74
UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

uvod

Citation preview

Page 1: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Page 2: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Šta je farmaceutska hemija?

• Interdisciplinarna znanost koja objedinjuje znanosti hemije, biohemije, fiziologije, farmakologije i molekulskog modeliranja pojedinac ne može biti dobar stručnjak u svim podrućjima istodobno danas farmaceutska industrija leži na multidisciplinarnim timovima stručnjaka koji su specijalisti svaki u svom području i koji rade na zajedničkom projektu

Page 3: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

FARMACEUTSKA HEMIJA LIJEKOVA

Ispituje:

svojstva ljekovitih tvari

metode dobivanja

postupke čišćenja

odnose strukture i djelovanja - QSAR (Quantitative Structure Activity Relationship)

Page 4: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

• Farmaceutska hemija obuhvaća dizajniranje i sintezu novih lijekova na temeljuspoznaja o njihovom djelovanju na molekulskoj razini

• Koristan lijek treba reagirati na ciljanom mjestu u organizmu s ciljanom molekulskom metom (farmakodinamika) i biti u stanju stići na mjesto djelovanja (farmakokinetika)

Page 5: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Šta je farmaceutski hemičar?

• Farmaceutski hemičar stručnjak/znanstvenik osposobljen u polju:

organske hemije molekulskog modeliranja i dizajniranja lijekova treba posjedovati znanja iz biohemije i farmakologije

Page 6: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

FARMACEUTSKO-HEMIJSKI ILI BIOKEMIJSKI PRIPRAVAK

• je ljekovita tvar koja posjeduje: određena svojstva potrebnu čistoću određeni sadržaj djelatne komponente

Page 7: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Šta je ljekovita tvar?

uglavnom hemijski jedinstvena supstancija koja u znanstveno utvrđenim dozama može poslužiti izravno ili neizravno pri liječenju ljudi i životinja ili za obranu od bolesti.

Page 8: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Šta je lijek?

farmakon (grc.), medikamenta (lat.)

• Lijekovi su čiste tvari ili smjese tvari koje kada se primjene u odgovarajućim količinama i pod određenim uvjetima služe za: spriječavanje,uklanjanje,ublaživanje iiscjeljenje bolesti ili simptoma bolesti ištetnih pojava u ljudskom ili životinjskom organizmu.

Page 9: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

• Lijekovi su hemijske tvari obično male molekulske mase, koji reagiraju s makromolekulama u organizmu pri ćemu izazivaju farmakološki odgovor/učinak.

• Učinak lijeka može biti koristan ili štetan zavisno o danom lijeku i dozi. Doza je presudna da li je neka tvar primijenjena u liječenju lijek ili otrov.

Page 10: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Otkriće lijekova – povijesni zapisi

• Knjiga o biljkama kineskog cara SHEN NUNG-a najraniji zapis o lijekovima (prije 5100 godina) • opis korijena biljke Dichroa febrifuga alkaloidi za lijećenja malarije

• Ephedra sinica efedrin stimulacija rada srca, antitusik (sredstvo protiv kašlja)

• Babilonske tablete – (3. milenij p.n.e.)

• Fino samljevena glina (sastav – pretežito silikati) sredstvo protiv hiperaciditeta

• Zapisi iz starog Egipta (prije 2950 p.n.e.) prvi “liječnici”

Otkriće lijekova – povijesni zapisi

• Knjiga o biljkama kineskog cara SHEN NUNG-a najraniji zapis o lijekovima (prije 5100 godina) • opis korijena biljke Dichroa febrifuga alkaloidi za lijećenja malarije

• Ephedra sinica efedrin stimulacija rada srca, antitusik (sredstvo protiv kašlja)

• Babilonske tablete – (3. milenij p.n.e.)

