8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
1/52
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
2/52
Bioloko-dinamika
poljoprivreda
poljoprivreda budunosti
prema predavanjima koja je
d r. C h r i s t i a n v o n W i s t i n g h a u s e nodrao u Donjem Kraljevcu 16. i 17. lipnja 2001.
uredila
Renata Bakota
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
3/52
K A Z A L O
PRVO PREDAVANJE 7
Poljoprivredno gospodarstvo kao organizam
DRUGO PREDAVANJE 13
0 kompostiim pripravcima
TREE PREDAVANJ E 18
Hranjive tvari i kozmike snage
ETV RTO PREDAVANJE 28
Primjena bioloko-dinamikih pripravaka
PETO PREDAVANJE 32
Harmonizirajua uloga krave u gospodarstvuESTO PREDAVANJE 39
Demeter, Bioland, Naturland,
smjernice Europske unije
SED MO PREDAVANJE 45
Organizacijska struktura Demeter saveza
OSM O PREDAVANJE 48
Plodored
DEVET O PREDAVANJE 54
Odgovori na pitanja
DESETO PREDAVANJE 62
Kompostni pripravci
JEDA NAEST O PREDAVANJE 78
Vrste komposta i njegova uloga
DVANA ESTO PREDAVANJE 83
Odgovori na pitanja
TRINAE STO PREDAVANJE 91
Uloga ivotinja u bioloko-dinamikoj poljoprivredi
POGOVOR9 9
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
4/52
P o l j o p r i v r e d n o g o s p o d a r s t v o k a o
o r g a n i z a m
Danas emo se baviti bioloko-dinamikom poljo
privredom. Gospodin saborski zastupnik* maloprije
je rekao kako e u budunosti na granicama vae
zemlje stajati ploa s natpisom da se ovdje proizvodi
zdrava hrana, to on zaista mora i ostvariti. A da
bi se to moglo ostvariti i vlada mora biti uvjerena
da je to mogue, a zatim i graani vae zemlje mora
ju biti uvjereni da je to ispravno. Budui da steme pozvali da doem ovdje i govorim o bioloko-
-dinamikoj poljoprivredi, i ja moram biti uvjeren
da je to ispravan put. Danas je moja zadaa uvjeriti
vas kako je bioloko-dinamika poljoprivreda jedini
ispravan put u budunost, da je to poljoprivreda
budunosti. No, ako se do sutra naveer i uvjerite
da je to ispravan put, to jo ni izdaleka nee biti
dovoljno. Ni ono malo to ete od mene nauiti jo
ni izdaleka nee biti dovoljno. 1 zato se obraam
gospodinu saborskom zastupniku s molbom da nade
odreeni broj ljudi koji su spremni uiti bioloko-
-dinamiku metodu na mjestu njezina izvora. Mi
vas u Njemakoj moemo tome nauiti jer za to imamo
kole. Mi vas moemo pozvati, ali to ne moemo
financirati. Zato se pitam zna li gospodin saborski
zastupnik to znai ako se na granici zemlje stave
ploe s natpisom da se ovdje proizvodi zdrava hrana.Je li svjestan obveze koju time preuzima?
Toliko o politici, a sada prelazim na znanje.
* Bolta Jalovec
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
5/52
Molim vas da mi odgovorite na pitanje: to do
bivate hranom, to vam je potrebno iz hrane?
Snagu, zdravlje, vitalnost, okus.
Za vitalnost za zdravi ivot trebaju nam kalorije, treba ju nam snage.
To su najbolji odgovori koje sam dobio u ivotu.
U Njemakoj, u kojoj je materijalizam jo jai, ujem
odgovore: Trebamo tvar, materiju, trebamo vitamine,
bjelanevine dakle, odreene sastojke. 1 to je toan
odgovor. No, tvari koje u sebe primamo nakon nekog
vremena izluujemo, a to nam je iz tih tvari zaista
potrebno, tono su rekla ova dva gospodina. Trebamo
snagu, energiju, i to etiri vrste energije.
Prva vrsta energije jest toplina. U ovoj prostoriji,
primjerice, sjedi sto pedeset pei s temperaturom
od 37C. Osim topline trebamo energiju za pokret,
trebamo energiju kako bismo probavili hranu i, to
je najvanije, trebamo energiju da bismo mogli misliti.
Jer, za sve ono to se dogaa u glavi, za miljenje,
potrebna je velika koliina energije. Sve te energijezajedno ine ivotne snage.
U prolom su stoljeu ivjela tri ovjeka koja
su dala nove poticaje poljoprivredi.
Prvi je Albrecht Then za kojega poljoprivreda
nije nita drugo doli sredstvo kojim se zarauje novac.
Time je, postavivi za osnovu poljoprivrede ekono
miju, utemeljio ekonomsku poljoprivredu. Takvo je
uenje uzrokovalo rastakanje poljoprivredne djelatnosti na njezine sastavne elemente. Odvojile su se
pojedine poljoprivredne grane. Poslije se analizom
dolo do zakljuka kako neke grane poljoprivredne
djelatnosti donose veu, a druge manju dobit, to
je imalo za posljedicu da su pojedine poljoprivredne
grane koje su donosile manje prihode zanemarene
ili su se potpuno ugasile.
Iz takvog je shvaanja proiziao pojam mono
kulture, i to ne samo na poljima ve i u umama i
stajama. Ta je monokultura uzrokovala ekoloku kata
strofu za tlo, dovela je do erozije tla. Na tritu je
uzrokovala velike oscilacij e; jednom je bilo ponu
eno previe, a drugi put premalo robe. U stoar
stvu je monokultura dovela do pojave bolesti medu
ivotinjama, do epidemija. Primjerice, bolesti su se
javljale uzgajanjem samo goveda, samo svinja ili
samo zeeva, dok je, s druge je strane, stvorila pro blem preveli ke koliine izmeta.
No, uvoenje materijalizma u poljoprivredu nije
jedina zasluga Albrechta Thea. On nas je nauio
kako je uzgoj djeteline iznimno vaan. Jo je i da
nas uzgoj djeteline, zapravo leguminoza, temeljno
sredstvo ekoloke poljoprivrede.
Drugi je ovjek Justus von Liebig. On je spoznao
da se biljka hrani najmanjim esticama koje zovemo
ioni. Naime, uvidjelo se da drvee mnogo bolje raste
na tlu u kojemu ima kalija, dok stabla koja rastu
na tlu na kojem je kalij ispran rastu slabije. Tako
je nastala znanost o hranjivim tvarima. Najprije su
provedena znanstvena istraivanja o tomu koje su
hranjive tvari biljci potrebne, a zatim se u labo
ratoriju poela proizvoditi umjetna hrana za bilj
ke. Ovdje je, dakle, rije o naelu kakvo i danas
vrijedi u konvencionalnoj poljoprivredi, a premakojemu je zemlji potrebno nadoknaditi istu koliinu
hranjivih tvari koju je tlo izgubilo uzgojem bilja
ka. To je, meutim, najvea zabluda koja se moe
zamisliti.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
6/52
Ipak je potkraj ivota i sam Liebig upozorio
na tetnost dodavanja tlu sintetski proizvodenog
duika, jer postoje biljke, leguminoze, lepirnjae
koje u svojem korijenu imaju dovoljno duika i koje
vanjski duik, kojega u zraku ima 70 posto, povezuju
u spojeve na prirodan nain. U asu kad zemlji na
umjetan nain dodamo duik, bakterije koje inae
ive u korijenju lepirnjaa gube svoju zadau i time
ili prestaju biti djelatne ili jednostavno nestaju. Ovu
zabludu da je tlu potrebno umjetno dodavati duik
u poljoprivredu zapravo nije uveo sam Liebig, ve
znanstvenici koji ne razumiju bit ivota. Liebigova
je zasluga samo to je rekao: Ako biljci uzmanjka jedan hranjivi sastojak, on se mora nadoknaditi,
ali to nije miljeno za cijeli spektar hranjivih tvari.
Dakle, itava ta znanost da se zemlji mora dodavati
onoliko hranjivih tvari koliko joj je etvom oduzeto
zapravo je velika zabluda.
Poetkom 20. stoljea upitali su Rudolfa Steinera:
to se dogaa s naim tlom, s naom Zemljom, to
se dogaa s plodnou tla, to se dogaa s plodnou
naih ivotinja? Rudolf Steiner je na osnovi svojih
prirooznanstvenih istraivanja ustanovio da naem
tlu neto manjka i to je pokuao objasniti. Vjerojatno
vam je poznato da je Rudolf Steiner bio znanstvenik
koji se bavio duhovnom znanou i sve to je istraio,
istraio je osobno. Osim toga, Rudolf Steiner je, kao
to znamo, dao nove poticaje i na ostalim znanstve
nim podrujima kao to su medicina, poljoprivreda,
pedagogija, specijalna pedagogija, te na umjetnikim poput euritmije, slikarstva, arhitekture itd. On,
naravno, nije bio poljoprivrednik ve znanstveni
istraiva. Rekao je kako poljoprivreda nije samo
"pogon" nego je zapravo rije o "organizmu vieg
reda". Ona zapoinje tlom jer je ve i samo tlo orga
nizam, a u jednoj litri zemlje ivi vie ivih bia
negoli ima stanovnika na itavoj Zemlji. Tlo je ivi
organizam jednog poljoprivrednog gospodarstva, jed
nog poljoprivrednog pogona. Ako hoete shvatiti
to znai da je tlo organizam, zamislite sljedee:
ovjek je organizam. On prima i izluuje odreene
supstancije, prima kozmiku energiju, toplinu, svjet
lost i sve to prerauje kako bi se razvijao. Ako uviate
da ste i sami organizam, to samo proirite na tlo,
a zatim i na polj opri vredno gospodars tvo.
Poljoprivredno gospodarstvo je organizam iji
su organi tlo, biljke, ivotinje i ovjek. Svaki organizam ima jedan centar iz kojega upravlja svim orga
nima. To je kod ovjeka glava, dok je na poljopriv
rednom gospodarstvu to ovjek. Mi ljudi imamo
organe probave, metabolizma, a u poljoprivredi je
taj organ prerade tlo. Mi imamo organ koji uprav
lja zdravljem, a to je u poljoprivredi krava. Kako
god okrenete, pojam pol jopriv rede sve i sva pri
pada poljoprivredi. Uinite li, meutim, prevelikim
bilo koji organ u poljoprivredi, isto je kao kad bistepustili da se u ljudskom tijelu razvije rak. U ljudsko
se tijelo uulja rak da ni sami ne znamo odakle dolazi,
a na poljoprivrednom dobru rak moe biti i svinjska
staja ako je prevelika. Taj se rak, ta prevelika svinjska
staja, uvukla u poljoprivredu, na poljoprivredno i-
manje iskljuivo zbog materijalizma, zbog zakona
trita, zbog elje da se to vie zaradi. Kako bismo
ponovno ozdravili poljoprivredu, trebamo znati to
valja uiniti.
Rudolf Steiner nam je pokazao put. I moram
rei da biste trebali biti neizmjerno ponosni to je
taj veliki duh, Rudolf Steiner, doao na svijet upravo
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
7/52
ovdje u ovom kraju. Ta injenica nema materijalnu
ve idejnu vrijednost. Moram vam, meutim, rei
i to da onaj tko misli kako e na temelju ove injenice
izmamiti novac nee u tome uspjeti jer Rudolf Steiner
nije bio materijalist. Ono to iz toga moete izmamiti jest zdravlje svojega naroda. Samo, kako biste to
postigli, morate i raditi.
Ukratko emo ponoviti: Albrecht Thea u poljo
privredu je unio materijalizam, a Justus von Liebig
je spoznao da se biljke hrane ionima i time uveo
dodavanja hranjivih sastojaka tlu. Rudolf Steiner
je rekao da je poljoprivredno gospodarstvo ivi orga
nizam i pokazao nam kako moemo ouvati zdrav
lje tog organizma.
Budui da mi kao poljoprivrednici u prirodi
gotovo sve inimo pogreno, poljoprivreda je ustvari
postala neprirodna. U prirodi ni jedna ivotinja nije
zatvorena u uski prostor; u prirodi ne postoji mono
kultura; u prirodi se npr. trava ne skuplja kao silaa
u plastove i ne konzervira se; u prirodi ne postoji
gnojite. Sve to moramo imati na umu hoemo li
imitirati prirodu, hoemo li oblikovati poljoprivredu
u skladu s pravom, istom, slobodnom prirodom.
