26
ANAVATAU A LE VAEGA FA’AUPUFAI E PUIPUIA AIA TATAU A TAGATA MO LE FAIGAPALOTA LAUTELE O LE 2016 Apia, Samoa 22 Fepuari 2016 1 | Page

libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

  • Upload
    ledung

  • View
    219

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

ANAVATAU A LE VAEGA FA’AUPUFAI E PUIPUIA AIA TATAU A TAGATA

MO LE

FAIGAPALOTA LAUTELE O LE 2016

Apia, Samoa

22 Fepuari 2016

Upu Tomua

1 | P a g e

Page 2: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

O lenei Anavatau o loo faailoa manino ai le polokalame o galuega fuafua a le Vaega Faaupufai e Puipuia Aia Tatau a Tagata poo le HRPP i le lima tausaga o lumana’i pe a manuia le faiga palota o loo loma nei i le aso 4 Mati 2016.

I le tapenaina o lenei Anavatau, e ao ina manatua o le HRPP, na filifilia pea lava pea e le atunu'u mai lava i ana Faiga Palota Lautele soso'o e valu i le 1982, 1985, 1988, 1991, 1996, 2001, 2006 ma le 2011. O lea ua savali nei le 34 tausaga o aumai pea le Talitonuga o Samoa i le Vaega Faaupufai lenei. O lona uiga ua matua le HRPP ma lava le agavaa e faatino ai atina’e faamuamua auā le manuia o ō tatou tagata. Ma o le a faaogaina lea agavaa ma lesona sa maua e faufau ai le polokalame o atina’e mo le isi 5 tausaga o lumana’i.

Manulauti

O le Manulautī o lenei Anavatau o le siitia lea o le soifua manuia o ō tatou tagata i se si’osi’omaga filemu, maopopoga ma le galulue soosoo tau’au o ona tagata. O le tasi o sini ‘autū o le Manulautī o le faatupulaia lea o avanoa faigaluega mo le au talavou ua i’u mai i a’oga maualuluga. O lona uiga o le Manulautī o lo o taula’i lava i le tagata soifua ma e faavae i le naunauta’iga ia ‘ausia se tamaoaiga mausalī e mafai ai ona faatino matāfaioi e pei o le fuafua tatau, faatupe, faapea le faatinoina o atina’e o lo o faata’oto atu i lenei Anavatau.

E i ai le talitonuga maumaututū a manuia le faatinoga o lenei Anavatau, o lona uiga o le a siitia atili le soifua manuia o tagatanuu uma o Samoa.

2 | P a g e

Page 3: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

TAUNUUGA AUSIA MA LUITAU SA FEAGAI AI I LE 5 TAUSAGA UA TUANA’I

O le atina’e o Samoa i le 5 tausaga ua tuana’i sa feagai ma nisi o luitau ogaoga ma e tele se aafiaga o le tamaoaiga faapea foi pisinisi tumaoti ma tagata taitoatasi. O nei lu’itau e aofia ai itū ogaoga nei:

i. O le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi faatasi ma le tulaga vaivai sa oo i ai le tamaoaiga o Saina sa matuā aafia ai le tulaga lautele o maketi i atunuu i fafo mo le faatauina atu o ā tatou oloa. Sa aafia ai foi le Yazaki Samoa ma oo ai lava ina faaitiitia ā latou oloa gaosi na faatau atu i atunuu i fafo. O aafiaga tetele ia e lua na aafia ai foi ma tagata asiasi maimoa mai ua tuuitiitia.

ii. O Tesema o le 2012 na āfātia ai Samoa e le afā o Evani ma sa tele mea sa faaleagaina e pei o alatele, ala laupapa, vaega o faatoaga, atina’e lagolago, e pei o faletalimalo faapea mea totino a tagata taitoatasi. E tusa ma le $470 miliona tala le tau aofai o mea sa faaleagaina ma oo ai ina vaivai le tamaoaiga e 1% i le tausaga 2011/12, sosoo ai ma le pa’ū maualalo i le 1.2% i le 2012/13. Peita’i na toe malosi le tamaoaiga i le tausaga 2013/14 ona e tele galuega toe faaleleia sa faatino talu le afa o Evani.

E ui lava i nei lu’itau, peita’i sa ulimasao le faatautaiga a le HRPP e ala i le faata’oto manino o faiga faavae ma ta’iala talafeagai faapea le faatinoina o atina’e faamuamua e faavae a’i se tamaoaiga maua’a ma le mausalī. E tele ni taunuuga lelei sa ‘ausia e manuia ai le lautele o le atunuu. Sa i ai foi nisi o matati’a na ausia e manatu e tatau ona faailo atu ona e tāua mo Samoa.

i. Siitia le tulaga o Samoa e avea o se atunuu malosi– O le masina o Ianuari 2014 na faataunuu ai le faai’uga a Malo Aufaatasi o Samoa e avea ma atunuu malosi. Ua lē o toe avea o se atunuu mativa elo. O se faaeaea mata’ina lenei tulaga ona ua atagia ai le lelei faatino o atina’e i le 30 tausaga ua tuana’i talu ona faafoe e le HRPP le faigamalō.

ii. Fonotaga a Malo Aufaatasi mo Atunuu Laiti o le Lalolagi – O le usuia o le fonotaga lenei iā Setema 2014, o se taimi muamua lea ua talimalo ai se atunuu Pasefika i nei fono tetele a le lalolagi. E oo atu i le 4,000 tagata usufono sa auai mai i ai ma o se tulaga lelei lea mo a tatou faletalimalo. O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A Pathway (SIDS Accelerated Modalities Of Action) e avea o se fe’au momoli mo le una’ia o atina’e manuia e soloia ai le mativa i le lalolagi. O se laasaga iloga lea mo Samoa ona ua avea ma ave fu’a tāua e faalauiloa ai Samoa i le lalolagi i taimi uma e ta’ua ai e so o se ta’ita’i o le lalolagi le

3 | P a g e

Page 4: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

Ta’iala lenei “O le Samoa Pathway”ua ia faalauiloa atu ai lava ma le igoa pele o Samoa.

iii. Taaloga a Tupulaga o le Taupulega – O le masina o Setema 2015, na talimalo ai Samoa i Taaloga a Tupulaga o le Taupulega ma e silia ma le 1000 tama ma teine ta’a’alo faapea le ‘au tapua’i mai atunuu i fafo na auai mai ai. O se ulua’i taimi lenei ua faia ai nei ta’aloga i le Pasefika ma o se avanoa tāua tele lenei ua mafai ai ona tauvā tatou ‘au ta’a’alo ma isi atunuu o le Taupulega ma siitia ai lo latou tomai i taaloga o lo o tauva ai. E anoano galuega toe faaleleia i fale ma malae ta’alo sa tapena mo nei taaloga aemaise le fono tele a le SIDS ma sa manuia ai le tele o kamupani sa faatinoina nei galuega.