• Fino samljevena glina (sastav – pretežito silikati) sredstvo protiv hiperaciditeta

• Zapisi iz starog Egipta (prije 2950 p.n.e.) prvi “liječnici”

Page 11: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Savremeni lijekovi čija primjena u terapiji ima porijeklo od tzv. “narodnih lijekova”

• Glikozidi digitalisa• ekstrakt Digitalis purpurea pripravljen krajem 1700.• još uvijek najbolji lijek u svojoj terapijskoj skupini• Morfin• Ekstrakt opija,• Papaver somniferum• sintetski dobiven 1806.• još uvijek najsnažniji analgetik• Kinin• ekstrakt kininovca (Cincona sp.) pripravljen 1823.• antiprotozoik i antipersik• do danas najbolji antimalarik• Atropin• Pripravljen iz Belladone 1833.• parasimpatolitik

Page 12: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

FARMAKOPEJA?

• Farmakopeja - knjiga standarda za lijekove i medicinske proizvode

• Farmakopeja sadrži: popis ljekovitih tvari (lijekova) i/ili pravila s

• opisom

• ispitivanjima i formulama za pripremu lijekova,

• odobrena je od strane nacionalnih autoriteta (u većini zemalja državna, osim u SAD)

• Službeni priručnik za lijekove - kompilacija lijekova i medicinskih proizvoda, uređaja koja se smatra zakonskim standardom ČISTOĆE, KVALITETE i JAKOSTI.

Page 13: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Monografija u farmakopeji

Sastoji se od:

• NAZIVA LIJEKA (genericki, latinski)• Strukturne formule, molekulske mase• DEFINICIJE (sadržaja & hemijski naziv)• OSOBINE• IDENTIFIKACIJA

– Analitičkih ispitivanja:

• spektroskopska,• kromatografska…

Page 14: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

•Referentnih otopina

Page 15: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ISPITIVANJA

• pH• Srodne supstancije• Fluoridi• Teški metali• Gubitak sušenjem• Sulfati• ...

Page 16: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

SUDBINA LIJEKA U ORGANIZMU

Brojne prepreke mogu ograničavati kliničku korisnost lijeka

Page 17: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Zloupotreba lijekova

• Proširena i nekontrolirana primjena djelatnih tvari (ili lijekova) odnosno tvari koje ih sadrže (alkoholizam, pušenje, marihuana, neopravdana primjena lijekova iz amfetaminske skupine, narkoanalgetika, kokaina, primjena lijekova u sportu – doping i dr.)

Page 18: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Podjela lijekova s obzirom na porijeklo

• organskog porijekla znatno zastupljeniji sintetski polusintetski dobiveni izolacijom iz prirodnih sirovina ili regeneracijom neispravnih pripravaka

• anorganskog porijekla prirodne mineralne tvari (čišćenje: kristalizacija, sublimacija, destilacija, hromatografija) dobiveni sintezom (iz čistih sirovina ili reageneracijom)

• biotehnološki lijekovi

Podjela lijekova s obzirom na porijeklo

• organskog porijekla znatno zastupljeniji sintetski polusintetski dobiveni izolacijom iz prirodnih sirovina ili regeneracijom neispravnih pripravaka

• anorganskog porijekla prirodne mineralne tvari (čišćenje: kristalizacija, sublimacija, destilacija, hromatografija) dobiveni sintezom (iz čistih sirovina ili reageneracijom)

• biotehnološki lijekovi

Page 19: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

LIJEKOVI S OBZIROM NA PRIMJENU

• KURATIVNI LIJEKOVI kao primarna terapija (pr. kod bakterijskih iliparazitarnih infekcija) kao pomoćna terapija (anestetici, ergometrin ioksitocin u porodiljstvu)

• LIJEKOVI ZA SUZBIJANE BOLESTI ILI SIMPTOMA (da bi se održalo kompenzirano stanje) (antihipertenzivi, antidijabetici, antiepileptici, antiastmatici, analgetici, antitusici, ...)

