6 15. oujka 2012.
Mnoga su istraivanja potvrdila snaan utjecajmajke na govor
djeteta, a koji zapoinje ve tokomnjihove najranije komunikacije.
Tako se spoznaloda je dijete od roenja ili neposredno nakon
njegaorijentirano prema stvaranju kontakta i emocional-ne te
ekspresivne interakcije s drugim ljudima, tooznaava bioloku
predodreenost djeteta zainterakciju. Razvoj djetetova govora
iznimno jevaan, jer se njime moe pratiti i napredovanjedjeteta, a
da bi se govor mogao razviti, moraju bitiispunjeni i neki osnovni
bioloki, socioloki i psi-holoki uvjeti. Odmah nakon roenja dijete
sevokalno sporazumijeva s okolinom, ponajprije smajkom, a pla je
prvo vokalno izraavanje neu-godnih djetetovih osjeaja, ije znaenje,
meuostalima, najbolje razumije majka. Iako vokalno
izraavanje djeteta plaem, gukanjem i govorompoinje tak nakon
roenja, svi organi i mehanizmikoji sudjeluju u vokalnom izraavanju
zavre svojrazvoj uglavnom za vrijeme fetalnog ivota. Prvomse plau
djeteta pripisuju razliita znaenja, imnogi ocjenjuju da je on
fizioloka reakcija nanaglu promjenu uvjeta ivota, no isto tako,
pridajemu se i emocionalno ili ak intelektualno znaenje.Ve
novoroene varijacijama u intonaciji svogaglasa izraava glad, bol
ili ugodno raspoloenje, teu toj dobi glasovno dominira pla. S
izgovoromprve rijei zavrava se predfonetino i prijegovor-no
razdoblje u razvoju djeteta, tada poinjerazdoblje razvoja pravoga
govora u vokalnomsporazumijevanju djeteta. U razvoju pravoggovora
oponaanje je vaan imbenik, i dijetepotkraj prve godine ivota oponaa
ne samo rijeikoje uje od okoline, nego i naglaavanje rijei iritam
govora, to je vano u oblikovanju izgovoraodreenog jezika. Pri kraju
tog razdoblja, kadadijete poinje razumijevati neke rijei iz
okoline,pojavljuje se osiromaenje u glasovnoj proizvod-nji. Prve
rijei koje dijete izgovara duplicirani suslogovi, budui da je
djetetovo sluanje tada joprilino neprecizno, prve rijei ne
morajupodsjeati na rije koju dijete pokuava izgovoriti.Ako majka
pozorno slua neke slogove, poput bo-bo, to-to ili jo-jo, vrlo brzo
moe zakljuiti da se oninpr. odnose na vodu, stolac ili balon. Tada
dolazi-mo do igre skrivanja s tom igrakom ili predme-tom, gdje se
djeja rije moe ponoviti uz pravurije (npr. nema jo-jo, nema balona,
ili evo tu je bo-bo, evo tu je voda, ili tu je to-to, tu je
stolac). Takvimponavljanjem u igri tijekom svakodnevnih
radnjipoveava se raspon slunog pamenja i potie
razvoj znaenja rijei, a tako je isto i s komuni-kacijskim
gestama, koje su takoer vrlo vaanimbenik govornog razvoja. Stoga je
vano poz-navati elemente i mogunosti stimulacije interak-cije
majka-dijete, te rano prepoznati poremeajetih odnosa radi
unapreenja razvoja govora ispreavanja moguega govorno-jezinog
pore-meaja. Vano je spomenuti da su i uvjeti za igru, inain na koje
se dijete igra, a koje roditelji omo-guuju ili doputaju djetetu,
iznimno vani zarazvoj djejeg govora. Takoer je vano da
roditeljverbalno izraava svoje zadovoljstvo djetetom, daga hvali,
te mu i neverbalno, mazei ga i ljubei,pokazuje svoju ljubav. S
druge strane, roditelji kojikontroliraju dijete, ali mu se verbalno
spontano neobraaju ili govore samo kada ih dijete pozove, ne
djeluju stimulativno na razvoj govora svoje djece.Postoji
specifian nain na koji se majke obraajudjeci, a on se naziva
