Intenzivna poljoprivredaStariji oblik poljoprivrede, poznatiji kao ekstenzivna poljoprivreda, koristio se jo od samih poetaka u obliku nomadske poljoprivrede. Tada su obitelji i plemena bili znatno manji nego danas narodi, te je taj oblik proizvodnje bio sasvim dovoljan. Meutim, poinju se razvijati sve vea i vea plemena i naselja, postupno se poveavaju do naroda i nacija te gradova i megalomanskih gradova. Sada vie nije dovoljno par ljudi da prehrane sve stanovnike, potrebna je automatizacija i proizvodnja na veliko kako bi se postigao eljeni rezultat, odnosno prehranio cijeli grad tokom itave godine. Javila se potreba za velikim promjenama.Tijekom 16. stoljea poela je masovna proizvodnja u poljoprivredi. Pojavila se u Velikoj Britaniji. Tu je promjenu omoguio veliki rast broja stanovnika, odnosno industrijska revolucija. Polako se irila na ostale dijelove Europe i veina poljoprivrednika poela je ulagati u svoje raneve. Pojavom traktora i postupnom mehanizacijom raneva, nastaju farme. Tako je gotovo cijela Europa prela na intenzivni tip poljoprivrede, odnosno poela je ulagati poveu svotu za poljoprivrednu proizvodnju.Farme vie nisu mjesta na kojima se ljudi bave svakakvim vrstama poljoprivrede, nego su se specijalizirale: farme peradi, farme krava, svinja To su ogromna postrojenja koja jednom gradu ili cijeloj dravi donose ogromne koliine hrane na dnevnoj bazi. I po zimi i po ljeti dobivamo i jaja, i narane, i jabuke, Najvee se farme nalaze u Rusiji. Doseu do nekoliko bilijuna kvadratnih metara i zapoljavaju ogromnu koliinu radnika. Takve farme nadilaze sva naa oekivanja i proizvode za trite cijeloga svijeta. Najvea se zove Ivolga i pokriva povrinu od 15 000 000 000 kvadratnih metara preko Rusije i Kazahstana, a sastoji se uglavnom od polja ita. Kako ima ogromne koliine proizvodnje, tako i ogromne koliine zarade svakog tjedna. Farma je 2007.g. prodana za 300 000 000 dolara i jo uvijek uspjeno radi.Ali, nije sve tako bajno, postoji i mranija strana svega. 2008.g. New York Times objavio je video o nehumanom muenju ivotinja na najveoj farmi pataka u Americi. Pie kako stotine patkica umiru svaki dan zbog dehidracije, gladi i ozljeda. Ako malo bolje razmislimo, nije okrutnost samo na toj jednoj farmi. Na svim farmama ivotinje ive u nehumanim uvjetima prenapuene, prenakrcane, bez dovoljno vode i hrane Farme, industrijalizacija i modernizacija openito doveli su nas do zlostavljanja ivotinja samo zbog bogatstva.

S druge strane, taj nain proizvodnje nije dobar ni za nas. Kakve su to svjee rajice usred zime? Jedemo samo genetski modificiranu (GMO) hranu. Ne samo to ih dobivamo i zimi, nego uope nemaju okusa kojeg ima rajica i sve su savrenog okruglog oblika. Najvei je proizvoa i utemeljitelj genetski modificirane hrane Monsanto. On je stvorio plan kako unititi starinske sorte i zamijeniti ih otpornijima. Tako je rajicu mijeao s otrovnim brljanom, uz objanjenje da e takva biljka biti otpornija na vremenske neprilike, razne bolesti te kukce. Ta milijarderska kompanija danas ima vie od 80% oranica svijeta. Toliko se proirila zahvaljujui autorskim pravima na GMO sjeme koje naplauje ak i malim poljoprivrednicima na ije je oranice to sjeme posijala majka priroda preko kukaca i vjetra. Postoji jo jedna vie zastraujua stvar koju imamo zahvaljujui Monsantu. Oni su uspjeli unijeti pesticide i razne druge otrove, od kojih je najvaniji Bt toksin, u samo povre. Bt toksin u nae tijelo dakle ulazi hranom. Najgora stvar je ta, da Bt toksin u naem tijelu ostaje zauvijek i prenosi se na dijete u majinskoj utrobi preko krvi. Ali, naalost, veina hrane koju kupujete danas, bilo meso, voe ili povre, je na neki nain genetski modificirano i tetno za nas. Te namirnice dobivamo iz zemalja kao to su Brazil, Argentina, Kanada, a SAD je 2013.g. bila najvei proizvoa GMO hrane.Jo jednu vanu stvar treba uoiti. Poljoprivreda se automatizirala, uveli smo traktore, kombajne Takoer, poljoprivrede nema bez transporta i izvoza, a izvoza nema bez prijevoznih sredstava. Moemo lako zakljuiti da je poljoprivreda poela jako ovisiti o petrokemiji. Odnosno, ako skau cijene nafte, skau i cijene hrane. Zapravo, najvei problem intenzivne poljoprivrede je taj to ovisi o mnogim drugim granama industrije i stvarima kao to su transport, reklamiranje i sl. Ako bi samo jedna grana industrije bila oteena na neki nain, mi bismo ostali bez hrane, ostali gladni.Ta nas poljoprivreda dovodi na rub popasti, na rub siromatva, a da toga nismo ni svjesni. Nismo ni svjesni da je poljoprivreda ta koja je stvorila kmetove i robove, odnosno velike socijalne razlike te jo mnogo toga loeg ega se uope nismo ni dotakli kao npr. siromatva i sl. Mislim da vam se sada ideja o nomadskoj poljoprivredi i ne ini tako loa.Matija Bai, Marin Glavota, Josip PavoeviIzvori:http://matrixworldhr.com/2011/10/26/psihopatija-na-djelu-u-sto-nas-je-pretvorila-intenzivna-poljoprivreda/http://www.businessinsider.com/worlds-largest-farm-ivolga-2011-2http://nacinzivota15.blogspot.com/2012/04/intenzivna-poljoprivreda.htmlhttp://en.wikipedia.org/wiki/Intensive_farming