iv. Taaloga a le All Blacks ma le Manusamoa – Talu ona faavae le taaloga lakapi i Samoa nei e le’i maua lava se avanoa e ta’a’alo ai le All Blacks i Apia e ui ua tele taumafaiga mo lea faamoemoe. Peita’i o le masina o Iulai 2015 na faato’ā maua ai le avanoa e taaalo ai le All Blacks ma le Manusamoa i Apia nei ina ua manuia le finau a le Taitaifono o le Iuni Lakapi a Samoa, o ia foi o le Alii Palemia, ina ia toso mai se taaloga a le All Blacks i Samoa nei. E toatele nisi o le au tapua’i mai Niu Sila na malaga mai mo lea taaloga ma faatumulia ai a tatou faletalimalo mo le lua vaiaso ma faamanuiaina ai le tele o ā tatou pisinisi.

v. Faalautele le polokalame tau apu i Ausetalia– O le polokalame lenei tau ‘apu po o le RSE (Recognised Seasonal Employer) scheme o se fuafuaga taua tele e maua ai avanoa faigaluega a o tatou tagata mo se vaitaimi i Niu Sila ma Ausetalia. I totonu o le 5 tausaga talu ai, na faalautele ai lenei polokalame ma aofia ai ma Ausetalia ma maua ai avanoa a tatou fanau talavou e faigaluega lē tumau ai i Ausetalia.

vi. Faatauina o le PFL– O le tausaga 2012 na finagalo ai le Komiti Faatonu a le PFL e faatau ese le PFL ona o faafitauli tau tupe. O lea na manatu ai loa le Malo o Samoa e tuuina atu sana ofo e faatau mai ai le PFL. Sa faia lea faai’uga ma le mautinoa e telē se aafiaga o fefa’ataua’iga a Samoa pe afai e pulea e se isi kamupani vaa le PFL. O le tulaga manuia ua tula’i mai ai nei lea foi fuafuaga auā ua amata ona maua tupe mamā a le PFL talu ona fai faapa’aga ma le Neptune ma atili faamautū ai ma galuega mo tatou lava alii seila ua lava aoaoina i le tatou lava kolisi mo tomai faa-alii vaa.

vii. Suiga o le Tau – O le 2015 o se tausaga iloga lea mo mataupu tau i le suiga o le tau. O le feagaiga na sainia i Pale, Farani ia Tesema 2015, ua faai’ugafonoina ai e atunuu e 195 o le lalolagi ina ia taofiofi i lalo ifo o le 2% le siitia o le vevela o le ea. Sa ‘autasi uma foi atunuu ina ia sasao le $100 piliona tālā Amerika i le tausaga e faatino ai polokalame a

4 | P a g e

Page 5: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

atunuu tau atia’e e tali atu ai i suiga o le tau. O le pine faamau lea ua faamuamua nei e atunuu o le lalolagi le suiga o le tau ma ua malilie foi e saofaga mai i faaputuga tupe mo polokalame o suiga o le tau. E maualuga le talitonuga o le a telē se seleni e ono maua e Samoa mai ia faaputuga tupe, peita’i e ao ona tapena mae’ae’a talosaga e tusa ai ma aiaiga ua mae’a faata’oto e agavaa ai mo nei fesoasoani.

E tele foi isi taunuuga iloga na ausia e vaega lautetele o le tamaoaiga i le 5 tausaga ua tuana’i. O loo auiliili atu i lalo ia taunuuga ausia:

i. Tulaga Aoao Tetele o le Tamaoaiga– Sa matua’i aafia le tamaoaiga o Samoa i le 5 tausaga talu ai ona o faaletonu i le tamaoaiga o le lalolagi faapea le afa o Evani. Sa ‘ausia se tulaga malosi o le tamaoaiga e 5.6% i le tausaga 2010/11 ona o le tele o galuega toe faaleleia talu ai le sunami o le 2009. Peita’i na toe faaleagaina uma nei galuega lelei e le afā o Evani i le 2012 ma e ogaoga le tau o mea na faaleagaina e tusa ma le $470m tālā. Ona o lea tulaga, na tulaga vaivai ai le tamaoaiga e 1% i le 2011/12 sosoo ai ma le pa’ū maualalo i le 2% i le 2012/13. Peita’i na toe tulaga malosi le tamaoaiga i le 2013/14 lea na ‘ausia ai le 1.2%.

ii. A’oa’oga O le tausaga e 2012 sa faalauteleina ai le polokalame mo le

totogiina o pili a’oga mo fanau, ina ia agava'a i ai vasega 9-11. Ua mae’a ona faaofi le fuafuaga mo a’oga a fanau e iai mana’oga

faapitoa i totonu o le polokalame mo aoga uma; Ua faagasolo nei ona a’oa’o mataupu o Talitonuga Faatapuaiga

Faakerisiano i totonu o polokalame a a’oga uma; E faagasolo pea le alualu i luma o tulaga tau a’oa’oga faafoma'i i

le OUM i Moto'otua ma le Iunivesete Aoao o Samoa i le Papaigalagala. Ua faamauina foi e 15 fomai o le a faauuina mai le NUS i le masina o Aperila 2016.

iii. Soifua maloloina

Ua mae’a fausia le falemai fou o Tupua Tamasese Meaole i Motootua ma faatotogaina i masini faaonapo nei ina ia siitia ai le auaunaga maua e le mamalu o le atunuu mai le falemai;

Ua mae’a ona toe faaleleia falemai faa-itumalo i Poutasi, Lalomanu, Safotu, Foailalo ma Sataua ma ua atagia ai le naunautaiga o le HRPP e siitia le ‘au’aunaga faasoifua maloloina mo tagata i nuu tua;

Ua mae’a ona faatuina le Faalapotopotoga (Health Promotion Foundation) e una'ia polokalame mo le faaititia o le toto maualuga, ma’i suka, ma’i fatu ma isi faama’i oti ua maliliu ai le to’atele o le atunuu;

5 | P a g e

Page 6: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

Ua mae’a faatino polokalame mo le siitia o auaunaga faafoma’i ma tausi soifua e ala i le faata’oto manino o ta’iala mo ‘au’aunaga faafalema’i faapea le toe iloiloina o faatonuga mo le saogalemū o tina ma'itaga, ta’iala mo fa'alavelave faafuase'i faapea ta’iala mo taumafa tatau.

iv. Faato’aga Ua mae’a ona faatino faasolosolo le polokalame faama’ite mo le

una’ia o le totōina o le niu, koko, kofe faapea ma le talo e ala i le Talomua;

