Prirucnik Opci Dio

7/26/2019 Prirucnik Opci Dio

1/22

Hajrudin Hedidipl. pravnik

Uskladio i preradio: Adnan Kruko dipl. pravnik

P R I R U N I Kza polaganje opeg dijela strunog ispita

zdravstvenih radnika

Zenica, 2011. godina


2/22

OSNOVE USTAVNOG SISTEMA

I UVODNE NAPOMENE

Ustavni sistem predstavlja cjelinu Ustavnih naela i normi kojim se ureuje dravno, ekonomsko i politikoureenje, dravna organizacija i funkcije njenih organa. Ustavne norme predstavljaju temeljne norme cjelokupnog

pravnog sistema jedne drave.

Ustavni sistem Bosne i Hercegovine ine:

- Ustav Bosne i Hercegovine,

- Ustav Federacije Bosne i Hercegovine sa ustavima kantona,

- Ustav Republike Srpske.

Opim sporazumom o miru, parafiran 21.11.1995. godine u Dejtonu (Dejtonski Sporazum) potpisan

14.12.1995. godine u Parizu, dogovorena su temeljna naela dravnopravnog ustrojstva i civilnog i vojnog aspektamirovnog sporazuma.

U Ustavu Bosne i Hercegovine utvreni su: kontinuitet BiH, demokratski principi, sastav, kretanje roba,usluga, kapitala i osoba, glavni grad, simboli i dravljanstvo BiH, ljudska prava i osnovne slobode, nadlenost iodnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna Skuptina, Predsjednitvo i Vijee ministara, Ustavni sud,Centralna banka i izmjene i dopune Ustava BiH u obliku amandmana.

II INSTITUCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Parlamentarna Skuptina

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine ima dva doma i to:

1) Dom naroda koji se sastoji od 15 delegata od kojih su 2/3 iz F BiH (5 Bonjaka i 5 Hrvata) i 1/3 izRepublike srpske (5 Srba)

2) Predstavniki dom koji se sastoji od 42 delegata od kojih se 2/3 biraju na teritoriji F BiH, a 1/3 sateritorije Republike Srpske.

2. Predsjednitvo

Predsjednitvo Bosne i Hercegovine ine 3 lana: 1 Bonjak, 1 Hrvat i 1 Srbin. lanovi Predsjednitva,Bonjak i Hrvat, biraju se neposredno sa teritorije Federacije BiH, a lan Predsjednitva Srbin direktno sa teritorijeRepublike Srpske.

3. Vijee Ministara

Vijee ministara ini predsjedavajui koga imenuje Predsjednitvo BiH, a potvruje ga Predstavniki dom

Parlamenta BiH i devet ministara koji se nalaze na elu devet ministarstava. Predsjedavajui imenuje ministre.Najvie 2/3 svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije BiH.

4. Ustavni sud

Ustavni sud se sastoji od 9 lanova. etiri lana bira Predstavniki dom Parlamenta F BiH, a 2 lanaNarodna Skuptina Republike Srpske. Preostala 3 lana bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakonkonsultacije sa Predsjednitvom Bosne i Hercegovine.


3/22

5. Centralna banka

Centralna banka BiH je jedina ovlatena institucija za tampanje novca i monetarnu politiku na cijelom

podruju BiH. Osnovana je 1997. godine. Najvii organ Centralne banke BiH je Upravno vije

e koje je nadleno zautvrivanje monetarne politike i kontrolu njenog provoenja, organizaciju i strategiju Centralne banke u skladu sa

ovlatenjima utvrenim zakonom.

III NADLENOST INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Ustavom Bosne i Hercegovine utvrene su oblasti koje su u nadlenosti institucija BiH i to:

- Vanjska politika, spoljno-trgovinska i carinska politika,

- Monetarna politika, kao to je predvieno odredbama Ustava BiH o Centralnoj banci,

- Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH,

- Politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila,

-

Provoenje me

unarodnih i me

uentitetskih krivi

no-pravnih propisa, uklju

uju

i i odnose saInterpolom,

- Uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih komunikacijskih sredstava,

- Regulisanje meuentitetskog transporta,

- Kontrola zranog prometa.

Entiteti su nadleni za sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu Ustavom BiH povjerena institucijamaBiH.

IV STRUKTURA FEDERALNE VLASTI

1. Zakonodavna vlast Parlament Federacije BiH

Parlament Federacije BiH je organ zakonodavne vlasti koji ine: Predstavniki dom i Dom naroda.

1) Predstavniki dom se sastoji od 140 poslanika koji se biraju tajnim glasanjem, neposrednim izborimana teritoriji Federacije BiH.

2) Dom naroda se sastoji od po 30 delegata Bonjaka i Hrvata, kao i ostalih delegata iji je broj u istomomjeru prema 60 kao to je i broj poslanika Kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne izjanjavaju kaoBonjaci i Hrvati u odnosu na poslanike Bonjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim tijelima.

2. Izvrna vlast u Federaciji BiH

Izvrnu vlast ine: Predsjednik i Potpredsjednik F BiH i Vlada F BiH. Predsjednik F BiH predstavlja izastupa Federaciju i ef je federalne izvrne vlasti. Vladu F BiH imenuje Predsjednik uz saglasnost PotpredsjednikaF BiH, a potvruje je veinom glasova Predstavniki dom. Vladu F BiH ine Premijer koji je predjednik Vlade,zamjenik premijera i ministri od kojih svaki ima zamjenika.

3. Sudska vlast

Sudsku vlast u Federaciji BiH vre sudovi Federacije i to:

- Ustavni sud,

- Vrhovni sud,

- Sud za ljudska prava,

- Kantonalni sudovi,

- Opinski sudovi.


4/22

V STRUKTURA KANTONALNE VLASTI

Kantonalnu vlast ine: Skuptina kao zakonodavno tijelo, zatim izvrna vlast koju obavljaju Premijer i

Vlada Kantona te Kantonalno sudstvo.1. Skuptina Kantona

Skuptina je zakonodavno tijelo kantona koje se sastoji od 35 poslanika biranih neposrednim izborima,tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Kantona.