majinski govor, i uglavnomje poznat kao djeji govor, a rije je o
pojedno-stavljenom obraanju djeci, jer se misli da je takavgovor
odraslih prepoznatljiv i razumljiv. Mnogemajke ne razgovaraju sa
svojom djecom na isti na-in na koji razgovaraju s odraslim osobama,
oneprilagouju svoj nain izraavanja omoguujuitako djetetu
interakciju s njima, kako bi ono usva-jalo i uilo jezik. Takoer,
postoji i poseban ekspre-sivni element u majinu govoru, to
potvrujeupotreba odreenih rijei ili glasova, a to suznakovito,
deminutivne rijei. Neki su znanstvenicizakljuili da majke
upotrebljavaju majinski govoronda kada dijete nije dovoljno zrelo,
da proizvedebilo koji feedback na pojednostavljenoj razini. Iobino
su djeca koja bre razvijaju svoj govor onadjeca koja su najvie
stimulirana i poticana dagovore. A djeca koja su imala najbri
jezini razvojsu ona kojoj su majke postavljale mnoga pitanja
iujedno su davale opirne odgovore na djejapitanja. Dakle, ona
sredina koja vie komunicira sdjetetom, koja se koristi bogatijim i
sadrajnijimrjenikom, djeluje poticajno na govorni i jezinirazvoj,
jer dijete ui u sredini u kojoj ivi. I na krajumoemo zakljuiti, da
odrasli ubrzavaju djetetovouenje, a time i razvoj, i to
usklaivanjem sadrajaaktivnosti i postupnim upoznavanjem djeteta
snainom rjeavanja problema, te prenoenjeminformacija i strategija
djetetu kako bi zajednomogli sudjelovati u aktivnostima. A
vjetineoponaanja, te opi mehanizam za uenje jezika ikognitivna
svijest, usmjeravaju usvajanje jezika udjece.
KRONIKAPOEKO-SLAVONSKA
Pripremio:
UTJECAJ MAJKENA GOVOR DJETETA
Nema sumnje da je Poega ra-sadnik arhitekata koji su djelova-li
u inozemstvu. Uz DraganaPetrika, Ferdinanda Florschtzatu je i skoro
zaboravljen Poea-nin Branko Petrovi.
Branko Petrovi roen je uPoegi 27.08.1922. i maturiraozajedno s
Matkom Peiem 1941.godine. Zbog svog crtakogumijea ve u Gimnaziji,
zajed-
no s najtalentiranijim acima,izlagao je svoje crtee u Grad-skoj
vijenici koje su kupovaligraani. Za vrijeme Drugogasvjetskog rata
upisao je Arhi-tektonski odsjek Tehnikog fa-kulteta u Zagrebu, koji
je diplo-mirao 1948. Za vrijeme rata bioje i u domobranima,
zatvoru,bolnici i u Narodno oslobodila-koj borbi. Nakon diplome
za-poslio se kao projektant i urba-nist u Urbanistikom institutu
uZagrebu. Od 1951.-1952. bio jenaelnik u Upravi
generalnogurbanistikog plana Ministarstvakomunalnih poslova
Hrvatske.Nakon specijalizacije urbanizma1952. u Engleskoj i
vedskoj,kao stipendista UN-a, radio je na
mjestu direktora Urbanistikoginstituta do 1958. Kao
vrsniurbanist i projektant od 1958.-1962. bio je direktor i
glavniprojektant Urbanistiko arhitek-tonskog projektnog biroa Ar-59
u Zagrebu. Od 1962.-1969.radio je u Etiopiji kao glavni arhi-tekt
Ministarstva javnih radovaEtiopije, profesor na Arhitekton-skom
fakultetu Sveuilita uAddis Ababi, te kao lan urba-nistike ekipe
Ministarstva. Zavrijeme boravka u Etiopiji projek-tira: novu carsku
palau (nijeizvedeno), rekonstrukciju car-ske palae (Jubilee
Palace), ho-tel Wabe Shebele u Addis Ababi,nova carska rezidencija,
hotel,studentski dom i administrativnicentar sve u Bahir Daru, kino
uHararu, centar u Debre Zeit.Radio je i prijedloge za novi
gradKora-Kora. Autor je izlobetradicijske arhitekture Etiopije1965.