K o m p o s t n i p r i p r a v c i
Da bismo znali ispravno postupati s gnojnicom, sgnojem, s biljnim otpadom, nauili smo raditi kom-
post. Budui da kompost katkad uspijeva, a katkad
ne uspijeva zato to pogreno radimo, Rudolf Steiner
je dao upute o proizvodnji pripravaka koje dodajemo
kompostu kako bismo upravljali procesima raspa
danja. Te u pripr avke poslije tono opisati .
U poljoprivredi, naravno, nemamo iste uvjete
kao u slobodnoj, divljoj prirodi, stoga to je poljopriv
reda kulturna djelatnost, a seljak je nositelj te kulture.
U poljoprivredi proizvodimo biljke koje prehranjuju
ovjeka, a da bismo ih proizvodili na nain primje
ren ovjeku, moramo se kao poljoprivrednici brinuti
0 tome da u biljke zaista ude ono to je ovjeku
potrebno. Sami ste rekli to trebamo dobiti hranom.
Saeto reeno, to su ivotne snage. Moramo postii
1 to da kultivirane biljke sadre ivotne snage koje
inae nalazimo u slobodnoj prirodi. No, kultivirane bi biljke trebale imati vie ivotnih snaga od biljaka
koje rastu u slobodnoj prirodi.
Odakle dolaze te ivotne snage?
Dolaze iz. kozmosa.
To je tono jer Sunce, naravno, pripada kozmosu.
No, iz kozmosa ne dobivamo samo snage Sunca nego
i ritmike snage koje u naem ivotu imaju veliku
ulogu. Pogledajte svoje bilo to je ritam. Pogledajte
kako va susjed die i to je ritam. Imamo dan i
no kao ritam. Sve su to ritmovi. Postoje rano i kasno,
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
8/52
jutro i veer. Poznajemo ritam Mjeseca od 28 dana.
Koja ena to ne poznaje? Svi ti ritmovi djeluju na
ivotnu okolinu Zemlje. A upravo su ritmovi i sunana
energija ono to elimo unijeti u biljku. U slobodnoj,
netaknutoj, u divljoj prirodi to se, naravno, neprestano i dogaa kroz procese asimilacije, fotosinteze.
Kako bismo svjetlosnu energiju unijeli u uzgo
jenu biljku u veoj mjeri od one to je ima biljka
koja slobodno raste u prirodi, Rudolf Steiner nam
je na osnovi svojih prirodoznanstvenih istraivanja
i znanja dao, odnosno opisao dva pripravka koja
svatko od vas, ako dobro poslua, ve veeras moe
proizvesti.
Jedan je tzv. gnoj iz roga koji djeluje tako da
se biljka svojim korij enom vre povee s tl om.
Znamo da se biljka svojim korijenom uvijek usmjerava
prema centru, prema sreditu Zemlje. Ona uvijek
stoji uspravno u odnosu na sredite Zemlje. Dakle,
korijen, o kojem u poslije iscrpno govoriti, uvijek
se povezuje sa Zemljom, s tlom. Biljka raste uspravno
uvis. Svojim se liem otvara prema svjetlosti i u
sebe prima sve kozmike snage. Mi ljudi, kad bismodanonono boravili u prirodi, ne bismo mogli pod
nijeti tu kozmiku energiju. Mi smo poput peinskih
ivotinja i ako ne naemo peinu sami emo je izgra
diti. Kada tu svoju nastambu gradimo loe, gradimo
je od betona, a ako je gradimo dobro, gradimo je
od drveta i drugih slinih materijala. Biljka, meutim,
stoji vani. Njoj su danonono potrebna djelovanja
kozmikih snaga. Mi ljudi nemamo pojma kako biljka
u sebe prima te kozmike energije, kako ih u sebe
ugrauje. ovjek e doi na Mars, ali nee znati
bit fotosinteze. On jednostavno nije u stanju doista
proniknuti u procese stvaranja.
Dakle, tu sposobnost, to nesvjesno prirodno
umijee biljke da u sebe ugradi kozmike ritmove
i energiju moemo kroz bioloko-dinamiku poljo
privredu spoznati i primijeniti zahvaljujui drugom
pripravku koji se zove kremen iz roga. Rije je osilicijevom .ioksidu koji se fino samelje, stavlja ga
se u kravlji rog i preko ljeta ukapa u tlo.
Ve sam govorio o gnoju iz roga koji se ne sasto
ji ni od ega drugoga nego iz iste kravlje balege.
Maloprije sam spomenuo da morate pozorno sluati
jer nije rije o bikovoj niti teleoj balegi, nego o
kravljoj balegi i o kravljem rogu.
Dakle, uzima se kravlja balega, stavlja se u kravljirog i taj je pripravak preko zime ukopan u tlo zato
to pomou njega snage koje djeluju iz kozmosa
hoemo utkati u zemlju kako bismo ih mogli staviti
na raspolaganje biljkama.
Stoga, uzimajui u obzir ljetne i zimske ritmove,
na osnovi uputa Rudolfa Steinera, jedan pripravak
u zemlju ukapamo ljeti, a drugi zimi. Zimi su duhovni
procesi intenzivniji u zemlji nego na njezinoj povrini.
Naime, tijekom zime u zemlji se dogaaju pojaani
procesi izmjene energija, to znai da se u zemlji
dogaaju procesi kompostiranja svih energija. Mikro
organizmi za koje sam rekao da ih u jednoj litri
zemlje ima u golemom broju, ti mikroorganizmi,
ta iva bia tijekom zime u humus prerauju sve
otpatke korijenja, slame, ivotinjskog gnoja itd. Oni
tijekom zime stvaraju finiji, rastresiti kompost koji
je, ustvari, poput izmeta kine gliste.
U takvom kompostu postoji visok stupanj har
monije izmeu svih hranjivih tvari koja je primjerena
upravo odreenom tlu, odreenom mjestu. Pojam
harmonije osobito je vaan. Jer, harmonija predstavlja
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
9/52
kvalitetu. Ako sam u stanju hranjive tvari u zemlji
dovesti u harmonian odnos, time u ujedno uspo
staviti harmoniju kao osnovu za uzgoj biljaka. A
snage koje se dobivaju time to se kravlja balega
stavlja u rog i pohranjuje u zemlju tijekom zime
elimo sauvati za kompost kako bi one nastavile
ivjeti u kompostu.
S druge strane, ljeti u tlo ukapamo rog koji
sadri samljeveni kremen, silicij. To je tvar koja
se ne otapa u vodi. U njoj ostaju sauvane snage
mineralizacije, odnosno svjetla koje takoer elimo
unijeti u kompost. Dakle, snage koje zimi izgrauju
kompost ljeti bivaju razgraene, to ini podloguza rast biljke, i to one uzgojene, kultivirane biljke.
Kad sam te snage Sunca unio u pripravak silicija
u kravljem rogu i kad ih na nain koji u opisati
unesem u biljku, time sam u znatnoj mjeri pojaao
sposobnost biljke da u sebe primi Suneve ljetne
kozmike snage, dakle, ne samo snage Sunca, nego
i snage itavoga kozmosa. Tako e se fotosintezom,
djelovanjem Sunevih snaga, oito i mjerljivo pove
ati koliina eera u biljci. Jer, asimilacija zapravo
nije nita drugo nego proces stvaranja eera. Biljka
je u stanju pomou vode koju iz tla prima preko
korijena i pomou ugljinog dioksida iz svoje oko
line stvarati eer. Dvije su stvari, dakle, djelatne
u stvaranju eera: ugljini dioksid iz zraka i Sun
eva energija.
Upravo sam govorio o kravljem rogu ispunjenom
balegom i kremenom. Pogledamo li kravlji rog, vidimoda je poput dragulja, izgleda kao ukrasni predmet,
dok kristal kremena zasigurno svi poznajete. To su
simboli bioloko-dinamike poljoprivrede i oslikani
su na naim knjigama.
Ova knjiga sadri dijelove predavanja koje je
Rudolf Steiner odrao u Koberwitzu 1924. godine,
iz kojih je posebno izdvojen dio koji se odnosi na
izradu bioloko-dinamikih pripravaka. Imam deset
primjeraka, deset na engleskom, deset na njemakom jeziku. Druga knjiica sadri upute zaprimjenu tih
bioloko-dinamikih pripravaka. Ako elite, moete
ih kupiti. Cijena je 10 dolara 20 njemakih maraka,
odnosno 75 kuna. Ista je cijena i crvenih i zelenih
knjiica.*
* Rije je o knjigama dr. Christiana von Wistinghausena: Uputeza pripremanje bioloko-dinamikih pripravaka i Upute zaprimjenu bioloko-dinamikih pripravaka.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
10/52
H r a n j i v e t v a r i i k o z m i k e s n a g e
Govorili smo o tomu da biljka pomou klorof'ila imasposobnost primanja kozmikih utjecaja, a govorit
u i o sposobnosti biljke da se povee s tlom. Za
to ete morati posluati oko etvrt sata poduke iz
biologije.
Ovako izgleda mikroskopom gledan vrh biljnog
korijena. Svakim danom korijen naraste za jedan
mali komadi, ali pri rastu istodobno jednim djeli
em na neki nain odu mir e odbacujui svoj vrh.
Jednim dijelom urasta u zemlju, a drugim djeliem
odumire. Ovaj komad postrance otpada i u trenutku
kad odumire, postaje mrtvom organskom supstanci
jom. U tlu ive milijuni ivotinjica. Ta ivotinjska
bia prihvaaju ovaj odbaeni organski dio i njime
se hrane, od njega ive. Tako taj komadi postaje
sve manji i biva jednostavno progutan. Stoga oko
korijena biljke ivi mnotvo ivotinja. One sve
nastanjuju. Ovdje je rije o jo netaknutoj divljoj
prirodi, no sve biljke na svijetu rastu na isti nain.
Biljka na vrcima korijenja izluuje odreene
kiseline. Te korijenske kiseline imaju svojstvo da
se u svakom trenutku prilagodavaju stadiju rasta
biljke. Biljka prvo izgrauje svoju vlat, odnosno stap-
ku, a zatim i lie. To je vegetativni rast. Kad poslije
biljka prelazi u cvat i oblikovanje ploda, rije je o
gener at ivnom rastu. Izmeu njih postoje blagi pri jelazi. Rast se ne odvija skokovito, ve postupno.
Zanimljivo je, meutim, da kiselina koju izluuju
vrci korijena ustvari upravlja ivotom ivotinjskih
mikroorganizama u svojoj okolini.
A biljka upravlja korijenskim kiselinama. Ovisno
0 korijenskoj kiselini razvit e se manje ili vie od
reene vrste ivotinjskih mikroorganizama.. Tako
izgleda prirodni rast biljke, prirodni rast korijena.
iva bia opskrbljuju se vodom iz tla koja stie
do korijenja jer u tlu uvijek ima vode. Sada, ako
prie ovjek i dodaje hranjive tvari, ta se voda obo
gauje, odnosno prima u sebe hranjive soli, luine
1kiseline. Naravno, to to dodajemo ulazi u zemlju
i putem vode dolazi u podruje korijena. Prije toga
je procesom ishrane upravljala sama biljka. Putem
vode iz tla bio je hranjen itav ovaj ivotinjski svijet
i izluivao je odreene tvari. I same izluine bile
su odreene tvari. Upravo ta mjeavina vode, tla i
onoga to su izluivali mikroorganizmi bila je hrana
kojom se hranila biljka. Ako vodi u tlu neto dodamo
i tlo postane prekiselo, premineralno ili preslano,
prekida se bedem koji oko korijena ine mikroorga
nizmi i biljka dobiva ono to smo izravno dodali
zemlji. To znai da biljka prima vie hrane nego
to bi prirodno htjela primiti.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
11/52
to se pritom dogaa? U biljci se mijenja sastav
staninih sokova. Naravno, stanini se sokovi nalaze
i u onome to biljka izluuje u korijenu, a mi dotira
nom mijenjamo funkciju kiselina koje izluuje kori
jen. Posljedica toga jest da e u biljku doi previe
hrane i ona vie nee moi razlikovati vegetativni
od generativnog rasta.
to se dogaa? U biljci dolazi do suvika hrane.