Skuptina Kantona obavlja slijedee poslove:

- priprema i dvotreinskom veinom usvaja kantonalni ustav,

- bira Premijera Kantona i kantonalne sudije,

- utvruje nadlenost kantonalnih i opinskih sudova,

- donosi ostale propise za izvravanje kantonalne nadlenosti,

-

usvaja budet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge naine osigurava potrebnofinansiranje.

2. Premijer Kantona

Premijera Kantona bira Skuptina veinom glasova od ukupnog broja poslanika na mandatni period od 4godine.

Premijer Kantona nadlean je za:

- imenovanje Vlade Kantona,

- predlaganje sudija kantonalnih sudova,

-

potpisivanje meunarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skuptina, uz suglasnostParlamenta Federacije BiH u skladu sa Ustavom,

- davanje pomilovanja za djela utvrena kantonalnim zakonima,

- podnoenje zahtjeva Ustavnom sudu F BiH radi utvrivanja da li je Ustav Kantona, predloenizakon ili zakon koji je usvojila Skuptina u skladu sa Ustavom F BiH,

- podnoenje zahtjeva Ustavnom sudu F BiH radi utvrivanja da li je predloeni ili usvojeni propiskoji donosi organ kantonalne ili opinske vlasti u skladu sa Ustavom F BiH,

- razmatranje izvjetaja ombudsmena i osiguranje uvjeta za njihov rad,

- staranje o ostvarivanju saradnje sa organima F BiH,

- vrenje i drugih poslova koje mu povjeri Skuptina.

Premijer Kantona odgovoran je za:

- provoenje politike i izvravanje kantonalnih propisa, ukljuujui i osiguranje izvravanja odlukakantonalnih i federalnih sudova,

- predlaganje i davanje preporuka iz oblasti Kantonalnog zakonodavstva,

- predlaganje budetskih prijedloga Skuptini,

- druga pitanja utvrena Ustavom i zakonom Kantona.


5/22

3. Vlada Kantona

Vladu Kantona imenuje Premijer Kantona i potvruje je Skuptina veinom glasova od ukupnog broja

poslanika. Vlada mora odraavati nacionalni sastav stanovnitva kao cjeline i osiguravati zastupljenost konstitutivnihnaroda.

Vlada Kantona nadlena je za:

- provoenje kantonalne politike i izvravanje kantonalnih zakona, odluka svakog kantonalnog ifederalnog suda i vrenje svake druge nadlenosti povjerene kantonu od federalne vlasti,

- priprema prijedlog budeta koji donosi Skuptina Kantona, osigurava saradnju Kantonalne Vlade iOmbudsmena,

- nadzor nad istragom i krivinim gonjenjem u vezi sa krenjem kantonalnih zakona, kao i nadkantonalnom policijom,

- izvravanje drugih nadlenosti utvrenih zakonom ili kantonalnim Ustavom.

4. Kantonalno sudstvo

Kanton ima sudove koji su nadleni da raspravljaju o stvarima koje ne spadaju u nadlenost opinskihsudova. Kantonalne sudije predlae Premijer Kantona, a bira ih veinom glasova kantonalna Skuptina. Nacionalnastruktura sudstva u cjelini odraava nacionalnu strukturu stanovnitva Kantona.

VI STRUKTURA OPINSKE VLASTI

Opine su autonomne zajednice u kojima se ostvaruje lokalna samouprava.

Opinsku vlast ine:

1) opinsko vijee,

2)

opinski naelnik i

3) opinski sudovi.

1. Opinsko vijee

Svaka opina ima opinsko vijee koje ine opinski vijenici birani neposredno i tajnim glasanjem naizborima u opini.

Opinsko vijee je nadleno da:

- priprema i dvotreinskom veinom glasova usvaja Statut opine, koji mora biti u skladu saUstavom, Kantonalnim Ustavom i Kantonalnim zakonodavstvom,

-

bira opinskog naelnika,- usvaja opinski budet i donosi propise o oporezivanju i na druge naine osigurava potrebno

finansiranje koje nisu osigurale kantonalne ili federalne vlasti,

- donosi i druge propise u izvravanju opinskih nadlenosti.

2. Opinski naelnik

Opinski naelnik je nadlean za:

- imenovanje i razrjeenje opinskih slubenika,


6/22

- provoenje opinske politike, izvravanje opinskih propisa i delegiranih ili prenesenih nadlenostiopini od kantonalne ili federalne vlasti,

- osigurava saradnju opinskih slubenika sa ombudsmenima,

-

podnoenje izvjetaja Opinskom vijeu i javnosti o provoenju opinske politike i svojimaktivnostima.

3. Opinski sudovi

Opina ima sudove koji su nadleni da odluuju u graanskim i krivinim stvarima, osim ako je Ustavom ilizakonima dio ove nadlenosti prenesen na drugi sud. Sudije opinskih sudova imenuje predsjednik najviegkantonalnog suda nakon konsultacije sa opinskim naelnikom.

VII GRADSKE VLASTI

Ustavom Federacije BiH utvreno je da je grad jedinica lokalne uprave i samouprave. Za podruje dvije ilivie opina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama graana formira se grad kao jedinicalokalne uprave ili samouprave u skladu sa Federalnim zakonom.

Odgovornosti grada obuhvataju:

- finansijska i poreska politika u skladu sa Federalnim, odnosno kantonalnim zakonima,

- zajedniku infrastrukturu,

- urbanistiko planiranje,

- javni promet,

- druge nadlenosti koje gradu povjeri kanton, odnosno prenese opina.

1. Gradsko vijee

Grad ima gradsko vijee koje ne moe imati manje od 15, niti vie od 30 vijenika. Gradsko vijee inijednak broj vijenika iz svake opine.

Gradsko vijee je nadleno da:

- priprema i dvotreinskom veinom usvaja Statut grada koji mora biti u skladu sa Ustavom F BiH,kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom,

- bira gradonaelnika,

- donosi budet grada,

- donosi propise o izvravanju prenesenih ovlatenja i vri druge poslove utvrene Statutom.

