Knjiga_cudesan Svet Racunovodstva

8/3/2019 Knjiga_cudesan Svet Racunovodstva

http://slidepdf.com/reader/full/knjigacudesan-svet-racunovodstva 1/18

ÛDESAN SVIJET RAÛNOVODSTVA

8

1. ûdesan svijet ra~unovodstva

“Onaj koji u~i a ne misli, izgubljen je. Onaj kojimisli a ne u~i, u velikoj je opasnosti.”

(Konfucije)

Velik je broj povjesni~ara koji pridaju odlu~uju}i zna~aj u iz-gradnji kapitalisti~kog modela privre|ivanja protenstantizmu idvojnom knjigovodstvu.

Max Weber je poku{ao dokazati kako je protestantizam kao vjerskarevolucija odigrao odlu~uju}u ulogu u stvaranju kapitalisti~ke svije-

sti i samog kapitalizma. Autor dvojnog knjigovodstva je, po nalazi-ma akademika Stipeti}a, Dubrov~anin Benko Kotrulji}, diplomat,trgovac i ekonomist koji je ìvio u XV. stolje}u.

Kada postoji neznatan broj tran-sakcija u jednom mjesecu, mogu}eje kronolo{kim redom evidentirati

poslovne doga|aje koji }e sluìtikao podsjetnik {to se je i za{to, tekada dogodilo. Me|utim, kada po-stoji velik broj transakcija i kada seshvatilo da pojedine transakcijemogu imati i imaju zna~ajnog utje-

caja na bogatstvo pojedinca, dvojno ra~unovodstvo, zajedno sknjigovodstvom, postalo je nu`nost bez koje se nije mogla

upravljati i razvijati privredna aktivnost na u~inkoviti na~in.Iako je pri~a zapo~ela primjenom ra~unovodstva u trgovini ifinancijskoj industriji, ra~unovodstvo je s vremenom postalosnaàn instrument svim poduzetnicima, bez obzira na kojimpodru~jima djeluju. Dobrobit {to ju je donosilo ra~unovodstvoprihvatili su i vladari koji su ispunjavali obveze iz ugovora {to suih imali sa svojim podanicima. Ova lijepa pri~a koju sam Vamispri~ao nije se odvijala glatko. [tovi{e, povijest je prepuna

slu~ajeva samovolje vladara koji su tro{ili koliko su htjeli. Podani-ci, posebno feudalci, suprotstavljali su se rastro{nosti vladara po-bunama koje su zavr{avale u lokvama krvi. Koji put su pobje|ivalivladari, koji put feudalci, dok su kmetovi uvijek pla}ali.



ÛDESAN SVIJET RAÛNOVODSTVA

9

Jedan takav ugovor imamo iu na{oj povijesti iz 1102. go-dine, poznat kao Pacta Con-venta. Me|utim, vladari senisu dràli slova Ugovora

kada su se osjetili dovoljno ja-kima da nametnu svoju volju po-danicima. Kad bi stanje postalo

nepodno{ljivo, tada bi se feudalci pobunili i problem bi serje{avao na bojnom polju. Vjerojatno najpoznatiji slu~aj zbiose 15. lipnja 1215. godine kada je Ivan Bez Zemlje bio prisi-ljen popustiti svojim feudalcima poznatom Magna Carta Li-bertatum koja je postala temeljem mnogih ustavnih rje{enja u

mnogim zemljama dolaze}eg kapitalizma. Valja znati da je Ma-gna Carta Libertatum imala velik utjecaj na Ustav Sjedinjenih Ameri~kih Dràva.

“General koji dobiva bitku obavlja mnogekalkulacije prije nego bitka otpo~ne. General kojigubi bitku, obavlja prije nje tek nekoliko kalkulacija.Na taj na~in mnogo kalkulacija vodi ka pobjedi, maloka porazu.”

(Sun-tzu)

Porezna presija vladara bila jedetonator koji je pokretao pobu-ne. U to vrijeme suveren je tro{io,a parlament mu je odobravao

uvo|enje poreza. Sna`ni Parla-ment u Engleskoj suprotstavljao sevelikoj poreznoj presiji pa se smatra da je Engleska za vrijemeElizabete Velike ostvarila svoj napredak upravo zahvaljuju}i



VRIJEME I NJEGOVO ZNAÊNJE

14

Op}enito se smatra da se brzinaprotoka vremena na kraju XX.

stolje}a u odnosu na njegov po~etakpove}ala desetak puta. Vrijeme po-trebno pje{aku da prije|e 100 me-tara vjerojatno se nije bitno promi-jenilo, ali to se svakako ne odnosina avion, automobil, a da ne govo-rimo o raketi koja na po~etku XX.stolje}a zapravo nije ni postojala.