Ua amata faatino le polokalame o fesoasoani faapitoa (Samoa Agriculture Competitiveness Enhancement Programme (SACEP) mo le una’ia o atina’e o lafumanu faapea la’au ‘aina lea ua faamanuiaina ai le toatele o le ‘aufaifaato’aga;

Sa amata faatino i le masina o Me 2015 le polokalame e lagolagosua i le atina’e o pisinisi gaosi oloa (Samoa Agribusiness Project). I lalo o lea polokalame e faamaonia e le polokalame le 50% o le nōgātupe mo pisinisi ua faamalieina aiaiga uma ma e agavaa foi pisinisi i le fesoasoani tupe e oo atu i le $100,000 e amata ai le pisinisi. E maua foi le fesoasoani i le sa’ilia o maketi i fafo,tulaga lelei o ‘oloa gaosi, faapea le afīfīina o ‘oloa gaosi;

Sa malosi foi le lagolago mo faato’aga e lē faaāogāina ni vaila’au ma ua manuia ai le to’atele o pisnisi laiti i nuu i tua aemaise lava le itupā o tina. Ua 587 le aofa’i o faato’aga faalenatura ua resitara e avea ma faato’aga e lē faaāogāina se vailaau;

Na umusā i le tausaga 2014 le maketi fou i Fugalei ma o lea ua lava avanoa e faatau ai fua o faa’ele’eleaga faapea le nofoaga e paka ai taavale a le au faatau.

O le tau’aaoina o le faailoga Tau’aloa mo Samoa i le Fonotele a le FAO na usuia i Roma iā Iuni 2015 ina ua ‘ausia e Samoa le matāti’a faatulaga o le Mileniuma o le Tuuitiitia lea o tagata fia aai o le atunuu i taumafa tatau.

v. Atina’e o Nuu i Tua Sa faatino polokalame e siitia ai le silafia i faigānuu lelei mo Sui o

Nuu ma Sui Tamaitai o Nuu e patino i vaega o le soifua malōlōina, a’oga, si’osi’omaga, mata’upu tau tupe, faato’aga, fela’uaiga ma le ‘eletise;

Faatino polokalame mo le siitia o le atina’e o faato’aga laau ‘aina, ma’umaga ma le toe unaia o le lalagaina o ie toga, mea taulima ma oloa e fausia mai le niu;

Ua maea foi ona toe iloilo le tulafono o Fono a Nuu ina ia ō gatasi ma le Tulafono Faavae.

vi. Atina’e ‘Autū Tetele

6 | P a g e

Page 7: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

a. Suavai ma Vai Lafoa’i- Ua mae’a le faatanoa e vaimama ai le suavai i Aleisa ma Vaitele;- Ua mae’a ona vili le vai pamu mo Falelauniu;- Ua mae’a le vaega muamua o le faaleleia o le suavai i Falelauniu;- Ua mae’a ona faasopolia le vai taumafa mai Neiafu ma Falealupo

mo Falelima ma Tufutafoe;- Ua mae’a ona faata’oto ala paipa mo le suavai i le nofoaga fou

ua siitia i ai le afio’aga o Saleapaga ina ua tuana’i le sunami 2009;

- Toe faaleleia le faatanoa i Tafitoala mo le faamamāina o le suāvai taumafa faatasi ai ma le faaleleia o le auala aga’i i le faatanoa;

- Ua mae’a ona sui ma toe faaleleia alā paipa i Lalomanu, Vailoa, Mutiatele, Satitoa ma Sale’aumua Aleipata;

e. Malosi’aga Faa’eletise- Sa umusā i le tausaga 2014 le nofoaga e gaosia ai le eletise mai

le savili i Vailoa Aleipata ma o lo o faaaogaina pea i le taimi nei;- Ua mae’a ona umusā nofoaga e gaosia ai le eletise mai ‘ave o le

la i Tuanaimato, malae vaalele i Faleolo, Vaitele, Tanugamanono, Salelologa and Manono Tai;

i. Fela’ua’iga- Ua mae’a le faalauteleina o le alatele mai Malifa e oo atu i Vailoa

e aofia ai ma ala laupapa i Vaimoso ma Togafuafua. O lo o faagasolo nei le toe faasopolia o le auala aga’i atu i Vaitele ua le o toe mamao mae’a;

- O le ala laupapa i Mali’oli’o o lo o faatalanoaina i le taimi nei le nofoaga tonu e fausia ai;

- O le toe faaleleia o le malae vaalele i Faleolo na amatalia i le 2015 e aofia ai le malae e tulau’ele’ele ai vaalele ma le fale faatali pasese e fesoota’i sa’o auala savali faaneionapō i vaalele e pei ona i ai i Niu Sila;

- Ua tuuina atu nei le pulega o uafu i Mulifanua ma Salelologa i le Kamupani Vaa a Samoa (SSC) ina ia saga faaleleia le ‘au’aunaga aemaise o le saogalemu o femalagaa’iga i le va o Savaii ma Upolu;

- Ua mae’a foi ona tatala aloa’ia le A’oga mo Seila i Mulinuu ma ua maua ai e fanau le avanoa e a’oa’o ai ma faaaogā masini faaonapōnei mo pasi mo tomai maualuluga i le matafāioi o Alii Vaa.

o. Fesoota’iga- O fuafuaga uma auiluma a le Malo mo le faaleleia atoa o

fesootaiga televavave tau uaealesi i Samoa, ua mae’a ina ua faamatuu uma atu i tua le ‘au’aunaga ma faatino nei e le Digicel

7 | P a g e

Page 8: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

ma le Bluesky i lalo o le vaaiga a le Pule Faatonu. Ua matauina foi le aogā o nei auaunaga ua maua gofie, toe taugofie i tauvaga o lo o faia pea a Kamupani nei e lua.