Ona zapravo proizvodi vie hrane nego to bi je
proizvela samo pomou Suneve energije. Dolazi do
poremeaja u proizvodnji eera, bjelanevina, svoga
onoga to biljka inae proizvodi, dolazi do neravno
tee. Jer, moramo imati na umu da hranjive tvariuvijek preko korijena ulaze u biljku uz jo, narav
no, ugljini dioksid iz zraka. Zahvaljujui kozmikoj
energiji, ta dva elementa, s jedne strane hrana preko
korijena, a s druge ugljini dioksid iz zraka, prerauju
se u biljci u gotovu supstanciju, u gotovu tvar. U
mladoj biljci ima mnogo bjelanevina, a i u gotovim
biljnim proizvodima ima mnogo bjelanevina.
Penica obiluje glutenom i krobom. To su gotovi
biljni proizvodi koji, meutim, imaju veliku potrebu
za energijom, uzimaju mnogo energije. Ako se biljci
dodaje previe hrane, ona putem hrane koja dolazi
iz korijena ne moe te proizvode do kraja oblikovati
i preraditi te e u biljci zaostati nepreradeni, do
kraja neizgraeni produkti. Kako se bjelanevine
sastoje od sumpora i nitrata, biljka e moi prera
diti nitrate u bjelanevine samo ako za to dobije
dovoljnu koliinu energije. Budui da odozgo nedo
staje energije, u biljci zaostaju nitrati, a supstancija
unutar biljke nije doivjela da dozrije, nije sklad
na, nije harmonina i posljedica toga jest da biljka
obolijeva.
U prirodi, dakle, postoje iva bia, a svako od
njih ima svoju zadau. Neka imaju zadau da mrtvu
organsku supstanciju ponovno prerade u humus.
To su gljivice. Ne mislim na ampinjone nego na
one gljivice koje ive na biljci. Te gljivice zahvaaju
biljku zbog toga jer im ona na neki udan nain
zaudara ili mirie i brinu se o tomu da bolesnoj
biljci onemogue daljnje razmnoavanje. Ustvari,
gljivice se brinu da se bolesne biljke jednostavno
uklone. Ubrzo e se pojaviti insekti koji vole sok
upravo takvih biljaka koje u sebi imaju nepreradene
tvari. Tako na gljivice i insekte moemo gledati kao
na ekoloku policiju.Sve se ove supstancije taloe u biljci i nemojte
misliti da ono to prskate po bilju kao fungicide i
insekticide ne ulazi u biljku. Ako nadalje proma
tramo tijek dogaaja, uoit emo sljedee: Odlazim
kemijskoj industriji, kupujem duine preparate i
ubacujem ih u biljku. Biljka gubi harmoninost i
podl ij ee glji vinim bolestima. Brzo kupujem fun
gicide, a zatim moram juriti i po insekticide. Za po
sljedicu u imati biljku punu disharmoninih tvari
dakle, kemije. Sljedea je posljedica da u oboljeti
od raznih alergija. Svuda e me svrbjeti jer se itavo
tijelo bori protiv tih otrova i upravo se tada u poja
anoj mjeri moe razviti rak. Opet jurim kemijskoj
industriji i kupujem lijekove, i na kraju se moram
pitati koliko je veliko i snano bilo moje zdravlje
da sam sve to mogao izdrati. Tako izgledaju po
sljedice gnojenja duinim gnojivima.
Umjetnim dodavanjem duika u tlo biljkama
oduzimamo mogunost da same odrede koju e koli
inu duika na sebe vezati. One e time troiti vi
e nego im je stvarno potrebno, napravit e jednu
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
12/52
takorei luksuznu potronju koju moemo jasno vidje
ti na povrinama na kojima itarice jednostavno
polegnu na tlo, to je posljedica neharmonino izgra
ene biljne strukture. To e se dogoditi rabimo li
bilo organsko, bilo mineralno gnojivo. Uvijek kada
dodajemo previe, dolazi do takvog procesa.
Ovdje sam vam to nacrtao kako biste si dobro
upisali u svijest gdje je poetak tete koja nastaje
konvencionalnim nainom obrade tla, a gdje poi
nje bioloko-dinamiki nain obrade tla. O bioloko-
-organskom i ekolokom nainu obrade tla govorit
emo poslije.
Rabimo li ona dva pripravka o kojima sam vamgovorio, najprije emo uzeti gnoj iz roga i pomijeati
ga s vodom. Stavljamo sasvim malo same tvari i
mijeamo je itav sat. Ovo je sadraj uzet iz etiri
roga koji su proteklu zimu proveli pod zemljom, u
tlu, kao to sam ve rekao. Taj komad moete raz
mrviti kako biste mogli zagledati u kuglu; i ne bojte
se, paljivo ga po sredini prekinite i pomiriite. Ne
smijete od toga napraviti pinat. Paljivo! Taj gnoj
iz roga ritmiki mijeamo jedan sat u vodi. Za 1
ha zemlje stavljamo u bavu 50 1 vode i sadraj iz
etiri roga. To, dakle, mijeamo jedan sat onako
kako nam je osobno ugodno. Primjerice, jednu minu
tu u jednom smjeru, a drugu u drugom, kako nam
odgovara, sve dok se u vodi ne oblikuje vrtlog poput
lijevka, a nakon toga promijenimo smjer. Mijenjajui
smjer zapravo stvaramo kaos. I tako mijeamo u
obrnutom smjeru sve dok opet ne nastane duboki
ljevkasti oblik. Ovaj postupak zovemo dinamiziranjem.
to time zapravo inimo? Stvaramo red, potom mije
njajui smjer stvaramo kaos, a zatim opet iz toga
stvaramo novi red. Dakle, unutar toga jednog sata
stalno izmjenjujemo red s kaosom. Tako dobivamo
ritam koji se sastoji od izmjene reda i kaosa. Time
kao da imitiramo proces rasta biljke.
Najvrjednije bie je ena. Razumijete alu? Tako
govori mukarac: Ja sam glava. Sve se mora vladati
prema meni. ena odgovara: A ja sam vrat i vrlo
dobro znam
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
13/52
pripravkom gnoja iz roga trebalo bi uslijediti prije
sjetve, pri obradi tla. Gnoj iz roga trebao bi, dakle,
omoguiti da se ivotinjski mikroorganizmi koji ivo
oko korijena biljke potaknu na to da budu radosniji,
da veselije djeluju na rast biljke.
Koliina od 50 1 pripravka na 1 ha zemlje nikako
nije koliina koja bi mogla biti hranjiva tvar. Rije
je o tako maloj koliini tvari rasprene u vodi koju
kemijski uope ne moete dokazati. to onda ovdje
zapravo djeluje? Kako to djeluje? Ja sam si osobno
stvorio jednu usporedbu. Primjerice veina vas zna
voziti auto. Vozite se do semafora koji pokazuje crve
no. Zaustavite se. Nakon to semafor pokae uto,a zatim zeleno, moete voziti dalje. Vi niste od nekog
policajca dobili bomboni da biste postali djelatni,
da biste vozili dalje. Vi u sebi imate neto to vas
potie na to da vozite dalje. Va je auto tako koncipiran
kako biste njime mogli upravljati da ide ili stane, a
va mozak je programiran time to ste polazili vozaku
kolu i imate iskustvo. Nije programiran da djeluje
na osnovi tvari, nego na osnovi iskustva i informa
cije, u ovom sluaju crvenog ili zelenog svjetla.
ivi organizmi koji postoje u zemlji su djelatni.
Oni proizvode divlje biljke. Mi se ne moemo hraniti
divljim biljkama ve ih moramo kultivirati, a uzgojene
biljke imaju i vee potrebe. Ako dobivaju previe
tvari, a premalo energije, dolaze u neravnoteu. No,
ako sam ih opskrbio gnojem iz roga, pobrinuo sam
se za to da one postanu marljivije, djelatnije. Time
sam im pomogao da razviju sposobnosti preradehranjivih tvari. Osim toga, gnoj iz roga pomae da
hranjive tvari ulaze u biljku na harmonian nain,
a ne neuravnoteeno. Ali i tu e se javiti suviak
energije.
Ako biljci dodajemo vie hranjivih tvari, moramo
poveati i njezinu sposobnost da primi vie kozmi
kih snaga za njihovu preradu. To postiemo pomou
ovog drugog pripravka kremena iz roga.
Za 1 ha zemlje uzimamo 4 g kremena iz roga.Ovdje imam 6 g, to je dovoljno za 1,5 do 2 ha zemlje.
Kremen iz roga koji smo pohranili u zemlju tijekom
ljeta zapravo je u sebi sakupio Sunevu energiju, a
te snage Sunca mijeanjem prenosimo na vodu. Sup-
stancijalno, to se kemijskog sastava tie, nije se nita
bitno promijenilo time to smo kremen ukopali u
zemlju, a niti to smo ga pomijeali s vodom. Ta je
tvar netopljiva u vodi. Vjerojatno se dogodilo neto
to uope ne moemo pojmiti. U svakom sluaju, na
vodu se prenijelo neto to zatim vodom iznosimo
na zemlju. Znamo da je voda nositelj snaga. Svatko
od nas tko je u rukama imao ip, ne mislim na ips
od krumpira nego na ip iz kompjutora, zna da se
on sastoji od kremene praine koja prima informacije.
Poznato je kako kremen moe primati i u sebi pohraniti
odreene informacije i dalje ih predavati, a da se pritom
sama snaga zapravo ne troi. To znai, ako sam mije
anjem informirao vodu i onda tu vodu dajem zemlji,
pobrinuo sam se za to da biljka, da klorofil biljke, u
poveanoj mjeri primi odreene informacije iz kozmo
sa. Tako e biljka koja je ve primila vie tvari, ali u
harmoninom stanju, dobiti i vie kozmikih snaga.
U biljci se, dakle, susreu dvije djelatnosti.. Jedna
preko korijena odozdo iz zemlje, a druga odozgo
iz kozmosa. Tako u njoj dolazi do harmonije, doravnotee izmeu tvari openito, pojedinih tvari
meusobno i kozmikih snaga. Cilj bioloko-dinamike
obrade tla jest poveanje tvari i stvaranje harmonije
izmeu tvari i djelovanja kozmikih snaga, a ako
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
14/52
su tvari u biljci harmonino izgraene, one sadre
i vie snaga. Poveava se njihov potencijal, poveava
se njihova energija, to znai da je biljka kvalitetnija,
a kvaliteta se uoava preko okusa, mirisa i toga koliko
je biljka pogodna za ovjeka, koliko je sposobna
da se uskladiti, da se ne kvari i kako izgleda.
Sve se to zapravo ne moe izmjeriti znanstvenim
sredstvima jer osnovu znanosti ini ono to je mjer
ljivo, to se moe vagati, brojiti i to se moe ponoviti
eksperimentom. No, u ivotu nita nije mjerljivo
ni ponovljivo. Moete uzeti vlak pun penice. Niti
jedno zrno nije isto kao drugo. Svako je neponovljivo.
Ili moete uzeti punu dvoranu ljudi. Nema nijednogovjeka koji bi bio isti kao drugi. Dakle, na podruju
ivota nema niega to se ponavlja. Listovi jednog
stabla su neizbrojivi, a ovjek nije u stanju izbrojiti
ljude koji ive na Zemlji jer svaki put kad doe do
nekog broja, on je manje ili vie netoan. Ljudi ima
manje ili vie. To je ivot. Znanost, meutim, ne
moe zahvatiti u ono to je ivot zato to puki zbroj
pojedinih dijelova nikada ne ini cjelinu jer zbroju
manjka duhovna snaga koja ujedinjuje sve te dijelove.
To je ve spoznao Goethe, a Rudolf Steiner bio je
Goetheov najvei uenik.
Shvatili ste u emu se sastoji kvaliteta. Ako elite,
rado bih odgovorio na pitanja koja se odnose na
razumijevanje ovoga to sam rekao. Obeao sam kako
u vam dati vremena da sa mnom razgovarate. Dakle,
ako netko ima pitanje, neka ga izvoli postaviti. Postoji
uzreica: Glupan zna sve, a pametan sve pita.
Koliko se dugo mora mijeati pripravak?