2. Gradonaelnik

Gradonaelnik je odgovoran za:

- imenovanje i razrjeenje gradskih funkcionera,

- provoenje gradske politike i izvravanje gradskih propisa,

- osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima,

- podnoenje izvjetaja gradskom vijeu i javnosti o provoenju gradske politike.


7/22

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

I ZDRAVSTVENA ZATITA (definicija)

Zdravstvena zatita, u smislu ovog zakona, obuhvata sistem drutvenih, grupnih i individualnih mjera,usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, blagovremenolijeenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu zatitu u okviruzdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pruaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenihmedicinskih postupaka i tehnologija, te praenjem dostignua u razvoju medicinske nauke.

II NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE

Zdravstvena zatita graana provodi se na slijedeim naelima:

1. Naelo pristupanosti zdravstvene zatite ostvaruje se obezbjeenjem odgovarajue zdravstvene zatitegraanima Federacije, koja je fiziki, geografski i ekonomski dostupna, posebno zdravstvene zatite na

primarnom nivou zdravstvene zatite.

2. Naelo pravinostizdravstvene zatite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pruanja zdravstvenezatite po osnovu rase, pola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti,

politikog ili drugog ubjeenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti,psihikog ili fizikog invaliditeta.

3. Naelo solidarnostiu zdravstvenoj zatiti se ostvaruje organizacijom sistema zdravstvenog osiguranja ukojem su svi graani obuhvaeni zdravstvenom zatitom i u kojem se bogati solidariu sa siromanim,mladi sa starim, zdravi sa bolesnim i pojedinci sa porodicama.

4. Naelo sveobuhvatnostizdravstvene zatite ostvaruje se ukljuivanjem svih graana Federacije u sistem

zdravstvene zatite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zatite koje obuhvatajupromociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, lijeenje i rehabilitaciju.

5. Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema zdravstvenezatite koja mora biti funkcionalno povezana i usklaena po nivoima, od primarnog preko sekundarnog dotercijarnog nivoa zdravstvene zatite i koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu graanima Federacije usvakoj ivotnoj dobi.

6. Naelo specijalizovanogpristupa obezbjeuje se organizovanjem i razvijanjem posebnih specijalizovanihklinikih, javnozdravstvenih dostignua i znanja, te njihovom primjenom u praksi.

7. Naelo stalnog unapreenja kvalitetazdravstvene zatite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se uskladu sa savremenim dostignuima medicinske nauke i prakse poveavaju mogunosti povoljnog ishoda ismanjivanje rizika i drugih neeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u

cjelini.

8. Naelo efikasnostizdravstvene zatite ostvaruje se postizanjem najboljih moguih rezultata u odnosu naraspoloive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvieg nivoa zdravstvene zatite, uz racionalnokorienje raspoloivih resursa.

III DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE NA NIVOU KANTONA I OPINE

Drutvena briga za zdravlje na nivou kantona obuhvata mjere za obezbjeenje i provoenje zdravstvenezatite od interesa za graane na podruju kantona, i to:

1) Donoenje zakona i podzakonskih akata iz nadlenosti kantona,


8/22

2) Ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme iz oblasti zdravstva od interesa zapodruje kantona,

3) Praenje zdravstvenog stanja stanovnitva i rada zdravstvenih ustanova na podruju kantona, kao i

staranje o provoenju utvrenih prioriteta u zdravstvenoj zatiti,4) Donoenje stratekog plana zdravstvene zatite za podruje kantona,

5) Stvaranje uslova za pristupanost i ujednaenost koritenja primarne i sekundarne zdravstvene zatitena podruju kantona,

6) Uspostava sistema poboljanja kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zatite,

7) Obezbjeenje palijativne njege za neizljeivo bolesne, odnosno umirue u saradnji sa ustanovama izoblasti socijalne zatite, karitativnim i drugim udruenjima i pojedincima,

8) Planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za ouvanje i zatitu zdravlja od zagaene ivotneokoline to je prouzrokovano tetnim i opasnim materijama u vazduhu, vodi i zemljitu, odlaganjemotpadnih materija, opasnih hemikalija, izvorima jonizujuih i nejonizujuih zraenja, bukom ivibracijama na svojoj teritoriji, kao i vrenjem sistematskih ispitivanja ivotnih namirnica, predmetaopte upotrebe, mineralnih voda za pie, vode za pie i drugih voda koje slue za proizvodnju i preraduivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrivanja njihove zdravstvene ihigijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta od interesa za kanton, u skladu sa programom mjera kojidonosi vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra nadlenog za zatituokoline,

9) Provoenje epidemioloke, zdravstveno-statistike, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekolokedjelatnosti, te unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti na podruju kantona,

10) Provoenje mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti iz svoje nadlenosti u skladu sa propisima ozatiti stanovnitva od zaraznih bolesti,

11) Spreavanje pojave zavisnosti i lijeenje s ciljem suzbijanja teih posljedica po zdravlje ovisnika,

12) Ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima o zdravstvenomosiguranju, te praenje provoenja, zatite i unapreenja tih prava,

13)

Organizaciju i rad mrtvozornike slube,14) Saradnja sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i udruenjima na poslovima

razvoja zdravstvene zatite na svom podruju.

Drutvena briga za zdravlje na nivou optine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvalitetazdravstvenih usluga, kao i obezbjeivanje finansijskih sredstava za unapreenje njihovog rada i kvalitetezdravstvenih usluga u skladu sa potrebama stanovnitva i mogunostima jedinice lokalne samouprave, u skladu sa

posebnim zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji.

IV ORGANIZOVANJE I PROVOENJE ZDRAVSTVENE ZATITE

Zdravstvena zatita provodi se u jedinstvenom sistemu zdravstvene djelatnosti, primjenom mjera primarne,specijalistiko-konsultativne i bolnike zdravstvene zatite.