- Na mae’a tatala i le tausaga 2014 le fesoota’iga faa-lotoifale po o le National Broadband Highway Project;

- Ua uma fo’i ona faamautū le tulaga tau seleni mo le faatupeina o

le alā paipa mo uaea eletise e ta’i i lalo o le sami mo fesootaiga lea o lo o faagasolo nei lona faatinoina e mae’a i le 2 tausaga o lumanai;

- O fesoota’iga faalotoifale ma fesoota’iga televavave e faaaogā ai alā paipa ma uaea e faata’oto i le alititai o le vasaloloa o se laasaga maoa’e lea o le a mautū ma mausalī ai le aga’i atu loa o Samoa i atina’e tetele ‘ese’ese e siitia ai le tomai mo fesootaiga eseese televavave (Knowledge economy and ICT) o le a agavaa gofie i ai ō tatou tagata i tulaga tau a’oa’oga ma togafitiga tau le soifua maloloina ona o faamatalaga maua gofie sa faigatā muamua ona o le leai o ni atina’e faapenei.

vii. Penisione a Tagata Matutua – Sa siitia i le tausaga 2014 i le $135 i le masina le penisione a tagata matutua (po o le $3,240.00 i le tausaga a le ulugalii ua 65 tausaga le matutua o lo o soifua pea. Ma e faapea lava ona faagasolo siitaga masani i taimi e tatau ai pei ona sa sau ai i le amataga).

viii. Vaega o Faamasinoga O le masina o Ianuari 2015 na faatino ai le Tuulaupuaina o

Faamaumauga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa e ala i le pueina o faamaumauga e faaaoga ai tekonolosi faaonapo nei ina ia malu ma puipuia lelei faamaumauga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa auā le faaaogaina e le mamalu ole atunuu.

Na amatalia i le 2012 le polokalame fou o le SamLII, o tala’aga Teumau ia tau faamasinoga ina ia maua gofie ai e loia, Faamasino ma latou uma o fia maua soo se faamatalaga tau faamasinoga i Samoa.

Ua mafai nei fo’i ona maua i totonu o le 12 potu Faamasino soo se faamatalaga moomia vave tau faamasinoga i soo se taimi.

Na faaulufale i le tausaga 2011 le Maota fou o le Matagaluega o Fa'amasinoga ma le Fa'afoeina o Tulaga Tau Fa'amasinoga i Mulinu'u. O le si'itia mai o le Matagaluega i lona nofoaga fou o lo'o iai nei i Mulinuu, ua faafaigofie ai le sologa lelei o galuega fai a le Matagaluega i ana au’aunaga ‘ese’ese, e le gata i auaunaga lautele mo le atunu'u ae fa'apea fo'i auaunaga fa'amasinoga pe a fa'atusatusa i le tulaga sa i ai. Ua faaleleia ai fo’i fale ma maota Faamasino e aga’i i ai le atunuu ma saga faaleleia atili ai pea le auaunaga mo le atunuu.

8 | P a g e

Page 9: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

Leoleo ma Falepuipui – Ua maea tuu eseese pulega o le galuega faaleoleo aua le puipuiga o le filemu – mai le matafaioi faapitoa o le faasalaga o pagota ina ia faatāua foi polokalame o le ola toe fuata’ina. Ia faatupu ai le agaga lelei toe fia atia’e i le pagota ua faasa’olotoina ma fulitua ai i le toe solia o Tulafono.

9 | P a g e

Page 10: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

ATINA’E FAAMUAMUA MO LE 2016-2021

I le tu’ufa’atasiga o lenei Anavatau, sa lilifa le tofā e iloilo galuega sa faatino i le tele o tausaga ua mavae aemaise o lesona taua sa maua mai ai. Sa faapea fo’i ona maitauina ma le toto’a finagalo o le atunuu e ala i fonotaga ‘ese’ese aemaise o fono taumasina a alii ma faipule o le tele o itumalo. Sa tapā fo’i ta’iala ma galuega o lo o ave i ai le faamuamua i totonu o le Taiala mo le Atina’e o Samoa faapea Fuafuaga Tuutuu Mamao a vaega lautetele uma o le tamaoaiga. O nei vaega uma sa avea ma faavae o galuega faamuamua i totonu o lenei Anavatau ina ia mautinoa e taunuu i le siitia o le soifua manuia o tagata o Samoa.

O lo o tulimata’i le faatinoga o matā’upu e taua mo le soifua manuia o le mamalu o le atunuu e lē gata mo le taimi nei ae faapea mo ēluā. O le tele o nei atina’e, o atina’e faaauau auā sa faatino mai lava e le HRPP i tausaga ua mavae ma o lo o talafeagai pea mo le manuia o le atunuu.

O atina’e o le a ave i ai le faamuamua i totonu o le Anavatau ua au’ili’ili atu i lalo.

1. Faatupula’ia o Avanoa FaigaluegaO itū pito tāua o lenei Anavatau, ia siitia avanoa faigaluega mo fanau ua i’u mai a’oga maualuluga. O le faatupula’ia o tagata e lē maua ni galuega, o se luitau ogaoga lea e ono lamatia ai le maua’a o lo tatou tamaoaiga. E ono sosofa ai fo’i le malu puipuia o pulega a ali’i ma faipule ma oo ai Samoa i se tulaga vevesi ma le lē mautonu e pei o isi atunuu o le Pasefika. O le mea lea e tatau ai ona fausia ni ta’iala talafeagai e faatupula’ia ai pea avanoa faigaluega mo fanau ua i’u aoga ma i latou fo’i e lē o maua ni galuega totogi. O galuega nei o le a faatino e ‘ausia ai lea manulautī.

i. Faaauau ma iloilo galuega tau apu faatasi ma le Malo Ausetalia ma Niu Sila e tapena ai pe i ai nisi vaega e saga faatupula’ia ai le maua o avanoa o le autalavou e faigaluega ai i lalo o lea polokalame mo se vaitaimi.

ii. Faatino ma toe iloilo le polokalame mo faatosina e sa’ili ai nisi auala e saga faatosina mai ai pisinisi tetele mai atunuu i fafo e faatuina i Samoa nei ma maua ai avanoa faigaluega mo fanau talavou;

iii. Faaauau le lagolagosua i le atina’e o pisinisi gaosi oloa e ala i fesoasoani mo le sa’ilia o maketi i fafo, pulea lelei o pisinisi, tulaga lelei o ‘oloa gaosi faapea le maua o nonogātupe e faigofie ma lelei ona aiaiga;

10 | P a g e

Page 11: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

2. A’oga

O tatou lava tagata, o le faaputugā‘oa pito tāua lea a Samoa. O le sini ‘autū mo le atina’e o a’oga o le maua lea e tagata uma o le avanoa e ao’oga ai ma si’itia ai le tomai ma agavaa. A ‘ausia lea manulautī, o lona uiga o le a tele avanoa i galuega ma isi faamanuiaga e ono maua e tagata Samoa. Talu ai ona o le tāua o a’oa’oga i le soifuaga, o lea e faaāuāu ai pea le atina’e o aoga mai lava i a’oga faata’ita’i, a’oga tulagalua, kolisi maualuluga, a’oga faaauau, faapea a’oga faa- iunivesite. O lo o au’ili’ili atu i lalo ta’iala o le a faatinoina:

i. Faaāuāu le lagolago i a’oga faata’ita’i ma faatulaga tausaga o le matua e mafai ai ona ofi atu ai tamaiti i a’oga faata’ita’i. O le a taga’i fo’i i faamanuiaga mo faia’oga o lo o faia lea tautua.

