Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016 Razvojne perspektive … · 2016-11-18 · 7 Okt 2016 Br 10 Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016 Razvojne perspektive Zapadnog Balkana

Azra VukovićNacionalni parkovi Crne GoreRazvijamo održivi turizam

Vukota Stankovićfarmer i proizvođač kozjeg siraMladi da prepoznaju benefite poljoprivrede

Džervin HodovićDandiBiznis graditi korak po korak

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 1

0

Okt

obar

201

6. Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016

Razvojne perspektiveZapadnog Balkana

IMPR

ESU

M

6 Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016Razvojne perspektive Zapadnog Balkana

Broj 10Oktobar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Economic Conference Montenegro 2016Development perspectives of the Western Balkans

Dzervin Hodovic, manufacturer of leather fancy goods DandiBusiness is creativity

Azra Vukovic, director of National Parks of MontenegroRecord number of tourists

Vukota Stankovic, farmer and goat cheese producerDifficult and lucrative business

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

34

69

80

102

48

54

72

4

Broj 10 Oktobar 2016.

Vukota Stanković,farmer i proizvođač

kozjeg siraTežak i isplativ posao

Azra Vuković, direktorica JP Nacionalni parkovi Crne GoreRekordna turistička posjeta

Doing Business 2017Crna Gora na 51. mjestu

Samit Evropske unije i Jugoistočne EvropeRazvoj u investicijamai zajedničkim infrastrukturnim projektima

Konferencija CEFTAPojednostavljivanje i usklađivanje carinskih procedura u Regionu

Džervin Hodović, proizvođač kožne galanterije DandiBiznis je kreativnostvaralaštvo

76

100

94

90

71

68

5


Listajući Glasnik...

1988.»Zlatno sunce« nikšićkoj Željezari

Na prvom jugoslovenskom takmičenju u unapređenju uslova, zaštite i humanizacije rada, najveće priznanje: statuu »Zlatno sunce« dobila je Željezara »Boris Kidrič« iz Nikšića. U ob-razloženju za dobijanje ovog prestižnog priznanja napisano je da je Željezara uvođenjem

savremene tehnologije znatno smanjila povrede na radu i profesionalna oboljenja, a povećala je produktivnost.

Doprinos humanizaciji radnih uslova ova fabrika je dala i kroz brojne inovacije kojim je unaprijedila uslove na poslu.

U Željezari imaju Službu zaštite na radu u kojoj radi 38 zaposlenih i Centralnu komisiju koja se bavi ovom djelatnošću. Zabilježeno je da je tokom 1987. godine u ovoj fabrici bilo najmanje povreda u poređenju sa jugoslovenskim metalurškim prosjekom, objavio je Glasnik 1988.

2010.Crna Gora među 20 top destinacija

Vodeći izraelski finansijski časopis The Marker svrstao je Crnu Goru među 20 top destina-cija u 2010. godini. U ovom časopisu naša zemlja je predstavljena kao destinacija koja ima neobičnu prirodu. Prema pisanju The Marker-a naročito je zanimljiv južni dio granice sa

Albanijom gdje se nalazi fantastična Valika plaža, koja je raj za surfere.

Iz Nacionalne turističke organizacije saopšteno je da je prošle godine zabilježen značajan rast pos-jeta turista iz Izraela. Monstat je obavijestio da su turisti iz ove zemlje tada ostvarili 20,2 hiljade noćenja. Nacionalna turistička organizacija takođe je najavila da će u februaru 2010. godine prvi put predstaviti objedinjenu crnogorsku turističku ponudu na sajmu u Tel Avivu, zapisao je Glasnik 2010.

6


janović, dok je drugog dana specijalni gost bio premijer Milo Đukanović, sa kojim je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković vodio razgovor o ekonomskim kretanjima tokom decenije ponovo uspo-stavljene nezavisnosti, kao i o regionalnoj perspektivi.

Na marginama skupa je održana radionica na kojoj je predstavljena njemačke inicija-tiva o pronalaženju partnera u zemljama Zapadnog Balkana.

Dvodnevna Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016 »Razvojne per-spektive Zapadnog Balkana«, koju je

Privredna komora Crne Gore organizovala u saradnji sa Komitetom za istočno-evrop-ske ekonomske odnose iz Berlina, održana je 27. i 28. oktobra u hotelu Splendid.

Najznačajniji regionalni ekonomski skup, koji se održava šesti put u Budvi, okupio je preko 500 učesnika - predstavnika vlada, poslovne zajednice i stručne javnosti Bal-kana i Njemačke, te izazvao veliku pažnju medija.

Podsjetimo, godišnji skupovi o ekonomi-ji koje organizuje Privredna komora Crne Gore, posebno su dobili na značaju nakon Berlinske konferencije, održane 2014. go-dine, kada se ovaj skup našao u Završnoj deklaraciji predsjednika vlada Zapadnog Balkana i EU. Tako je i na ovogodišnjem Samitu u Parizu, održanom 4. jula, Konfe-rencija Montenegro 2016. najavljena kao nastavak Samita o Berlinskom procesu, na nivou privrede.

Na otvaranju ovogodišnje Konferencije govorio je predsjednik Crne Gore Filip Vu-

7


Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016

Razvojneperspektive

ZapadnogBalkana

Zemlje Regiona treba da nastave da rade na daljem međusobnom povezivanju s ciljem ostvarivanja većeg nivoa ekonomske efikasnosti i konkurentnosti, poručeno je na skupu u Budvi.

8


Uvodne riječi

Mijušković: Bez ubrzanog rasta, evropski nivo biće nedostižan

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je podsjetio da je ovaj skup 2014. godine prepoznat kao jedna od godišnjih konferencija o Zapadnom Balkanu kroz koje je

definisan Berlinski proces.

- Razvojne perspektive Zapadnog Balkana glavna su tema ovogo-dišnje Konferencije. Sve zemlje Regiona su se opredijelile da svoju budućnost usmjere ka Evropskoj uniji. To nije cilj sam po sebi, već usvajanje evropskih normi koje su nužan preduslov dostizanja evropskog kvaliteta života i standarda stanovništva u cjelini. Poje-dine od naših zemalja već su članice Evropske unije, dok se ostale nalaze u različitim fazama procesa pridruživanja, ali su tom cilju posvećene uprkos kompleksnom trenutku u kojem se ona nalazi – rekao je Mijušković.

Prema njegovim riječima važno je da i prije formalne političke in-tegracije u Evropsku uniju budu preduzete intenzivnije mjere koje će omogućiti i ubrzati ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

Dinamika ekonomskog razvoja zemalja Regiona je različita, doda-je on, a u prosjeku nijesu još dostigle ni 40% evropskog razvoja. To-kom poslednjih deset godina Region je rastao prosječnom stopom od 1,4%, a Evropska unija od 1%.

- Ovo jasno govori da ukoliko Region ne ubrza rast, evropski nivo će ostati nedostižan. Veće investicije i povećanje privatne potro-šnje su među glavnim pokretačima rasta. Konkurentnost naših privreda napreduje određenim tempom, ali je to još uvijek daleko od željenog nivoa. Oporavak je doveo do daljeg stvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru, ali stopa nezaposlenosti i dalje je ve-oma visoka. Uprkos napretku u fiskalnoj konsolidaciji, visok nivo javnog duga u većini zemalja u Regionu i dalje predstavlja problem i svojevrsnu kočnicu ekonomskog razvoja.– rekao je on.

Predsjednik Komore je naglasio da značajan spoljnotrgovinski disbalans ostaje izazov u većini naših zemalja, kao i rastuće uče-šće javnog duga u BDP-u.

Evropska unija, kaže, prepoznaje regionalnu ekonomsku saradnju kao preduslov za jačanje ekonomija naših država, zbog čega podr-žava projekte njihovog povezivanja.

- Ovo podrazumijeva izgradnju savremene i kvalitetne infrastruk-

9


ture, koja će omogućiti bolju valorizaciju svih mjera koje naše Vlade donose u cilju ostvarenja nesmetanog protoka ljudi, roba i kapitala. No, izgradnja infrastrukture sama sebi nije cilj, jer je be-skorisna bez potrebnih zakonskih i tehničkih pretpostavki i svega ostalog što osigurava njeno cjelovito i efikasno korišćenje – sma-tra Mijušković.

Podsjetio je da su u Crnoj Gori započeti veliki kapitalni infrastruk-turni, turistički i energetski projekti, ili su u fazi dogovora, što tre-ba da doprinese većoj uposlenosti kapaciteta, rastu zaposlenosti i ukupne ekonomije.

- Procjenjuje se da će za narednih pet godina ulaganja u energeti-ku inositi 1,5 milijardi eura, u saobraćajnu infrastrukturu dvije mi-lijarde, a u turističke kapacitete i više od pet milijardi eura – naveo je on.

Predsjednik crnogorske Komore je izrazio očekivanje da će raz-mjena informacija i iskustava na Konferenciji pružiti koristan doprinos u pravcu realizacije pozitivnih ekonomskih perspektiva Zapadnog Balkana, a da će tome pomoći i međukompanijski raz-

govori privrednika tokom trajanja skupa.

Izvršni direktor Komiteta za istočno-evropske ekonomske odnose Michael Harms je podsjetio da je cilj Berlinskog procesa poboljša-nje saradnje između država Zapadnog Balkana i Evropske unije i jačanje regionalne, što je, smatra, proces koji pospješuju konferen-cije poput crnogorske.

- Zajednički nam je cilj jačanje cijelog regiona smještenog između Jadrana i Dunava kao glavne investicione lokacije. Njegova naj-veća snaga je u tome što uprkos svim problemima i dalje održava niz različitih ekonomskih odnosa. Mi možemo i moramo koristiti ovu snagu u cilju prevazilaženja njegove slabosti, a to je relativno mala veličina tržišta pojedinačnih država. Tako je, sa 620.000 sta-novnika, Crna Gora najmanja zemlja u regiji, međutim, kroz blisku ekonomsku saradnju sa drugima, može mnogo bolje da iskoristi svoje velike prednosti, na primjer u turizmu. Izgledi da postanu dio najveće svjetske ekonomske regije čini vaš zemlje zanimljivim lo-kacijama za investiranje – rekao je Harms.

On je istakao da već sada polovinu robnog prometa Region ostva-

Regionalna ekonomska saradnja je preduslov za jačanje ekonomija država Balkana.

10


ruje sa EU. U 2015. godini vrijednost trgovinske razmjene između Njemačke i Balkana, uključujući i Hrvatsku, bila je 11,7 milijardi eura, što je povećanje od više od 15 odsto u odnosu na prethodnu, a pozitivan trend se nastavlja.

Prema podacima Komiteta za istočno-evropske ekonomske odno-se, za prvih osam mjeseci 2016. godine bilateralna trgovina sa Sr-bijom je porasla 12 odsto, Hrvatskom 13, Makedonijom 16, Kosovom 20, Albanijom 54, a sa Crnom Gorom za 78 odsto.

- Iskustvo nam pokazuje da, dugoročno, intenziviranje trgovine prati porast njemačkih direktnih investicija u regionu – naglasio je Harms.

Prema njegovim riječima njemačke kompanije su poznate po te-meljnim procjenama prije donošenja odluke o ulaganju. Pouzdan okvir, transparentni birokratski procesi, izostanak korupcije - to su odlučujući preduslovi koje oni uzimaju u obzir. Međutim, jednom kada donesu odluku o investiciji lokaciji, njemačke kompanije su pouzdani partneri.