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstvena zatita na primarnom nivou obuhvata:

1) Djelatnost porodine medicine,

2) Djelatnost zdravstvene zatite djece,

3) Djelatnost polivalentnih patronanih sestara u zajednici,

4) Higijensko-epidemioloku zatitu,

5) Hitnu medicinsku pomo,

6) Zatitu reproduktivnog zdravlja ena,

7) Zdravstvenu zatitu kod nespecifinih i specifinih plunih oboljenja,


9/22

8) Fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici,

9) Specifinu zdravstvenu zatitu radnika, kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem,

10) Zubozdravstvenu zatitu,

11) Laboratorijsku i radioloku dijagnostiku primarnog nivoa,

12) Apotekarsku djelatnost.

Zdravstvena zatita na primarnom nivou, pored navedenog, obuhvata:

1) Praenje zdravstvenog stanja stanovnika i provoenje mjera za zatitu i unapreenje zdravljastanovnika,

2) Prevenciju, lijeenje i rehabilitaciju bolesti i povreda,

3) Otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti,

4) Specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu mladih, naroito u osnovnim i srednjim kolama, te visokimkolama na svom podruju,

5) Imunizaciju protiv zaraznih bolesti,

6) Lijeenje i rehabilitaciju u kui,

7) Palijativnu njegu.

Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zatite provodi se i organizuje u timskom radu ukojem uestvuje najmanje zdravstveni radnik visoke strune spreme: doktor medicine, doktor stomatologije imagistar farmacije i medicinska sestra-tehniar.

SPECIJALISTIKO-KONSULTATIVNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Specijalistiko-konsultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zatite predstavljadio zdravstvene djelatnosti koja, kroz pruanje vanbolnikih usluga, obezbjeuje podrku primarnoj i bolnikoj

zdravstvenoj djelatnosti, a s ciljem poveanja stepena rjeavanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijegkorienja resursa u zdravstvu. Ovakvu specijalistiko-konsultativnu djelatnost obezbjeuje bolnica. U ciljuobezbjeenja potrebne dostupnosti zdravstvene zatite, specijalistiko-konsultativna djelatnost iz opte internemedicine, opte hirurgije, neurologije, otorinolaringologije, oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radiolokedijagnostike primarnog nivoa organizuje se tako da je korisnicima dostupna u opini njihovog prebivalita.

BOLNIKA ZDRAVSTVENA ZATITA

Bolnika zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju,zdravstvenu njegu, boravak i prehranu pacijenata u bolnicama.

V VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite:

1) Dom zdravlja,

2) Ambulanta porodine medicine,

3) Centar za mentalno zdravlje u zajednici,

4) Centar za fizikalnu rehabilitaciju,

5) Ustanova za hitnu medicinsku pomo,

6) Ustanova za zdravstvenu njegu u kui,

7) Apoteka,

8) Ustanova za palijativnu njegu,

9) Zdravstvena zatita u ustanovama socijalne zatite.


10/22

2. Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zatite:

1) Poliklinika,

2)

Centar za dijalizu,3) Bolnica,

4) Ljeilite,

5) Zavod.

3. Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene zatite:

Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene zatite su one zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uslove upogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najsloenijih oblika zdravstvenezatite iz specijalistiko-konsultativnih i bolnikih zdravstvenih djelatnosti.

4. Federalni i Kantonalni zdravstveni zavodi u koje spadaju:

1)

Zavod za javno zdravstvo F.BiH,2) Zavod za transfuzijsku medicinu F.BiH,

3) Zavod za javno zdravstvo Kantona,

4) Zavod za medicinu rada Kantona,

5) Zavod za bolesti ovisnosti Kantona,

6) Zavod za sportsku medicinu Kantona.

5. Zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava

Obrazovanje studenata i uenika za potrebe zdravstva vre fakulteti i kole zdravstvenog usmjerenja. Ubolnicama koje imaju status univerzitetska bolnica organizuju se nastava za studente fakulteta zdravstvenog

usmjerenja, dodiplomska i postdiplomska nastava. Dio nastave koji se odnosi na porodinu medicinu, djelatnostslubi u zajednici, javnog zdravstva, medicine rada, bolesti zavisnosti izvodi se u zavodima za javno zdravstvo,

zavodima za medicinu rada, zavodima za bolesti zavisnosti i domovima zdravlja koji ispunjavaju propisane uslove.Odobrenje za obavljanje nastave u zdravstvenim ustanovama, te dobijanje statusa nastavni zavod odnosno

nastavna zdravstvena ustanova, dodjeljuje javni univerzitet, na prijedlog Federalnog ministarstva, a uz prethodnopribavljeno miljenje fakulteta zdravstvenog usmjerenja.

6. Referalni centar

Referalni centar moe biti zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava uslove za obavljanjenajsloenijih oblika zdravstvene zatite. Zdravstvena ustanova koja obavlja funkciju referalnog centra, poredosnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane uz primjenu i praenje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnosticii terapiji pojedinih bolesti, u prevenciji i rehabilitaciji i koja se svojim inovativnim pristupom i realizacijomrazvojnih projekata izdvaja od drugih zdravstvenih ustanova iste djelatnosti.

VI UPRAVLJANJE ZDRAVSTVENOM USTANOVOM

1.Upravni odbor

Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor.

a) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini Federacije ima petlanova i ine ga predstavnici:

- osnivaa - tri lana, od kojih jedan mora biti u ime Federalnog ministarstva zdravstva (u daljnjemtekstu: Federalno ministarstvo),

- strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva lana, od kojih najmanje jedan mora biti iz redazdravstvenih radnika.


11/22

b) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini jednog ili vie kantona i Federacije zajedno inepredstavnici:

- Federacije - dva lana,

- kantona - osnivaa - po dva lana kojima je zdravstvena ustanova ujedno opta i kantonalna bolnica,

- kantona - osnivaa - po jednog lana, kojima zdravstvena ustanova nije ujedno opta i kantonalnabolnica.