ii. Faauau le polokalame mo le totogiina o pili o fanau i a’oga a le Malo ma Ekalesia e amata mai le Tausaga Muamua e oo i le Tausaga 10. O le a faapea fo’i ona faatulafonoina le matua o le tamaitiiti e 17 tausaga e faamalosia ai ona alu i le aoga. O lona uiga e ono molia mātua i le tulafono pe afai e maua atu e lē ‘o a’o’oga le fanau e 17 tausaga pe i lalo ifo.

iii. Faaauau le fesoasoani tupe e tuuina atu i a’oga a Ekalesia ma a’oga tuto’atasi e faavae i le numera o tamaiti a’oga. E faaauau fo’i ona tupu pea le tupe o fesoasoani mo a’oga uma lava.

iv. Faaauau ma faamalosia le faaofi o polokalame mo ē e i ai mana’oga faapitoa i totonu o polokalame mo a’oga uma lava.

v. O le a siitia le tomai ma agavaa o faiaoga e ala i sikolasipi e aooga ai i le NUS, USP, po o isi Iunivesite mo faailoga maualuluga. O le a faatino foi totogi fou o faiaoga e fua i a latou faailoga e ausia. O le a faatuina fo’i se Faalapotopotoga a faia’oga (Teachers Council) e mata’itūina galuega faafaia’oga ina ia mautinoa ua lava tapena so o se faia’oga e a’oa’o fanau. E tatau fo’i ona resitala faia’oga uma e avea ma sui o lenei Faalapotopotoga;

vi. Faaauau le faaleleia o falea’oga uma i le atunuu ina ia mautinoa o lo o lelei le si’osi’omaga o lo o a’o’oga ai fanau a le atunuu;

vii. O le a maua pea fo’i avanoa faasikolasipi mo i latou ua i’u mai i le Tausaga Faavae i le NUS faapea foi faailoga maualuluga atu;

11 | P a g e

Page 12: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

viii. O le a avanoa foi a’oga faaauau mo le faalautele o le malamalama tau i matā’upu ‘ese’ese e ala i le faatuina o ia a’oga, o se lālā o Kolisi maualuluga i le atunuu ina ia faafaigofie ona maua e fanau ia avanoa.

3. Soifua MaloloinaO se atunuu aoaoina ma soifua maloloina, o se atunuu manuia lea auā o le a lelei pulea. O le faalupega - “Samoa Malōlōina” o le sini ‘autū lea o le atina’e o le soifua malōlōina i Samoa nei. O vaega o le a tulimata’i e aofia ai:

i. Faaauau le una’ia o le soifua manuia e ala i le PUIPUIA mai faama’i. O le a faaauau polokalame o tui puipuia faapea le mata’itū o le fiva rumatika e āfua isi fo’i gasegase o le Kanesa. O le a faamalosia foi polokalame faale-aoaoga ina ia silafia ma malamalama tagata uma ‘aemaise o fanau i nuu i tua i le leaga o le lē faaeteete;

ii. Toe lalaga le polokalame mo le faaumatia o faama’i e afua mai le namu e pei o le dengue, chigungunya ma le zika. O le a faatino le tafanaina o tafatafā fale ma ia una’ia tagata uma ina ia faamama fanua ma maota ina ia faigatā ona toe tautuufua ai namu;

iii. Siitia tomai ma agavaa faapea le faitau aofa’i o foma’i ma tausi soifua e ala i le lava o avanoa e a’o’oga ai i le Aoga Faafoma’i i le NUS, faapea le a’oga tausi soifua;

iv. Faaauau le polokalame mo i latou ua faamamā toto faatasi ai ma le i ai lava o masini mo gasegase i Salafai;

v. Faamautū se polokalame e faaogāina ai le tatou falema’i fou i Matootua ma masini faaonapo nei e koleni a tatou foma’i ina ia atamamai e faatino togafitiga i Samoa nei ma le toe ‘aveina ai mo togafitiga i Niu Sila ma isi atunuu. E tatau ona lagolago e ni foma’i tomai faapitoa mai fafo latou te galulue faatasi ma a tatou foma’i. O le a avea lea ma ala e faaitiitia ai a tatou seleni e faaalu mo ma’i e togafiti i fafo;

vi. Ia lava faatōtōgaina le falema’i i Tuasivi ina ia lava taoso i so o se itū e moomia ai so o se fesoasoani tau togafitiga – O Tuasivi o le laumua lea o le ulua’i tō’aiga o gasegase ōgaōga uma i Salafai.

vii. Faaauau le faaleleia o falema’i i nuu i tua ia mafai ona faatino le auaunaga sili e pei lava o Apia;

viii. I lalo o le Health Promotion Foundation o le a faamalosia atili polokalame mo le soifua maloloina e ala i faalauiloa i le leitio, TV

12 | P a g e

Page 13: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

faapea isi fesootaiga faaonaponei ia una’i ai tagata uma ia taumafa paleni ma faagaioi le tino i auala ‘ese’ese o faamalositino tatau;

4. Faato’agaO faato’aga o le ivitū o le tamaoaiga. E aupito sili ona tāua faato’aga auā e faalagolago i ai le fofoga taumafa faapea pisinisi. Peitai ua maitauina le faaitiitia pea o le sao o faato’aga i le tamaoaiga ona o le tele o aafiaga o faato’aga i afā ma isi faama’i. O le lu’itau tāua o le toe lalaga o faato’aga auā le fofoga taumafa faapea tulaga faapisinisi.

i. Faateleina tiapula o talo filifilia ma tufa atu i le au faifaato’aga i se taimi vave e totō mo maketi i fafo;

ii. Toe lalaga le atina’e o le Niu e tali atu ai i le mana’omia o popo mo le suauu popo. E mafai fo’i ona totō vāvā niu, koko, kofe ma isi la’au fua e tele ai tupe maua a le faifaatoaga;

iii. Faaauau le polokalame mo le tineia o le manu ‘ai niu e faaaogā ai metotia ‘ese’ese faapea a’oa’oga ma polokalame faalauiloa;

iv. Faaauau le atina’e o lafumanu e ala i le faaofi mai outa manupapalagi mai fafo mo faafeusuia’iga faapea fautuaga talafeagai ma le faaogaina o falefasi manu fou ina ia lelei atoatoa le aano o manu mo le fofoga taumafa;

v. Faateleina fatu ma la’au faafailele o fuālaau ‘aina ma fuālaau taumafa mata ma tufa tufa atu i le ‘aufaifaatoaga i soo se taimi e manaomia ai;

vi. Faaauau le fausia o pole fagota ina ia fesoasoani ai i faigāfaiva a le aiga tautai;

vii. Toe sa’ili’ili nisi auala fou tatou te selesele ai i figota o le sami ae o lo o i ai fo’i ma puipuiga tatau e faatonu tatau ai le faaaogāina ina ia le motusia.

viii. Iloilo toto’a o auala ‘ese’ese e faama’ite ai atina’e tau faato’aga e ono vave ai ona faagaioi le maketiina o ‘oloa tau faato’aga i fafo.

ix. Mata’itū lelei o tatou tuaoi ina ia taofia le ono ulufale mai o ni faama’i ‘ese’ese e lamatia ai tatou taumafaiga ma afāina ai le si’osi’omaga.