On je kazao da će na Konferenciji biti riječi o brojnim temama, po-sebno potencirajući značaj one koja se odnosi na obuku stručnih kadrova. Podsjetio je da Komitet za istočno-evropske ekonomske odnose akcentuje važnost ovoga kroz program stipendiranja »Zo-ran Đinđić« njemačke industrije. U saradnji sa Saveznim ministar-stvom za ekonomsku saradnju i razvoj, kao i Fondacijom dr Zoran Đinđić, 600 stipendista završilo je praksu u njemačkim kompanija.

- Vaše kompanije mogu profitirati direktno iz ovog programa jer će naći dobre radnike stručno osposobljene i sa međunarodnim po-slovnim kontaktima. Promocija malih i srednjih preduzeća je ta-kođe u našem fokusu, jer ona čine okosnicu održivog ekonomskog razvoja. Vrlo je značajan dijalog predsjednika komora Zapadnog Balkana, jer zajedno možemo učiniti da naše kompanije uspostave nove saradnje – zaključio je Michael Harms.

Zamjenik generalnog direktora za evropsku politiku u Ministar-stvu za ekonomiju i energiju Savezne Republike Njemačke Andre-as Obersteller je ocijenio da će ovogodišnja Konferencija produbiti saradnju te zemlje i Regiona sa fokusom na specifične projekte.

On je iznio podatak o ovogodišnjoj, rekordnoj, robnoj razmjeni te zemlje i Zapadnog Balkana (uključujući Sloveniju i Hrvatsku), koja je za proteklih sedam mjeseci već prevazišla ukupnu iz 2010. godi-ne (od 14,5 milijardi eura).

- Vjerujemo da strateški infrastukturni projekti predstavljaju ve-liku priliku za uspostavljanje dugoročne saradnje Njemačke i ove regije. Takođe, vjerujemo i da će povećanje izvoznih kapaciteta na Balkanu doprinijeti njegovoj dobrobiti i prosperitetu. Ove procese njemačka podržava na tri nivoa – organizovanjem Berlinskog pro-cesa, promovisanjem inostranih trgovačkih i investicionih aktiv-nosti u Regionu, te kroz mjere podsticaja bilateralne razmjene u sektorima kao što su zdravstvo i energetska efikasnost- rekao je on.

Dodao je da se sve ovo radi da bi se doprinijelo stabilnom i predvi-dljivom poslovnom ambijentu i njemačke kompanije zaštitile od rizika.

-Jer one su te koje odlučuju da li žele da negdje investiraju i kreira-ju nova radna mjesta. Zato je bitno da naše zemlje partneri stvore privlačno okruženje za ulaganje. Jako sam zadovoljan na pruženoj prilici da tokom ove konferencije još jednom dobijemo priliku da

promovišemo poslovne potencijale Zapadnog Balkana njemačkim preduzetnicima – rekao je Obersteller, dodajući da su kompani-je iz te zemlje posebno zainteresovane za dugoročnu saradnju u oblasti energetike (u svijetlu gradnje trans-atlantskog gasovoda i planirane interkonekcije), zaštite životne sredine, infrastrukture i turizma.

Prema njegovoj ocjeni, pomenuta saradnja se dodatno može una-prijediti, čemu Savezna njemačka komora pruža ključnu podršku.

Naglasio je podršku te zemlje integracionim procesima Regiona.

- Njemačka će podržavati zemlje Zapadnog Balkana u nastavku njihovog puta ka Evropskoj uniji. To ćemo činiti kao prijatelji, ali i sa dozom kritike koja je usmjerena ka boljitku – kazao je on, do-dajući da ova zemlja pozdravlja napredak u regionalnoj saradnji koji podstiče Berlinski proces.

Takođe je istakao zainteresovanost Njemačke da učestvuje u ra-zvoju dualnog stručnog obrazovanja koje će investitorima obez-bjediti adekvatnu radnu snagu.

- Stručno osposobljavanje je investicija u budućnost, u svakom smislu - smatra on.

Obersteller je pozvao prisutne da učestvuju na konferenciji kojom će se u Berlinu, 16. decembra, obilježiti decenija CEFTA sporazuma, ujedno ističući značaj koji ova zona slobodne trgovine ima za ra-zvoj regionalne saradnje.

- Budite uvjereni da će njemačka Vlada nastaviti da posebno foku-sira odnose sa Zapadnim Balkanom. Mi želimo da podržimo razvoj vaših zemalja i da imamo udio u tome - zaključio je on.

Međudržavna saradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme su osnovni preduslov rasta investicija zapadnog Balkana, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i dodao da je potreban eko-nomski model koji se zasniva na rastu izvoza i ulaganja.

On je kazao da su države Balkana čvrsto na putu evropskih inter-gracija, ali i da EU podržava razvoj Regiona preko fondova i drugih oblika investiranja u infrastrukturne projekte.

- Udruženo djelovanje i prihvatanje činjenice da je zapadno bal-kansko tržište atraktivnije kao regionalno, a ne zatvoreno nacio-nalnim granicama, jeste prvi korak ka uspješnoj realizaciji inve-sticija, kazao je Lazović.

On je dodao da je Zapadni Balkan kao dio Mediterana, uvijek bio intersantan trgovinski čvor ostalim zemljama Evrope i ostatka svijeta.

- Međudržavna saradnja, politička stabilnost i ekonomske refor-me su osnovni preduslov rasta investicija na Zapadnom Balkanu. Potreban nam je ekonomski model koji se zasniva na rastu izvoza i investicija. Reforme u oblasti vladavine prava su ključne da bi kapital bio siguran, odnosno došle zdrave invetsticije. Crna Gora i ostale zemlje su učinile veliki napredak u unaprijeđenju pravnog poretka, ali je još izazova pred nama - rekao je Lazović.

Crna Gora je, zaključio je on, otvorena za svaki vid produktivne sa-radnje u Regionu.

Naša perspektiva je optimistična, jer je naša stopa ekonomskog rasta među najvišim u Evropi, a znamo da možemo više. Naše je da sprovodimo strukturne reforme i vodimo održivu politiku javnih finansija - riječi su potpredsjednika Vlade.

11


Predsjednik Crne Gore FIlip Vujanović kazao je da je Konfe-rencija u Budvi prilika da se dodatno afirmišu vrijednosti Berlinskog procesa za razvoj Zapadnog Balkana.

- Prije svega, iskazujem zadovoljstvo za organizaciju ove važne konferencije koja još jednom potvrđuje visoku vrijednost djelo-vanja Privredne komore Crne Gore i njen doprinos afirmaciji eko-nomskog razvoja Crne Gore. Posebno poštovanje suorganizatoru Komitetu za istočno-evropske ekonomske odnose. Odabir teme, Razvojne perspektive Zapadnog Balkana – kao i sadžaji njenih pa-nela uz učešće eminentnih eksperata garantuju uspjeh ove konfe-rencije – rekao je on.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u Berlinskom procesu pre-poznala jasnu razvojnu šansu, jer on doprinosi poboljšanju infra-strukture i boljem korišćenju resursa kroz energetiku.

- Pripremljenost projekata daljeg unapređenja željezničke i ener-getske infrastrukture obezbijedila je donacije kroz instituciju Za-padno Balkanskog Investicionog Okvira (WBIF) i to za rekonstruk-ciju dijela željezničke pruge Beograd - Bar, kroz Crnu Goru, i za nastavak izgradnje 400kV dalekovoda Pljevlja - Višegrad - Bajina Bašta. Crna Gora, valorizujući svoje energetske potencijale i visok nivo energetske povezanosti sa Italijom kroz izgradnju podvodnog kabla postaje energetsko čvorište za transport električne energije sa Zapadnog Balkana prema Italiji i tržištu Zapadne Evrope – riječi su Vujanovića.

On je predstavio napredak zemlje u evroatlantskim integracija-ma. Naglasio je da je Crna Gora na pragu punopravnog članstva u NATO, te da je 11 zemalja ratifikovalo protokol o tome, a do polo-

Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović

Berlinski proces

razvojna šansa

vine naredne godine realno je da će to učiniti i ostali. I put ka EU je otvoren i Crna Gora je lider Zapadnog Balkana u ovom procesu. Osvrnuo se i na ekonomska kretanja od obnove nezavisnosti Crne Gore, rekavši da zemlju karakteriše dinamičan ekonomski razvoj. Tome su između ostalog doprinijele direktne strane investicije od 7,3 milijarde eura, što je najveći iznos u Evropi.

- Sve je to Crna Gora postigla zahvaljujući svojim prirodnim resur-sima, geografskom položaju, ali i državnoj politici koja je stvarala povoljni poslovni ambijent - smatra Vujanović.

Zaključuje da postignuti rezultati u posljednjoj deceniji, iskazani kroz makroekonomske pokazatelje, jasno potvrđuju dinamičan razvoj.

- Treba istaći i značaj trgovine u ekonomskom rastu i razvoju na-šeg regiona. Transformacija međunarodnih ekonomskih odnosa Crne Gore obezbijeđena je između ostalog i našim pridruživanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2012. godine. Crna Gora podrža-va proces priključenja naših susjeda ovoj organizaciji. Kroz sistem STO i pravila multilateralne trgovine obezbjeđujemo brojne pred-nosti uključujući i Sporazum o trgovinskim olakšicama čiji je cilj pojednostavljenje carinskih procedura, pojeftinjenje i intenzivira-nje prekogranične trgovinske saradnje. Crna Gora je posvećena da tokom predsjedavanja CEFTA-om u ovoj godini, a i na osnovu za-ključaka Berlinskog procesa, ohrabri obezbjeđenje uslova za potpis CEFTA sporazuma o trgovinskim olakšicama – rekao je on.

Izrazio je zahvalnost Komori što organizacijom konferencija do-prinosi afirmaciji i razvoju ekonomije i povezivanju Regiona.

Makroekonomski pokazatelji u posljednjoj deceniji jasnopotvrđuju dinamičan razvoj Crne Gore.

12


Panel - Berlilnski proces, ostvareno i očekivanja

Vrijeme je za razvoj dublje saradnje

Privrednoj i široj zajednici su kroz izlaganja ministara eko-nomije predstavljeni rezultati i očekivanja Berlinskog pro-cesa, koji je promovisan i iniciran 2014. godine od strane

njemačke kancelarke Angele Merkel, budući da se balkanske dr-žave tokom integracija u EU suočavaju sa brojnim i kompleksnim izazovima.

Moderator je bio Michael Harms, izvršni direktor njemačkog Ko-miteta za istočno-evropske ekonomske odnose.

Milva Ekonomi, ministarka ekonomije Albanije kazala je da male ekonomije zemalja Zapadnog Balkana ne mogu napraviti značaj-

nije pomake bez međusobne saradnje i integracionih procesa.

- Trenutak je da razvijamo dublju saradnju u Regionu a sve u cilju pridruživanja Evropskoj uniji. Moramo da idemo ka većem pove-zivanju energetskih potencijala, saobraćajne infrastrukture, ali i znanja, te da turizam postane svojevrsna forma komunikacije iz-među naših zemalja.

Države su dužne da učine sve da podstaknu ovakve procese – re-kla je Ekonomi, naglašavajući značaj CEFTA sporazuma za ove tokove.

Ona se založila za harmonizovanje politika državne pomoći, in-

13


telektualne svojine, javnih nabavki, kao što propisuje EU, te omo-gućavanja slobodnog kretanja kadrova što sve može doprinijeti jačanju trgovinskih veza.

Crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić je kazao da su integracije glavno očekivanje od Berlinskog kongresa.