2. Vrijeme i njegovo zna~enje

Linearno kretanje vremena predstavlja standardnu klasifika-ciju vremena odre|enu duìnom dana, odnosno godine, {to jezapravo definirano kretanjem zemlje oko svoje osi, odnosno

oko sunca.

Vrijeme je nelinearano u realnom ̀ ivotu. Zahvaljuju}i razvo-ju tehnologije, vrijeme se progresivno ubrzava. Uzmimo primjeriz obi~nog ìvota. Razli~ito je vrijeme potrebno da odre|enu(jednaku) udaljenost prije|u prosje~ni mladi ~ovjek od 20 godi-na i prosje~ni pedesetogodi{njak.

“Normalno odrastao ~ovjek uop}e ne razmi{lja oprostoru i vremenu. Po njegovom mi{ljenju, on je stim pitanjima ra{~istio jo{ u djetinjstvu. Ja sam se,

me|utim, razvijao tako sporo da su prostor i vrijemezaokupljali moje misli kad sam bio ve} odrastao...”(Albert Einstein: Moja teorija)

“Ono {to je pro{lo, vi{e ne postoji; ono {to }e biti, jo{nije do{lo. Postoji samo ona to~ka u kojoj se sastajupro{lo i budu}e. U toj to~ki cijeli je na{ ìvot...”

(L. N. Tolstoj)

“Vrijeme je ono od ~ega je satkan na{ ìvot.”(Shakespeare)





RIZIK I NJEGOV UTJECAJ NA @IVOT OBITELJI

22

se, naprimjer, ne}e jednako ocijeniti najava o padu te~aja dolaraod strane nekog gra|anina ili deviznog stru~njaka. Ovo nikakone zna~i da se ne moè dogoditi da }e gra|anin bolje predvidjetibudu}e kretanje te~aja od deviznog stru~njaka. Ipak, to~nijepredvi|anje gra|anina u odnosu na te~ajnog stru~njaka nazvat}emo eksces. Op}enito gledaju}i, smisao cjelokupnog obrazov-nog sustava je u osposobljavanju u~enika/studenta da, temeljem

analize i dijagnoze, ponudi {to bolju prognozu. Kada kaèmo {tobolju prognozu, tada mislimo naprognozu koja }e {to je mogu}e ma-nje odstupati od budu}eg doga|aja.Tako se, na primjer, u neprofesio-nalnim krugovima preba~aj planaposlovne aktivnosti, svejedno je liobitelji ili tvrtke, ne smatra lo{im

planiranjem. Zapravo, ocjena je liplan dobro ili nije dobro postavljenodre|ena je razlikom u~injenog iplaniranog. [to je razlika manja, to

U obi~nom razgovoru ~esto rabimo rije~i kojima iskazujemomogu}nost odre|enog doga|anja, npr: izvjesno je ili nije izvje-sno, vjerojatno ili nije vjerojatno, sigurno }e se dogoditi ili nije

sigurno da }e se dogoditi, itd. [to je rasprava utemeljenija, tj. {tosu sudionici predmeta rasprave obrazovaniji, to je i zna~aj nave-denih mogu}nosti za cjelokupnu ocjenu doga|aja va`niji. Tako

3. Rizik i njegov utjecaj na ìvot obitelji

“Rizik se mijenjaobrnuto od znanja.”

Irving Fisher,

The Theory of Interest (1930.)

“Oni koji kaù da je te{ko biti na vrhu,nisu nikad bili na dnu.”