5. Auaunaga ma Atina’e TeteleO ‘au’aunaga ma Atina’e tetele o se tasi o vaega tāua o lo’o ūna’ia le tamao’aiga ona e tele avanoa faigaluega e maua mai ai toe faigofie lona faagaioiina. O lo’o faapea fo’i ona lagolagoina e lenei auaunaga nisi o vaega

13 | P a g e

Page 14: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

ma’oti. I totonu o le isi lima tausaga oi luma, o le’a mata’ituina e le HRPP polokalame o auaunaga ma atina’e tetele e pei ona folasia atu faapenei:

a. Suāvai ma Vai lafoa’i- O le taunu’uga mo’omia tāua lava o lo’o tuliloaina, ole maua lea

o le suāvai mama mo le fofoga taumafa i le 24 itula fitu aso o le vaiaso i se tau gafataulimaina.

b. Malosi’aga- Fa’aauau le tosoina o le eletise i nu’u i tua ina ia maua e aiga

uma lenei auaunaga;- Fa’aauau le una’ia o malosiaga faafouina e maua ai le eletise e

pei o le suavai, ave o le lā faapea le savili ina ia fesoasoani i le tuuitiitia o le tau o le soifuaga fa’apea le sao o Samoa e tali atu ai i a’afiaga ona o le suiga o le tau;

- Iloilo le tau o le eletise ina ia mautinoa le maua e tagata o le tau aupito sili ona maualalo;

- Sa’ili i faiga pa’aga e auala mai ai nisi metotia e atili taugofie ai le tau o le ‘au’aunaga a le EPC.

c. Auala tetele ma auala laupapa- Fa’amae’a le fausiaina o le auala laupapa i Leone;- Fa’amae’a le fausiaina o le auala laupapa i Vaisigano;- Fa’amae’a le fausiaina o tali vai i itu uma e lua o le vai i

Vaisiagano mai Lelata e oo atu i le ala laupapa i Vaisigano;- Fa’amae’a le fausiaina o le ala laupapa i Mali’oli’o i Samaleulu

ina ia fa’aleleia atili ai femalaga’iga i Savaii;- O le auala i le talafatai i Sisifo mai i Vaitele i le malae va’alele i

Faleolo o le’a fausia fa’apitoa ina ia le afāina gofie ai i suiga o le Tau;

- O le auala mai Apia i Vaoala o le’a fa’alauteleina ma fa’aopopo iai ma ala savali lelei ma saogalemu aua tamaiti aoga ma tagata savavali. O le a fausia fo’i alavai mo le puipuia o le auala mai tafega;

- Fa’aauauina polokalame o galuega fa’aleleia o auala ina ia mautinoa le lelei o le ‘au’aunaga o femalaga’iga i luga o auala tetele o le Malo.;

- Fa’aauauina polokalame mo auala galue i nu’u i tua ina ia fesoasoani i le atina’e o fa’ato’aga.

d. Tāulaga- Fausia le Uafu Faavaomalo i Vaiusu e avea o se laumua o

fefaatauaiga i le vasa Pasefika faapea le toe faaleleia o le Uafu i Matautu i Apia;

- Faaauau pea le fa’aleleia o uafu i le lotoifale ina ia mautinoa le maua pea o le ‘au’aunaga pito sili ona lelei mo femalaga’iga;

14 | P a g e

Page 15: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

- Fa’aleleia le malae e tu lau’ele’ele ai vaalele i Faleolo ma isi vaega uma auā le saogalemū o faigamalaga;

- Fa’amae’a le fausia o le fale faatali pasese i le malae vaalele faavāomalō i Faleolo ina ia faafaigofie le feafioa’i o faigāmalaga i le ulufale ma le ulufafo i auala faapitoa i vaalele e aunoa ma se toe timu’ia pe lāina.

e. Fesoota’iga- Faaauau suiga lelei auiluma o fesootaiga televavave e fesootai ai

e pei ona faafoe nei e le Bluesky ma le Digicel.- Una’ia malosi o tekonolosi ‘ese’ese e faalautele ai tomai o tatou

tagata i le faaaogaina o fesootaiga televavave e le Malo i a’oa’oga ma le Soifua Malōlōina (Knowledge Economy).

- Faamae’a ma amata faaaogā fesoota’iga televavave auala i laina o uaea eletise e taoto i le alititai o le moana sausau ua faafoe nei e le tatou lava Kamupani o le Tui Samoa Cable mo fesootaiga ma le lalolagi i le televave aupito sili ona moomia gafatia lona tau;

- Faagaioi fessoota’iga o le lotoifale e faaitiitia ai le tau o fesoota’iga i totonu o le Malo faapea ma soo se itu o le lalolagi;

- Faaauau le faalauteleina o tomai ma agavaa o le Ofisa o le Pule Faatonu ina ia mautinoa o lo o sololelei faiga faatauvā a kamupani tau fesoota’iga ma manuia ai tagata lautele.

6. Tagata Maimoa mai FafoO le naunauta’iga o le atina’e o tagata maimoa mai fafo o le faalauiloa lea o le “Samoa Lalelei” po o se faalupega faamuāgagana mo le faatosinaina mai o turisi e asiasi mai i si o tatou atunuu. O nisi nei o ta’iala o le a tulimata’ia:

i. Faalauiloa Samoa o se atunuu e tausaafia ona tagata – e faauō gofie foi i ai tagata asiasi mai;

ii. Toe iloilo le faiga faapa’aga ma le kamupanī vaalele a Ausetalia (Virgin Australia) ma isi fo’i ituaiga ‘auala ‘ese’ese ina ia mautinoa e aogā mo Samoa e ala i le ausia o ālafua e pei o le maualalo o pasese ma le maua pea o faigamalaga auā tagata femalagaa’i i le va o Samoa ma isi atunuu;

iii. Iloilo nisi fesoota’iga tau vaalele ma maketi i Europa, Amerika ma Asia, e sa’ili ai nisi alavaa e aupito sili ona taugofie mo Samoa;

iv. Faaauau le tuuina atu o le lagolago i le atina’e o faletalimalo ina ia lava potu avanoa mo turisi tafafao mai;

v. Faaauau a’oa’oga i mataupu tau taligamalo ina ia maua pea tomai ma agavaa i Samoa nei e faatino ai le auaunaga mo turisi.