To je sasvim jednostavno. Rudolf Steiner je rekao:
Morate mijeati jedan sat. Iznimno je teko dokazati
kada je premalo ili previe. Izvodili smo pokuse i
mjerili korijenje biljaka koje smo tretirali na razliite
naine te smo ustanovili da mijeamo li pripravke
jedan sat, dobivamo najbolje oblikovani biljni korijen.
Od koje krave treba uzeti balegu?
Najbolja je brea krava koja je hranjena sije
nom jer od nje dobivamo najbolju, najsuu balegu.
Otprilike u rujnu punimo rogove i onda bi krava
trebala imati konzistentnu, gustu balegu.
Kako ukapamo rogove?
Rogove ukapamo otprilike 30 do 35 cm duboko,
ali ne tako da se u njima zadrava voda niti tako
da vo da ne moe ui, nego tako da voda koja je u
tlo dospjela kiom diui se moe ui u rog i moe
istei kad razina opadne.
Kako treba mijeati pripravke?
Za povrinu od 500 ha najbolje je mijeati rukom,
ali ako imate vee gospodarstvo moe se mijeati istrojno. No, ako imate manje gospodarstvo za koje
mijeate samo jednom, onda to ovjeka veseli i to
je zapravo sat proveden u meditaciji.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
15/52
E T V R T O P R E D A V A N J E
Primjena b i o l o k o - d i n a m i k i h
p r i p r a v a k a
Spomenuo sam u emu je razlika izmeu bioloko-
-dinamike poljoprivrede i one konvencionalne. Govo
rio sam o tome to konvencionalna poljoprivreda ini
biljkama zato to na prvo mjesto stavlja tvari i ostaje
u granicama tvarnosti, u granicama onoga to je na
materijalistikoj razini. A to ini bioloko-dinamiki
nain obrade zemlje? Bioloko-dinamika poljoprivreda
unapreuje prirodom dane sposobnosti biljaka. Onau biljci ureduje odnose snaga. Rije je o istim snaga
ma koje su nama potrebne kao ivotne snage.
Govorio sam o tome kako se proizvode gnoj iz
roga i kremen iz roga. Praktian savjet kako se iz
kremena dobiva brano pronai ete u mojim knji
gama i nadam se kako e netko doi na ideju da se
te knjige prevedu. Kremen se mrvi, a zatim se prosijava.
Sada bih vam htio rei kako se navedeni pripravci
primjenjuju, a poslije i zbog ega upravo ovi priprav
ci. Za sve to inite u bioloko-dinamikoj poljopriv
redi morate si prije svega postaviti pitanje: Zato
upravo to radim? Ako odgovor glasi: Samo da zara
dim novac onda je sve to inite bespredmetno.
Odgovor na to pitanje mora uvijek biti: Da proizvedeni
zdravu hranu za svoju obitelj, za svoj narod.
Kako se primjenjuju pripravci? U proljee iz
zemlje izvadimo gnoj iz roga. Uzmemo sadraj etiri
kravlja roga. Onoliko koliko sam vam pokazao, u
velii ni ove kugle za 1 ha zemlje. To jedan sat mije
amo u vodi i prskamo po zemlji koju emo odmah
nakon toga obraivati. Dakle, kada san odluio ii
u vrt, gnoj iz roga pomijeam s vodom neposredno prije
nego u obraivati zemlju. Mou djelovati u tlo, i to u
regiju u kojoj raste korijen biljke. Primijenim li pripra
vak neposredno prije sjetve, biljka e primiti potreb
ne informacije, to e djelovati na oblikovanje klice.
To je najbolje uiniti u proljee, i to poslije
podne. Znamo da se ritmiki izmjenjuju pojedini
dijelovi dana. Uzimamo u obzir da prije podne zemlja
izie, a poevi od tri sata poslije podne ona poinje
udisati. Ja hou da pripravak djeluje u vrijeme udaha.
Zato gnoj iz roga dajem zemlji poslije podne.
Nakon toga se, naravno, postavlja pitanje: Kako
u pripravak primijeniti na livadu, a kako na vonjak?Na livadi u ga primijeniti to je mogue ranije u
proljee, im na njoj vie ne bude toliko vlage. Postu
pak mogu ponoviti kada se prvi put pokosi livada,
odnosno nakon to je ispaom pojedena trava, ili
ako to nisam uinio prije poetka vegetacije, tada
to inim prije prvog otkosa. Na oranicu u ga nanijeti
neposredno prije obraivanja zemlje.
Netko je pitao moe li se to uiniti i ljeti jer
bi rado posadi o oko 15000 sadnica jagoda.
Rekao samo kako postoje dvije mogunosti. Mogu
uzeti biljke koje kanim posaditi, primjerice sadnice
jagoda, i jednostavno ih poprskati ili mogu pripra
vak poprskati po zemlji koju u neposredno poslije
obraditi, a nakon toga u posaditi sadnice jagoda.
Dakle, uvijek ako elimo sijati, dobro je upotrijebiti
gnoj iz roga, pa i ujesen u vrijeme sjetve zimskih
sorti itarica.
Znate li sada kada se primjenjuje gnoj iz roga?
Znate li zato? Znate li kako se on proizvodi? Ako
je va odgovor: Da znai da sam danas uspjeno
radio.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
16/52
to se tie kremena iz roga, rekli smo da se
kremena praina ukapa u tlo preko ljeta. Ujesen
je vadimo iz zemlje i putamo da se praak u rogu
osui. Moemo je sauvati do sljedeeg proljea ili
nakon to se pobere voe moemo poprskati lie
voaka kako bi lie pokupilo kozmiku energiju
koju e, kad padne na zemlju, predati zemlji za slje
deu godinu.
Kremen iz roga primjenjujem ujesen, poslije
podne kad Zemlja udie. Isto je i pri sijanju ozime
penice. Dakle, to mogu napraviti i ujesen kada ita
rice kao to su penica, ra ili jeam poljeraju prva
lii listia ili prve tri vlati.Inae se ovaj pripravak upotrebljava tek u pro
ljee, i to sasvim rano ujutro, jer njime hou potaknuti
proces izdisanja Zemlje, tj. snage koje biljku vabe
iz zemlje, onda kad se biljka otvara Suncu, tako
da moe sakupiti vie energije.
Postoji miljenje da cvjetovi ranije uvenu ako
se prskaju ovim pripravkom. To, meutim, nije tono.
Nije dovoljno ako se stvari tono promatraju samo
izvanjski, znanstveno, ve se mora uzeti u obzir i
ono to ovjek doivljava u svojemu osjeajnom ivotu.
ovjek treba imati vlastiti osjeaj za dogaanja i mora
se uvijek iznova pitati: to elim postii prskanjem
kremenom iz roga? Odgovor je: Hou da biljka sakupi
to vie Suneve energije, energije koja dolazi odozgo
posredovanjem lista. List, dakle, ve mora postojati.
Ima mnogo biljaka koje cvatu vrlo rano. Ovaj se pri
pravak primjenjuje kada je ve vidljiv zametak ploda.
To se jako lijepo vidi kod loze, gdje se iz cvijeta ubrzo
moe nazrijeti plod. Ako hou pojaati djelovanje
pripravka, mogu ponoviti postupak, a to je uvijek
najbolje initi to ranije u proljee, prije podne.
Mnogima je sigurno poznato ime Marije Thun
koja je rekla kako je najbolje prskati rano ujutro,
dok je jo rosa. Dakle, tu nema problema. Jednostavno
moramo ranije ustati. Umjesto da spavamo, jedan
sat se udubljujemo u to to emo initi, meditiramo.
Zatim umjesto tuiranja pola sata prskamo, a onda
moemo jo na vrijeme stii na doruak i otii na
posao. I gotovo. To je sve. No, uvijek trebamo imati
na umu pitanje: to zapravo elim postii prskanjem
pripravkom od kremena iz roga? i odgovor: Hou
da biljka dozrije, odnosno da bude u stanju primiti
mnogo energije kako bi mogla izgraditi biljnu tvar
i imati snagu da ta tvar u njoj dozrije.Primijetili smo da ako tim pripravkom prskamo
biljku koja ve ima plod i ako to radimo poslije
podne, ovako tretirani, prskani plod bre dozrijeva
i bolje je kvalitete. Plodovi uzgojeni na bioloko-
-dinamiki nain ne zovu se bez razloga "Demeter
proizvodi proizvodi s karakterom" jer oni svaki
za sebe pokazuju ono to je tipino za pojedinu
vrstu. To znai da e jagoda zaista imati okus jagode,
a rajica okus rajice. Svaki e plod imati specifian
okus s obzirom na svoju vrstu, umjesto da svi plodovi
imaju isti okus holandskih staklenika.
Idite na trnicu, zagrizite zatvorenih oiju rajicu
i neete znati u to ste zagrizli. Juer sam bio na
vaoj trnici i uoio da je veina proizvoda uvezena.
Svi smo mi krivi to kupujemo te proizvode, dok
nae oranice, naa tla lee neobraena. Neki, naalost,
misle da nama poljoprivreda zapravo i ne treba jersve za malo novca moemo uvesti. No, mislim da
bismo ipak prije svega trebali voditi rauna o svoje
mu zdravlju, o zdravlju svoje obitelji i o zdravlju
cijeloga naroda.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
17/52
H a r m o n i z i r a j u a u l o g a k r a v e u
g o s p o d a r s t v u
Uvijek me iznova pitaju: Zato krava, zato ba moram
uzimati kravlji rog? Zato kravlja balega?
Pokuat u odgovoriti na to pitanje, ali ne znam
hou li to uspjeti uiniti na pravi nain. U prvom
redu, krava je jedina ivotinja koja pasui ne upro
patava panjak, ve ga unapreuje. Svinja rujui
unitava ondje gdje pase, a ovca i koza, isto kao i
konj, ondje; gdje pasu iupaju sr biljke, srce izkojeg ona raste. Jeste li gledali kako krava pase travu?
Jeste li vidjeli da ona to radi svojim jezikom? Jeste
li primijetili kako njezina balega zapravo i nije do
kraja probavljena?
Svaka biljka pokuava svojim korijenom rasti
prema sreditu Zemlje, a svojim gornjim dijelom
uspravno, odnosno okomito na Zemlju prema koz
mosu. Uzimajui u obzir snage koje su pritom djelatne,
moemo se upitati: Zato ovjek stoji uspravno? ovjek
stoji isto tako okomito na Zemlju kao i stablo, to
bi na neki nain jedno s drugim moralo biti povezano.
ovjek, odnosno dijete tek kada se uspravi u stanju
je sebi rei Ja. Prije toga ono to ne moe. Kad dijete
prohoda, ode pred zrcalo, pogleda se i kae: Ja.
To se dogaa zbog odreenih snaga koje djeluju u
ovjeku snaga svijesti, odnosno Ja-snaga.
Kod stabla koje nema svijesti te su Ja-snage uzaetku. One se oituju kroz njegov poloaj prema
Zemlji i prema svemiru. Taj zaetak Ja-snaga kod
stabla lei upravo u njegovu poloaju okomitosti
na Zemlju i usmjerenosti prema svemiru. Antropozofi
govore o tomu da je sjedite Ja svih biljaka u sreditu
Zemlje. Naravno, to se Ja ne moe shvatiti u fizikom
smislu. Rije je zapravo o energiji, o snazi.
Predoimo si kako krava prima veliku koliinu
biljnih sastojaka u svoj golemi probavni aparat, kakoih probavlja, kako zatim iz te hrane uzima bjelane
vine da bi time izgraivala vlastito tijelo i proizvodila
mlijeko. itava masa biljne hrane koju krava prima
pa zatim izluuje u sebi sadri Ja-snage u zametku.
No, sama krava ne zna nita o zametku Ja-snaga
prisutnom u biljkama. Kod nje se te snage zadravaju
u koi i rogu. Njih, meutim, ne moemo sasvim
identificirati jer ih ne moemo mjeriti. One su ne
mjerljive jer naoj dananjoj materijalistikoj znanosti
takva vrsta energija i snaga nije poznata. No, zanim
ljivo je da je moj otac mogao raljama otkriti vodu.