- Nema samodovoljnih ekonomija, a to je posebno tačno za naše male, na Zapadnom Balkanu. Ako me pitate koji su konkretni re-zultati, mogu reći da je Berlinski proces doprinio infrastrukturnom povezivanju regiona – rekao je on.

Dodao je da će čvršćem regionalnom povezivanju doprinijeti i pod-morski kabl između Crne Gore i Italije za koji je Evropska komisija opredijelila grant od 25 miliona eura u svrhu širenja ovog projekta, ali i rekonstrukcija pruge Beograd - Bar, gradnja Jadransko - jon-skog gasovoda i drugo.

- Nijesmo konkurencija jedni drugima već zajedno treba da kon-kurišemo na trećim tržištima. Potrebno je da smanjimo poreze, eli-minišemo carinske i necarinske barijere. Svi zahtjevi EK se mogu sprovesti, a da se ne stvore nove barijere u Regionu – riječi su mi-nistra Kavarića.

Resorni ministar u Vladi Srbije Goran Knežević podsjetio je na po-četnu skepsu i dijelu javnosti te zemlje prema Berlinskom procesu, zbog lošeg istorijskog nasljeđa.

- Međutim, uvidjeli smo da zajedničkim snagama pokrećmo kru-pne procese, posebno u infrastrukturi i postajemo kredibilan sago-vornik Evropskoj uniji – rekao je on.

Prema njegovim riječima, naredna godina je ključna za napredo-vanje Berlinskog procesa, ali je ujedno i upozorio da će taj period biti bremenit izazovima zbog Brexita i nestabilnosti u okruženju Evropske unije.

-Nadam se, kao što bi rekao jedan regionalni umjetnik, da smo potrošili svu municiju na Zapadnom Balkanu, te da ćemo u duhu mira razvijati poslovni ambijent i sveukupnu stabilnost – kazao je Knežević.

Mato Franjičević, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kazao je da je zadovoljan učinjenim, jer je intenzivirana regionalna saradnja kroz trgovinske olakšice, čemu poseban doprinos daje CEFTA spo-razum. On je izrazio očekivanje da će u decembru biti prihvaćeni njegovi završni protokoli, koji će omogućiti punu implementaciju slobodne trgovine u regiji od 2018. godine.

-Za BiH je jako bitno što smo parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Cio proces ima brojne pozitivne efekte i utiče na konsolidaciju ekonomskih ali i političkih prilika u zemlji – rekao je on.

Na Zapadnom Balkanu potrebno povezati energetske, saobraćajne i turističke potencijale, ali i znanje.

14


Panel - Ekonomske perspektive Zapadnog Balkana

Ubrzati investicije, modernizovati privredu

Privredne komore država regiona mogu biti ključne imple-mentacione strukture za sprovođenje ekonomskih politika u Regionu gdje je i dalje neophodno sprovesti određene re-

forme, ocijenili su njihovi predstavnici na panelu Ekonomske per-spektive Zapadnog Balkana.

Oni su govorili o ekonomskim perspektivama naših prostora kroz razgovor koji je vodio Alan Richard, specijalni izaslanik Republike Francuske za ekonomsku diplomatiju za Balkan.

On je istakao da postoji jasna privredna perspektiva Zapadnog Bal-kana, te da je vidljivo da se budžetska i fiskalna pitanja kreću u dobrom pravcu.

Francuska podržava evropski način razvoja Zapadnog Balkana, jer se ova regija upravo kroz Evropu značajno poboljšala.

- Goruća potreba svih država ovog područja je da ubrzaju ulaganja koja će doprinijeti modernizaciji privrede. Francuska je zaintere-sovana da ovim zemljama ponudi tehnologiju, inovacije i utiče na promjenu privrednog pejzaža u regionu – rekao je Richard.

Po njegovom mišljenju potrebno je reformisati administraciju i pravni okvir u pravcu olakšanja međunarodnih poslovnih partner-stava. Ova poboljšanja su potrebna svakoj državi i one time već bave zbog pristupanja EU.

- Komore treba da budu pokretači poboljšanja poslovnog okruže-nja. Kadrovi na ovom području su sposobni da razvijaju biznis, a EU će finansijski podržati projekte njihove dodatne edukacije – kazao je on.

Predsjednica Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa kazala je da komore zajedno rade da poboljšaju poslovanje, inve-sticionu klimu i konkurentnost privreda te da podstaknu nove za-jedničke projekte.

- Raduju nas zajednički infrastrukturni projekti kojim se region povezuje, poput autoputa NIš - Priština - Tirana koji je veoma zna-čajan za protok investicija ali i kadrova – rekla je ona

Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore, podsjetio je da su komore radile na povezivanju zemalja u regionu čak i u vrijeme kada je za to izostajala podrška političara. Tada su imale podršku komora visoko razvijenih zemalja Evrope, najprije Njemačke koja je podržala osnivanje Asocijacije balkanskih ko-mora, dajući smjernice kako poslovati u tržišnoj ekonomiji i koje usluge pružati članicama. Procesi integracije tržišta u Regionu na-stavljeni su CEFTA sporazumom, podsjetio je on.

- Privreda je svjesna da bez međusobne saradnje teško možemo biti konkurentni na tržištima EU. Naše asocijacije su na fonu Ber-linskog procesa osmislile Komorski investicioni forum koji bi pra-tio realizaciju projekata i sagledavao kako da se naše kompanije uključe u njihovu realizaciju. Vjerujemo da će taj proces nastaviti da živi i da ćemo kao poslovne zajednice još više biti uključeni u njega – riječi su predsjednika crnogorske Komore.

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Želimir Kramarić, smatra da ove asocijacije treba da se fokusiraju na konkrentne projekte poput digitalizacije mreže komora za informisanje člani-ca i povezivanje sa poslovnim subjektima u EU.

- Znanje i kompetencije su posebno bitne za privredu pa smatram da je potrebno da dijelimo modele jačanja stručnog obrazovanja po uzoru na one razvijene u Njemačkoj, Austriji i Švarjcarskoj kako bi se brže uključili u lance visoke dodate vrijednosti – kazao je Kramarić. On je konstatovao da je potrebno mnogo više ulagati u inovacije istraživanje i razvoj te da podršku tom procesu komore moraju davati u sinergiji.

-Ako ne razvijamo nove usluge ne možemo biti konkurentni na

15


tržištu – rekao je on, dodajući da se glas komora mora snažnije čuti u vladama, koje moraju shvatiti ključnu ulogu ovih asocijacija u implementaciji ekonomskih politika.

Safet Gërxhaliu, predsjednik Privredne komore Kosova smatra da region nema perspektivu sve dok u njemu ima korupcije

Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Makedonije kon-trirao je stavovima ranijih govornika riječima da Zapadni Balkan nema perspektivu zbog, kako je istakao, korupcije.

- Ona je razlog za ekonomsku stagnaciju, a proizilazi iz pravosu-dnih sistema u našim zemljama - kazao je Azeski, identifikujući probleme i u carinskim službama. Pozvao je EU da pomogne u borbi protiv korupcije, stavljajući na raspolaganje eksperte koji će tome doprinijeti.

- Ne postoji kvalifikovana radna snaga. Sve što je bilo dobro je oti-šlo. Mi ne možemo da nađemo radnike i vrtimo se u krug. Pitam se kako opstaju firme na Balkanu. Njima svima treba da damo orden - tvrdi Azeski. On je poručio da je Berlinski proces posljednja nada svih država regiona da se može nešto učiniti.

- Uputio bih apel da ako mi možemo da napravimo takav zaokret kao komore onda i političari treba malo da se pozabave time. Ma-nje istorije - više biznisa - poručio je Azeski.

Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu kazao je da treba gledati u budućnost, a ne u ono što je bilo.

- Ako slušate političare oni će pričati šta je bilo ranijih godina. Bi-znis i komore pričaju gdje smo sada, gdje ćemo biti za pet godina, ili 15 godina. Mi gledamo budućnost, a ne ono što je bilo nekada - rekao je Gerxhaliu. On je naveo da su komore država regiona na-pravile 50 koraka ispred politike.

- Što više se miješa politika, u ekonomiji se formiraju barijere, koje ograničavaju rast i budućnost - dodao je Gerxhaliu.

Nezaposlenost i nizak ekonomski rast su, kako je ocijenio, zaje-dnički problem država regiona.

- Treba da radimo između sebe i eliminišemo barijere. Na Balkanu se daleko više priča o integracijama sa političke platforme, a mi moramo vidjeti kako da to bude sa ekonomske strane - kazao je Gerxhaliu.

Dodao je da treba ojačati dijalog i partnerstvo među državama.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež saopštio je da, ako region želi da opstane, mora zajedno da odgovori na neka pi-tanja, što ne može da uradi bez političke elite u državama i Evropi.

- Očekujemo da mnogo više naše vlade zajedno raspravljaju o pi-tanjima kako da riješe neke probleme. Mi kao privrede svakodnev-no radimo i sarađujemo kako bismo povezivali naše ekonomije - kazao je Čadež. Kazao je da komore prvi put rade na stvaranju zajedničkog servisa koji bi povezao mala i srednja preduzeća sa finansijskim institucijama.

Predsjednik Privredne komore Slovenije Marjan Mačkošek saop-štio je da je privreda puno napravila za politiku na ovim prostori-ma i da je sada vrijeme da politika vrati dug.

- Tu treba napraviti pritisak na politiku da nađe snagu i prevaziđe sve te probleme koji su bili posljedica istorije i da se okrenemo bu-dućnosti - smatra Mačkošek.

Privredne komore su, kako je naveo, dokaz kako treba raditi.

- Politika ne treba da favorizuje jedan ili dva sektora ekonomije, nego mora stvarati takve uslove da bilo ko ko ima ideje, inovacije i druga znanja može raditi - smatra Mačkošek.

Komore zajedničkim radom treba da poboljšaju poslovanje, investicionu klimu i konkurentnost privreda te da podstaknu nove zajedničke projekte.

16


Panel - Region i strane direktne investicije

Investitori traže održivost, predvidljivost, stabilnost

Investitori od svake zemlje očekuju da obezbijedi održljiv, pred-vidljiv i bezrizičan prostor za ulaganje. Oni traže nepristrasno sudstvo, kao i posvećene političare koji razumiju značaj bizni-

sa za nacionalnu dobrobit, rečeno je na panelu Region i strane in-vesticije Konferencije o ekonomiji Montenegro 2016.

Predstavnici stranih kompanija i institucija koje posluju u Regio-nu govorili su o iskustvima kada je u pitanju biznis ambijent ze-malja Zapadnog Balkana.

Moderator je bio Martin Knapp, izvršni direktor Predstavništva Privredne komore Njemačke za Srbiju, Albaniju i Crnu Goru.

- Država može dosta da uradi na stabilnosti poslovnog ambijenta, jer u takvom okruženju banke nude kredite pod povoljnijim uslo-vima. Ona i svojim savjetima može pomoći podizanju nivoa kon-kurentnosti poslovnih poduhvata, a doprinosi i obezbjeđivanjem adekvatne komunalne i druge infrastrukture – rekao je Klaus M. Steinmaurer, potpredsjednik za međunarodne pravne poslove u

Deutsche Telekomu.

On je konstatovao da su tokom dosadašnjeg trajanja Konferenci-je potencirani saradnja, putna i energetska infrastruktura, ali da niko nije spomenuo informacionu, koja doprinosi ukupnom eko-nomskom razvoju i neophodna je za privlačenje novih investicija.