• PREVENTIVNI (PROFILAKTIČKI) LIJEKOVI kontraceptivi kinin u profilaksi malarije

Page 20: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

METODE RAZVOJA NOVIH LIJEKOVA

• Izolacija lijekova iz prirodnih sirovina• Modifikacija hemijske strukture• Sinteza novih lijekova• Rekombinantna tehnologija, genetskiinžinjering

Page 21: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Klasifikacija lijekova

• Prema hemijskoj strukturi

• Prema farmakološkom učinku

• Prema djelovanju na poseban biokemijski proces

• Prema djelovanju na ciljanu molekulu

Page 22: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Prema hemijskoj strukturi

• Opće strukturne značajke često sličan farmakološki učinak

• b-laktamski prsten kod svih penicilina – ubijanje bakterija istim mehanizmom

• Sulfonamidi s antibakterijskim djelovanjem isti mehanizam

– ima i sulfonamida koji posjeduju antidijabetsko djelovanje

• Steroidi – steroidna tetraciklička struktura zajednička različito djelovanje

Page 23: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Prema farmakološkom učinku

• Npr., analgetici – lijekovi protiv boli, anestetici – lijekovi za anesteziju, antidijabetici – lijekovi za sniženje glukoze u krvi, diuretici – lijekovi koji povećavaju diurezu

• Korisna podjela za liječnike – brzo snalaženje u velikoj paleti lijekova - definiran učinak lijeka

• Nije sasvim dobra za farmaceute – unutar iste farmakološke skupine različiti lijekovi djeluju različitim mehanizmima (aspirin i morfin djeluju na različite mete i hemijski su nesrodni)

• Slično je i s antidepresivima, kardiovaskularnim lijekovima, antiemeticima i antiulkusnim lijekovima

Page 24: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Prema djelovanju na poseban biokemijski proces

• Npr., antihistaminici djeluju inhibitorno na upalno djelovanje histamina

• specifičnija podjela prema farmakološkom učinku – još uvijek su hemijski nesrodni unutar skupine

• Slično kolinergicki i adrenergicki lijekovi

Page 25: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

PRIPRAVCI S UČINKOM NA PROBAVNI SISTEM I MIJENU TVARI

• TERAPIJA POREMEĆAJA VODE, ELEKTROLITA I KISELO/BAZNE RAVNOTEŽE• ACIDA• ACIDOTICA• ALKALOTICA• GASTROINTESTINALNI LIJEKOVI• ANTACIDA• ANTIEMETICI• ANTIULKUSNI LIJEKOVI• ANTIDIJAROICI• LAKSATIVI

Page 26: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

TERAPIJA POREMEĆAJA VODE, ELEKTROLITA I KISELO/BAZNE RAVNOTEŽE

• ACIDA-Digestiva-Dodatni lijekovi

• ACIDOTICA

• ELEKTROLITI

• ALKALOTICI

• PRIPRAVCI KALCIJA

• PRIPRAVCI MAGNEZIJA

Page 27: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ACIDA

• ACIDA – kiseline, tvari koje snizuju pH želučanog soka

1. ACIDUM HYDROCHLORICUM CONCENTRATUM Hloridna kiselina, koncentriranaHCl, 25% (20-38%)

2. ACIDUM HYDROCHLORICUM DILUTUM Hloridna kiselina, razrijeđenaHCl, 10% (7-11%

Page 28: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

3. ACIDUM CITRICUM

Limunska kiselina

Page 29: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

4. BETAINI CHLORIDUM

Karboksimetiltrimetilamonijklorid

Page 30: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ACIDOTICA

• ACIDOTIK (acidogens)- tvar koja snizuje pH tkivnih tekućina i urina1. NATRII DIHYDROGENPHOSPHASNatrij-dihidrogenfosfat, dekahidrat

2. AMONII CHLORIDUM Amonij-kloridNaH2PO4x10H2ONH4Cl

Page 31: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ELEKTROLITI

Poremećaji elektrolitske ravnoteže – posljedica bubrežne bolesti, hormonalniporemećaji (hipofunkcija kore nadbubrežne žlijezde)

Acidoza - pH<7.37Alkaloza -pH>7.43Acidoza - pH<7.37Alkaloza -pH>7.43

Page 32: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

POREMEĆAJINa

• Hiponatrijemija (<135 mmol/L) – zbog srčanih poremećaja, ciroze jetreposljedice i simptomi: izotonična i hipotonična dehidratacija uz gubitak Na