Govorio je, takoer, kako moe razlikovati kravlji
od bikovskog roga samo time to jednostavno osjea
tu razliku. Naravno, kao mladi ja mu to nisam vjero
vao. Uzeo sam dva roga i rekao mu neka zatvori
oi. Dao sam mu rog i jo jedanput isti rog, i uvijek
je tono rekao komu pripada. Jednoznano je mogaorazlikovati kravlji rog od bikovskog jer je osjeao
da u njima postoje razliite snage.
Uzmem li kravlju balegu koja ve sadri Ja
-snage i stavim li je u rog, pa sve zajedno ukopam
u tlo kako bih te snage oivio, omoguio sam njihovo
potenciranje. Zatim posredovanjem vode one dolaze
do korijena i time osnauju biljku. Dakle, dodava
njem tih snaga obogaujem, jaam i harmoniziram
biljku, a tako osnaenoj biljci ne mogu koditi gljivice
niti insekti.
Uvijek moramo uzimati u obzir cjelinu. Znamo
da se magnet sastoji od plus i minus pola. to e
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
18/52
se dogoditi presjeemo li magnet po sredini? To vie
nee biti magnet. Ostat e nam samo plus i minus
pol da i ne.
Moemo, dakle, zakljuiti da gnoj iz kravljeg
roga ini biljku osjetljivom, podobnom za primanjekozmikih snaga, a kremen iz roga pomae da biljka
te snage to dolaze iz kozmosa primi u sebe. Samo
je po sebi razumljivo da s time mogu obavljati ekspe
rimente. Mnogi su znanstvenici pokuali pomou
eksperimenta opovrgnuti smjernice Rudolfa Steinera,
ali to im nikada nije uspjelo.
U prirodi postoji harmonian odnos izmeu svih
tvari i snaga. Uzmimo npr. glazbenu ljestvicu. Ja
ne znam koliko ljestvica ima tonova, ali sasvim sigur
no znam da izuzmem li jedan ton, ne mogu napraviti
glazbu jer vie nema harmonije. Uzmem li iz depa
samo taj jedan ton, ni to nije glazba, nego samo
jedan um jer glazbena ljestvica ini cjelinu koja
nam je potrebna da bi se mogla napraviti kompo
zicija. Tako je i s prirodom.
Naveer moemo prskati gnojem iz kravljeg roga,
a sljedeeg jutra pripravkom od kremena iz roga.No, molim vas da to nikada ne mijeate. Dakle, po
podne prskajte tlo, a ujutro list kako bi se izgradila
supstancija biljke i kako bi se biljka mogla otvoriti
kozmikim utjecajima.
Rog moe biti od zaklane ili uginule krave. Narav
no, da ga neemo otkinuti ivoj krav:.. Znamo da
je u Indiji krava sveta ivotinja. No, krave umiru,
a d-a ne bivaju upotrijebljene za hranu. Njihova se
mrtva tijela spaljuju ili pokapaju. Kao to kod nas
postoje krematoriji za ljude, u Indiji postoje krema
toriji za krave. I upravo odande nai prijatelji dobivaju
kravlje rogove. A u zemljama u kojima nema krava
moramo se prilagoditi. U Brazilu smo npr. uzimali
bivolje rogove jer je i bivol biljoder i ima slinu
probavu kao krava. Toliko o rogovima.
Dakle, u proljee prskamo kravljom balegom
iz roga, a kada se pojave listovi, kremenom iz roga.Ja ne prskam biljku u cvijetu nego kad ocvate. Nakon
etiri ili osam tjedana ranim jutrom jo jednom prs
kam kremenom iz roga, zatim poetkom dozrijevanja
i onda neposredno prije potpunog dozrijevanja, mo
da nakon tjedan dana, jo jednom primjenjujem
kremen iz roga i to, naravno, uvijek poslije podne.
Bio bih vam vrlo zahvalan kad biste radili ekspe
rimente. Kad biste usporedili sadraj eera u vinu
na parcelama koje ste obraivali po bioloko-dina-
mikoj metodi i na onima koje niste, te kad biste
mi mogli priopiti rezultate.
Kakvu vodu treba upotrijebiti za pripravke?
Najbolja bi bila kinica, na drugom je mjestu
izvorska voda ili stajaa voda iz bare, a posljednja
je loa voda iz vodovoda. Nikako nije dobro da je
voda klorirana.
Kako uvamo tlo?
Izbjegavanjem monokulture. Izbjegavamo na isto
me mjestu saditi ili sijati istu vrstu biljaka. Njegujemo
zdravi plodored (o plodoredu emo jo govoriti), a
primjenom ovih dvaju maloprije spomenutih pripra
vaka titimo biljku i ojaavamo njezinu konstituciju.
Zato dolaze tetnici?
Pokuao sam vam objasniti zato dolaze tetnici.
Ako sokovi biljke nisu u harmoniji, moraju doi tet
nici jer je njihova zadaa da u prirodi odstrane ono
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
19/52
to ne valja. Ne mora vas biti strah. U bioloko-
-dinamikoj poljoprivredi imamo sve tetnike i sve
vrste bolesti, ali oni za nas nisu problem, Oni postoje
jer su jednostavno utkani u ivot prirode, ali ne
rade takve probleme na kakve inae nailazimo ukonvencionalnoj poljoprivredi. tetnici i bolesti su
potrebni i pripadaju gospodarstvu kao to lo uenik
pripada razredu.
Kako rijeiti problem gljivinih bolesti .'oze?
Raunao sam s time da ete me uhvatiti. Ja
nisam vinogradar. Znam da kod trsja postoji golem
problem glji vinih bolesti.
Pokuajte jaati biljke. Doputena je primjena
laganih sredstava kao to su modra galica ili bordoka
juha, ali jo se uvijek premalo primjenjuje jedna uputa
Rudolf'a Steinera. Naime Steiner je ukazao na primjenu
preslice (Equisetum arvense). Vinogradi se prskaju
svim moguim sredstvima, ali rijetko tko primjenjuje
metodu da tlo nakon berbe prska ajem od preslice.
Preslicu biste trebali skupljati u ovo godinje
doba, od kraja lipnja do sredine srpnja. Znate dapostoje dvije vrlo sline biljke. Ova prava preslica
(Equisetum arvense) mnogo je rastresitija, dok je
ona druga mnogo snanija i kompaktnija. Ova rastre
sita, njena, razgranata poljska preslica sadri mno
go kremena. Nakon berbe od nje treba skuhati aj.
Moete uzeti posudu u kojoj je baka iskuhavala rublje.
Stavlja se 300 g suhog aja na 10 1 vode. aj se
kuha jedan sat na laganoj vatri. Tek toliko da polakokuha, ne treba kipjeti. Zatim se razrjeduje vodom
u omjeru 1:10, a posl ije podne se njime prska tlo.
Preslicu moete dobro osuiti na tavanu. Tijekom
suenja mora biti lijepo rairena kako bi se suila
na zraku i kako biljke ne bi leale jedna na drugoj.
Ne smije postati smea, mora ostati zelena. To vam
zaista mogu preporuiti.
Isto vrijedi i za voke. Kako je graeno stablo
voke? U sredini je drvena grada obavijena korom. Voku moemo usporediti s tlom. Kod tla u sredini
imamo kamenje, kameni dio, a iznad toga je zemlja,
humusni dio. Na vrtnoj zemlji, zapravo na samoj
povrini, rastu jednogodinje biljke, koje imaju pli
tak korijen. Kod stabla, meuti m, umjesto mineral
nog dijela u sredini imamo drvenu grau. Stablo
je obavijeno korom koja sadri sustav kapilara. Iz
nje raste jednogodinje lie, koje e ujesen otpasti,
i plodovi. Stablo bismo mogli usporediti s dijelom
zemlje koji se izdignuo iznad svoje razine, tako da
je kora drveta poput zemlje, a lie predstavlja biljke
koje na njoj rastu.
U proljee odlazim na polje dok na njemu jo
nema zelenih vlati i prskam ga gnojem iz roga. Stablo
prskam gnojem iz roga dok jo nema lia i na taj
nain potiem rast lista. Stoga ako preslicom hou
djelovati na ivot gljivica, hou da se ona upije utlo i da pomou kie njezini sastojci dou do korijena.
Osnovu biljne strukture ine kalij, kalcij i silicij,
odnosno kremen. Budui da se 88 posto preslice
sastoji od ivog kremena, on preko koloidnih procesa
ulazi u biljku i jaa njezinu konstituciju. A kremen
u biljci najvei je neprijatelj gljivicama. Prskati ne
mogu ujesen jer tada samo deblo u sebe ne prima
mnogo.
Kakav je utjecaj mjeseevih mijena na sjetvu?
Ja sam, dodue, prijatelj Marije Thun, ali ne
sluim se njezinim sjetvenim kalendarom. Osnovno
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
20/52
pitanje koje si postavljam kada je rije o gnoju iz
roga jest: to elim time postii? Odgovor je: Mou
da se i/.gradi korijen. Kada u ga stoga primijeniti?
U dane korijena. Gnoj iz roga gotovo se uvijek upo
trebljava u dane korijena, a kremen iz roga ondakad hou potaknuti rast sasvim odreenog dijela
biljke. Za prskanje salate odabrat emo dane lista.
Kod rajice ili bue init emo to u dane ploda.
Jasno je da salatu ili rotkvicu neu prskati u dane
cvijeta jer e mi otii u cvat. Gospoa Thun je jedno
znano iskusila i dokazala da prskanjem lisnatog
povra u dane cvijeta ono odlazi u cvat.
Kuko se obraniti od lukove muhe?
Mogu samo preporuiti ono to je ve poznato.
Postoje luk i lukova muha, i mrkva i mrkvina muha,
i te se dvije vrste muha meusobno ne podnose.
Stoga mrkvu i luk treba sijati zajedno.
A to ako mrkva nema muhe?
Tada preporuujem sijanje u redovima. Jedan
red mrkve, a jedan red bilo koje vrste luka, poriluka
ili enjaka.
Kako zatititi krumpir od zlatice?
Postoje korisne ivotinje u poljoprivredi kao
to su bubamare, kine gliste, jeevi, mravi, uholae.
Smatram vrlo smislenim uvoenje uzgoja korisnih
ivotinja kao to su mravi, uholae itd. Moramo se
uvijek iznova zapitati zato ima toliko malo bubamara,gotovo ih se i ne moe vidjeti. Bubamara je, meutim,
najvei neprijatelj krumpirove zlatice. No, kemija
unitava i jedne i druge, ali se zlatica koja je vitalnija
vraa, a bubamara ne.
E S T O P R E D A V A N J E
D e m e t e r , B i o l a n d , N a t u r l a n d ,
s m j e r n i c e E u r o p s k e u n i j e
Ova sam predavanja zapoeo prikazom o tome gdje
poinje kvaliteta i kakve su razlike izmeu pojedinih
naina obrade zemlje. Nadalje u govoriti o plodoredu
i o organizaciji poljoprivrednoga gospodarstva, sutra
ujutro o bioloko-dinamikim pripravcima za kom-
post, o poljoprivredi u odreenom krajoliku, o socijal
nom redu u pol joprivredi ( iz raz it o naglaavam
0 socijalnom redu, a ne o socijalistikom), o pitanjima i idejama za budunost poljoprivrede i to bi
bilo sve. Time bi sutranji dan bio ispunjen, a vi
odmah moete odluiti hoete li ostati ili otii kui.
Ono to ne bih elio to je govoriti o tritu.
Poljoprivreda, naravno, ovisi o tritu i upravo su
se neke vrste poljoprivrede razvile na trinoj podlozi.
Rudolf Steiner je za Duhove 1924. godine u
Kobervvitzu u osam predavanja dao duhovnoznan-
stvene osnove bioloko-dinamike poljoprivrede. Moj
brat Ekhart i ja smo imali sreu to je na otac bio
najmlaim sudionikom tog niza predavanja nazvanih
1objavljenih pod naslovom "Poljoporivredni teaj".*
Mi smo zapravo 1945. godine bili prognani iz
poljskog dijela Istone Njemake, a 1951. dobrovoljno
smo pobjegli iz Istone Njemake na Zapad, oba puta
napustivi sva zemaljska dobra. Pobjegli smo samo
u koulji i hlaama. Moj otac se i prije rata i u vri jeme rata i poslije rata bavio bioloko-dinamikom
*Hrvatski prijevod ove knjige objavljen je u izdanju Antropozofskog drutva "Marija Sofija", Zagreb, 2001.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
21/52
poljoprivredom. Ona mu je dala temelj na kojemu
je uvijek mogao zadrati svoju duhovnu slobodu.