(Joe Harvey)



RIZIK I NJEGOV UTJECAJ NA @IVOT OBITELJI

23

je plan bolji. Ovo zbog toga jer preba~aj plana (ostvareno ve}e od

planiranog) zna~i da smo podcijenili resurse, a podba~aj plana(ostvareno manje od planiranog) da smo ih precijenili, odnosnoda nismo dobro predvidjeli doga|anja za planirano razdoblje.Prema tome najbolje je ako smo u~inili:

Planirano – Ostvareno = 0

“U trenutku uspjeha ne zaboravljaj svoje neuspjehe.”(kineska poslovica)

Meteorologija je dobar primjer. Iako ~esto meteorolozima osporava-mo uspje{ne prognoze (mogu}i su ekscesi da se prognoza ostvari sve}im vremenskim pomakom prije ili kasnije u odnosu na prognozu),oni ipak bitno doprinose smanjenju neizvjesnosti budu}eg vremena.Koji je zna~aj predvi|anja vremena najbolje pokazuje ~injenica da jeprognoza vremena u ratnim uvjetima vojna tajna. To~na prognozavremena bitno je smanjila broj `rtava u najve}oj vojnoj operaciji II.

svjetskog rata: iskrcavanje u Normandiji 6. lipnja 1944. godine.Upravo kratkoro~na prognoza da }e se od 5. na 6. lipanj vrijemepopraviti, omogu}ila je saveznicima da iznenade njema~ke snage naNormandiji. Raspolaganje to~nom vremenskom prognozom od stra-ne saveznika (i neraspolaganje od strane njema~kih snaga) rezultiraloje smanjenjem broja `rtava u toj presudnoj bici II. svjetskog rata.



RAÛNOVODSTVO

58

Ljudska aktivnost sastoji se odmnogih razli~itih, ponekad i kon-tradiktornih doga|aja. Neke odnjih imaju malu ili nikakvu vrijed-nost i prestaju postojati u trenutkukad se dogode. Neke pak aktivno-sti mogu imati dalekose`ne poslje-dice za bilo kojeg pojedinca/obitelj/tvrtku/dràvu. Ljudi su od pamtivi-jeka bili skloni biljeìti doga|aje uvezi s njihovim poslovnim i inimaktivnostima. Funkcioniranje bilo

koje poslovne aktivnosti nezamisli-vo je bez evidencije. Na po~etkuone nisu bile sustavne, ve} pojedi-na~ne, a cjelinu je, temeljem fra-gmentarnih zapisa, stvarala osobakoja je upravljala cjelokupnim pro-cesom. Bilo bi nezamislivo i nereal-no o~ekivati da se mogla izgraditi

piramida u starom Egiptu bezsa~injenog plana izgradnje podije-ljenog u operativne planove (dioni-ce/etape). Svaki je dio potom razra-|en u detaljnom operativnom pla-nu i, temeljem operativnog plana,odre|ena su potrebna sredstva pu-tem budèta.

5. Ra~unovodstvo

“Upozoravam te da se dobrim i urednim vo|enjemknjigovodstva stje~e sposobnost dobro pregovarati,trgovati i zaraditi.”

(Benedikt Kotruljevi})

“Na dug ni{ta nijeskupo.”

(~e{ka poslovica)

Izgradnja pojedine etape piramide potom se usporedila s pla-nom. Eventualna odstupanja bila su predmetom analiza kako biizgradnja piramide ko{tala {to manje.



RAÛNOVODSTVO

59

Iako je ra~unovodstvo zna~ajno doprinijelou identifikaciji porezne sposobnosti poreznogobveznika, njegov najzna~ajniji doprinos je usustavnom pra}enju, gotovo bi mogli re}i“snimanju”, funkcioniranja/poslovanja po-

slovnog subjekta. Uredno i objektivno putemra~unovodstva snimamo doga|anja iz ìvota

obitelji/tvrtke/dràve da bismo mogli identificirati

razloge za{to je neka obitelj/tvrtka/dràva bila uspje{ana, a druga nije. Inajobi~nija kalkulacija je nerje{iv za-datak ako nemamo podataka o njezi-noj strukturi, odnosno o cijeni dijelo-va koji ~ine kona~ni proizvod/uslugu,dakle output. Moèmo si zamisliti daje ra~unovodstvo mozaik koji se sa-

stoji od mnogih poslovnih doga|ajakoji su svaki za sebe tek kockica, diocjelovite slike u tehnici mozaika.

“Ra~unovodstvo je umjetnost interpretacije, mjerenjai povezivanja rezultata ekonomskih aktivnosti.”

(Meigs, R. F.; Meigs, W. B.)