Nakon povratka u Hrvat-sku od 1969.-1971. radio je kaorepubliki
urbanistiki inspektorSR Hrvatske. Od 1971.-1975.savjetnik u
Republikom sekre-
tarijatu za urbanizam, graevi-narstvo, stambene i
komunalneposlove, Zagreb. U Hrvatskojradio je na 15 regionalnih
iurbanistikih planova: Kotar
Krapina (1958), Prostorni planopine Sisak (1975), Prostorniplan
Hrvatske (1974), NoviZagreb, Ploe, Brod, Kumrovec,Travnik (BiH),
Zabok, Liki Osik,Novi Vinodolski, Rab, i dr. Osimurbanizmom bavi se
projektira-njem, te ima 20-tak izvedenihobjekata. To su: kola,
stanovi, ihotel u Zaboku, stanovi Brioni Faana, stanovi u Likom
Osiku,Travniku, ureenje Studentskogcentra u Zagrebu,
eljeznikastanica i restoran u Kumrovcu,Komorna pozornica u
Zagrebuitd. Sudjelovao je na urbanisti-kim natjeajima za:
Zadar1953. (u suradnji s RadovanomMieviem i Brankom Vasiljevi-em),
za Slavonski Brod 1954.(u suradnji s Brankom Vasiljevi-em, Stankom
uljiem i IvanomLayem) te eljezniku stanicu uKumrovcu,
rekonstrukciju e-ljeznikog vora u Ljubljani,urbanistiko rjeenja
Skoplja,tipove djejih vrtia i djejihigralita u Zagrebu.
Sudjelovaoje referatima na brojnim meu-narodnim skupovima. Bio
jepredsjednik urbanista Hrvatske,Predsjednik saveza
urbanistaJugoslavije, podpredsjednikDrutva arhitekata
Hrvatske.Dobitnik 1969. zlatne medaljeMENELIK, cara Haile
Selasija,Etiopija; 1972. priznanja Urba-nistikog zavoda
Dalmacije,Split te dobitnik diplome i odli-kovanja za unapreenje
urba-nizma povodom Svjetskog danaurbanizma.Iz ovog kratkog i saetog
prikazaivota arhitekta i urbanista Bran-ka Petrovia moe se
zakljuitida je radio i stvarao puno, te daje iskreno elio
unaprijediti ur-banistiku i arhitektonsku prak-su.
Jasenka Kranjevi, Institut zaturizam, Zagreb
(Poega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.)
BRANKO PETROVIPOEKI ARHITEKT I URBANIST
(Poega, 27.8.1922. - Zagreb, 22.5.1975.)
BRANKO PETROVIPOEKI ARHITEKT I URBANIST
Branko Petrovi oko 1970.
Hotel Wabi Shebele,Addis Ababa, Etiopija
Regulacija Novi Travnik, Bosna i Hercegovina
/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict >
/JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false
/CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 150
/GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages false
/GrayImageDownsampleType /Bicubic /GrayImageResolution 150
/GrayImageDepth 8 /GrayImageMinDownsampleDepth 2
/GrayImageDownsampleThreshold 1.50000 /EncodeGrayImages true
/GrayImageFilter /FlateEncode /AutoFilterGrayImages false
/GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict >
/GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict >
/JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false
/CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200
/MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages false
/MonoImageDownsampleType /Bicubic /MonoImageResolution 300
/MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.50000
/EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode
/MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None
] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false
/PDFXNoTrimBoxError false /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 11.34000
11.34000 11.34000 11.34000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true
/PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ]
/PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier ()
/PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped
/False
/CreateJDFFile false /Description >>>
setdistillerparams> setpagedevice