7. Atina’eina o Tupulaga Talavou

15 | P a g e

Page 16: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

O tupulaga talavou o le lumana’i lea o le atunuu. O le faafaileleina o i latou e avea ma taitai lelei e taua tele lea mo le pulea lelei o le tamaoaiga, faalapotopotoga, ekalesia ae le gata I lea o aiga. I le isi lima tausaga, o le a ‘ave le faamuamua i vaega nei:

i. Faaauau le faatāua o le mafuta o matua iā latou fanau ma fefaasoaa’i i le tāua o le aganuu ma aoaoga faa-Kerisiano ina ia faavae lelei ai o latou olaga;

ii. Faaauau le lagolagoina o polokalame mo le atinaeina o agavaa o tupulaga talavou e aofia ai a’oga, tauvaga i taaloga ma avanoa faigaluega.

iii. Ia una’ia i latou talavou ia ‘auai i feiloa’iga masani e fesoasoani ai i atina’e ma le faatinoga i ō latou lava nuu, ma le faatinoga ina ia sao i matau a latou fuafuaga.

8. Atina’e o Nuu ma Afioaga O le atina’eina o nuu ma afio’aga o le a mata’itūina ma le toto’a tulaga nei:

i. Faamalosia o pulega lelei mo nuu ma afio’aga ina ia soifua manuia tagata uma o le nuu.

ii. Una’ia o pulega lelei o nuu ma afio’aga ina ia soifua fetausia’i mo le soifua fiafia o tagata uma;

iii. Una’ia atina’e a nuu i le soifua felagolagoma’i i tulaga tau faato’aga, pisinisi laiti, atina’e o autalavou ma le teu faamatagofie o aai;

iv. Faaauau galuega a Komiti Tumamā ina ia taulamua e una’i le soifua maloloina o tagata uma o le nuu;

v. Faaauau le Atina’e mo le Faamatagofieina o le Talafatai o le Taulaga i Apia (Apia City Waterfront Development).

9. Fesuiaiga o le TauO aafiaga o le fesuia’iga o le tau ua vaaia i lenei vaitau, o se faamanatu tāua mo atunuu uma ina ia faatāua suiga o le tau ma faata’oto polokalame e tali atu ai i suiga o le tau e pei o le faaitiitia o kasa oona e aafia ai le osone. I le tausaga ua tuana’i i Pale (Paris), na autasi ai atunuu uma o le lalolagi i se auivi e faavae ai le tali atu i suiga mata’utia o le tau. O lenei fuafuaga e ono tatala ai avanoa mo Samoa e talosaga ai mo fesoasoani e faatino ai polokalame e tali atu ai i suiga o le tau. O nisi nei o galuega tulimata’i mo tausaga o i luma:

i. Tuufaatasia ni Polokalame i se taimi vave e faavae i aiaiga ua faataatia mo seleni e faatino ai a tatou galuega e tali atu ai i suiga o le tau;

ii. Faatāua o le lava o le tomai o le ‘aufaigaluega a le Malō e tapena ai fuafuaga ma talosaga ma faatonutonu tatau le faatinoga o atina’e e taofia ai suiga matuiā o le tau ma taofia ai fo’i tupe alu faama’imau.

16 | P a g e

Page 17: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

10. FaamasinogaO le silasila mamao a le Ofisa o Faamasinoga o le faatāua lea o fuafuaga faataatitia ina ia vaavaai toto’a i le siitia o le saogalemu o Nuu ma Afioaga, mata’itūina o Aiā Tatau ma faaaopopo auala e saofagā ai so o se tasi i ‘Au’aunaga tau Tulafono ma Faamasinoga.

i. O le faatūina lea o le nofoaga mo auaunaga tau tulafono. O se fuafuaga a le Malo ina ia una’ia ai le avanoa mo tagata uma i ‘au’aunaga tau faamasinoga ma nisi ‘au’aunaga e ono manuia ai le atunuu. I lea faamoemoe, e aofia ai polokalame fesoasoani mo i latou e lē gafatia tau o faamasinoga, ma lē gafatia le totogiina o ni loia e fesoasoani ai i mataupu faaletulafono.

ii. Ina ia faata’oto se fuafuaga e ta’iala ai puipuiga mai soligātulafono ina ia maua se Samoa saogalemu mai soligatulafono.

iii. Toe silasila toto’a le Malo i alāfua ma Tulafono o lo o faatinoina ai galuega a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa, ina ia siitia le auaunaga e ofoina atu i le atunuu ae maise ai o le puipuia o measina a le atunuu e ala i fanua ma suafa ma tagofia ai mo se iloiloga toto’a o le soona fai o matai faasa’osa’o o aiga ma le to’atugā ua tula’i mai ai ma le vevesi o aiga i le faaaogā sesē o le pule faasa’o o le aiga.

iv. Faatu se ofisa tutotonu faapitoa mo feiloa’iga a itu tau faamasinoga e soālaupule ai auala e toe fai ai se faaleleiga. O se faiga e ōgatasi ma tu ma aga masani faaleatunuu e fofō ai ‘ese’esega i totonu o aiga.

v. Faaauau o le tuulaupuaina o faamaumauga tau faamasinoga i le ofisa i Tuasivi i Savaii e faalaugatasia ai Upolu ma Savaii.

vi. Fausia se fale fou mo le Ofisa o Faamasinoga i Tuasivi, ina ia mafai ona tuufaatasia ai le Ofisa ma Faamasinoga, e pei fo’i o le Fale o lo o i ai i Mulinuu i le taimi nei. O le agaga maualuga ia faafaigofie i le mamalu o le atunuu ona maua soo se auaunaga moomia tau Faamasinoga. O le faamoemoe o a uma ‘au’aunaga tau Faamasinoga o lo o ofoina atu e le Ofisa i Mulinuu, o le a faapea fo’i ona ofoina atu e le Ofisa i Tuasivi, e taofia mai ai o tatou tagata o lo o alala i Savaii ona tau malaga mamao mai i Upolu nei.

vii. Faatuina o se Kolisi Faapitoa mo le a’oa’oina o Leoleo fou (Police Academy) ma toe faia ai foi a’oa’oga faapitoa mo latou sinia o le Matagaluega.

viii. O le suia o le Falepuipui i le nofoaga fou i Tanumalala ia mamao ‘ese mai le nofoaga o lo o tumutumu ai tagata o le taulaga.