Sama evidencija dobija svoje zvjezdane trenutke tek analizomdoga|anja, jer je tek analizom, u odnosu na na{a pro{la iskustvas jedne strane i s druge strane na iskustva drugih, mogu}e ocije-niti u~inkovitost na{ih napora. U prvom slu~aju koristimo vla-stitu pro{lost kako bismo optimalizirali svoju budu}nost. U dru-

gom slu~aju radi se o komparativnoj analizi susporedivim drugim subjektom s kojim se

moèmo i trebamo uspore|ivati uodre|enom vremenskom razdoblju.Na taj na~in moèmo identificiratijesmo li i koliko smo dobro radili.Kao {to iz ìvota znamo, tek se

vi{eputnim ponavljanjem stje~evje{tina koja }e ostvariti rezultat uznajmanje tro{kove. Na{ bi narod re-

kao: “prvi ma~i}i se u vodu bacaju”.



POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA)

62

6. Popis imovine i obveza (inventura)

Prvi korak u upravljanjuva{om imovinom je da identifi-cirate {to zapravo imate i koli-ko vrijedi to {to imate. Potom

valja identificirati i sve obvezekoje ima va{a obitelj. Kada odvrijednosti imovine oduzmeteukupne obveze, dobit }ete netovrijednost imovine ili va{e bogatstvo. Pritom je va`no da se unajve}oj mogu}oj mjeri rukovodite informacijama s trì{ta.

Prema tome, na{e bogatstvo dobijemo ako je:pri ~emu je:

I – O = K

I – imovina,O – obveze iK – kapital ili neto imovina odnosno na{e bogatstvo.

“Nebriga prema imovini ibogatoga u~ini siroma{nim.”(latinska poslovica)



POPIS IMOVINE I OBVEZA (INVENTURA)

63

Kaè se: “Nikad ne kupuj ku}u od onog koji ju je sagradiove} od onog koji ju je naslijedio”. Za{to? Upravo zato {to ku}aza onog koji ju je izgradio vrijedi beskrajno mnogo, jer su uku}u ugra|ene mnoge emocije, strahovanja i nade koje imajuveliku vrijednost za onog koji je ku}u izgradio, ali ne i za poten-cijalnog kupca ku}e.

Inventura, prema tome, predstavlja popis svih sredstava i ob-veza na odre|eni dan, kako bi se uskladilo stvarno stanje imo-

vine i obveza sa stanjem u poslovnim knjigama.

Tijek popisa imovine i obveza uobi~ajeno je sljede}i: utvr|ivanje stvarnog koli~inskog stanja utvr|ivanje vrijednosti izra~un vrijednosti imovine/obveza i utvr|ivanje vi{kova/manjkova.

Me|utim, kada provodite popis prvi put, dobro je da osim

identifikacije vrste imovina/obveza za svaki pojedini oblik imo-vine/obveze utvrdite u kakvom je stanju i u kojoj je funkciji od-nosna imovina/obveza.

Tako, na primjer, stan u kojem stanujete valja identificiratikao imovinu i koji bi dohodak, da ga iznajmite, donio vama kaovlasniku. Ovo je nu`no iz razloga {to se stan kao imovina moèu kona~nici pokazati kao obveza. Naime, osim odràvanja sta-na, potrebno je pla}ati cijeli niz ra~una koje vi, recimo, te{kopodmirujete jer vam je nedovoljan teku}i dohodak. Takav slu~aj

imamo kada nakon niza godinagra|ani tre}e ìvotne dobi stanuju uza njih prevelikom stanu, jer su sedjeca u me|uvremenu odselila, asupru`nik je umro. U takvim slu~a-jevima imovina moè donositi obve-ze i u kona~nici se pokazati kao pre-velika obveza. Ispravno razmi{ljanje

bi bilo da se stan u kojem vlasnik sta-nuje nekom iznajmi/proda (ve}istan), a da se od dohotka, temeljemiznajmljivanja, iznajmi ili kupi manji

“Imanje vrijedi, znanje vrijedi vi{e;ako propadne imanje ostaje znanje.”

(latinska izreka)



BILANCA STANJA I BILANCA USPJEHA

78

7. Bilanca stanja i bilanca uspjeha

Bilanca stanja je popis iprikaz cjelokupne imovine iobveza na odre|eni dan.Uobi~ajeno je da se bilanca

sastavlja na kraju kalendar-ske godine, odnosno na krajuobra~unskog razdoblja.