• Hipernatrijemija (>150 mmol/L) – prekomjerno uzimanje Na, retencija Na, gubitak vode posljedice i simptomi: hipertonična hiperhidratacija

Page 33: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

POREMEĆAJI K

• Hipokalijemija (<3.5 mmol/L) – nedovoljna opksrba K (hronični alkoholizam), gubitak K (hiperaldosteronizma), terapija salureticima, hronična upotreba laksativaposljedice i simptomi: slabost mišića, gastrointestinalni poremećaji, apatija, bubrežni poremećaji, promjene EKG

• Hiperkalijemija (>5.5 mmol/L) – smanjeno izlučivanje K s hronicnim bubrežnim poremećajem, nedostatak mineralokortikoida, terapija s K-štedecim salureticimaposljedice i simptomi: slično hipokalijemiji

Page 34: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

POREMEĆAJICa

• Hipokalcijemija (<2 mmol/L ) – nedovoljna opskrba Ca, hiposekrecija paratiroidnogHormona posljedice i simptomi: povećana ekscitabilnost živčanog sistema, tetanija, parestezija

• Hiperkalcijemija (>2.7 mmol/L) – hipersekrecija paratiroidnog hormona, intoksikacija vit. D, maligni tumori kostiju posljedice i simptomi: gubitak težine, apetita, konstipacija, srčane aritmije, hiperkalciurija i koma u ozbiljnim slučajevima

Page 35: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

POREMEĆAJIMg

• Hipomagnezijemija (<0.7 mmol/L ) – hronični intestinalni poremećaji, hipertireoidizam, hiperaldosteronizam posljedice i simptomi: slično hipokalcijemiji, također tahikardija i srčane aritmije

• Hipermagnezijemija (>2.7 mmol/L) – bubrežna insuficijencija, hipotireoidizam, Addisonova bolest, jatrogeno zbog prekomjernog uzimanja Mg posljedice i simptomi: inhibicija SŽS, konstipacija, učinak sličan učinku kurarea

Page 36: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Terapijske mjere kod poremećaja kiselo/bazne ravnoteže

• Acidoza – terapijske mjere sastoje se u parenteralnom davanju alkalnih otopina– npr. natrij-hidrogenkarbonata

• Alkaloza – može se korigirati uspješno s otopinama tvari kiselog karaktera ili koje disocijacijom daju kiseline

Terapijske mjere kod poremećaja kiselo/bazne ravnoteže

• Acidoza – terapijske mjere sastoje se u parenteralnom davanju alkalnih otopina– npr. natrij-hidrogenkarbonata

• Alkaloza – može se korigirati uspješno s otopinama tvari kiselog karaktera ili koje disocijacijom daju kiseline

Page 37: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

CILJ TERAPIJE

• Uspostavljanje homeostaze:

1.potrebe održavanja – normalni gubitak vode i elektrolita (urinarnim izlučivanjem, fecesom, disanjem)

2. potrebe za korekcijom – patološki gubitak vode i elektrolita (povraćanje, dijareja, itd.)

Page 38: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Infuzijske otopine

- bazične otopine – bez elektrolita, ugljikohidratne otopine- elektrolitski koncentrati – sadrže potrebne ione u koncentriranim otopinama – dodaju se bazičnim otopinama- pune elektrolitske otopine – sadrže elektrolite u koncentracijama kao u plazmi- poluelektrolitske otopine – sadrže polovicu koncentracije elektrolita u plazimi- supstitucijske otopine - (kisele) za nadomjestak želučanog soka; (bazične) za nadomjestak duodenalnog izlučivanja- korektivne otopine – s kiselim ili alkalnim svojstvima

Page 39: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ELEKTROLITI

• ALCALOTICA*alkalotik ili alkalogens – tvar koja povisujepH tkivnih tekućina i urina1. NATRII CITRAS Natrij-citrat2. NATRII LACTASNatrij-laktat* Laktat se ne smije davati ako je poremećen oksidativni stanični metabolizam (pacijenti sa srčanim smetnjama, šokom, poremećajima jetre, šecernom bolesti – mliječna acidoza)3. NATRII HYDROGENCARBONASNatrij-hidrogenkarbonat