- Želimo da učestvujemo u razvoju regiona Zapadnog Balkana i doprinesemo mu novim investicijama. Uočili smo brojne mo-gućnosti za to, ali i da ona zahtijevaju određena infrastrukturna ulaganja – kazao je on.

Evropska banka za obnovu i razvoj ocjenjuje da je naš region inte-resantno mjesto za ulaganje i želi da tu bude prisutna i ubuduće.

Predstavnik ove institucije Peter Tabak, pomoćnik direktora i vo-deći regionalni ekonomista za Hrvatsku, Rusiju, Srbiju i Sloveniju, podsjetio je da su do sada minimalno ulagali 10 miliona eura godi-šnje, nudeći kredite privatnom sektoru pod povoljnijim uslovima

17


nego razvojne banke u ovom dijelu Evrope, ali takođe i tehničku, te savjetodavnu podršku.

-Vrlo smo snažno opredijeljeni za podršku malim i srednjim pre-duzećima kao bitnom elementu razvoja svake ekonomije – rekao je Tabak i apelovao na sve države Regiona da krenu u fiskalnu konsolidaciju.

Ronald Seeliger, potpredsjednik za JIE, Stada Arzneimittel AG i direktor Hemofarm grupe, istakao je pozitivna investiciona isku-stva koja su imali u našem regionu. Ovaj farmaceutski gigant na Balkanu zapošljava oko 2.500 ljudi.

-Planiramo dodatne investicije u nove pogone na ovom području. Tragamo za lokacijom i visokokvalitetnim kadrom. Izražavamo zadovoljstvo zbog stručnosti zaposlenih koji sada rade kod nas i ni u jednom trenutku nijesmo požalili zbog investicija na Balkanu – kazao je Seeliger.

Njemačka želi da doprinese razvoju ZapadnogBalkana novim investicijama, koje zahtijevaju

određena infrastrukturna ulaganja.

Snježana Köpruner, direktorica GS mašinske tehnike Travnik i predsjednica Njemačko - bosanske poslovne asocijacije, govori-la je o specifičnostima svoje kompanije koja je privatizovana na način da je radnicima pripalo 25 odsto vlasništva, što je, kako je kazala, uticalo da oni budu pokretači brojnih pozitivnih procesa.

-Dobili smo njemačke kupce koji su nam prenijeli veliko znanje i doprinijeli našem uspjehu – rekla je ona.

Juerg Steffen, direktor Henley & Partners Group, govorio je uslu-gama dobijanja prebivališta i državljanstva za investitore, što je posao kojim se oni bave.

- Vrlo brzo, za godinu ili dvije investitori će i na području Zapa-dnog Balkana moći da dobiju državljanstvo za određeni iznos ulaganja. Na Kipru je recimo to investicija od 50.000 eura u nekre-tnine, negdje je to kupovina državnih obveznica – pojasnio je on.

18


Strukturne reforme su izuzetno značajne za evropske integra-cije i one se ne mogu sprovoditi u kratkom roku, ocijenjeno je na panelu kojim je moderirao potpredsjednik Privredne

komore Crne Gore Ivan Saveljić.

- Strukturne reforme postaju dio priprema za kontrolu vođenja ekonomskih politika - rekla je prof. dr Gordana Đurović sa Eko-nomskog fakulteta u Podgorici.

Ona je dodala da su zemlje Zapadnog Balkana više tržište kupaca nego proizvođači roba i usluga. Zato moraju imati godišnju stopu rasta četiri do šest odsto da bi se približili članstvu u EU.

Kad je pak riječ o Crnoj Gori posljednji desetogodišnji trendovi donose optimizam, a jedino zaduženost ne prati ove tokove jer je prešla Mastrihtski kriterijum.

- Interesantno je da Crna Gora ima najveći trgovinski deficit i naj-veći priliv stranih direktnih investicija i naša je obaveza da se više pozabavimo porastom konkurentnosti i povećanjem izvoza - sma-tra Đurović.

Strukturne reforme obuhvataju, između ostalog, upravljanje jav-

nim dugom i finansijama. Đurović je istakla da treba pomenuti i sektorske reforme u poljoprivredi i turizmu.

Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza Ekonomista Srbije, pre-zentirao je aspekt finansijskih konsolidacija kao preduslov uspje-šnih strukturnih reformi.

- Problem je što mi strukturne reforme sprovodimo kad je priliv stranih direktnih investicija manji nego u prvoj dekadi 21. vijeka. Propustili smo priliku da to uradimo ranije i čime bi stvorili uslove za održivu ekonomiju - rekao je on.

Prema njegovim riječima, sve zemlje Zapadnog Balkana rast ba-ziraju na javnim rashoodima, umjesto privatnim, a sektor usluga ima mnogo veće učešće u odnosu na druge.

- Naš region je po uslovima poslovanja na srednjem nivou, a po konkurentnosti je u donjem dijelu, tako nas vide drugi – riječi su Vlahovića.

U Srbiji se, dodaje on, pozitivni ekonomski trendovi nastavljaju i u 2016. godini, deficit tekućeg plaćanja se pokriva stranim investici-jama, uz pad nezaposlenosti što je omogućilo započinjanje struk-

Panel - Strukturne ekonomske reforme

Potrebni proizvodni projekti i stručna obuka kadrova

19


turnih reformi.

Zaključio je da strukturne reforme mogu imati negativan uticaj na rast u uslovima fiskalnog deficita.

Predsjednik Hrvatskog udruženja ekonomista Ljubo Jurčić je ze-mljama Zapadnog Balkana poželio da uskoro postanu dio EU, ali i ukazao na činjenicu da niko drugi ovim državama neće rješavati probleme niti pak podsticati njihov razvoj, već to moraju one uči-niti.

- Poslije 1990. godine Evropu ujedinjuje kapital koga interesuje samo profit, a solidarnosti nema. Zemlje su trebale sarađivati da razvijemo infrastrukturu, a ne da budu konkurenti - rekao je Jur-čić.

Hrvatska, prema njegovom sudu, stagnira od ulaska u Uniju.

- Hrvatska kad je ušla u EU nije mijenjala ekonomsku i privrednu strukturu, a novu nijesmo napravili – kaže je on.

Smatra da je infrastruktura tek poluproizvod a da zemlje regiona moraju biti više fokusirane na izradu finalnih.

Predstavnik KfW razvojne banke, Kirk Mildner, direktor za JIE i Tursku za oblast komunalne infrastrukture i transporta, govorio je o njihovim značajnim investicijama u zemlje regiona, posebno prije izbijanja kriza.

- Problem ovih država je što se nedovoljno bave strukturnim re-formama, stručnom obukom kadrova i realizacijom proizvodnih projekata – rekao je on.

On je poručio regionu da nastavi sa fiskalnom reformom kako bi došlo do dugoročnog ekonomskog rasta.

- Rast od dva odsto govori o potencijalu područja, ali nije dovoljan - zaključio je Mildner.

Miguel Morgado, direktor za Jadranski region, EIB podsjetio je da ova finansijska institucija svojim aktivnostima nastoji da poboljša privredne aktivnosti, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ICT i druge industrije.

- Temeljno je bitno za dobre investicije da budu u skladu sa smjer-nicama Evropske komisije, poput velikih infrastukturnih projeka-ta koji predstoje u Regionu – smatra on.

Zemlje Zapadnog Balkana rast baziraju na javnim rashodima, umjesto privatnim, a sektor usluga ima mnogo veće učešće u odnosu na druge.

20


Evropski put razvoja Crne Gore i Zapadnog Balkana je bez al-ternative. Integracija Regiona u EU zavisi prevashodno od toga koliko je Evropa svjesna problema sa kojima se suoča-

va, spremna za borbu za svoj sistem vrijednosti i globalnu kon-kurentnost. Budućnost Evrope je u daljem ujedinjenju i snaženju evropske ideje. Evropska arhitektura je pokazala slabosti, ali bi odustajanje od te ideje bilo propast za sve zbog gubitka konkuren-tnosti. Ovo je ocijenio predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukano-vić u razgovoru sa predsjednikom Privredne komore Velimirom Mijuškovićem, tokom Konferencije Razvojne perspektive Zapa-dnog Balkana, 28. oktobra 2016. godine u Budvi.

Rekao je da su nedavno završeni izbori bili ne samo pitanje ko će biti na vlasti, već da se tada vodila borba za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.

- Ovo je bio brutalan napor da se na Balkanu uruši evropski sistem vrijednosti i da nam se kao alternativa ponudi magla koje se naš region nagutao prethodnih vijekova – rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, građani Crne Gore su zahvaljujući pri-hvatanju upravo tog sistema vrijednosti doveli državu na prag učlanjenja u NATO i EU, mijenjajući matricu razmišljanja i uređu-jući svoje živote po evropskim standardima.

Naša zemlja je, naglasio je on, lider evroatlantskih integracija na Balkanu, i tokom deset godina ponovo uspostavljene nezavisnosti postala njegova najrazvijenija ekonomija što pokazuju svi para-metri. BDP po stanovniku povećan je sa 3.500 na blizu 6.000 eura, plate su nominalno porasle za 77 odsto, penzije za 100 odsto. Otvo-rili smo 35.000 radnih mjesta, smanjili nezaposlenost.

- Ipak, ovaj regionalni lider ima BDP po stanovniku od 6.000 eura, dok je evropski 28,7 hiljada eura. To govori koliko smo zaostali za EU i koliko je sustizanje izuzetno važan zadatak svih vlada Regio-na – smatra Đukanović.

Činjenica je, dodaje, da je Crna Gora značajno napredovala tokom posljednjih deset godina, ali, smatra, nije još došla do tačke da se ti benefiti osjete kod najšireg broja stanovnika.

- Prosječan rast BDP je iznosio 3,2 odsto, a cilj nam je da on bude četiri odsto i više. To jeste vrlo zahtjevno ali i realno kad je Crna Gora u pitanju - rekao je on.

Razvojni projekti, investicije koje se realizuju doprinose tom cilju, naveo je on pominjući izgradnju auto puta Bar Boljare, postavljanje energetskog kabla, realizaciju turističkih rizorta i druge.

Premijer je kazao da se u narednom periodu Crna Gora treba po-svetiti dinamiziranju ekonomskog rasta i dostizanju višeg nivoa konkurentnosti, kako bi se ostvario ukupan društveni napredak.

Konkurentnost je ključno pitanje ne samo crnogorske već i eko-nomija Zapadnog Balkana. Premijer smatra da se konkurentnost mora podsticati posvećenošću strukturnim reformama. Promjene su nužne i u sistemu obrazovanja, a sve to doprinosi unapređenju ambijenta koji će jače privlačiti investicije zaslužne za ekonomski razvoj.

Predsjednik Komore Mijušković je kazao da je bilo puno riječi na Konferenciji u vezi sa Berlinskim procesom, koji je trebalo da ini-cira da se intenzivnije radi infrastruktura u Evropi. On je pitao Đu-kanovića kako je zadovoljan učinjenim kroz taj proces.

Premijer je odgovorio da je Berlinski proces dragocjen, pri čemu je

u ove dvije godine napravljen ozbiljan pomak na tom planu.

- Pitanje infrastrukture je glavni problem koji ne možemo rije-šiti domaćim snagama. To je je ključno za rješavanje problema ekonomske zaostalosti Zapadnog Balkana za Evropom - rekao je Đukanović.

Zapadni Balkan, kako smatra, mora da hrli ka evropskoj integraci-ji, pri čemu država mora biti najinicijativnija da se nastavi proces ujedinjenja Evrope.