Temelj za sastavljanje bi-lance stanja je popis imovine iobveza (inventura) kojeg smoprethodno sa~inili. Imovinapredstavlja sve ono s ~im raspolaèmo, bez obzira na na~in na

koji smo do{li do imovine. Tako, na primjer, ukoliko smo kupi-li automobil na kredit, na{a se imovina pove}ala za vrijednostautomobila, ali su nam se pove}ale i obveze za iznos odobrenogkredita. U svoju aktivu upisat }emo sve oblike imovine podijeliv{ije na kratkoro~nu, koju }emo koristiti do jedne godine, idugoro~nu, s vijekom upotrebe preko jedne godine.

Nakon {to od ukupne aktive oduzmemo obveze koje imamo,dobijemo neto imovinu (kapital) ili iznos na{eg bogatstva.

“Za stvaranje velikog bogatstvapotrebna je velika neustra{ivost iopreznost, a kada ga dobijete, potrebnoje deset puta vi{e pameti da ga zadrìte.”

(N. M. Rothschild)

Iako se bilanca stanja sastavlja godi{nje, mogu}e je zamisliti ipovremene bilance koje morate sa~initi zbog nastanka stanovi-tih doga|aja. Ukoliko ste potpisali (pred)bra~ni ugovor, dobroje sastaviti po~etnu bilancukako biste znali s koje pozicije

kre}ete u ìvot. Nije rijedakslu~aj da ~in vjen~anja isto-dobno zna~i i dodatne kratko-ro~ne kreditne obveze koje,





ANALIZA BILANCE STANJA I BILANCE USPJEHA

90

8. Analiza bilance stanja i bilanceuspjeha

Petar i Marija su o~ito uz zna~ajne materi-jalne pote{ko}e zavr{ili {kolu. Njihovi su seroditelji morali zna~ajno odricati mnogih

uobi~ajenih stvari kako bi omogu}ili djeci daimaju bolje {anse u odnosu na {anse koje suoni imali u njihovim godinama. Skromnostroditelja je o~ita u ~injenici da nisu èljelitro{iti na vjen~anje i tek su na inzistiranjedjece posudili novac kojeg vjerojatno ne}euzeti nazad.

Mladi bra~ni par na najbolji na~in vra}a ro-

diteljima: rade, {tede i tako stvaraju pretpo-stavke za bolje budu}nost. Iako je ovo samopri~a o mogu}em odre|enju Petra i Marije te

na~inu rje{avanja problema, ne treba olako misliti da takvihslu~ajeva nema. Ima ih i vi moète biti jedan takav slu~aj.

[to nam brojke govore?O~ito je da bilanca stanja Petra i Marije ne omogu}uje kupnju

stana na kredit u kojem bi mladi bra~ni par savio svoje gnijezdo.

Kreditni je potencijal svake tvrtke/obitelji limitiran odnosom vlasti-tog kapitala i obveza. Pritom vrijednost radne snage kao imovine,uslijed mnogih razloga, nije pouzdana. Vidjeli smo da dràva svojimporezima i doprinosima zna~ajno utje~e na vrijednost radne snage.Stoga bi bilo razumno u procjeni zaduènosti obitelji vrijednost rad-ne snage isklju~iti. Odnos obveza i imovine (umanjene za vrijednost

radne snage), trebao bi iznositi 2 : 1. Taj odnos ne vrijedi tijekomcijelog poslovnog ciklusa, ali je parametar kojeg se svakako valjapridràvati.

“Idealist vjeruje da ne treba gledati nakratak rok; cinik ne vjeruje u va`nost

dugog roka; realist zna da ono {to jeu~injeno kratkoro~no odre|ujedoga|aje dugoro~no.”

(Sydney J. Harris)



ANALIZA BILANCE STANJA I BILANCE USPJEHA

91

piti dovoljno sredstava da nakon isteka slijede}e godine, ukoli-ko budu i dalje {tedili, kupe stan. Svjesni su da }e im se {tednjaumanjiti za iznos anuiteta, ali i mogu}nosti investiranja }e sezbog anuiteta smanjiti. Razvidno je da }e i pove}anje obiteljimalo pri~ekati. Ukoliko njihovi roditelji postanu bake i djedovismanjit }e se prihodi, a pove}ati rashodi upravo u vrijeme kada

im je potrebna {tednja kako bi ostvarili minimum blagostanja ismanjili rizike kojima su izloèni.

Iako su se Petar i Marija pona{ali krajnje racionalno, nisunapustili rizi~no podru~je, odnosno i dalje su u zoni zabrinjava-ju}eg rizika.