Page 40: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

PRIPRAVCI KALCIJA

•KALCIOTERAPEUTICI - spojevi kalcija kojim sea) nadoknaduje manjak kalcija u organizmu (mineralizacija)ilib) zaustavlja upalni odnosno alergijski proces (transmineralizacija)

1. CALCII CHLORIDUMKalcij-klorid

2. CALCII GLUCONASKalcij-glukonat

Page 41: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

CALCII LACTASKalcij-laktat

CALCII LEVULINASKalcij-levulinat

CALCII GLUCEPTASKalcij-gluceptat

Page 42: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

PRIPRAVCI MAGNEZIJA

• Mg-hlorid

• Mg-glukonat

• Mg-laktat

• Mg-askorbat

• Mg-aspartat

• Mg-gluceptat

Page 43: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ANTACIDI

• Antacid – tvar koja povisuje pH želučanog soka

• ALKALIJSKE SOLI

• ZEMNOALKALIJSKE SOLI

• SILIKATI

• PRIPRAVCI ALUMINIJA

Page 44: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Alkalijske soli

• NATRII HIDROGENCARBONASNatrij-hidrogenkarbonatNaHCO3

Page 45: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Zemnoalkalijske soli

• MAGNESII SUBCARBONASMagnezij-subkarbonat

• MAGNESII OXIDUMMagnezij-oksid

• CALCII CARBONASKalcij-karbonat

• CALCII HYDROGENPHOSPHASKalcij-hidrogenfosfatMgCO3, Mg(OH)2MgOCaCO3CaHPO4 x 2H2O

Page 46: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Silikati

• MAGNESII TRISILICASMagnezij-trisilikat

• MAGNESII ALUMINII TRISILICAS DIHYDRATUMMagnezij-aluminij-trisilikat dihidrat, Simaldrat2MgO x 3SiO2 x nH2O2MgO x Al2O3 x 3SiO2 x 2H2O

Silikati

• MAGNESII TRISILICASMagnezij-trisilikat

• MAGNESII ALUMINII TRISILICAS DIHYDRATUMMagnezij-aluminij-trisilikat dihidrat, Simaldrat2MgO x 3SiO2 x nH2O2MgO x Al2O3 x 3SiO2 x 2H2O

Page 47: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Pripravci Al

• ALUMINII HYDROXIDUMAluminij-hidroksid, Al(OH)3smjesa bazičnih spojeva

• ALUMINII PHOSPHASAluminij-fosfat AlPO4

Page 48: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ANTIULKUSNI LIJEKOVI

• ANTAGONISTI H2-HISTAMINSKIH RECEPTORA

• PARASIMPATOLITSKI LIJEKOVI – PIRENZEPIN

• INHIBITORI PROTONSKE PUMPE/BLOKATORIH+/K+ ATP-aze

Page 49: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ANTAGONISTI H2-HISTAMINSKIH RECEPTORA• HISTAMIN – stimulira izlučivanjekiseline u želucu, ubrzava rad srca iinhibira kontrakciju mišica uterusa

• H2-antihistaminici - kompetitivnoblokiraju H2-receptore u stanicamaprobavnog trakta

• inhibiraju normalnu sekreciju kiselineu želucu i onu izazvanu histaminom

ASH & SCHMILT- otkrili više vrsta histaminskihreceptora, a

SMITH & KLINE- postojanje tzv. H2-receptora

Page 50: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Različita stimulacija histaminskih receptora

supstitucija upoložaju 2 imasnažan učinak nastimulacijukontrakcija uterusa

supstitucija u položaju 4ima 43% stimulativnogučinka na izlucivanje HCl

Page 51: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Blokatori H2-receptora

- razvojantihistaminika pouzoru na histamin

- za djelovanje nijenužan imidazolskiprsten

Page 52: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Ostali H2-antihistaminici