On smatra da je jako važna inicijativa koja je finalno artikulisana iz Pariza, a tiče se regionalne kancelarije za aktivnosti mladih, što treba da pomogne u bržem prevazilaženju problema nedovoljnog znanja, a to se realizuje i kroz reformu obrazovanja.

Crna Gora za deset godina postalanajrazvijenija ekonomija Regiona .

21


Predsjednik Vlade Crne Gore,Milo Đukanović

Evropski put razvoja nema

alternativu

22


Panel - Saobraćajna infrastruktura

Balkan do 2030. veliko infrastrukturno gradilište

Crna Gora i Zapadni Balkan će do 2030. godine biti veliko gra-dilište zbog uključenja na glavnu, transevropsku transpor-tnu mrežu i to će dovesti do velikih investicionih aktivnosti,

rečeno je na panelu o saobraćaju Konferencije Montenegro 2016, gdje je poseban akcenat stavljen na uspostavljanje boljih komuni-kacijskih veza i olakšanje procedura prelaska granica u Regionu.

Moderator, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je istakao da je saobraćajno povezivanje Zapadnog Bal-kana prioritetno ekonomsko, ali i političko pitanje ovog regiona i to zbog povezivanja ljudi i eliminisanja predrasuda. Saobraćajna infrastruktura je uslov razvoja i Berlinski proces je dokaz da je i Evropa prepoznala značaj toga.

Angelina Živković, pomoćnica ministra saobraćaja u Vladi Crne Gore kazala je da je nedovoljan kvalitet saobraćajne infrastrukture

glavna prepreka konkurentnom razvoju regije.

- Izgradnja saobraćajne infrastukture doprinijeće većim investici-jama, zapošljavanju rastu životnog standarda –rekla je ona.

Berlinskim procesom su utvrđeni glavni saobraćajni koridori koji će povezivati region u budućnosti, usaglašena je i lista projekata koji će doprinijeti njihovoj realizaciji te meke mjere kojima će biti uklonjene administrativne barijere.

Dva koridora prolaze kroz Crnu Goru. Riječ je o autoputu Bar - Bo-ljare i brzoj saobraćajnici Jadransko - jonskog koridora. Oni treba da budu završeni do 2030. godine kao i modernizacija željezničkog koridora Beograd - Bar u skladu sa evropskim standardima, te spa-janje željeznicom Podgorice i Tirane, odnosno osposobljavanje te pruge za putnički, a ne samo teretni saobraćaj.

23


- Koridori kroz Crnu Goru su veoma značajni za povezivanje Jugo-istočne i Centralne Evrope. Na radovima na autoputu Bar - Boljare angažovano je 70 domaćih kompanija i to znači da će 190 miliona eura od vrijednosti ovog posla ostati u našoj državi – rekla je ona.

Istakla je i da otvaranje saobraćajnih poglavlja dovoljno govori da je Crna Gora lider EU integracija i pozitivan primjer u Regionu.

Direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković govorio je o značajnim rezultatima koje Crna Gora postiže mjereno brojem dolazaka posjetilaca iz inostranstva na aerodrome u Tivtu i Pod-gorici.

- Svake godine bilježimo rast za 100.000 putnika. Godine 2020. projektujemo da će ih biti 2,2 miliona, 2025. 2,8 miliona,a nakon toga 3,5 miliona putnika – rekao je on. Prema njegovim riječima, apsurdno je da je Crna Gora aviosaobraćajem bolje povezana sa svjetskim destinacijama nego sa regionalnim centrima.

- Nemamo avio linije sa Zagrebom, Sarajevom ili Skopljem. One su nekada postojale, ali nijesu izdržale ekonomsku računicu – kazao je on.

Moderator Zloković je na to konstatovao da je potrebno slijediti globalni interes koji je preči od ekonomskih, što se tiče avio pove-zivanja glavnih gradova u regionu.

Sanja Dodig, ekspertkinja SEETO, predstavila je tu transportnu op-servatoriju za Jugoističnu Evropu. Ona je kazala da među saob-raćajnim projektima 90 odsto sada generišu oni vezani za putnu infrastukturu, ali da se vidi pomak i kada je riječ o investicijama u željeznicu.

- Fokus je sada na reformisanju željeznice. Trenutno je spreman 21 projekat iz saobraćaja dok je 27 u procesu pripreme – rekla je ona.

Olaf Schaller, regionalni direktor za JIE, DB Engineering & Consul-ting GmbH, kazao je da će u narednih pet godina milijarda eura biti uložena u željeznički saobraćaj.

- Želja nam je da vratimo putnike sa drumova u vozove. U tome nam predstavljaju veliki problem jeftine autobuske usluge – rekao je on. Prema njegovim riječima, njegova kompanija još nije zastu-pljena u Crnoj Gori.

- Voljeli bismo da u vašoj zemlji radimo projekte ili nadzor. Mislim da bismo mogli da pomognemo u razvoju važe željezničke infra-strukture – dodao je Shaller.

Robert Sever, direktor za saobraćaj u Privrednoj komori Slovenije govorio je o izazovima transformacije putnog saobraćaja u želje-znički u toj zemlji.

- U Sloveniji je transportni sektor izuzetno važan. U 2015. godini je generisao 4,8 milijardi eura prihoda, što je 14,8 odsto više od pros-jeka za period 2008 - 2014.

Međutim, kada govorimo o transportnom sektoru Slovenije govo-rimo i o snabdijevanju ne samo domaćeg tržišta, već i zemalja Bal-kana, Centralne i Istočne Evrope – pojasnio je on.

Prema njegovim riječima, povezivanje Regiona je vrlo značajno za sve transportne i logističke kompanije.

- Mi već tri puta nedeljno prevozimo željeznicom do Beograda i Istanbula i smatram da je to prilika i za povezivanje Luke Bar na ove rute – rekao je on.

Saobraćajno povezivanje Zapadnog Balkana prioritetno ekonomsko ali i političko pitanje Regiona.

24


Panel - Energetika

Pokretač ekonomskog razvoja

Ivica Toljan, direktor Sektora za ključne kupce i prodaju, CROPEX Hrvatska berza električne energije je istakao na panelu

o energetici da je energija izuzetno značaj-na za Crnu Goru i Balkan jer je ona pokre-tač cjelokupnog ekonomskog razvoja. On je govorio o reformama i promjenama u energetskom sistemu koje su realizovane posljednjih decenija i doprinijele razvoju ovog izuzetno značajnog sektora.

- Funkcioniše tržište elektične energije, realizovali smo brojne projekte koji su do-prinijeli osavremenjavanju ovog sistema i imamo impresivne razvojne rezultate, re-kao je Toljan.

On smatra da, ipak, nijesmo posvetili do-

Trhulj je istakla da je cilj da se zaokruži in-frastrukturno energetsko povezivanje ze-malja Zapadnog Balkana. To će biti uskoro završeno infrastrukturnim povezivanjem Crne Gore i Srbije sa jedne strane, te Make-donije i Albanije sa druge.

Po njenim riječima predstoji osnivanje berzi električne energije na Balkanu što je posebno važno za razvoj obnovljivih izvo-ra. Na ovom planu najdalje je otišla Srbija, a potom Crna Gora i Albanija. Postojanje ovih berzi je značajno i zbog integrisanja ener-getskih tržišta koja su mala, a na taj način bi podigli njihovu konkurentnost. Ovo tim prije, dodaje ona, što ćemo svi, prije ili ka-snije, biti dio evropskog energetskog tržišta

voljno pažnje valorizaciji obnovljivih izvo-ra energije i to su oblasti na koje moramo mnogo više računati jer oni to zaslužuju.

Po riječima Jasmine Trhulj, ekspertkinje za energetsko tržište, Energetska zajedni-ca, treba da se širi izvan granica EU kako bi se podstakla trgovinu i konkurenciju što treba da doprinese rastu konkurentnosti, zaštiti životne sredine i dr.

- Proces razvoja tržišta električne ener-gije na Zapadnom Balkanu u posljednjih deset godina karakterišu transponovanje i implementacija propisa EU, ali je uočen nedostatak političke volje i spremnosti za međusobnu saradnju – rekla je ona.

Zaokružiti infrastrukturno energetsko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana.

25


pa preporučujem da se zemlje udružuju.

O Crnoj Gori kao dijelu energetske balkan-ske mreže govorio je prof. dr Mihailo Bu-rić, Univerzitet Crne Gore. On je ukazao na ključne pravce za pokrivanje deficita koji imamo na domaćem tržištu, a koji iznosi 1,5 milijardi kWh godišnje. Po njegovom mišljenju gradnja energetskog kabla iz-među Crne Gore i Italije umnogome može pospješiti izvoz i proizvodnju struje. Uz to posjedujemo ogromne resurse za gradnju malih i velikih izvora električne energije.

- Mali izvori energije moraju biti kom-plementarni i njima ne možemo zatvori-ti elektroenergetski bilans. Posjedujemo ogromne hidro potencijale, zatim resurse u

tencijali Tare i Komarnice uveliko poveća-li energetske učinke. Međutim, morali bi imati industiju za ovaj nivo energetike, za-ključio je on.

Tomas Sichla, direktor RWE Ljubljana smatra da energetsko tržište ne može biti nacionalno već isključivo regionalno, a Andresas Chollet je mišljenja da poseban akcenat treba staviti na obnovljive resurse, energiju vjetra i sunca.

Emil Bakić, regionalni direktor Akua Ener-gy, primijetio je da Crna Gora može biti primjer za cijelu regiju u valorizovanju obnovljivih izvora energije. Ili, da za 50 do 100 godina ova država može postati zemlja zelene energije.

energiji sunca, vjetra, biomase, uglja i dru-ge, a posebno su aktuelne male hidroelek-trane čiji je potencijal na godišnjem nivou 425 miliona kilovat sati, naveo je Burić.

U Crnoj Gori značajnu perspektivu imaju i elektrane na vjetar, na Krnovu su završene, a u Možuri su radovi u toku. Takođe raspo-lažemo ogromnim potencijalom i u drvnoj biomasi.

-Velike rezerve uglja, od 120 do 150 miliona tona mogu obezbijediti rad drugog bloka TE Pljevlja, smatra Burić.

On je naveo da su realne pretpostavke da i od nafte i gasa godišnje možemo imati velike benefite te da bi ogromni vodni po-

26


Panel - Komunalna infrastruktura

Projekti u opštinama prioritetni

Berlinski proces je pokazao neophodnost da se komunal-ni projekti na Zapadnom Balkanu prepoznaju kao jedni od prioritetnih. Vlade država Regiona moraju razumijeti da je

neophodno da se uključe u izgradnju komunalne infrastukture u opštinama i da programe iz ove oblasti uključe u svoje finansijske planove, rečeno je da panelu koji se bavio komunalnom infrastruk-turom na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2016.

Panel je okupio međunarodne eksperte, predstavnike gradova, za-jednica opština i komunalnih preduzeća, koji su istakli da je pi-tanje uređenja ovog segmenta infrastrukture suštinsko za razvoj svake lokalne zajednice.

Moderator Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Cetinja i preds-jednik Zajednice opština Crne Gore, rekao je da je od 2006. jasna prepoznatljivost Crne Gore kao zanimljive destinacije za inve-stiranje stranog kapitala. Tome je značajno doprinijelo stvaranje uslova za privlačenje investitora, ne samo konkurentnom fiskal-nom politikom, već i izgradnjom infrastrukture.

