Usporedba Hobsbawmova i Robertsova Tumačenja Industrijskog Društva u Velikoj Britaniji

Igor KrnjetaERiHP19ST.: 27.3.2015.

Usporedba Hobsbawmova i Robertsova tumaenja industrijskog drutva u Velikoj Britaniji

Svaki e povjesniar temi istraivanja pristupiti na unikatan nain te je gotovo nemogue da e se njegovi stavovi ili iznesene ideje u potpunosti poklopiti sa onima drugog povjesniara koji se bavi istom temom. Faktori koji utjeu na takvo variranje u pristupima mogu biti politika ili pak pristranost neke druge vrste kao i interes za nekim specifinim segmentom unutar teme istraivanja. Tako e netko kome je zanimljiviji ekonomski aspekt industrijske revolucije u svome radu se vie obazirati na teme te vrste od onoga koga vie zanima povijest svakodnevice toga doba. Temeljitost u obradi teme je takoer vana stavka i jedan od razloga njenog variranja ovisi o tome je li naslov monografija ili sinteza.

Tema ovoga eseja e biti analiza kako su dva povjesniara: John Roberts u Povijesti Europe i Eric Hobsbawm u Dobu revolucije pristupili, analizirali i zasebno tumaili fenomen drutva koje nastaje kao posljedica industrijske revolucije.

Ve je bila spomenuta razlika u obradi neke teme u monografiji ili sintezi i ta problematika je prisutna meu ova dva djela. Robertsova Povijest Europe je sustavna sinteza koja prati europsku prolost jo od prvih civilizacija na europskom tlu te jednostavno nije u mogunosti posvetiti previe mjesta tom fenomenu nautrb drugih koji su vaniji, dok se Hobsbawm toga dotie, i to daleko detaljnije. Valja naglasiti da njegovo djelo nije monografija koja se bavi iskljuivo industrijskom revolucijom te da samim time se ni on ne moe u veoj mjeri posvetiti toj tematici, ve objanjava taj fenomen u sklopu obraivanja tzv. doba revolucija. Roberts taj proces sagledava makrohistorijski i gotovo usputno, navodei vie - manje tipine i predvidljive uzroke i neposredne efekte revolucije, dok se je Hobsbawm pozabavio sa sagledavanjem stvari iz vie uglova. On se bavio prouavanjem rasta odnosno pada nekih privreda ili tvornikih rezultata u Velikoj Britaniji te izmeu ostaloga prouio i odnos ondanjih ljudi spram procesa industrijske revolucije u kojemu su sami sudjelovali te se bavio razlozima njihova nezadovoljstva, njihovih motivacija, zato se sele u grad itd. Za razliku od Robertsova kratkog odlomka u kojemu je suhoparno i nepristrano pristupio fenomenu industrijskog drutva, Hobsbawm je kroz razradu problematike blago iskazao svoje marksistike stavove, to je moda najbolje vidljivo u detaljnom opisu radnitva, njihovih navika i neprilika koje su ih snale za vrijeme industrijske revolucije. Kao jednu od potvrda njegovog sagledavanja tog fenomena kroz marksistiku prizmu moemo uzeti njegovo miljenje da su za vrijeme industrijske revolucije bogati iz socijalnog straha prijeili obrazovanje siromanih. Primjetna razlika je svakako i u stilu pisanja koja je takoer indikator za (ne)pristranost oba autora. Dok je Roberts skloniji strunom izraavanju i kritiki je nastrojen, to je odlika svakog autora bilo koje sinteze, Hobsbawm ima vie straninog prostora raspojasati svoj vokabular i na taj nain iskazati svoje stavove o kojima je ve bilo rijei.

to se sadraja tie, oba autora se zadravaju prvenstveno na Velikoj Britaniji te istiu njezino izvorno prednjaenje u industrijalizaciji i obojica se slau u trajanju industrijalizacije od druge polovice 18. stoljea do sredine 19. stoljea, a njihove ideje se podudaraju i u injenici da je pojaana industrijalizacija dovela do rasta gradova jer su ljudi migrirali iz sela u urbane sredine. Meutim, daleko je vie detalja u kojima se ne podudaraju, i to nisu puke cifre ili injenice u kojima se autori ne slau, ve svaki obrauje tematiku na svoj nain. Kao to je ve naznaeno, Roberts saeto prikazuje razvoj industrijskih drutava u irem, makrohistorijskom, spektru, uzima u obzir meunarodne odnose, preduvjetima se bavi suhoparno itd., dok Hobsbawm detaljnije analizira svaku pojavnost; od postotaka pada manufaktura do meuodnosa industrijalizacije sa poljoprivredom, te ak povezuje ludistike reakcije radnika i sirotinje sa nadolazeim socijalnim revolucijama, posebice sa onom koja se odvila 1848.

Naposljetku moemo ustvrditi da su oba autora pristupila problemu i obradila temu, svaki na nain koji je bio potreban kako bi potpao u kontekst samoga djela i pruio vie ili manje iscrpnu analizu fenomena razvitka industrijskog drutva. Takoer je oigledno, neovisno o politikom rakursu, da je za detaljnije pojanjenje funkcioniranja bilo kojeg, a posebice socijalnog aspekta industrijske revolucije, te uvid u povijest industrijske revolucije odozdo, odnosno iz gledita prosjenog radnika svakako praktiniji Hobsbawmom naslov, dok je Robertsov koncipiran vie udbeniki, odnosno sintetski sa pregledom najvanijih karakteristika tog procesa.Bibliografija:

1. Hobsbawm, Eric J. Doba revolucije. Evropa 17891848. Zagreb: kolska knjigaStvarnost, 1987.

2. Roberts, John Morris. Povijest Europe. Zagreb: AGM, 2002.

J. M. Roberts, Povijest Europe. (Zagreb: AGM, 2002.), 376, 377.

Eric J. Hobsbawm. Doba revolucije. Evropa 17891848. (Zagreb: kolska knjigaStvarnost, 1987.), 42 61.

Ibid, 44.

J. M. Roberts, Povijest Europe. (Zagreb: AGM, 2002.), 376.

Eric J. Hobsbawm. Doba revolucije. Evropa 17891848. (Zagreb: kolska knjigaStvarnost, 1987.), 43, 50.

Ibid, 49, 57.

Ibid, 50, 51.