- strunih radnika zdravstvenih ustanove - tri lana, od kojih najmanje dva moraju biti iz redazdravstvenih radnika.

c) Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini kantona ima pet lanova i ine ga predstavnici:

- osnivaa - tri lana, od kojih jedan mora biti u ime kantonalnog ministarstva,

- strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva lana, od kojih jedan mora biti iz reda zdravstvenihradnika.

d)

Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini optine ima trilana i ine ga predstavnici:

- osnivaa - jedan lan,

- strunih radnika zdravstvene ustanove - jedan lan,

- kantonalnog ministarstva - jedan lan.

Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove pod brojem 1. i 2. imenuje i razrjeava VladaFederacije BiH, na prijedlog federalnog ministra. Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove pod

brojem 3. imenuje i razrjeava Vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra.Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove pod brojem 4. imenuje i razrjeava Optinsko

vijee, na prijedlog optinskog naelnika.

e) Upravni odbor zdravstvene ustanove

Djelokrug upravnog odbora zdravstvenih ustanova u svojini Federacije, jednog ili vie kantona i Federacijezajedno, odnosno kantona ili optine, podrazumijeva sljedee:

- donoenje statuta zdravstvene ustanove,

- imenovanje i razrjeavanje direktora odnosno v.d. direktora zdravstvene ustanove,

- utvrivanje planove rada i razvoja zdravstvene ustanove,

- utvrivanje godinjeg programa rada,

- donoenje finansijskog plana i usvajanje godinjeg obrauna,

- donoenje optih akata o unutranjem ureenju i sistematizaciji poslova i druge opte akte, uskladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove,

-

odluivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana,ako zakonom nije odreeno da o odreenim pitanjima odluuje drugi organ zdravstvene ustanove,

- usmjeravanje, kontrolisanje i ocijenjivanje rada direktora,

- rjeavanje svih pitanja odnosa s osnivaem,

- odluivanje o koritenju sredstava preko iznosa utvrenog statutom zdravstvene ustanove,

- odgovaranje osnivau za rezultate rada zdravstvene ustanove,

- odluivanje o prigovoru zaposlenika na rjeenje kojim je drugi organ, odreen statutomzdravstvene ustanove, odluio o pravu, obavezi i odgovornosti zaposlenika iz radnog odnosa,

- podnoenje osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaja o poslovanju zdravstvene ustanove,

- obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom i statutom zdravstvene ustanove.


12/22

2.Direktor zdravstvene ustanove

Direktor zdravstvene ustanove ili drugi odgovarajui poslovodni organ utvren Zakonom je organ

rukovoenja u ustanovi. Direktora zdravstvene ustanove imenuje upravni odbor na osnovu javnog oglasa u skladu sazakonom. Direktor organizuje i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za

zakonitost rada. Direktor podnosi upravnom odboru pismeni izvjetaj o cjelokupnom poslovanju zdravstveneustanove jednom tromjeseno. Direktor uestvuje u radu upravnog odbora bez prava odluivanja. Mandat direktoratraje etiri godine. Po isteku mandata isto lice moe, na osnovu javnog oglasa, ponovo biti imenovano za direktora uistoj zdravstvenoj ustanovi, ali najvie za jo jedan mandatni period

3.Nadzorni odbor

Nadzorni odbor formira se za zdravstvene ustanove tipa federalnih zdravstvenih zavoda, kao i zdravstveneustanove iji je osniva jedan ili vie kantona i Federacija zajedno. Nadzorni odbor vri nadzor nad radom i

poslovanjem zdravstvene ustanove. Nadzorni odbor zdravstvene ustanove ima tri lana, i to dva u ime osnivaa, ajednog u ime zaposlenika zdravstvene ustanove, uz zastupljenost oba pola.

Nadzorni odbor ima slijedee nadlenosti:

- analizira izvjetaj o poslovanju zdravstvene ustanove,

- u vrenju nadzora nad upotrebom sredstava za rad pregleda godinji izvjetaj o poslovanju i godinjiobraun,

- pregleda i provjerava urednost i zakonitost voenja poslovnih knjiga.

VII ZDRAVSTVENI RADNICI I ZDRAVSTVENI SARADNICI

Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanjapruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obavezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke.Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom, farmaceutskom ili farmaceutskobiohemijskomfakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja.

Zdravstveni saradnici su lica koja nisu zavrila obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u zdravstvenimustanovama i uestvuju u dijelu zdravstvene zatite.

Zdravstveni radnici sa zavrenim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, odnosno srednjom kolomzdravstvenog usmjerenja, obavezni su nakon zavrenog obrazovanja obaviti pripravniki sta u trajanju od estmjeseci. Pripravniki sta je organizovani oblik strunog osposobljavanja zdravstvenih radnika za samostalan radkoji se obavlja pod nadzorom. Izuzetno od obaveze obavljanja pripravnikog staa, doktori medicine, doktoristomatologije, magistri farmacije i lica sa zavrenim fakultetom zdravstvenih studija koji su studij medicine, studijstomatologije, studij farmacije i zdravstveni studij obavili po bolonjskom procesu, ne obavljaju pripravniki sta.Pripravnik zasniva radni odnos na odreeno vrijeme radi obavljanja pripravnikog staa. Pripravniki sta ilinjegov dio moe se obavljati u obliku volontiranja u skladu sa zakonom. Zdravstvene ustanove obavezne su primatizdravstvene radnike na pripravniki sta prema kriterijumima koje e odrediti federalni ministar.

Pripravniki sta ili njegov dio zdravstveni radnici mogu obavljati kod zdravstvenog radnika visoke strunespreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje e odrediti federalni ministar.

Pripravniki sta obavlja se u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi koje ispunjavaju uslove prostora,opreme i kadra, i to ako:

1) imaju organizacione jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela pripravnikog programa zdravstvenogusmjerenja,

2) u toj organizacionoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni radnik sa poloenim stru nimispitom koji ima vii, a najmanje isti stepen strune spreme zdravstvenog usmjerenja,

3) organizaciona jedinica ima potrebnu medicinsko-tehniku opremu i prostor za uspjeno provoenjeprogramom predvienog osposobljavanja prema zahtjevima savremene medicine.