Kirk Mildner, direktor za JIE i Tursku za oblast komunalna infra-struktura i transport KfW razvojne banke, kazao je da oni realizuju 1,5 milijardi eura investicija na infrastrukturnim gradilištima u 80 gradova ovog područja. Riječ je uglavnom o projektima zbrinjava-nja komunalnog otpada i otpadnih voda.

Njemci zainteresovani da ulažu u efikasne komunalne objekte sa održivim upravljanjem.

27


znanja ne možete pisati kvalitetne projekte, aplicirati za fondove, niti na pravi način prenijeti tuđa iskustva – rekla je ona, dodajući da su na Balkanu zastupljeni već deceniju.

Tehnički direktor podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Filip Ma-krid istakao je da je komunalna osnovni vid infrastrukture, te da se bez njene ne mogu ostvariti potencijali bilo koje sredine.

Glavni grad Crne Gore se, prema njegovim riječima, nosi sa dva velika izazova – rješavanjem pitanja odlaganja otpada i kanaliza-cionog mulja.

- Izgradili smo Reciklažni centar, a uskoro završavamo centar za

- Jako smo zainteresovani da ulažemo u efikasne komunalne objekte sa održivim upravljanjem – rekao je Mildner.

Međutim, potrebno je unaprijediti održivost komunalnih predu-zeća u Regionu. Smatra da se to može postići podizanjem cijena njihovih usluga, koje su na ovom prostoru jako niske, zatim sma-njenjem broja teritorijalnih organizacionih jedinica ili širenjem opsega djelatnosti komunalnih preduzeća na više opština.

Sa konstatacijom da su cijene usluga problem za održivo poslova-nje kompanija u Regionu saglasila se i Heike Bughard, rukovodite-ljica za Jugoistočnu Evropu Njemačkog partnerstva za vode.

- Region Zapadnog Balkana pati od problema finansija. Cijene usluga su jako niske i ne mogu pokriti troškove. Kvalifikacije kadra su takođe jedan od glavnih njegovih problema, a bez adekvatnog

ocjedne vode i koristićemo metan za potrebe električne enegrije. Kanalizacioni mulj je problem u Podgorici već 38 godina. Trenu-tno se tretira dehidratacijom i zakopavanjem, što nije međutim rješenje problema. Zato smo donijeli odluku da ga spaljujemo, i trenutno smo u fazi izrade studije isplativosti takvog objekta. Pre-liminarni podaci govore da je to posao vrijedan oko 31 milion eura: 22,5 miliona za postrojenje a 9,2 miliona za incinerator (pogon za spaljivanje). To je po svakom ekvivalentnom stanovniku trošak od oko 165 eura – rekao je Makrid.

Rad JKP Gradske pijace Beograda predstavio je direktor Ivan Sočo. Ovo preduzeće upravlja 31 pijacom ukupne površine 165.000 kva-drata na prinicipima restauracije, aktivacije i promocije. Godina na isteku je za ovo preduzeća bila u znaku obnove i investicija. Sopstvenim finansijama daju novi izgled Kalenića pijaci i onima

na Senjaku, Paliluli, Borči i drugima. Rad pijaca snažno promovišu manifestacijama poput Pijačnog karavana i Noćnog marketa koje je posjećivalo i 30.000 ljudi dnevno.

- Mi želimo da naše pijace budu turističke atrakcije – kazao je Sočo.

U nastavku diskusije panelisti su se saglasili da postoji prostor da se investicije u komunalnu infrastrukturu realizuju javno - priva-tnim partnerstvom, ali da treba iznaći mehanizam koji je najpogo-dniji za pojedine projekte.

28


Panel - Obrazovanje, teoretski i praktični aspekti

Uskladiti obrazovni sistem i tržište rada

U uvodnim napomenama važnost cjeloživotnog učenja po-tencirala je Antje Mϋler, projekt menadžerka, Zoran Đinđić Internship Program njemačkog biznisa za zemlje Zapa-

dnog Balkana, Komitet za istočno-evropske ekonomske odnose. Ovaj program podstiče razmjenu i saradnju među obrazovnim in-stitucijama širom Evrope, mobilnost učesnika i stručnjaka obra-zovnog procesa te osoba sa tržišta rada

- Region je u posljednje dvije decenije prošao kroz krize što se od-razilo na tržište rada odnosno dovelo do njegovih promjena, rekla je Antje Mϋler.

Na osnovu iskustava iz Evrope, neophodno je uvoditi tzv. dualno obrazovanje, odnosno školovanje mladih kroz povezivanje obra-zovnih institucija i kompanija, te usklađivati obrazovni sistem i tržište rada.

Urlike Damjanovic, viši stručni saradnik u Odjeljenju za sistem-ske politike, Evropska trening fondacija, ocjenjuje da ova asoci-jacija radi van EU i podržava zemlje u kojima se sprovode socio--ekonomske reforme.

- Mi posebno podržavamo zemlje koje realizuju reforme u obra-zovanju za potrebe tržišta rada. Države Regiona suočavaju se sa problemima koji se odnose na poboljšanje znanja za tržišta rada, kao i na preduzetničke vještine neophodne za kompanije, smatra Damjanovic.

Navedeno je da je jedan od načina većeg privrednog rasta i razvo-ja kreiranje nove vrijednosti, ali i sticanje upotrebljivog znanja. Pitanje je kakvo se znanje nudi u obrazovnim institucijama? Da li je ogroman jaz i neusklađnost između stečenog znanja u obrazov-nom sistemu i stvarnih potreba privrede i tržišta rada,rezultat ne-adekvatne obrazovne strategije? Poboljšanja i promjene u procesu obrazovanja su prioriteti kao i tražena znanja i vještine.

Zemlje Regiona dosta pažnje posvećuju resursima, ali da najčešće zanemaruju ljudski potencijal, naveo je Boris Jokić, naučni sara-dnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

- Iako se od 1990. godine zavidna pažnja posvećuje obrazovanju, još uvijek pomenute zemlje nijesu u potpunosti ovladale informa-tičkim i drugim savremenim obrazovnim sadržajima, kaže Jokić.

On dodaje da ne postoji sveobuhvatan pristup reformi obrazova-nja što se negativno odražava na ekonomiju. U ovom pravcu ne sarađuju lideri, menadžeri i drugi, a ne postoji ni dovoljno edu-kacija. Dodao je da moramo razvijati ogroman ljudski potencijal i brinuti o njemu, jer bez toga nema razvoja. Uspješno upravlja-nje ljudskim resursima jedan je od ključnih faktora prosperiteta i uveliko može uticati na rast produktivnosti.

Reforma obrazovanja ide ka razvoju ljudskih potencijala. Na nivou srednje škole se promoviše i učenje utemeljeno na radu i ono povezuje sa tržištem rada, čak i u gimnaziji.

Daška Domljan, voditeljka razvoja projekta, Fondacija znanje u praksi,ukazala je da kad su kompanije u krizi prvo se odriču za-poslenih, što naravno nije dobro.

- Svjesni smo da su zadovoljni i srećni zaposleni temelj uspješne organizacije i zato su stručna usavršavanja i edukacije zaposle-nih neophodni i važni- smatra ona.

Dodala je da politika upravljanja ljudskim potencijalima obuhvata motivaciju, edukaciju, zadovoljstvo zaposlenih i napredovanje u

poslu.

Michael Landertshammer, direktor Sektora obrazovanja u Privre-dnoj komori Austrije, govorio je o tome kako stručno obrazovanje utiče na privredu.

Švajcarska, Austrija i Njemačka su zemlje sa velikom tradicijom u stručnom obrazovanju,imaju najmanji broj nezaposlenih mladih ljudi i veliki izvor finansijskih prihoda.

- Komora organizuje cjelokupan proces stručnog obrazovanja, odrađuje administraciju, ispit i atestiranje. U ovom procesu pre-duzeća imaju veliku odgovornost. Kod nas 40 odsto mladih ide u stručne škole, a za sve zemlje je važno da imaju saradnju istraži-vača, akademaca i drugih - rekao je on.

Pojašnjavajući ulogu WIFI International, koji radi u okviru austrij-ske komore, Landertshammer je istakao da je fokus ovog insti-tuta na profesionalnoj edukaciji i povezivanju akademskog i po-slovnog svijeta, te da je to prostor u kome se ostvaruje i saradnja

29


sa drugim univerzitetima u Regionu. On je pomenuo da rade sa institucijama iz Slovačke, Srbije, Rumunije, Bugarske gdje reali-zuju brojne projekte.

- Zainteresovani smo da nastavimo ovaj rad na Zapadnom Balka-nu - zaključio je on.

Elsa Denaj, koordinatorka za obuku, Antea cement iz Albanije, smatra da kompanije, ukoliko žele da zadrže zaposlene, moraju konstantno raditi na usavršavanju njihovih vještina i uključivati radnike u programe za stručno obrazovanje.

- U Albaniji se dosta radi na razvoju stručnog obrazovanja. Foku-sirali smo se na usavršavanje vještina jer nam sa univerziteta do-laze nedovoljno obučeni studenti, rekla je ona.

Zaključila je da sve zavisi od ličnosti i njene spremnosti za učenje te da ta zemlja nastoji da stvori adekvatan okvir za ove izuzetno bitne potrebe.

Zemlje Regiona dosta pažnje posvećuju resursima, ali najčešće zanemaruju ljudski potencijal.

30


Panel - Kreativna ekonomija

Neophodno cjeloživotnoučenje

Kreativna ekonomija je tema od ključnog značaja za svaku od zemalja Regiona. Znanje je potrebno jer kroz kreativne umove možemo doći do inovacija koje se često izjedna-

čavaju sa preduzetništvom - svojevrsnim krvotokom ekonomije, rečeno je na posljednjem panelu ovogodišnje Konferencije Mon-tenegro 2016.

Učestvovali su: moderator Stefan Kägebein, koordinator radne grupe za digitalizaciju Komiteta za istočno-evropske ekonomske

odnose, te panelisti Uranik Begu, izvršni direktor Inovativnog cen-tra Kosova, Đuro Kutlača, direktor Centra za istraživanje razvoja nauke i tehnologije na Institutu »Mihailo Pupin« i Marko Stojović, direktor za korporativnu strategiju i transformaciju u Crnogor-skom Telekomu.

Panelisti su se saglasili da se u pojedinim zemljama Zapadnog Balkana vidi progres u razumijevanju značaja kreativne ekonomi-je, ali to nije izraženo u dovoljnoj mjeri. Kreativna ekonomija kao

Ovaj pristup može biti nit reforme koja vodi ka primjenljivijem obrazovanju zasnovanom na prilagođavanju promjenama.

31


holistički koncept sagledavanja razvoja koji se bavi interakcijom ekonomije, kulture i tehnologije u okviru globalizovanog svijeta, može biti nit reforme koja vodi ka primjenljivijem obrazovanju za-snovanom na cjeloživotnom učenju i prilagođavanju promjenama.

Panelisti su istakli odličnu saradnju sa univerzitetima na ovom polju, ali i govorili o problemu kako zadržati osposobljeni kadar da profesionalnu afirmaciju ne potraži u inostranim poslovnim am-bijentima.

- U Regionu možete vidjeti da postoji jedna varnica, pokret kada je riječ o novim tehnologijama i mladima koji završavaju univerzite-te i žele da se stvari promjene. Mislim da je to nešto što treba da nadgradimo, ali je mnogo posla potrebno u obrazovanju da bi se to postiglo – rekao je Kägebein.

Prema riječima Uranika Begua, potrebno je ubijediti državne upra-ve da podrže mlade preduzetnike u njihovim poslovnim poduhva-tima.