11. Isi Fuafuaga

i. O le amatalia o se iloiloga faapitoa e toe faatulaga ai itumalo faaalaalafaga tau palota ina ia toe faatula’i mai ai se faiga fou e tau faalaugatasia ai itumalō uma i le ‘ese’ese tele o le faitauaofa’i o tagata palota;

17 | P a g e

Page 18: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

ii. Fausia o le Maota o le Palemene fou faatupe e Ausetalia ma le Malo o Samoa.

12. Pulega FaatonutonuO se itū e matuā faatāua le toe iloilo atoa o le tomai ma le mafai o lo o i ai i le aufaigaluega a le Malo e faatinoa atina’e ‘ese’ese e faatupe mai ālātupe ‘ese’ese mai ā tatou Paaga e faagaioi ai atina’e e taofia ai suiga o le tau ina ia sologa lelei ma maua ai e ō tatou tagata faamanuiaga ua tatau ai ma nei atina’e tetele.

O se fuafuaga loloto faapenei e tatau ona faamalosia atoa ai le galulue soosoo tau’au o itūtino uma o le Malo ina ia fefaasoaa’i ai faamatalaga moomia ma faafaigofie ai galuega fai e tali vave atu ai foi i mana’oga o tagata lautele.

E faapea foi ona galulue felagolagoma’i ofisa uma o le Malo i Salafai ia ōgatasi ai ma le mau tau’ave o le mea e lelei i Apia, e lelei foi mo Savaii.

18 | P a g e

Page 19: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

FAATUPEINA O LE ANAVATAU

O le faatupeina o lenei Anavatau o le a maua mai lea i ā tatou tupe maua masani e pei ona ta’oto manino i totonu o le tala ole tupe. E māfua lea tulaga ona o le tele o galuega fuafua mo le lima tausaga o lumana’i o galuega lava faaauau a le Faigamalō lenei. Ma ua mae’a fo’i ona faaofi i totonu o le tala o le tupe o lo o faagasolo nei ae faapea foi isi tausaga o lumana’i atu, atina’e ia e faaauau pea. O isi vaega tupe, o fesoasoani faameaalofa mai ā tatou paaga lea ua loa tausaga o tuuina mai pea o ia fo’i fesoasoani e faalagolago le faaauau pea i le nofo iloa o lo o iloa faafoe a latou seleni ma o lo o mulimulita’i i ta’iala o le faimeatonu, e pei o le su’eina lelei o tusi e le Tausi Tusi a le Malo – o lo o faatau ofo galuega e tauofo tutusa uma ai kamupani, leai fo’I ma ni uiga faaalatua i le faafoega o galuega, o le mulimulita’ia o fuafuaga manino tau tupe, ae taualuga mea uma i le maopoopoga o faigāmalō. O le a tulimata’i fo’i feutaga’ina faifai pea ma isi paaga mo nogātupe e māmā tului e faa-atoa ai le faatupeina o le polokalame atoa.

I lona aotelega, o le faatupeina o le Anavatau e faalagolago i alagā tupe e pei o:

i. Tupe Maua a le Malo mai lafoga, tiute, ma totogi fuapau a le Malo;ii. Tupe faameaalofa mai a tatou paaga; maiii. Nonogatupe e māmā o latou tului e i lalo ifo o le 1% le tului faapea le

umi o le taimi e totogi ai;

Mo se faata’ita’iga o le tausaga faale tupe 2015/16 o seleni nei ua mae’a faatatauina:

i. Tupe Maua mai le lotoifale - $551.9 million

ii. Tupe faameaalofa - $137.1 million

iii. Nogātupe mama tului; - $ 84.1million

Aofa’iga - $773.1 million

Mo le aga’i i luma e i ai le talitonuga e telē se seleni faameaalofa e ono maua mai polokalame mo le tali atu i suiga o le tau ona ua to’atele atunuu malolosi lea ua saofaga mai i faaputugā tupe ‘ese’ese mo le tali atu i suiga o le tau. E oo atu i le US$100 piliona tala i le tausaga le vaegatupe e ono maua e faatupe ai talosaga a atunuu e pei o Samoa e pito aafia i Suiga o le Tau. O Samoa o se atunuu laititi ma e ōgaōga sona aafiaga ona o suiga o le tau. O lona uiga e ono telē se seleni e maua mai nei faaputugatupe mo polokalame a si o tatou atunuu.

19 | P a g e

Page 20: libertineindreams.files.wordpress.com.…  · Web view · 2016-02-23O le taunuuga iloga o lenei fonotaga o le faamaonia lea o Ta’iala Lautele mo Atina’e ua faaigoaina o le S.A.M.O.A

UPU FAAIU

O lenei Anavatau ua na o se fuafuaga faataatia. E lē mailoa po o ā mea o le a tutupu i le lumanai. Ma e leai se tagata soifua e mafai ona vavalo ma ia silafia le mea e tupu ā taeao. Ua na o lo tatou Tapaa’u i le lagi na te silafia mea uma, nei po o le lima tausaga o lumanai. Ona pau le mea e mafai e le tagata soifua o le fuafua ma tatalo ma faamoemoe i le Atua na te faataunuu o tatou mana’o. O le mea tonu lea e fai pea lava pea e le HRPP. O le faamuamua o le Atua tatou te maua ai pea le Fesoasoani Sili – Na te faasino mai ai le ālāfua e auala mai ai ana faamanuiaga mo tatou uma.

O lenei foi Anavatau o lo o faavae i fuafuaga tonu ma le talafeagai ma ua manino foi lona faatupeina. E leai se manatu i le HRPP e fafau ni fuafuaga faatosina ae lē taunuu. Ma e lē tatau i se vaega faaupufai ona soona fai ni folafolaga e lē mafai ona faatupe. E lē tatau foi ona folafola o le a tasii totogi ma faamanuiaga ae leai se seleni e faatupe ai, e pei ona masani ona fai e nisi o le folafola e fai fua uma mea uma pe a tula’i i le foe o le sa o Samoa. Na o le Parataiso e maua fua ai faamanuiaga ia. Afai e lē poi i le faalele o nei ituaiga fuafuaga, o le a sili atu ona lē popoi pe a vale tuulima le faatofāla’iga.

O lo o afīfī atu i lenei Anavatau se lu’i mo tatou uma ina ia tatou sa’ili malo ma galulue ponounoua’i mo se manuia o oe ma lou aiga faapea lou atunuu. E tatau i le Malo ona galue mo le manuia o tagata uma, e faapenā fo’i i Ekalesia aemaise lava tatou tagata ta’ito’atasi. Afai tatou te galulue faatasi uma, e lē pine ona maua e Samoa ma ona tagata se soifuaga fiafia ma le manuia.

PALOTA NEI LOA MO LE HRPP

SOIFUA

20 | P a g e