da je njihov potencijal bitan za njihovo sutra.

Budui da djeca u vrtiima i kolama dobivaju priliku vie se baviti glazbom, vano je da odgajatelji i uitelji steknu znanja i o glazboterapiji.

Literatura:1. Vizek Vidovi, V. i sur., Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP i Vern, 2002.

2. Yahnke Walker, S. Darovita djeca-Vodi za roditelje i odgajatelje, Zagreb, Veble commerce, 2007.

3. David, G. Obrazovanje darovitih, Zagreb, Educa, 2005,

4. http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/glazbeno-nadarena-djeca/5. http://ljepotica.si/budi-majka/utjecaj-glazbe-na-razvoj-djeteta/6. http://www.novossti.com/2011/05/mozart-efekt-%E2%80%93-isitne-i-zablude/7. http://martavlainic.wordpress.com/2008/11/21/utjecaj-mozart-efekta/PAGE 10