Urbanizacija kao svetski proces lj đ

Preview:

Citation preview

Ljubica Đukić, novembar 2014.

Urbanizacija (lat. urbs – grad, urbanis – gradski)

- porast broja gradova i gradskog stanovništva

Pojava prvih gradova

• doline velikih reka u Jugoistočnoj Aziji - oko

6000 godina pre nove ere

• Jugozapadna Azija - u Mesopotamiji oko 4000

godina pre nove ere

• istočno Sredozemlje i primorje Crnog mora

Jerihon – smatraju ga jednim od

najstarijih gradova

-258 m

Rim

Rimljani su stimulisali urbanizaciju

– gradili su infrastrukturu

Industrijska revolucija i proces urbanizacije

• 18. i 19. vek –

Industrijalizacija ubrzava urbanizaciju i osnovni je razlog PROSTORNE I DEMOGRAFSKE ’’ERUPCIJE’’ GRADOVA

• Urbanizacija i industrijalizacija – glavni pokretači društvene modernizacije

Velika Britanija prva doživljava

INDUSTRIJSKU i URBANU REVOLUCIJU

1750.g. London je imao 750 000 stanovnika

U isto vreme, 10% Engleske je bilo urbanizovano

Industrijska revolucija širi se na celo Ujedinjeno Kraljevstvo, kontinentalni deo Evrope i Severnu Ameriku i bila je praćena snažnom urbanizacijom.

- PRVI MILIONSKI GRADOVI NA SVETU

Oko 1800. g. PEKING i LONDON su dostigli

milion stanovnika

PARIZ I TOKIO

URBANA REVOLUCIJA – visok tempo rasta broja

gradskog stanovništva

Industrijska revolucija nije se proširila na zemlje Latinske Amerike i Afrike, koje su bile samo izvor sirovina i radne snage za Evropu

- vremenom je došlo do NEJEDNAKOG i SPOROG URBANOG RAZVOJA.

Godina Procenat urbanizacije

1950. 29.0

1955. 30.8

1960. 32.8

1965. 34.7

1970. 35.9

1975. 37.2

1980. 39.1

1985. 41.0

1990. 43.0

1995. 44.8

2000. 46.7

2005. 48.7

2010. 50.8

2015. 52.9

SVET -

stepen

urbanizacije

1950-2015.

Populacioni trendovi i

stepen urbanizacije

Koncentracija urbanog rasta u nerazvijenim zemljama

i regionima

Razvijeni regioni Nerazvijeni regioni

Razvoj urbanizacije se prati na dva načina:

kao rast gradskog stanovništva

kao povećanje broja gradova

Redni

brojGRAD br. st. u

milionima

2014.

Redni

brojGRAD br.st. u

milionima 2030.

(procena)

1. Tokio 37,8 1. Tokio 37,2

2. Delhi 25 2. Delhi 36,1

3. Šangaj 23 3. Šangaj 30,8

4. Meksiko siti 20,8 4. Mumbaj 27,8

5. Mumbaj 20,8 5. Peking 27,7

6. Sao Paolo 20,7 6. Daka 27,4

7. Osaka 20,1 7. Karači 24,8

8. Peking 19,5 8. Kairo 24,5

9. Njujork 18,6 9. Lagos 24,2

10. Kairo 18,4 10. Meksiko siti 23,9

Aglomeracija - dominira jedan veliki grad (jezgro

aglomeracije) i teritorija koja mu gravitira -

koncentracija gradova upućenih jedni na druge

Gradovi sa najvećim brojem stanovnika Izvor: UN

Mega gradovi 2000.g.

Mega gradovi 2015.g.- projekcija

• Suburbanizacija je proces preseljavanja

gradskog stanovništva na periferiju (u

prigradska naselja)

– satelitski gradovi, gradovi trabanti, gradovi

spavaonice

Suburbanizacija Berlina

30-ih godina 20.v.

• Pseudourbanizacija - stihijski rast gradova u zemljama

u razvoju, bez prisustva gradskog načina života

–sirotinjske četvrti ili slamovi:

• bidonvili (Severna Afrika)

• favele (Latinska Amerika)

• sampani (Kina i Jugoistočna Azija)

Rohinja

Divlje naselje u Manili

Indija (Mumbaj)bidonvil u Najrobiju

Delta Mekonga

favela u Brazilu

Oko 6% Brazilaca živi u favelama

Gradska aglomeracija – londonska, moskovska, pariska

Konurbacija – Rur, Sar, severna Engleska, Šlezija ...

Megalopolis – sredina 20.v.

Šest formiranih megalopolisa:

–(“Bosvaš”) Severo-istočni - na atlantskoj obali između Bostona i Vašingtona

–(“Čikpits” ) Prijezerski- u regionu Velikih jezera između Čikaga i Pitsburga

–(“San-San”) Kalifornijski - u Kaliforniji između San-Dijega i San-Franciska

–“Tokaido” - duž tihookeanske obale između Tokija i Osake

– Engleski - na osovini London-Liverpul

– Rajnski - duž najveće vodne arterije – Rajne

- “Deltapolis” - određene teritorije Velike Britanije, Nemačke, Belgije, Holandije i Francuske (P= 230 hiljada km²; oko 80 mil.st.)

bečEvropski gradovi

Budimpešta

Beč

Beograd Madrid

London

Pariz

Rim

Vanevropski gradovi

Čikago

Melburn

Majami

Vankuver

Njujork

Šangaj

Tokio

Bombaj

Posledice urbanizacije:

• demografske promene (broj st., strukture st.),

• nekontrolisano širenje gradova,

• menjanje uslova života na Zemlji, što

podrazumeva veliko zagađenje životne sredine.

Raspored gradskog stanovništva po kontinentima

Monitoring – obuhvata sistem praćenja i analizu stanja u

životnoj sredini

Nagli razvoj gradova i nekontrolisani stihijski proces urbanizacije

ugrozili su čoveka i njegovu životnu sredinu.

Zdravlje ljudi je podređeno ekonomskim

interesima.

Hvala na pažnji.