Rjeenjem federalnog ministra utvruje se ispunjenost uslova u zdravstvenim ustanovama, odnosnoprivatnoj praksi u kojima se obavlja pripravniki sta zdravstvenih radnika. Nakon obavljenog pripravnikog staa


13/22

zdravstveni radnici koji su zavrili fakultet zdravstvenog usmjerenja polau struni ispit pred ispitnom komisijomFederalnog ministarstva, a zdravstveni radnici koji su zavrili srednju kolu zdravstvenog usmjerenja pred ispitnomkomisijom kantonalnog ministarstva.

Zdravstveni radnici koji su zavrili fakultet zdravstvenog usmjerenja po bolonjskom procesu, odmah nakonzavrenog obrazovanja mogu pristupiti polaganju strunog ispita pred ispitnom komisijom Federalnog ministarstva.Zdravstveni radnici se, nakon poloenog strunog ispita, obavezno upisuju kod nadlene komore u registar

zdravstvenih radnika i time stiu pravo na izdavanje licence. Licenca je javna isprava koju izdaje nadlena komora,nakon dobijanja uvjerenja o poloenom strunom ispitu, sa rokom vaenja od est godina. Licencom zdravstveniradnik stie pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci.

Komora moe zdravstvenom radniku oduzeti licencu pod uslovima utvrenim u Zakonu o zdravstvenojzatiti. Specijalizacija je poseban vid organiziranog strunog usavravanja u cilju osposobljavanja zdravstvenihradnika sa visokom strunom spremom za struni rad iz odreene grane medicine, odnosno odreene oblastizdravstvene zatite. Subspecijalizacija je struno usavravanje doktora medicine specijalista u odreenim granamaue specijalizacije.

Specijalizacija se moe odobriti zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku koji ima izdato odobrenjeza samostalan rad, te koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi koja dodjeljuje specijalizaciju ili ima privatnu

praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme privatne prakse koji dodjeljuje specijalizaciju i kojiima najmanje godinu dana radnog iskustva u struci nakon poloenog strunog ispita.

Odobrenje za specijalizaciju, odnosno subspecijalizaciju daje federalni ministar, na osnovu godinjeg planapotrebnih specijalizacija i subspecijalizacija koji donosi na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva.

Zdravstveni radnici imaju pravo i obavezu struno se usavravati radi odravanja i unapreivanja kvalitetazdravstvene zatite.

VIII PROFESIONALNA TAJNA

Zdravstveni radnici duni su uvati kao profesionalnu tajnu sve to znaju o zdravstvenom stanju pacijenta.Na uvanje profesionalne tajne obavezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojihdunosti, te studenti fakulteta zdravstvenog usmjerenja i uenici kola zdravstvenog usmjerenja prilikom obavljanja

praktine nastave u zdravstvenim ustanovama. Na uvanje profesionalne tajne obavezna su i sva druga lica koja uobavljanju svojih dunosti dou do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta.

Povreda uvanja profesionalne tajne tea je povreda obaveze iz radnog odnosa.

IX NADZOR

Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, te privatnihzdravstvenih radnika obuhvata:

1) unutranji nadzor,

2) zdravstveno-inspekcijski nadzor.

Pored navedenih nadzora, u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi moe se provoditi provjerakvaliteta i bezbjednosti zdravstvenih usluga, u postupku akreditacije zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, odvanjskog tima ovlaenih ocjenjivaa kvaliteta, u skladu sa propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, bezbjednosti i

akreditaciji u zdravstvu.1. UNUTRANJI NADZOR

Zdravstvena ustanova obavezno provodi unutranji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica izdravstvenih radnika. Za struni rad zdravstvene ustanove odgovoran je direktor zdravstvene ustanove.

Unutranji nadzor podrazumijeva i uspostavu, razvijanje i odravanje sistema poboljanja kvaliteta ibezbjednosti zdravstvenih usluga, u skladu sa propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, bezbjednosti i o akreditacijiu zdravstvu.


14/22

2. ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR

Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i optih akata u

djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad strunim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika, te privatnihzdravstvenih radnika obavlja nadlena uprava za inspekcije. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora obavljaju

federalni i kantonalni zdravstveni inspektori. U sluaju strunog propusta zdravstvenog radnika ili povrede naelaetike i medicinske deontologije, nadleni zdravstveni inspektor ustupit e predmet na postupanje nadlenoj komori.

Zdravstvena inspekcija, pored poslova utvrenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne iHercegovine, obavlja i sljedee:

- prati i prouava obavljanje zdravstvene djelatnosti i preduzima mjere za njeno kvalitetnoobavljanje,

- nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u obavljanju zdravstvenedjelatnosti,

-

razmatra podneske pravnih i fizikih lica koji se odnose na nadzor iz utvr

ene nadlenosti i opreduzetim radnjama i mjerama pismeno obavjetava podnosioca,

- preduzima preventivne aktivnosti u cilju spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbognedostataka I nepravilnosti u provoenju ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakonakoje se nalau rjeenjem.

U obavljanju inspekcijskih poslova, zdravstvena inspekcija, pored nadlenosti utvrenih propisom oinspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi na osnovuuslova propisanih Zakonom o zdravstvenoj zatiti F BiH.

Ako zdravstveni inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora uoi nepravilnosti, odnosno povredepropisa, a nije nadlean direktno postupati, obavezan je obavijestiti nadleni organ uprave o uoenimnepravilnostima, odnosno povredama propisa, te traiti pokretanje postupka i preduzimanje propisanih mjera.

Zakon o zdravstvenoj zatiti objavljen je dana 02.08.2010. godine u Slubenim novinama F.BiH, broj: 46/10, a

stupio je na snagu dana 10.08.2010. godine.


15/22


16/22

- provoenje obavezne imunizacije provi djeijih zaraznih oboljenja,

- lijeenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja,

-

zdravstvenu zatitu graana iznad 65 godina ivota, pod uvjetom da po

lanu doma

instva nemajuprihode vee od prosjene plae na podruju Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu,

- lijeenje narkomanije,

- slubu prikupljanja krvi.