Mogu}e je zamisliti da, s obzirom da imaju radnog iskustva,umjesto u stan svoju {tednju investiraju u dodatno obrazovanje.U svom su poslu lako mogli prepoznati (iako nije pravilo) dabolje obrazovani djelatnici ostvaruju ve}e prihode od onih kojeimaju niè kvalifikacije. Istodobno su u svojim tvrtkama mogliuo~iti da otkazi brè i lak{e dolaze manje obrazovanim djelatni-cima. I inovacije u poslovanju zahtijevaju dodatnu izobrazbu.Sve bi to oni lako mogli uo~iti i tako smanjiti rizike kojima suizloèni.

Poslovna banka, osim toga, traì u~e{}e du`nikada bi primjereno osigurala naplatu kredita i tekpotom odobrava hipotekarni kredit. Oni na krajugodine imaju 105.000 kuna i mogli bi dobitikredit od 300.000 kuna, {to je nedostatno zakupnju stana. Njihov }e se podstanarski statusi u sljede}oj godini nastaviti. Ukoliko nebude krize i ukoliko jedan od supru`nika

ne ostane bez posla, mogu}e je da }e sku-

“Imu}ni misle da je ljubav najva`nija. Siroma{niznaju da je to novac.”

(Gerald Brennan)



USVOJITE BUD@ETI KONTROLIRAJTE SUTRA[NJICU

104

9. Usvojite budèt i kontrolirajtesutra{njicu

Vidjeli smo da bilanca uspjeha svo-jim rezultatom utje~e na pove}anje/smanjenje bilance stanja, odnosno

na{eg bogatstva. Vidjeli smo da se gos-podarstvo ne kre}e pravolinijski, ve}da oscilira, a oscilacije smo identifici-rali kao cikluse. Ciklusi su prisutnisvuda oko nas, a i mi smo sami jedanciklus. U vremenu se, prema tome, mijenjaju: realna visina pla}a(nominalna se ne smanjuje), mogu}nost zaposlenja, uvjeti podkojima moèmo dobiti kredit za rje{avanje na{eg stambenog

problema ili kupovinu nekretnina kao investiciju. Ista je pri~a sdionicama ili obveznicama. Neprestano se pojavljuju rizici.Mnoge od njih moèmo identificirati i amortizirati. Neke ni-smo u stanju predvidjeti i oni nas iznenade, tako da je ìvot na{eobitelji pun neizvjesnosti, a ponekad i tjeskobe. O svim tim imnogim drugim pitanjima moramo voditi ra~una kako bismo usada{njosti osigurali budu}nost. Na{ narod kaè: “Kako }e{ sija-ti tako }e{ i èti”. Narodna izreka potvr|uje do sada napisano:

valja voditi brigu o tome {to imamo, kao i o tome {to èlimoposti}i s time {to imamo.

U ovom dijelu najprije moramo odgovoriti:za{to nam treba budètkako se pona{aju gra|ani Hrvatske sa svojim dohocima ikoliko {tedekako sa~initi kratkoro~ni budèt ikako sa~initi dugoro~ni budèt.

“Nitko nije zadovoljan svojim bogatstvom,niti nezadovoljan svojom pame}u.”

(Antoinette du Liger Deshoulieres)

“Ako ne moète promijenitisvoju sudbinu, promijenitesvoje pona{anje.”

(Amy Tan)



USVOJITE BUD@ETI KONTROLIRAJTE SUTRA[NJICU

105

9.1. Za{to nam treba budèt

Svaki se dohodak, bez obzira radi li se o obitelji, tvrtki ilidràvi, dijeli na potro{nju i {tednju. To je zakon ljudskog ìvlje-

nja. Me|utim, ukoliko obitelj, tvrtka ilidràva tro{e vi{e od raspoloìvog dohotka,tada je potro{nja ve}a od dohotka i ostvaru-

jemo negativnu {tednju koju nazivamo defi-citom ili gubitkom i koja ne doprinosi mir-noj i manje rizi~noj budu}nosti, ve} pove}avana{e rizike i ìvot nam postaje neizvjesniji.

Formalno prikazano, dohodak se dijeli na:

Y = C + S

pri ~emu je: Y – dohodak odnosnog sektoraC – potro{nja odnosnog sektoraS – {tednja odnosnog sektora.