• BURIMAMID• METIAMID• ETINTIDIN• TIOTIDIN• FAMOTIDIN

• NIZATIDIN-uvođenje S u postrani lanac

- uvođenje S u postrani lanac i peteročlani prsten

Page 53: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Farmakokinetski parametri H2-antihistaminikaFarmakokinetski parametri H2-antihistaminika

Page 54: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

PARASIMPATOLITICI

Pirenzepin

• parasimatolitik

• kompetitivno blokiramuskarinske receptore

• smanjuje izlučivanjekiseline i pepsina

• selektivno inhibiraizlučivanje kiseline

• ima veći afinitet zaganglijske M1 receptore

Page 55: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

INHIBITORI PROTONSKE PUMPE

• Blokatori H+/K+ ATPaze• Bioaktivacija u pH manjem od 4(parijetalne stanice želuca)• Akumulacija zavisna o pH• Sulfenska kiselina - aktivna i njen metabolit sulfenimid– ireverzibilno blokiraju ATP-azu tvorbom S-S veze

Prolijekovi

•OMEPRAZOL•LANSOPRAZOL•PANTOPRAZOL

Page 56: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Bioaktivacijaomeprazola

Page 57: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ANTIEMETICI

• Emeza –povraćanje• Antiemetici – lijekovi protiv povraćanja

1. Alkaloidi tropana (skopolamin, hiosciamin)2. H1-antihistaminici3. Fenotiazini (perfenazin)4. Benzamidi (metoklopropamid i bromoprid)5. Benzimidazolski derivati (domperidon)6. 5-HT3-antagonisti7. B6-vitamin

Page 58: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Antiemetski lijekovi – doze i indikacijeAntiemetski lijekovi – doze i indikacije

Page 59: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

ANTIDIJAROICI

• Dijareja – simptom, ne i oboljenje1.Osmotska – može biti sindrom slabe probave ili slabe apsorpcije

2. Sekretorna – uzrok su bakterijski toksini, vazoaktivni polipeptidi i povećanje permeabilnosti

3. Kolagenska – nakon resekcije ileuma

Page 60: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Terapija dijareje

1. Unos tekućine i elektrolita –najvažnija terapijska mjera2. Terapija s adsorptivnimtvarima3. Antibiotici i intestinalniDezinficijensi (hidroksikinolini)4. Lijekovi koji djeluju naopijatne receptore i inhibiraju peristaltiku5. Salazin – derivat 5- aminosalicilne kiseline, PAS, kod hronićne dijareje

Lijekovi koji smanjuju peristaltiku crijeva: difenoksilat, loperamid, kodein

Page 61: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

LAKSATIVI

laksansi, laxantia, purgativi• Laksans – tvar koja pospješuje pražnjenje crijeva• Indikacije: konstipacija (opstipacija, zatvor) – odgođena pasaža suhe i tvrde stolice zbog:a) odgodenog pražnjenja crijeva (s normalnim mehanizmom defekacije)b) poremećaja refleksa pražnjenja

Page 62: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Uzroci opstipacije

• prehrambeni cimbenici – prehrana siromašna na biljnim vlaknima

• patološke promjene stjenke crijeva – tumori, hronična upala

• endokrini poremećaji – hipotireoidizam

• funkcionalni i organski poremećaji živčanog sistema – stres

• lijekovi – sedativi, psihoaktivni lijekovi, opioidni analgetici

Page 63: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Principi djelovanja laksativa

• Povećanje intraluminalnog volumena (većina laksativa)– bubrenjem s vodom– osmotskom retencijom vode (osmolaksativi)– inhibicijom Na+ i apsorpcijom vode u intestinalni lumen (antiapsorptivni laksativi)– povećavanjem izlučivanja vode u intestinalnilumen (antiapsorptivni laksansi)• Omekšivanje ili podmazivanje intestinalnog sadržaja (emolijentni laksansi)• Povećanje peristaltike crijeva– sniženjem pH u kolonu (laktuloza)– izravni učinak na glatku muskulaturu (antrakinonski laksativi)

Page 64: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Podjela laksativa prema mjestu djelovanja