- Infrastuktura jeste bitan preduslov, ali i znanje kao preduslov da se mlade generacije suoče sa novim izazovima ovog vijeka i sve većom potražnjom radnih mjesta. Naš fokus treba da bude na stvaranju novog modela privrede koji će da koristi mogućnost di-gitalizacije, a nosioci tog posla treba da budu mladi – rekao je on.

Đuro Kutlača smatra da je poruka Konferencije trebalo da bude: »Imali smo nekada industriju, sada je nemamo. Imali smo znanje, danas ga nemamo«. On smatra da je jedan od uzroka što se u Regi-onu desio ekonomski sunovrat taj što nije prepoznat dolazak no-

vih tehnologija koje traže novu industriju i znanja.

- U okviru kreativne ekonomije postoji pristup koji su Slovenci uspješno primjenili, a riječ je o tzv. pametnoj specijalizaciji, evrop-skoj strategiji restrukturiranja industrije, obrazovanja i nauke koja omogućava pristupanje strukturnim fondovima. U pametnoj spe-cijalizaciji je ključno to da se odluke donose isključivo na osnovu činjenica. Ovaj pristup zahtijeva da se precizno zna ko šta umije da bi se mogli izabrati prioriteti državnim konsenzusom. U pame-tnoj specijalizaciji je ključan proces koji spaja visoko obrazovanje, nauku i industriju da bi se izgradio nacionalni inovacioni sistem. To je ta kreativna ekonomija – to je kada imate obrazovanje takvo da shvatate da su univerziteti samo mjesta koja vas uče kako treba da se uči, a kada dođete u firmu tek onda počinjete da se usavrša-vate – rekao je Kutlača.

Prema njegovim riječima, prva faza kreativne ekonomije biće naj-bolnija za Region, jer je potrebno »da se pogledamo u oči i vidimo šta možemo i šta hoćemo«.

Marko Stojović je upoznao sagovornike i posjetioce panela da je u Crnogorskom Telekomu bio na praksi veliki broj studenata, prije svega Elektrotehničkog fakulteta, a da matična kompanija Deut-sche Telekom razvija partnerstvo sa inovatorima širom svijeta kao preduslov da zadrži lidersku poziciju koju, kako kaže, zauzima.

- Moraju se stalno osvajati nova područja, aplikacije, sposobnosti, koristiti nove tehnologije. Telekom je predvodnik u uvođenju no-vih tehnologija – kazao je on.

32


Zaključci Konferencije

Zaključke i preporuke Konferencije o ekonomiji Montenegro 2016 iznio je predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore prof. dr Saša Popović. On se najprije osvrnuo na razvoj ovog naj-

značajnijeg ekonomskog skupa tokom šest godina postojanja, ci-tirajući press materijal sa prve Konferencije održane 2010. godine.

- Kroz 22 uvodna obraćanja i diskusije, u okviru četiri panela, te po-lučasovno izlaganje gospodina Mila Đukanovića – prezentiran je impresivan fond informacija, rezultata analiza i istraživanja, prak-tičnih iskustava, predviđanja, planova, namjera i slično. Danas, šest godina nakon toga, kontrastiraću prethodnom citatu jednu infomaciju vezanu za ovu konferenciju:

- Preko 50 panelista, među kojima su bili visoki domaći i strani državni predstavnici, ugledni privrednici, ministri, profesori uni-verziteta i drugi iznijeli su svoje stavove u 9 panela, pred oko 500 prisutnih učesnika konferencije. Gospodo organizatori, zaslužili ste aplauz! – rekao je Popović.

On je iznio nekoliko opservacija o radu ovogodišnjeg skupa.

- Kada je brzina sprovođenja ekonomskih reformi u pitanju - spore povećavaju politički rizik, a suviše brze socijalni. Između ova dva ekstrema, čini se, nacionalne vlade Regiona oprezno »voze«, odno-sno sprovode svoje strukturne reforme. Ne samo saobraćaj, već i ekonomske politike pojedinih zemalja ovog regiona trebaju »više koridora«, više širokih kolovoznih traka kojima se brže preliva in-tegralno tržište, a to je tržište roba, usluga, novca i kapitala, po-smatrano ukupno. Evropa, od kada postoji, uvijek je bila na istom mjestu, ali kroz istoriju nije uvijek jednako bila udaljena od nas. Mi jesmo Evropa, ostalo je samo da to potvrdimo projektima, tj. da je približimo sebi – smatra on.

Zaključeno je:

- Vizija Zapadnog Balkana u očima Evropske unije značajno je unaprijeđena.

- Berlinski proces, tri godine nakon njegovog pokretanja, potvrdio se kao značajna inicijativa za ekonomsko povezivanje zemalja u zoni Jadransko more - Dunav. Ovaj proces može značajno do-prinijeti održivom rastu regiona Zapadnog Balkana, što je njegov izvorni cilj.

- Za region Zapadnog Balkana naredni period predstavljaće veliki izazov, kako zbog unutar-regionalnih ekonomsko-političkih okol-nosti, tako i zbog ozbiljnih problema s kojima se suočava Evropska unija.

- Optimizam u pogledu budućeg ekonomskog rasta regiona Za-padnog Balkana raste u sjenci pesimizma političkih očekivanja u

Evropi.

- Region Zapadnog Balkana je uveliko integrisan na strani proble-ma - visoki deficiti tekućeg računa, visoki budžetski deficiti, visoki spoljni i javni dugovi, visoka nezaposlenost i slično. Međutim, ovaj region kasni s koordinacijom u smislu traženja rješenja za ove probleme.

- Konkurentnost regiona se podiže na veći nivo saobraćajnim, energetskim, turističkim, informatičkim, obrazovnim i svim dru-gim oblicima povezivanja unutar njega.

- Korupcija, nizak nivo vladavine prava, gep na tržištu rada, u smi-slu nedostatka kvalifikacionih kompetencija potrebnih biznisu, bazični su problemi koji opterećuju Region.

- Konačno, Konferencija o ekonomiji Privredne komore Crne Gore i njenih partnera gradi dobru tradiciju u smislu kvaliteta diskusija i napora u traženju rješenja za socio-ekonomski napredak našeg regiona.

Preporuke:

- Osnovna preporuka ove konferencije, upućena vladama, pre-duzećima, obrazovnim i drugim institucijama zemalja Zapadnog Balkana jeste da nastave da rade na daljem međusobnom povezi-vanju s ciljem ostvarivanja većeg nivoa ekonomske efikasnosti i veće konkurentnosti ovog regiona.

- Da bi se eliminisale prepreke većoj konkurentnosti Regiona po-trebno je njegovo intenzivnije infrastrukturno povezivanje - saob-raćajno, energetsko i telekomunikaciono, što omogućava politička obaveznost na osnovama Berlinskog procesa.

- Nakon utvrđivanja razvojnih prioriteta po grupama zemalja, ne-ophodna je čvršća saradnja Evropske unije i Zapadnog Balkana u koordiniranju njihove izvedbe.

- Business-to-Business pristup mora biti više potenciran u agen-dama za ekonomski prosperitet regiona.

- Neophodno je povećati napore u cilju konkretizacije aktivnosti na utvrđenim razvojim priroritetima. Stepen pripremljenosti pro-jekata u velikoj mjeri utiče na odluku o prihvatljivosti projekta u okviru Berlinskog procesa.

- Digitalizacija mreže Komora je projekt koji bi trebalo da značajno poveže biznise u regionu. Ovaj projekat je u skladu s digitalnom agendom - jednom od ključnih agendi EU.

- Unapređenje poslovnog ambijenta moguće je izvršiti prevasho-dno kvalitetnim obrazovanjem na svim nivoima, transferom teh-nologije, inovacija i dobrih praksi.

33


Potrebno je da Evropu projektima približimo sebi.

34


Economic Conference Montenegro 2016

Development perspectives of the Western Balkans

The President of Montenegro Filip Vuja-novic had an opening address at the Con-ference, while the keynote speaker on the second day was the Prime Minister Milo Djukanovic, who discussed the economic trends during the decade of restored inde-pendence as well as the regional perspec-tives with the President of the Chamber of Economy of Montenegro Velimir Mijusko-vic.

The Early bird workshop - How to be con-nected. The purchasing initiative of the BME was held at the sidelines of this event.

Two-day Economic Conference Mon-tenegro 2016 »Development perspec-tives of the Western Balkans«, which

the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) organized in cooperation with the German Committee on Eastern Europe-an Economic Relations, took place at the Splendid hotel on 27th and 28th October.

The most important regional economic event, which took place for the sixth time in Budva brought together 500 partici-pants – representatives of governments, the business community and experts from

the Balkans and Germany.

Let us remind, annual economic conferen-ces, organized by the Chamber of Economy of Montenegro, have became very impor-tant since the Berlin Conference in 2014, when this event was included in the Final Declaration of the prime ministers of the Western Balkans and the EU. Therefore, at this year’s Summit in Paris, held on the 4th July, the Economic Conference Montene-gro 2016 was announced as a follow-up of the Summit on Berlin process at the level of the economy.

35


The countries in the Region should keep working on further connecting in order to achieve higher economic efficiency and competiveness, it was said at the event in Budva.

36


Introductory words

European level hard to reach without rapid growth

The President of the Chamber of Economy of Montenegro Ve-limir Mijuškovic has reminded that in 2014 this event was recognized as one of the annual conferences on the Western

Balkans, which defined the Berlin process.

- Development perspectives of the Western Balkans are the key topic of this year’s conference. Each country in the Region has determined their future towards the EU. It is not a goal itself, but adopting European standards which are necessary precondition for reaching European quality of life and standards. Some of our countries have already become EU members. The others are in dif-ferent stages of accession process, but are committed to meeting this goal despite the complex moment the EU is facing, says Mr. Mijuskovic.

Prior to formal political integration in the EU, it is very important to undertake intensive measures, which will provide and speed up the economic development of the Western Balkans, he believes.

The economic development dynamic of the countries in the regi-on varies, he adds, but they have not even reached 40% of Europe-an level of development. During the last decade the average grow-th rate in the region was estimated at 1,4%, while in the European Union it amounted to 1%.

- This clearly indicates that unless the Region speeds up the grow-th, the European level will remain hard to reach. More investments and increase of private consumption are among the main growth drivers. Competitiveness of our economies is advancing at certa-in pace, but it is still far from the desired level. The recovery has resulted in further job creation in private sector, but the unemplo-yment rate remains still very high. Despite the progress in fiscal consolidation, high level of public debt is still the problem and key impediment to the economic development, he says.

The President of the CEM has emphasized that the foreign trade imbalance as well as the growing share of public debt in GDP re-main challenges in the most of our countries. The European Union, he says, recognizes regional economic cooperation as a precondi-tion for strengthening our economies. This is why it supports the projects regarding their connecting.

- This involves the construction of modern and high-quality in-frastructure, which will provide better valorisation of all measures brought by our governments in order to reach undisturbed flow of people, goods and capital. However, the construction of infrastruc-ture is not a goal itself, since it is useless without necessary legal and technical requirements and anything else which ensures its

full and efficient use, says Mr. Mijuskovic.

He has reminded that big projects in infrastructure, tourism and energy sectors have started or are being agreed, which need to contribute to greater capacity utilization, growth of employment and overall economy.

- It is estimated that in the next five years the investments in the energy sector will amount to 1,5 billion EUR, 2 billion EUR will be invested in transport infrastructure, while more than five billion EUR will be invested in tourism capacities, he says.