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret sredstava obaveznog zdravstvenogosiguranja Kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo korienje u skladu sa nainom utvrenimzakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenogosiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi zdravstvenog osiguranja kod zavodazdravstvenog osiguranja kantona, saglasno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona.

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zatitu, iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbamaovog zakona, osigurano lice ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne

zdravstvene zatite. Osigurano lice bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zatite naperiod od najmanje godinu dana. Ovo pravo moe ostvariti samo osigurano lice ije svojstvo utvruje Kantonalnizavod zdravstvenog osiguranja I izdaje mu zdravstvenu knjiicu.

II PROIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Radi osiguranja prava iz zdravstvene zatite, odnosno obima prava koja nisu obuhvaena obaveznimzdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo kantona moe uvesti proireno zdravstveno osiguranje.

Ukoliko zakonodavno tijelo kantona uvede proireno zdravstveno osiguranje, odlukom e odrediti vidovezdravstvene zatite, odnosno prava i pogodnosti koja se osiguravaju proirenim zdravstvenim osiguranjem, visinudoprinosa za proireno zdravstveno osiguranje, uvjete i nain pristupanja proirenom obaveznom zdravstvenomosiguranju, kao i nain poslovanja proirenog zdravstvenog osiguranja. Za provoenje proirenog zdravstvenog

osiguranja obrazuju se posebni fondovi ije se poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova.

III DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Graani-osiguranici mogu za sebe i za svoje lanove porodice dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjemosigurati dodatna prava iz zdravstvene zatite koja nisu obuhvaala obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Uvjete inain korienja prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvruju zavodi dobrovoljnog zdravstvenogosiguranja. Zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja finansiraju se iz premija dobrovoljnog zdravstvenogosiguranja koje plaaju graani, preduzea ili druga pravna lica.

IV NAKNADA TETE

Osigurano lice obavezno je kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi tetu:

1) Ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja na osnovu neistinitih ili netanihpodataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neistiniti, odnosno netani ili je primanje ostvarilo nadrugi protupravan nain, odnosno u veem obimu nego to mu pripada,

2) Ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja uslijed toga to nije prijavilopromjenu koja utie na gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za tu promjenu.

a. Osigurana lica su obavezna sama podnositi prijave ili davati odreene podatke u vezi sa svojimpravima i obavezama.

Zakon o zdravstvenom osiguranju objavljen je dana 25.12.1997. godine u Slubenim novinama F.BiH, broj:

30/97, sa izmjenama i dopunama objavljenim u Slubenim novinama F.BiH, broj: 7/02, 70/08 i 48/11.


17/22

PROPISI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA

ZAKON O RADU

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos.Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora

o radu.Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.Ugovor o radu ne moe se sklopiti sa licem koje nije navrilo 15 godina ivota. Lice izmeu 15 i 18 godina

ivota (maloljetnik) moe se zaposliti pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili nadlene zdravstene ustanovepribavi potvrdu kojom dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

UGOVOR O RADU

Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno vrijeme i na odreeno vrijeme. Ugovor o radu koji nesadri podatak u pogledu trajanja smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme. Ugovor o radu na odreenovrijeme ne moe se sklopiti za period dui od dvije godine. Ako zaposlenik izriito ili preutno obnovi ugovor o raduna odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopneugovore o radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e seugovorom o radu na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno.

Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj ili usmenoj formi. Ugovor o radu u pismenoj formi sadri,naroito, podatke o:

1. Nazivu i sjeditu poslodavca,

2.

Imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu zaposlenika,3. Trajanju ugovora o radu,

4. Danu otpoinjanja rada,

5. Mjesto rada,

6. Radno mjesto na koje se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova,

7. Duini i rasporedu radnog vremena,

8. Plati, dodacima na platu, naknadama, te periodima isplate,

9. Trajanju godinjeg odmora,

10. Otkaznim rokovima kojih su se duni pridravati zaposlenik i poslodavac,

11. Druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrenim kolektinim ugovorom.

Umjesto podataka navedenih u takama 7. do 11. u ugovoru o radu moe se naznaiti odgovarajuci zakon,kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su ureena ta pitanja.

Prilikom zakljuenja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad, koji ne moe trajati due od est mjeseci.

RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino.Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zaklju io

ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario punoradno vrijeme. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika odtetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost


18/22

zaposlenika. Ovakvi poslovi kao i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, uskladu sa zakonom. Pri ostvarivanju prava na platu i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom. Ovakvoskraeno radno vrijeme izjednaava se sa punim radnim vremenom.

U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slicnimsluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtijev poslodavca, obavezan je da radi due od punog radnogvremena.

Zaposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno.Meutim i u sluaju dobrovoljnog i obaveznog prekovremenog rada on ne moe trajati due od 10 sati

sedmino.

ODMORI I ODSUSTVA

Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na dnevni odmor od 30 minuta, izmeu dva uzastopnaradna dana na odmor od najmanje 12 sati neprekidno i na sedmini odmor od najmanje 24 sata neprekidno.

Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaeni godinji odmor od najmanje 18 radnih dana.

Zaposlenik koji je maloljetan ima pravo na odmor od najmanje 24 radna dana, a zaposlenik koji radi na poslovimagdje je radno vrijeme skraeno po osnovu tetnog uticaja uslova rada na njegovo zdravlje ima pravo na godinjiodmor od najmanje 30 radnih dana.

Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor niti mu se moe isplatiti naknada umjestokoritenja godinjeg odmora.

ODSUSTVO SA RADA

Zaposlenik moe odsustvovati sa rada uz naknadu plate (plaeno odsustvo) od 7 radnih dana u jednojkalendarskoj godini u sluaju stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti ili smrti ueg lana porodice, odnosnodomainstva.

Poslodavac moe zaposleniku odobriti neplaeno odsustvo, a duan je to uiniti u sluaju zadovoljenja

vjerskih, odnosno tradicijskih potreba zaposlenika u trajanju od etiri dana u jednoj kalendarskoj godini.