Ukoliko nema {tednje, tada je S = 0 pa na{ izraz glasi:

Y = C

Ukoliko postoji negativna {tednja, tada imamo:

Y – S = C

Zamijenimo li negativnu {tednju i istu definiramo kao kredit(L), tada imamo odnos:

Y + L = C

Iz relacije je lako zaklju~iti da potro{nja moè biti jednaka do-

hotku ili ~ak ve}a od njega. U prvom slu~aju {tednja je jednakanuli, a u drugom slu~aju imamo negativnu {tednju. Imamo li ne-gativnu {tednju, zapravo imamo dug kojeg o~ekujemo podmiritiu idu}em razdoblju, u budu}nosti. Iz tako definiranog odnosa

“Budèt je broj~ana provjerava{ih najcrnijih slutnji.”

“Neplanirati,zna~i planiratineuspjeh.”

(B. Franklin)



NA KRAJU – POÊTAK

142

10. Na kraju – po~etak

Pro{la je godina dana. Napo~etku smo 2009. godine.Svaka od na{ih promatranihobitelji krenula je u novugodinu s novim o~ekivanji-ma. Da podsjetimo, u 2008.

godini Ivan i Zlatka nisu{tedjeli iako su u odnosu na2007. godinu pokazali damogu manje tro{iti od zara|enog. Petar i Marija su u{tedjeli vi{enego {to su planirali. Josip je u{tedio vi{e nego {to je planirao, ali,zbog “ìvljenja na visokoj nozi”, manje nego {to bi to bilo primje-reno s obzirom na visinu njegove pla}e.

Kada se bilanci stanja pribroji bilanca uspjeha, dobijemo novu

bilancu stanja. Upravo smo to u~inili za svaki na{ slu~aj.Petar i Marija odustali su od kupovine stana. Inflacija i mogu}a

gospodarska kriza ~inili suim se suvi{e mogu}ima, kaoi mogu}nost da se zbogmogu}e krize dovedu u goripoloàj nego {to su ga imalina po~etku 2008. godine.

Oni su uloìli svoju {tednju ikona~no raspolaù vlasti-tom imovinom koju su sami stekli. I dalje njihova materijalnapozicija nije bitno smanjila rizik, ali “lak{e se di{e”.

Bilanca stanja Petra i Marije na dan 31.12.2008.

Aktiva Pasiva

Vrijednost rada Petra 4.653.941,00 Pozajmica od roditelja 25.000,00Vrijednost rada Marije 2.016.938,00 Vlastiti kapital 6.750.879,00

Dionice 105.000,00

Ukupno 6.775.879,00 Ukupno 6.775.879,00

“Novac i mudrost dvasu novca.”

(indijska poslovica)

“Ako si pa`ljiv na kraju kao na po~etku, sprije~it }e{neuspjeh.”

(Lao-Ce)



NA KRAJU – POÊTAK

143

Njihova investicija od 105.000kuna donijela im je i prvi doho-dak od kapitala u iznosu od7.350 kuna. Planirali su jednakuosobnu potro{nju kao i pro{legodine. Analizirali su svojupro{logodi{nju potro{nju i znajuda bi mogli jo{ “stisnuti” da nema

inflacije za koju ne znaju kada }eusporiti. I usporavanje inflacijemoè im donijeti probleme. Bit}e dobro ako uspiju ostvariti plankoji su si postavili.

Bilanca uspjeha za razdoblje 1.1. – 31.12.2009.

Ukupni prihodi 187.350,00

Pla}e 180.000,00

Prinos na dionice 7% 7.350,00

Ukupni rashodi (osobna potro{nja) 85.000,00

[tednja 102.350,00

Ivan i Zlatka su u 2009. godini odlu~ili provesti dogovoreno

i tako popraviti svoj materijalni poloàj. Rije{ili su se ku}e zaodmor. Prodali su je za 680.000 kuna ~ime su u pro{loj godiniostvarili {tednju od 81.060 kuna. Oni se ipak ne zavaravaju dasu u{tedjeli. Svjesni su da su prodali imovinu koju mo`da u pr-vom popisu i nisu dobro procijenili. Bilo kako bilo, dobivenimnovcem smanjili su svoj kredit kod poslovne banke. Sada im jekredit puno manji pa }e servisiranje kredita u 2009. godini za-htijevati manje izdatke, a to }e rezultirati dodatnom {tednjom.

Documents

Knjiga_cudesan Svet Racunovodstva