Tako i svaki ovjek koji se bavi bioloko-dinami-
kom pol jopri vredom moe izgradit i i zadrati svoju
duhovnu slobodu. Jer, bioloko-dinamiki rad nije
dogma. Ja ne mogu rei vama to vi trebate initi
na svojem imanju. Vi sami morate shvatiti naela,
primijeniti ih ovisno o vaem imanju i zatim slobodno
odluiti kako ete poslovati. Naravno da se pritom
moemo i moramo sluiti literaturom. Hoemo li
raditi i spravno moramo uzeti u obzir sedamdesetpe-
togodinje iskustvo u bioloko-dinamikom gospo
darenju kako ne bismo nepotrebno inili pogreke.
Antropozofsko drutvo iz Zagreba pobrinuti e
se da se moje knjige "Upute za pripremanje bioloko-
dinamikih pripravaka" i "Upute za primjenu bioloko-
-dinamikih pripravaka" prevedu na hrvatski jezik
i one e se pojaviti upravo u ovom obliku i ovoj boji.
Prva je knjiga o tomu kako se pripremaju poje
dini bioloko-dinamiki pripravci. To je zelena knjiga,
jer zelena boja predstavlja snage rasta. Ona mora
stati u dep od koulje. Ova druga knjiga o primjeni
bioloko-dinamikih pripravaka je crvene boje, koja
je komplementarna zelenoj, i boja je koja predstavlja
cvat. Zelenu ete uvijek nositi u depu, a crvena
neka stoji na vaem pisaem stolu. Pisai stol poljo
privrednika izgleda kao kompostni kup i kad trai
knjigu po kojoj bi radio, samo malo mora prekopati
kup i odmah je pronae.
Nama je vana duhovna sloboda, a ona prestaje
ondje gdje zapoinje duhovna sloboda drugog ov
jeka. No, radimo li bioloko-dinamiki ili ne radimo,
duhovna sloboda uvijek prestaje s tritem. Recimo,
dolazi mi kupac i kae: Ja bih htio bioloko-dinamike
proizvode. Hou Demeter proizvode.
Dakle, za bioloko-dinamiku poljoprivredu po
trebne su odreene smjernice po kojima se ona razlikuje od ostalih naina proizvodnje. Potrebne su
nam smjernice koje odreuju ovu metodu. One se
na prvome mjestu sastoje u slobodnoj djelatnosti
proizvoaa, seljaka. Sadre samo toliko uputa koliko
je minimalno potrebno, tek ono najosnovnije to
seljak smije, a to ne smije initi. No, raditi bioloko-
-dinamiki znai mnogo vie od toga. Nije dovoljno
drati se samo osnovnih smjernica. Ipak, minimalni
propisi su nuni kako bi seljak imao pravo deklarirati
svoje proizvode kao bioloko-dinamike, odnosno,
Demeter proizvode. O primjeni tih smjernicama ovisi
dobivanje certifikata.
Ime Demeter postoji u Njemakoj jo od 1928.
godine. Ono je bilo zabranjeno u vrijeme Hitlerova
nacizma, ali je nakon svretka rata, 1947. godi ne,
obnovljeno. Godine 1954. osnovan je Demeter savez.
Moj je otac dvadeset pet godina bio njegovim, predsjednikom. Demeter smjernice prilagoavaju se vre
menu, a ove dananje primjerene su naem vremenu.
Potroai su bili upoznati s injenicama gdje i kako
nastaju Demeter proizvodi i gdje se oni mogu kupiti,
to je dovelo do velike potranje i omoguilo da
cijene takvih proizvoda budu mnogo vie od ostalih.
Upravo su te vie cijene pobudile interes i kod drugih
proizvoaa.
Jedan od uenika Rudolfa Steinera, Muler Rosch,
u vicarskoj je razvio organsko-bioloku metodu,
dok je on sam primjenjivao bioloko-dinamiku me
todu. No, kao politiar i lan vicarskog parlamenta
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
22/52
nije mogao pripadati nekakvoj skupini poljopriv
rednika koja se slui je dni m neobj anj iv im poj
mom kao to je snaga. Krugovima u kojima je
dj el ova o bi lo je sumnji vo to se bavi nei m mi
stinim, neobjanjivim. Stoga je Miiier Rosch usvojoj metodi izostavio bioloko-dinamike pri
pravke, a zadrao sve ostale osnovne postavke
bioloko-dinamike poljoprivrede. I on je poljo
pri vre dno gospodars tvo smatrao cjel ovit im or
gan izmom i propo vi je dao je svojim seljacima o
tropoljnoj poljoprivredi. Tako je osnovana or-
gansko-bioloka poljoprivreda.
Njezini su proizvoai primijetili kako bioloko-
-dinamiki proizvodi imaju visoke cijene. Uputili
su se naim potroaima tvrdei kako i oni imaju
bioloku robu i kako je i njihova roba isto toliko
dobra kao i Demeter proizvodi, to zapravo nije
bila istina. Stoga su je odluili prodavati neto jef
tinije. Recimo 50 pfeniga. I tako su u Njemakoj
nastala dva jaka saveza. Demeter i Bioland.
Uvijek se nadu ljudi koji kau: I ja mogu pro
izvoditi bioloki, ali zato bih davao doprinos nekomsavezu kad mogu utedjeti novac koji bih morao
potroiti na potvrdu da sam Demeter ili Bioland. 1
ja u, naravno, proizvoditi prirodnim putem. I nije
prolo mnogo vremena kada su i drugi proizvoai
hrane poeli proizvoditi na prirodan nain. Tako
je nastao trei savez Naturland to znai: pri
rodna zemlja.
E, onda se vidjelo kako ovi prvi voze Volks- vvagene, a drugi Mercedese. Neki su rekli kako i oni
mogu voziti Mercedes proizvodei jednostavno samo
bioloki. Tako su stalno nastajale nove metode i
novi savezi.
Europska je unija 1991. godine odluila razgra
niiti pojedine naine bioloke proizvodnje hrane,
to je dovelo do velikog zaokreta glede kontrole
pojedinih proizvoda. Izaao je propis prema kojemu
svatko tko tvrdi da se bavi biolokom poljoprivredommora dopustiti da bude kontroliran. Tako su nastale
EEG biopravne smjernice striktni propisi kojih
se moraju pridravati svi koji se bave biolokom
poljoprivredom, a za svaku pojedinu od navedenih
metoda postoje i tono utvrena pravila.
Demeter polazi sa stajalita kako je poljopriv
redno gospodarstvo cjelovit organizam i da stoga
cijelo mora biti u okviru zadanih smjernica. Nije,
dakle, dovoljno da samo jedan njegov dio zadovo
ljava propise. Slino je i kod Biolanda, gdje cijelo
imanje mora biti u okviru zadanih smjernica. Kod
tzv. Naturlanda samo polovica imanja mora zadovolja
vati odreene smjernice, dok je kod biolokih smjer
nica Europske zajednice dovoljno da samo jedna
ploha bude obraena na bioloki nain, tako da ovdje
naelo jedinstvenog organizma vie uope ne postoji.
Smjernice EEG-a, primjerice, doputaju i monokulturu.
Osim toga, doputaju dodavanje pojedinih tvari za
prihranu biljaka za one koji se dre naela da tlu
moramo nadoknaditi tvari koje smo mu uzgojem
biljaka oduzeli, a kako to ne smijemo initi dodajui
bilo kakve kemijske spojeve, inimo to pomou organ
skih tvari. Naalost, i taj se proizvod smije nazivati
ekoproduktom, ime je u zakonu poinjena velika
pogreka jer zakonodavci uope nisu shvatili bitpojma bioloko-dinamike metode. Vi koji ste veeras
ovdje znate vie od bilo kojeg politiara koji donosi
zakone i koji definira to je bioloko-dinamika ili
bilo koja metoda ekoloke poljoprivrede.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
23/52
Ovakav pristup dovodi do problema na tritu.
Naravno, ljudi koji samo hoe zaraivati novac prihva
aju najlake primjenjivu metodu te iz pukih egoisti
nih razloga oteuju i unitavaju bioloko trite
proi zvodi ma dobi veni m na osnovi monokulture.Hoemo li doista primjenjivati bioloko-dinamiki
nain obrade tla, pokuajmo to ispravno initi u
svakom pogledu. Nemojmo prije negoli neto proiz
vedemo misliti na trite, ve mislimo na vlastito
zdravlje i zdravlje svojih blinjih. Ako nam preosta
ne neto proizvoda, opskrbimo njima krug svojih
znanaca.
I molim vas, nikako nemojte svoj interes za
bioloko-dinamiku poljoprivredu temeljiti na pojmu
izvoza. To je iluzija. Jedan proizvoa ljekovitog
bilja pitao je postoji li u Njemakoj za to trite.
U ovom je asu Njemako trite zasieno ljekovitim
biljem proizvedenim u Njemakoj. Ja sam, meutim,
vrsto uvjeren kako svi imamo jo jako mnogo posla,
stoga to u ovom trenutku moemo hraniti jedva
dva posto stanovnitva. 0 vama, o vaoj inicijativi
ovisi jeste li sposobni sami postaviti temelje za proizvodnju kako bi se opskrbilo vae treite, a to
ponajprije znai dvije, tri ili etiri godine proizvodnje
po novim naelima.
I na kraju, konvencionalna se poljoprivreda raz
likuje od ovih prethodnih po tomu to je u njoj
doputena primjena kemijskih sredstava.
O r g a n i z a c i j s k a s t r u k t u r a
D e m e t e r s a v e z a
U Njemakoj imamo istraivaki centar, odnosno
Savez za bioloko-dinamiku poljoprivredu, koji po
stavlja duhovni plan bioloko-dinamike poljopriv
rede. Rad njegovih znanstvenika temelji se na konven
cionalnoj znanosti, ali i na naelima koja proizlaze
iz samog ivota.
Osim toga, postoji Savjetovalite za bioloko-
-dinamiku poljoprivredu, iji savjetnici zainteresira
nim proizvoaima prenose iskustva drugih poljopri
vrednika koji rade bioloko-dinarnikom metodom,
kao i rezultate svojih znanstvenih istraivanja. Savez
i Savjetovalite pripadaju duhovnoj razini sustava.
Uz to postoje i radne zajednice proizvoaa,
seljaka vezanih uz oreeno podruje. Ondje se po
ljoprivrednici sastaju kako bi se upoznali, kako bi
stjecali nove spoznaje, meusobno razmjenjivali is
kustva, informirali se o proizvodnji pripravaka ina taj se nain dalje izobraavali. Svi zajedno ine
skupinu koja obuhvaa itavu zemlju. Njemaka se
dijeli na pojedine zemlje koje imaju odreenu samo
stalnost i te se skupine brinu da s jedne strane za
stupaju zajednike interese prema politiarima, a
da s druge strane imaju kontakte s istraivakim
institutima. I u okviru tih radnih zajednica djeluju
savjetnici. Radne zajednice su okupljene u jedan
prsten, u jednu krovnu organizaciju koja surauje
s pojedinim istraivakim timovima. Meutim, nosi
telji svega su proizvoai. Proizvoai su predstav
nici razine trita.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
24/52
Usred loga prstena je Demeter savez kao pravna
organizacija nasuprot potroaima i brine se o tomu
da se proizvoai pridravaju bioloko-dinamikih
smjernica. Uz navedeno brine se i za organizaciju
sajmova, izlobi hrane ltd.Osim Demeter saveza postoje i Demeter slube.
U njihovoj je nadlenosti prezentacija Demeter proiz
voda na njemakom tritu kako svako gospodarstvo
ne bi moralo raditi vlastitu reklamu.
Ope je poznato da u Njemakoj ljudi koje se
bave bioloko-dinamikom polj opri vredom ine 1-
-4 posto poljoprivrednog stanovnitva. No, od svih
ekolokih proizvoda potroai su najbolje upoznati
s kvalitetom onih koji nose oznaku Demeter, a to
se postie vrlo jednostavnim nainom reklamiranja.
kolovanje bioloko-dinamikih proizvoaa u
nadlenosti je istraivakog centra. Moj brat i ja
takoer vodimo svoje kole. On ima jednogodinju
kolu za ljude koji trae novi ivotni put. To zove
Osnovnom poljoprivrednom godinom. Cilj toga jedno
godinjeg kolovanja jest osposobiti ljude za uprav
ljanje gospodarstvom po bioloko-dinamikim naelima, u okviru antropozofije. Slina jednogodinja
kola postoji kod Frankfurta na Meini, a ponajpri
je je namijenjena onima koje zanima antropozofski
aspekt bioloko-dinamike poljoprivrede.