ZATITA ENE I MATERINSTVA

Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo u trajanju od jednegodine neprekidno. Na osnovu nalaza ovlatenog lijecnika ena moe da otpone poroajno odsustvo 28 dana prijeoekivanog datuma poroaja. ena moze koristi krae poroajno odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije porodjaja.

Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom najmanje do jedne godine ivota ima pravo da radipolovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ima pravo da radi polovinu punogradnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno due trajanje ovog

prava. Ovo pravo moe koristiti i zaposlenik otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.ena ne moe biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u sluaju ako je zaposlena na

rukovodeem mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i socijalne zatite, odnosno ako enamora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u ciljuobavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad.

NAKNADA TETE

Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokuje tetuposlodavcu, duan je tetu naknaditi. Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanjeprouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaenetreem licu. Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duan zaposleniku naknaditi tetu

po opim propisima obligacionog prava.


19/22

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Ugovor o radu prestaje:

1. Smru zaposlenika,

2. Sporazumom poslodavca i zaposlenika,

3. Kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno navri 40 godina staa

osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugaije ne dogovore,

4. Danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti,

5. Otkazom poslodavca odnosno zaposlenika,

6. Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme,

7. Ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca danom

stupanja na izdravanje kazne,

8.

Ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri

mjeseca - poetkom primjene te mjere,

9. Odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisani otkazni rok, ako:

1. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga,

2. zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog odnosa.

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da jezaposlenik odgovoran za tei prijestup, ili za teu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode

da ne bi bilo osnovano oekivati od posodavca da nastavi radni odnos. U sluaju lakih prestupa ili lakih povredaradnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moe otkazati bez prethodnog pismenog upozorenjazaposleniku. Zaposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka, u sluaju da je

poslodavac odgovoran za prestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi biloosnovano oekivati od zaposlenika da nastavi radni odnos.

Otkaz se daje u pismenoj formi, uz obrazloenje razloga za otkaz.

ZATITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavca obavezati da:

1)

vrati zaposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajueposlove i isplati mu naknadu plate u visini plate koju bi uposlenik ostvario da je radio i naknadi mu tetu, ili

2) isplatiti zaposleniku:

- naknadu plate u visini plate koju bi zaposlenik ostvario da je radio,

- naknadu tete za pretrpljenu tetu,

- otpremninu na koju zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,

- druge naknade na koje zaposlenik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.


20/22

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe zahtjevati odposlodavca ostvarivanje toga prava. Zatitu svoga prava zaposlenik moe traiti i pred nadlenim sudom u roku odjedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu

prava iz radnog odnosa.

Zakon o radu objavljen je dana 28.01.1999. godine u Slubenim novinama F.BiH, broj: 43/99, stupio je na

snagu dana 05.11.1999. godine, sa izmjenama i dopunama objavljenim u Slubenim novinama F.BiH, broj:

32/00 i 29/03.


21/22

PENZIJSKO-INVALIDSKO OSIGURANJE

I POJAM I STICANJE PRAVA IZ PENZIJSKO-INVALIDSKOG OSIGURANJA

Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za sluaj invalidnosti, starosti,smrti i fizike onesposobljenosti. U ova prava spadaju:

1) pravo na starosnu penziju,

2) pravo na invalidsku penziju,

3) pravo na porodinu penziju,

4) prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou,

5) pravo po osnovu fizike onesposobljenosti

1.Starosna penzija

Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kada navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina penzijskogstaa ili kada navri 40 godina penzijskog staa bez obzira na godine ivota.

2.Invalidska penzija

Osiguranik, kod koga je utvrena prva kategorija invalidnosti stie pravo na invalidsku penziju:

- ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinupenzijskog staa,ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu,

- pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje

jednu treinu razdoblja od navrenih najmanje 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti,raunajui radni vijek na pune godine.

Osiguranik kod koga je utvrena prva kategorija invalidnosti do navrene 30. godine ivota stie pravo nainvalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da prije nastankainvalidnosti ima navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednugodinu osiguranja. Invalidnost, u smislu ovog zakona, postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena u zdravstvenomstanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom van rada ili boleu koje se ne moguotkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije, postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnogmjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti. Promijenjena radna sposobnost postojikod osiguranika koji moe da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovoraju njegovim tjelesnim i

psihofizikim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije. Gubitak radne sposobnosti postoji

kod osiguranika koji u predhodno navedenom sluaju ne moe obavljati poslove.

3.Porodina penzija

Porodinu penziju mogu ostvariti lanovi porodice :

1) Brani drug,

2) Djeca roena u braku, van braka, usvojena, pastorad koju je osiguranik izdravao, unuad i druga

djeca bez roditelja koju je osiguranik izdravao do svoje smrti.

Porodinu penziju moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom utvrenopravo na izdravanje.


22/22

lanovi porodice stiu pravo na porodinu penziju, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od uvjeta:

- ispunio uvjete za starosnu penziju,

- po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku penziju;

- bio korisnik starosne ili invalidske penzije.

Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi porodicestiu pravo na porodinu penziju bez obzira na duinu penzijskog staa osiguranika.

4.Novana naknada za fiziku onesposobljenost

Fizika onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili znaajanuonesposobljenost organa ili dijelova tijela to pogorava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva vei napor zazadovoljavanje ivotnih potreba, bez obzira da li je na taj nain prouzrokovana invalidnost ili ne.

Pravo na novanu naknadu zbog fizike onesposobljenosti stie osiguranik ija je fizika onesposobljenostu iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom.

Vrste fizike onesposobljenosti na osnovu koje se stie pravo na novanu naknadu kao i procenat takveonesposobljenosti utvruje se zakonom.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju objavljen je u 23.07.1998 u ''Slubenim novinama F.BIH''

br.29/98, sa izmjenama i dopunama objavljenim u Slubenim novinama F.BiH, broj: 49/00,32/01,73/05,59/06 i

04/09.

Documents

Prirucnik Opci Dio