• Laksativi koji djeluju frormiranjem nakupina

• Laksativi koji djeluju osmotski– Salinicni laksansi– Šećerni alkoholi i šećeri

• Antiapsorpitvni laksativi i hidragozi (stimulirajući ili kontaktni)

• Emolijentni laksativi

• Ostali

Page 65: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Patološki ciklus tijekom hronične upotrebe laksativa

Page 66: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Laksativi koji djeluju formiranjem nakupina

• neprobavljivi polisaharidi koji bubre u vodi• prirodni ili dobiveni djelomićnom sintezom• blagog djelovanja• sjemenke lana - semen lini• sjemenke psyllium-a• pšenićne mekinje• basorin – u vodi netopljiva smjesa traganta*treba ih uzimati 2-3 puta dnevno s dosta vode kako bi se izbjeglo nakupljanje crijevnog sadržaja*kombiniraju se s drugim laksativima

Page 67: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Osmolaksativi

• A) Soli koje se teško resorbiraju

– normotonićne otopine – apsorpcija smanjena zbog osmotskogtlaka soli

– hipertonićne otopine – voda se oslobađa u intestinalni lumen –rezultat je ubrzano pražnjenje fecesa

• MgSO4 – Epsonova sol (3.3%)

• Na2SO4 x 10H2O - Glauberova sol (4.2%)

• Na3PO4 i Na-citrat

Page 68: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

*nastup djelovanja zavisan je o vrsti soli i koncentraciji

• normotonicne – 1-2 h

• hipertonicne – 10-12 h, treba ih izbjegavati zbog rizika od dehidratacije

• dugotrajna primjena laksativa s Na+ može dovesti do retencije tekućine i hipertonije, a onih s Mg2+ kod pacijenata s oslabljenom funkcijom bubrega slabljenjemišića, gubitak refleksa i pada tlaka

Page 69: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

• B) Šećeri i šećerni alkoholi

• laktuloza – fermentira u kolonu uz pomoć crijevnihbakterija, nastaje octena i mliječna kiselina kojestimuliraju peristaltiku

• Šećerni alkoholi - manitol isorbitol slabo se apsorbiraju

Osmolaksativi

Page 70: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA
Page 71: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Antiapsorptivni laksansi i hidragozi (stimulirajući ili kontaktnni)

• antiapsorptivni učinak - inhibicija apsorpcije Na+ i vode blokadom Na+/K+ ovisne ATP-aze

• hidragogni učinak - istodobno dovode do influksa vode i elektrolita u intestinalni lumen

• Ricinusovo ulje – glavni sastojci su trigliceridi ricinoleinske kiselina (2-hidroksioleinska kiselina) – inaktivni triglicerid – glicerid se hidrolizira djelovanjem lipaze

• Nema nuzučinaka –može se u manjim dozama dati tijekom trudnoće

• Primjerenija upotreba je za akutne slučajeve, ne i za hronične– djeluje nakon 2 h i primjene od 10-30 g ulja

Page 72: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

• Antrakinonski glikozidi

– kora krkavine (cortex frangulae)– listovi sene (foliae sennae)– korijen rabarbare (rhizoma rhei)…

• sadrže strukturno vrlo slične hidroksiantrakinonske glikozide (+ hidroksiantron i hidroksidiantron)

• aglikon glikozida je emodin – glikozidi su djelotvorni tek nakon hidrolizei nakon redukcije pomoću coli bakterija do antrona i antranola (djelotvorne tvari)

• djelovanje – 8-10 h, 25-50 mg

Page 73: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA

Sintetski laksansi

• Fenolftalein – najstariji

• Bisakodil– pogrešno smatran kontaktnim laksansom, nakon deacetilacije, te glukuronidacije u jetri inakon ponovnog izlučivanja u intestinalni lumen djeluje kao difenol, daje se 5-10 mg p.o., djeluje nakon 6-10 h, rektalno 30-60 min

• Na-pikosulfat– esterski analog bisakodila– Hidrolizira se djelovanjem crijevnihbakterija do difenola– 5-10 mg, per os nakon 4-6 h,rektalno 30-60 min

Page 74: UVOD FARMACEUTSKA HEMIJA