Ja u svojoj kui dva do tri puta na godinu odra
vam teajeve za proizvodnju bioloko-dinamikih pri
pravaka. Tijekom 25 godina bio sam poslovoa u
zadruzi za proizvodnju i prodaju bioloko-dinamikih
pripravaka, a sada se bavim samo njihovom proizvod
njom. Prestar sam da bih sudjelovao na tritu nestal
nom poput ive. No, ta zajednica proizvoaa postoji
i danas, a na njezinu je elu mladi i bolji strunjak.
Sve organizacije u okviru Demeter saveza djeluju
na dobrovoljnoj bazi i na temelju donacija. Drava
ne financira samu organizaciju. U pojedinim saveznim
zemljama, meutim, imamo savjetovalita koja do
50 posto financira drava. Takvoj suradnji s dravom
pristupili smo pod jedinim i osnovnim uvjetom
da se ljudi koji rade u naim savjetovalitima ne
moraju pridravati zakona konvencionalne poljopriv
rede i da smiju zadrati duhovnu slobodu.
Pojedine drave Europske zajednice potomau
i konvencionalne poljoprivrednike, zbog toga jer
oni za svoje proizvode na tritu dobivaju preniske
cijene. Cijena metrike cente penice je 20 DM, iako
trokovi proizvodnje iznose 40 DM. Kad bi to potpo
maganje seljaka danas izostalo, sutra poljoprivrede
vie ne bi bilo. U posljednjih 10 godina 50 posto
njemakih poljoprivrednika napustilo je poljopriv
redu. Pojedina su poljoprivredna gospodarstva pos
tala znatno vea, dok su neka druga zatvorena ili
sasvim naputena.
Koliko traje prijelazno razdoblje s konvencionalne nabioloko-dina m ik u proiz vod nj u?
To ovisi, o poljoprivrednom gospodarstvu. Ako
je rije samo o zelenoj povrini koja nije prskana
nikakvim otrovima, za to su potrebne dvije godine,
a ako je rije o esto prskanoj povrini, prijelaz
moe potrajati tri do etiri godine. Tijekom prije
laznog razdoblja na itavom se imanju moraju primje
njivati naela bioloko-dinamike metode.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
25/52
P l o d o r e d
Sada emo prijei na jedno od osnovnih naela bio
loke obrade tla, ne bioloko-dinamike nego bioloke.
Govorio sam o problemu monokulture. U prirodi
monokultura ne postoji. Monokultura u poljoprivredi
zapravo je kompromis nastao pod utjecajem zakona
trita i problema povezanih s radnom snagom. Pri
razumnoj obradi tla monokultura se zamjenjuje plodo-
redom, mjeovitim uzgojem biljaka, to sam pokazao
na jednom malom primjeru govorei o naizmjeninom
uzgoju mrkve i luka kao uspjenom obrambenomsredstvu protiv lukove i mrkvine muhe.
No, kod primjene plodoreda ipak je vano znati
koje je mjesto najpovoljnije za pojedinu vrstu biljaka.
To se lijepo moe nauiti na primjeru divlje mrkve,
kao to se, uostalom, sve moe nauiti od divljih
biljaka u prirodi. Biljke nam na neto ukazuju, tj.
govore nam kako pojedina vrsta bira odreeno tlo.
Iz toga moemo iitati na kakvom tlu pojedina vrsta
biljaka hoe rasti. Divlja se mrkva npr. esto pojavljuje
na tlu na kojemu je bager uklonio povrinski sloj
zemlje. Dakle, na finom tlu, i to u drutvu s kamilicom.
Naravno, moramo nauiti itati iz biljaka. Tako vidimo
da mrkva zapravo uope ne voli humus te da je
uvijek zdrava na vjetrovitim mjestima. To znai da
mrkva rado raste ondje gdje ima malo humusa, a
mnogo vjetra. Ako sam primijetio da mrkva u mojem
vrtu nee rasti jer ima previe humusa i premalo
vjetra, onda s njom moram izai iz vrta na polje.
Kamilicu gotovo vie i ne nalazimo kao kultivi
ranu, nego uglavnom kao divlju biljku. Ona je ustvari
svjetlosna biljka. Dovoljno je, dakle, da njezino sjeme
bude poloeno tik na povrinu, gdje je zemlja gotovo
sasvim zbijena zbog kie i gdje na njoj moda lei
tek mali sloj pijeska. Moemo uoiti da se kamilica
izrazito iri prema gore u obliku velikih vrlo razgra-natih grmova. Ako smo znatieljni, moemo uzeti
tihau i pogledati kako kamilica izgleda pod zemljom.
Vidjet emo kako ona svojim razgranatim korijenjem
proima teku ilovaastu zemlju. 1 ako se prisjetimo
to se dogaa s njezinim korijenom kada u svojem
gornjem dijelu odumire, vidjet emo da u zemlji
zaostaje masa mrtvog korijenja koja ivotinjama i
gljivicama to ondje ive slui za hranu.
Rekao sam vam da se kina glista hrani masom
mrtvih organskih ostataka i da iza sebe ostavlja izmet.
Ona, dakle, prodire korijensku masu, a mjesto na
kojem se zadrava prekr iva nekom sluzavom tvari
i za sobom u obliku svojega izmeta ostavlja grudiastu
zemlju. Zapravo time to prolazi kroza zemlju i to
se hrani ostacima korijenja kina glista prozrauje
zgusnutu ilovaastu zemlju, stvara nove kanalie i
omoguava prozraivanje takvog tekog, zbijenogtla. Upravo izmet kine gliste privlai korijenje biljaka
jer ono se moe hraniti onime to glista za sobom
ostavlja. Kad pada kia, ovi mali kanalii u kojima
se nalazi zrak primaju u sebe vodu, mijenjajui struk
turu tla, i omoguavaju novim biljkama da rastu
na takvom prest ruktur iranom tlu. Vi dimo tako da
su mnoge biljke zapravo pokazatelji onoga to se
zbiva u zemlji.
Ovo moramo razumjeti, spoznati i iz toga mora
mo uiti. Naravno, sve se ne moe nauiti u neko
liko minuta. Sigurno i na vaem jeziku postoji neka
knjiica o tome kako nam pojedine biljke govore
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
26/52
o kvaliteti i strukturi tla. I tako promatrajui biljke
moemo uoiti to tlu nedostaje, a ega ima previe.
Medu biljkama postoje raliiti odnosi. Postoje
biljke koje se meusobno privlae ili koje se dobro
podnose te na neki nain meusobno unapreujusvoj rast i biljke koje se ne trpe. Ja nisam vrtlar i
zapravo ne znam mnogo o tome, ali zna moja ena.
0 tim odnosima moramo voditi rauna jer nije dobro
da u neposredno susjedstvo sadimo biljke koje se
meusobno ne podnose. Isto je i s ljudima. Nema
smisla da u neposrednoj blizini ive ljudi koji se
ne trpe. Tako je i s biljkama u polju. Ako npr. imam
polje jema, a sljedee godine hou posijati penicu,
bolje je da to ne inim. Obratno, ako nakon penice
posijem jeam, to bi jo nekako moglo uspjeti. Mora
mo, dakle, paziti na to da zajedno sadimo i sijemo
biljke koje se meusobno podnose, to, meutim,
zbog trinih razloga nije uvijek mogue. I kod plodo-
reda moramo nastojati da zajedno stavljamo biljke
koje se meusobno podnose. Jasno nam je da i ovdje
trite donekle namee svoju iktatutru, no ipak
emo moi uspjeno raditi ako smo shvatili osnovnanaela plodoreda.
Upamtite ovu sliku kako biste je ponovno mogli
nacrtati.
Ova crta razgraniava biljke koje troe humus
iz zemlje od onih koje ga izgrauju. To je granica
izmeu proizvoaa i potroaa humusa, odnosno
granica izmeu biljaka koje izgrauju, obogauju
samu zemlju i onih koje je troe. Moramo znati da
sve korjenito bilje zapravo razgrauje zemlju. Te
se kulture brinu da se humus razgradi, da se potroi.
Ovdje emo upisati tzv. korijensko bilje, dakle sve
one biljke koje moramo runo okopavati.
A sada bih krenuo redomod najboljih do najgo
rih. Najbolji je krumpir, zatimslijedi cikla, pa salata,
stona repa, sve vrste kupusnjaa (koraba, kelj, kupus,
cvjetaa), onda dolazi eerna repa, zatim nita i
na kraju mrkva.
Sada emo vidjeti koje biljke izgrauju tlo. To
su jednogodinje trave, jednogodinje lepirnjae,
viegodinje trave, viegodinje lepirnjae u koje
se ubraja bijela djetelina, i sasvim gore lucerna.
Lucerna je kraljica svih kultiviranih biljaka. Ona
u jednoj godini naraste etiri metra duboko, a za
deset godina naraste do etrdeset metara u dubinu.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
27/52
itarice su biljke koje nas hrane, a prva medu
njima je ra. Ra je vrlo neutralna biljka. Ona se
podnosi sama sa sobom. Postoji mjesto gdje se 140
godina sije ra na istom tlu bez ikakvih bolesti ili
pada kvantitete. Slijedi zob koja je, takoer, prilinoneutralna. Nakon nje dolazi ozimi jeam, ali samo
zato to ga se brzo uklanja sa zemljita i time omogu
uje sijanje nove kulture. Nakon ozimog jema dolazi
ljetna penica, zatim ozima penica, pa ljetni jeam
i sasvim na kraju kukuruz.
To emo jo rastumaiti kako biste razumjeli
osnovno naelo. Ako bolje pogledate, uoit ete da
su sve biljke koje se nalaze ispod crte biljke za proda
ju, a iznad crte su one koje ostaju unutar poljopriv
rednog imanja, dakle koje nisu za prodaju. Pogleda
mo li jo jednom biljke koje se nalaze iznad crte,
vidjet emo da su one ustvari hrana za ivotinje.
Jednogodinje biljke siju se kao medukultura i ine
hranu za ivotinjske organizme koji ive u zemlji.
No, hou li ih u svojem humusnom sastavu samo
odrati, moram izmjenjivati jedne s drugima.
Ako, meutim, uzgajam ra, onda mogu uzgajatisamo ra. Na pjeskovitom tlu ra mogu izmjenjivati
s krumpirom. Krumpir zahtijeva neto gnoja. Organsko
gnojenje s kompostom malo izgrauje humusni sas
tav tako da s krumpirom opet dolazim u ravnoteu.
Ako zatim posi jem zob, ona e potroiti neto
humusa. Zato je smisleno da kao meukulturu posijem
jednogodinje trave i leguminoze jer ta medukultura
ujesen izraste i stvara zelenu masu, stvara korijensku
masu. Kad ta zelena masa pri koenju padne na zemlju
i ostane leati na tlu ili se zemlja preore, dakle kad
ona ude u tlo ili padne na tlo, slui kao hrana mikro
organizmima u zemlji i ivotinjama pod zemljom.
Hraniti ivotinje koje ive u zemlji znai zemlju odra
vati ivom, dok sijanjem zobi i medukultura postiemo
poveanje humusnog sloja. Nakon toga u posijati
ozimi jeam. Budui da je na tlu ostao leati ostatak
slame od jema, u zemlji se zadrao odreeni postotak
vlage, pa zatim mogu posijati heljdu.
Biljke kao to su proso ili heljda mogu koristiti
na trostruki nain. Uspije li, heljda je divna hrana
za ljude. Ako ne uspije, moe sluiti kao hrana za
ivot inje, a ako jako slabo uspije, slui kao zel ena
gnojidba. To moe biti i proso, ali je na prvome
mjestu rije o heljdi. Zatim dolazi penica koja troi
relativno mnogo hranjivih tvari. Njoj je potrebno
ve neto gnoja i moramo se pobrinuti da u tlu imamorezerve. Ako, primjerice, iza zobi ostane zelene gnojid
be i ako ta zelena gnojidba do listopada dovoljno
izraste, mogu je ukopati, utihati i tada mi slui
kao zelena gnojidba za penicu.
Slijede ljetna penica i ljetni jeam u koji se
eventualno moe usijati, bijela djetelina ili mjeavina
bijele i ute djeteline. Crvenu djetelinu ne bih mijeao
u uzgoj penice jer je ona, zapravo, ivotinjska hrana.
Ja bih je kasno zimi usijao u penicu zato to zimska
penica i crvena djetelina jednako narastu i ako
je vlana godina, ta e crvena djetelina narasti previ
soko i stvarati nam probleme pri etvi.
Kukuruz, je lijena biljka koja treba mnogo sunca,
mnogo gnojiva i mnogo vremena da bi izala iz gaa.
Treba mu jako mnogo vremena da bi narastao samo
deset centimetara. No, biljke koje rastu uz njega,
naprotiv, rastu vrlo brzo i tu dolazi do konkurencije
medu biljkama. Kukuruz treba okopavati. ovjek
mora dobro znati poistiti biljke koje rastu oko kuku
ruza. Za to slui kopaica.
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
28/52
zasjenjeno. Jer, kada komuke graka izrastu, vrlo
se brzo uklanja njegova zelena masa i nakon toga
se mogu posaditi kasnije vrste kupusa i kelja.
Pri pobiranju graka nakon dozrijevanja treba li gaiupati ili ga treba odrezati tako da korijenje s duinim
bakterijama ostane u zemlji?
Graak se moe jednostavno odrezati tako da
korijenje s bakterijama koje proizvode duik ostane
u zemlji. Kod svih lepirnjaa moramo misliti na to
da one skupljaju duik samo do kraja cvatnje. Poslije,
kada se oblikuje plod, vie to ne ine jer pri obliko
vanju ploda duik sadran u kvricama na korijenju
biva upotrijebljen za formiranje ploda. Zbog toga
e u zemlji zaostati sasvim mala koliina duika. Na
ravno, u zemlji e ostati supstancija korijenja, ali
nee se zadrati nikakav dodatni organski duik.
Stavljanje graha kao pretkulture penici bila
je velika zabluda jer nakon njega u zemlji zapravo
ne zaostaje nikakav duik. No, ta je zemlja ipak jako
dobra za penicu, ali samo onda ako smo rano uklonili
ostatke mahunarki, to znai ako smo napravili berbuu stanju poluzrelosti, prije nego se formirao plod,
kada duik jo nije potroen na formiranje ploda
te ako smo pokosili dovoljno visoko tako da zaostane
jo dovoljno materijala. Onda je to dobro.
Bob je, kao i graak, vrlo pogodno u zelenom
stanju ukopati u zemlju. Dobro je posijati graak
ili bob i onda ih u poluzrelom stanju ukopati u zem
lju. Tada imamo izvrsnu pretkulturu za penicu.
Kako svakodnevno zalijevanje djeluje na biljke u vrtu?
Kada zalijevam, moram se pitati to zapravo
elim. Svakoj djelatnosti koju provodim u vrtu mora
O d g o v o r i n a p i t a n j a
Sada emo imati sat pitanja. Odgovarat u na pitanja
0 tomu koje se biljke meusobno najbolje podnose
1 na pitanja o plodoredu.
Mogu li se /.ujedno uskladititi krumpir i jabuke?
Jabuke i krumpir ne mogu biti pohranjeni u
istoj prostoriji. Ako u kui imate samo jedan podrum,
morate izvesti neku vrstu socijalnog ina, naime
svoje jabuke pohranite u susjedovu podrumu, a nje
gov krumpir u svojem podrumu. Dakle, krumpir skrumpirom, a jabuke s jabukama.
Tko je dobar susjed graku? to se podnosi s grakom?
Graak je iznimno dobar kao prva kultura iza
koje slijede druge. On je dobar prethodnik za sve
biljke koje jako iscrpljuju tlo. Luk nije dobro saditi
iza graka, dok je za to izrazito pogodna jagoda.
Kao susjedu graku dobro je posaditi salatu, ali totreba uiniti u ranom stadiju njegova vegetiranja,
jer moramo voditi rauna o tomu da graak kad
izraste pravi sjenu salati. Luk, meutim, ba nije
pogodno saditi nakon graka.
Je li pogodno posaditi kupus zajedno s grakom?
Ja ne bih istodobno imao graak u susjedstvu
s kupusom nego bih graak posadio kao pretkulturu,
kao prethodnika kupusu. To se moe. Kasni kupus
iza graka. Budui da graak daje vrlo mali prinos,
ima smisla napraviti velike gredice za graak ta
ko da on nema mnogo susjedstva koje njime biva
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
29/52
prethoditi pitanje: to zapravo hou time postii?
Nije mi namjera da samo otvorim slavinu, da natopim
i onda zatvorim slavinu. Ako tako radite, dogodit
e se da e zbog natapanja biljka formirati plitki
korijen jer e postati lijena da svoj korijen poaljeu dubinu gdje ima vlage. Ako u mladom razdoblju
rasta biljke ne natapam, osim moda u izrazito su
nom razdoblju, kako bih potaknuo klijanje, korijen
e rasti prema dubini gdje ima vode. A primijenite
li k tomu gnoj iz roga, biljke e jo aktivnije rasti
prema podzemnim vodama i ne formirajui povrin
sko korijenje svu svoju energiju usmjeravat e na
formiranje dubinskog korijenja. Moramo znati da
u proljee postoji odreeno razdoblje kad biljka kao
da zastane u rastu. To moemo uoiti na primjeru
kukuruza koji e u razdoblj u kad dosegne 18-20
cm visine zastati u rastu te e svu energiji usmjeravati
na to da korijen ide u dubinu.
Hoete li natapati vrt, morate postupati slino
natapanju u vrijeme kie i uzeti tihau. Ako zali
jevate, ne smijete dopustiti da voda doe samo u
povrinske slojeve tla nego da dopre i u dubinu.Primijenimo li sustav natapanja imitirajui kiu, za
to postoje posebne naprave, moramo natapati rijet
ko, ali obilno, kako bi voda dospjela u dubinu, a
nikada esto i malo jer time potiemo rast povrinskog
korijenja. Ako recimo odemo na odmor, a nae su
biljke razvile samo povrinsko korijenje, one e na
sunoj zemlji propasti.
Sadite li u vrtu, primjerice, mlade biljice salate,
zalijevat ete svaku pojedinu salatu, a za velike sue
ponovno ete ih zaliti odmah sljedeeg dana. To
treba initi ranije, dok jo nije jako toplo. Ni tada,
meutim, nije dobro polijevati cijelu povrinu nego
samo pojedinu biljku jer ako je na povrini mokro,
doi e puevi.
Za velikih vruina jako je dobro lagano prekopati
povrinski sloj zemlje. Treba, dakle, kopati samo
povrinski, ne dirajui korijen biljke, tek toliko dazemlja na povrini moe disati, a da se pritom ne
potakne isparavanje tla. Tim plitkim okopavanjem
postiemo da je povrina propusna, ali da se ne
ispari onaj dubinski sloj zemlje u koji urasta korijen.
Vidite kako se u tom suhom razdoblju u zemlji
stvaraju pukotine koje siu vrlo duboko. To su tzv.
kapilare. 1 kad biste na takvu pukotinu stavili komad
papira, vidjeli biste kako se on ovlauje. Time to
povrinski obraujemo zemlju prekidamo kapilarnost,
dakle, povrinskim obraivanjem tla kapilare se zatva
raju. Taj se povrinski tanki sloj jo jae sui i na
taj nain dobivamo sloj koji zasjenjuje dubinske slojeve
zemlje. On slui kao zatita da u dubinskim slojevima
koji sadre vlagu ne dode do jaeg isparavanja.
I'osijao sam rotkvice, ubrao ih samo nekoliko, dok su
sve ostale imale dugako korijenje. Zato nisu stvorile okruglikorijen?
To znai da ih niste dovoljno rano okopali, a
moda ste to uinili u pogreno vrijeme jer znate
da ima dana koji su pogodni za oblikovanje korijena.
Niste uzeli u obzir prave dane za korijen.
Moete li nam to rei o pokrivanju tla travom, sijenom
ili slamom?
Zemlja se svuda gdje je gola i gdje na njoj nita
ne raste nastoji pokriti. Kao da se boji da e kia
isprati tlo. Posvuda gdje mi neto radimo, obrauje
mo, kopamo itd. zemlja nastoji da sjemenje to prije
8/3/2019 Bioloko-dinamika poljoprivreda
30/52
proklija, kao npr. kod kamilice, kako ne bi ostala
gola. Pojava stalnog, trajnog zelenila u poljoprivredi
i u prirodi omoguava mnogo vee iskoritavanje
Suneve energije i bolje oblikovanje biljaka. A svaka
biljka koja raste na tlu hrana je onim ivotinjicama
koje ive u zemlji. Naravno da je dobro ako zemlju
uvijek drite pokrivenom. Sasvim je svejedno koju
organsku supstanciju rabite. Pritom, meutim, uvijek
postoji mala opasnost od razmnoavanja pueva.
Kako se obraniti od pueva?
Onaj tko se boji pueva i tko bi pueve najradije
unitavao topom, uvijek e ih imati mnogo. Morate
znati da e za svakog ubijenog pua u vrt doi cijela
obitelj na pogreb svojega pua, jer postoje karmine.
Iza svake smrti puevi se skupljaju kao na karmine,
a na tim karminama za njih ima kolaa. To je salata.
Tisue se ljudi pokualo obraunati s puevima na
tisuu razliitih naina i drati ih u ahu. uo sam
od nekih ena kako su dole u vrt i rekle puevima:
Dajte i meni komadi vrta. I zaista, puevi su im
predali polovicu vrta. Rije je o jednoj pobonoj elji. Ali gospoda Maria Thun nam je preporuila da
bi tlo trebali pokuati tretirati kremenom iz roga
kako bismo mu priveli snage svjetla, jer znamo da
puevi ne trpe svjetlo. Zato nam je savjetovala da
ritmiki prskamo tlo u vrtu i to tako da se tri dana
za redom ujutro oko osam sati zemlja prska pripravkom
kremena iz roga, koji se mijeao jedan sat, kako je
reeno. To je dobro initi ujutro u osam sati, odnosno
to je ranije mogue.
Kad je rije o maliranju, treba li na zemlju slaviti
svjeu ili suhu travu?
Dobro je staviti suho sijeno ili suhu slamu, stoga
to je rije o zatiti, o sjeni koju na taj nain stvaramo
zemlji. Svaki biljni pokrov znai osjenavanje zemlje
jer se isparavanjem pod njime zemlja ovlauje. Pokrov
postaje vlaan odozdo. Tu se stvara plijesan i kadse taj suhi materijal zapljesnivi, povrina zemlje
ispod njega takoer je vlana. Nou dolaze kine
gliste, odvlae taj pljesnjivi dio pokrova u dubinu
gdje im slui za hranu.
Kako visok mora biti taj sloj?
Ovisi o tome to elite. Rua voli deblji pokrov
i bilo bi dobro da joj date nasjeckanu koru od drveta.
Je li dobro usitnjeno granje?
Svi ostaci zelenila iz vrta su dobri, a dobra je
i kora od drveta iz pilane. U pilani kad se oguli
drvo ostaju ostaci kore, i to je dobro. Imate li maline,
moete nanijeti toliko slame da nemate korova. Isto
tako i pod ribiz moete staviti debeli sloj. U vrtu
u kojem uzgajamo jednogodinje biljke moemo staviti
tanki sloj kako bismo im omoguili da kroz taj slojprodre zrak, jer one nemaju duboko korijenje. Ja
kaem: toliko tanan sloj koliko je mogue i isto toliko
debeli sloj koliko je mogue, ovisno o vrsti biljke.
uli smo da jednogodinje biljke trebaju tanji sloj.
to treba primijeniti za prskanje protiv pueva?
Za prskanje protiv pueva Maria Thun je pre
poruila da se primijeni kremen iz roga s malo veimzrncima.
Moemo li primijeniti kremen iz roga ako prije toga
tlo nismo poprskali gnojem iz roga?
8/3/2019 Bioloko