President of the CEM expects that the share of information and experiences at the Conference as well as the meetings of the en-trepreneurs will provide useful contribution towards the realizati-on of positive economic perspectives of the Western Balkans.

Executive director of the German Committee on Eastern Europe-an Economic Relations Michael Harms has reminded the Berlin process aims at promoting cooperation between the Western Bal-kans and European Union and strengthening regional cooperati-on, which is the process enhancing conferences such as this one in Montenegro.

- Our common goal is to strengthen the entire region between the Adriatic and the Danube as a major regional investment locati-on. Its greatest strength is that it continues to maintain a diverse range of economic ties, despite all difficulties. We can and must use this strength in order to overcome the region’s weakness: the relatively small size of the individual markets. With 620,000 inha-bitants Montenegro is the smallest country in the region. However through close economic cooperation with others, it can make far better use of its great strengths, for example tourism. The prospec-ts of becoming part of the world’s largest economic region make your countries interesting investment locations, says Mr. Harms.

He has pointed out that the region carries out more than half of foreign trade with the EU. In 2015 the value of goods traded bet-ween Germany and the Balkans, including Croatia, was 11.7 billion EUR, which increased by more than 15 percent compared to the previous year. The positive trend continues. According to the trade figures for the first eight months of 2016 evaluated by the German Committee on Eastern European Economic Relations, bilateral trade with Serbia has grown by 12 percent, with Croatia by 13 per-cent, with Macedonia by 16 percent, with Kosovo by 20 percent, with Albania by 54 percent and with Montenegro by 78 percent.

- Experience shows that in the long term, an increase in trade is

37


Regional economic cooperation is a prerequisite for strengthening the economies in the Balkans.

38


accompanied by an increase in German direct investment in the region, says Mr. Harms.

According to him, German companies are known for conducting a thorough assessment before making an investment decision. Re-liable framework conditions, transparent bureaucratic processes, freedom from corruption are decisive preconditions which need to be taken into consideration. However, once a decision has been made on an investment location, German companies are reliable partners and employers.

He says that a multitude of topics will be discussed at the Confe-rence especially emphasizing the importance of those related to the professional training. He reminds that the German Commit-tee on Eastern European Economic Relations has set important accents on this issue through the Zoran Djindjic scholarship pro-gramme of German industry. In cooperation with the Federal Mi-nistry for Economic Development and Cooperation as well as the Zoran Djindjic Foundation, 600 scholarship holders, including the 2016 generation, have completed internships in German compa-nies so far.

- Your companies can also profit directly from this program, since within it you will find employees with excellent training and inter-national business contacts. The central topic of the Conference is also the promotion of small and medium-sized enterprises, which form the backbone of a solid, sustainable economic development. A dialogue between the presidents of the Western Balkan cham-bers of commerce is also very important, since together we can do a great deal for our companies to establish new cooperation, concludes Mr. Harms.

Deputy Director General for European policies in the German Fede-ral Ministry for Economic Affairs and Energy Andreas Obersteller has said that this year’s conference will deepen the cooperation between this country and the Region focusing on specific projects.

He has said that this year's foreign trade of Germany and the We-stern Balkan countries (including Slovenia and Croatia) will post new record highs. For the past seven months it has already excee-ded the total amount from 2010 (14.5 billion EUR).

- We believe that strategic infrastructure projects are a great opportunity to lay the basis for long-term cooperation between Germany and this region. We also believe that increasing export capacities at the Balkans will contribute to its welfare and prospe-rity. Germany supports these processes at three levels – through organizing Berlin process, promoting international trade and in-vestment activities in the region, as well as measures of enhan-cing bilateral trade in sectors such as health care and energy effi-ciency, he says.

All these activities have been carried out in order to contribute to stable and predictable business environment and protect German companies against the risk.

- It is up to companies to decide whether they want to invest and create jobs. This is why it is so important for the partner countries to create an attractive investment environment. Therefore I am particularly satisfied to have the opportunity to promote business potentials of the Western Balkans among German entrepreneurs, says Mr. Obersteller, adding that the German companies are par-ticularly interested in long-term cooperation in energy industry (in terms of Trans-Adriatic Pipeline and the planned interconnec-

tors), environment protection, infrastructure and tourism.

According to him, this cooperation may be improved, which the Federal German Chamber provides key support to. He emphasi-zes the support of this country to the integration processes of the Region.

- Germany will support the countries of the Western Balkans as they continue on their way towards the EU. It will do so as a friend, but also with a helping critical eye, he says, adding that this count-ry welcomes the progress in regional cooperation which enhances the Berlin process.

He has also pointed out the interest of Germany in development of dual vocational education which will provide quality work force to the investors.

-Vocational education is investment in future in any way, he be-lieves.

Mr. Obersteller invites the participants to attend the conference in Berlin on the 16th December 2016 to mark the 10th anniversary of CEFTA, thus highlighting the importance made by the free trade zone to the development of our regional cooperation.

- Rest assured that the German Government will continue to fo-cus on our relations with the Western Balkans. We want to support your countries' development and have a share in it, he concludes.

Cooperation among states, political stability and economic re-forms are necessary preconditions for the investment growth of the Western Balkans, says the Deputy Prime Minister Vujica La-zovic adding that the economic model needs to be based on the import and investment growth.

He has said that the countries of the Balkans firmly follow the path of the European integration, but also that the EU supports the de-velopment of the Region through funds and other ways of invest-ments in infrastructure projects.

- Joint actions and accepting the fact that the market of the We-stern Balkans is more attractive as regional rather than market closed by national borders, are the first steps in order to have su-ccessful investments, says Mr Lazovic.

He adds that the Western Balkans, as a part of the Mediterranean, has always interesting trade hub to other countries.

- Cooperation among states, political stability and economic re-forms are necessary preconditions for the investment growth at the Western Balkans. We need the economic model based on the import and investment growth. Reforms in the rule of law are es-sential in order to make the capital safe i.e. to attract sound invest-ments. Montenegro and other countries have made a great pro-gress in promoting legal order, but plenty of challenges lie ahead of us, says Mr. Lazovic.

Montenegro is open to any form of productive cooperation in the Region, he concludes.

- Our perspective is optimistic, since our economic growth rate is among the highest in Europe. We know that we can achieve more. It is up to us to conduct structural reforms and carry out sustaina-ble policy of public finances, says Deputy Prime Minister.

39


The President of Montenegro FIlip Vujanovic says that the Conference in Budva provides an opportunity to further promote the values of the Berlin process for development

of the Western Balkans.

- First of all I express satisfaction with the organization of this important Conference which once again confirms the high value of the CEM activities and its contribution to promotion of econo-mic development of Montenegro. I pay special respect to co-or-ganizer the German Committee on Eastern-European Economic Relations. The selection of the topic »Development perspectives of the Western Balkans« as well as its panels along with the parti-cipation of eminent experts provide a guarantee to the success of this Conference - he said.

According to him, Montenegro has recognized Berlin process as its clear development opportunity, since it contributes to the im-provement in infrastructure and better exploitation of resources through the energy industry.

- Project preparation of further improvement of rail and energy infrastructure has provided donations through the Western Bal-kan Investment Framework (WBIF) for the reconstruction of sec-tion of the railroad Belgrade-Bar, through Montenegro, and the continued construction of 400kV Pljevlja-Visegrad-Bajina Basta transmission line. Valorising its energy potentials and high level of energy networking with Italy via the undersea cable Montene-gro becomes an energy hub for transporting electricity from the Western Balkans to Italy and Western Europe market, says Mr. Vujanovic.

He presented the progress of our country in Euro-Atlantic inte-grations. He emphasizes that Montenegro is rapidly approaching the full membership in the NATO, and that 11 countries ratified the Protocol. He adds that other countries are very likely to do the same by the middle of next year. The path to the EU is open and Montenegro is the leader of this process in the Western Balkans. He also spoke on economic trends since the restoration of inde-pendence, saying that it has been characterized by dynamic eco-nomic growth. Foreign direct investment of 7,3 billion EUR, which is the highest amount in Europe, contributed to this.

- Montenegro achieved all this thanks to its natural resources, ge-ographical position but also the government policy which created favourable business environment, says Mr. Vujanovic.

He concludes that the results achieved in the last decade, showed through macroeconomic indicators, clearly confirm the dynamic development.

- The importance of trade in economic growth and development of our region should be pointed out. The transformation of inter-national economic relations of Montenegro has been provided by, among other things, our joining the WTO in 2012. Montenegro supports the accession process of our neighboring countries to this organization. Through the WTO system and multilateral tra-de rules, we provide a number of advantages including the Trade Facilitation Agreement which aims to simplifying customs proce-dures, reducing the costs and intensifying cross-border trade co-operation. During the presidency of CEFTA this year and based on the conclusions of the Berlin process, Montenegro is committed to encouraging the provision of conditions for signing the CEFTA Trade Facilitation Agreement - he said.

He has expressed gratitude towards the CEM for providing pro-motion and development of economy and connecting the Region via this Conference.

President of Montenegro, Filip Vujanović

Berlin process provides development opportunity Macroeconomic indicators in the last decade clearly confirm the dynamic development of Montenegro.

40


Panel - The Berlin process, results and expectations

It is time to develop deeper cooperation

The ministers of economy/infrastructure presented to the economic and wider community results and expectations of the Berlin process, promoted and initiated by the German

Chancellor Angela Merkel in 204, since the Balkan countries face many complex challenges on their way to EU.

The moderator was Michael Harms, executive director of the Ger-man Committee on Eastern European Economic Relations.

Milva Ekonomi, minister of economy of Albania says that small economies of the Western Balkans cannot make significant pro-gresses without cooperation and integration processes.

- It is high time to develop deeper cooperation in the region in or-der to join the European Union. We need to focus on the greater connecting of energy potentials, transport infrastructure but kno-wledge as well. We also need to make tourism a kind of commu-nication form between our countries. States must do everything to enhance these processes, says Ms. Ekonomi, emphasizing the significance of CEFTA for these processes.

She has advocated harmonizing the policies of state aid, intellec-tual property, public procurement, as prescribed by the EU, and providing free movement of staff which can contribute to streng-

41


thening trade relations.

Montenegrin minister of economy Vladimir Kavaric has said that integrations are main expectations from the Berlin process.

- There are no self-sufficient economies and this is especially true for our small economies at the Western Balkans. If you ask me what the concrete results are, I can say that the Berlin process contributed to connecting the region through infrastructure - he says.

He has added that the undersea cable between Montenegro and Italy, for which the European Commission allocated the grant of 25 million EUR for the purpose of extending this project as well as the reconstruction of the Belgrade-Bar railway, construction of the Adriatic-Ionian pipeline etc. contribute to stronger regional con-nection.

- We are not competitors with each other. We need to join hands in order to compete at third markets. We need to reduce taxes, re-move customs and non-customs barriers. All requirements of the European Commission may be carried out without creating new barriers in the Region, says Mr. Kavaric.

Line minister in the Government of Serbia Goran Knezevic has reminded of the initial scepticism of the part of this country’s pu-blic towards the Berlin process due to bad historical heritage.

- However, we have perceived that together we can initiate big pro-cesses especially in infrastructure and become a credible interlo-cutor to the European Union, he says.

According to him, the next year is crucial for the progress of the Berlin process, but at the same time he warns that this period will be full of challenges due to Brexit and instability in the neighbo-ring countries of the European Union.

- As a regional artist says I hope that we spent all the ammunition at the Western Balkans, and that we will develop business enviro-nment and overall stability in a spirit of peace, says Mr. Knezevic.

Mato Franjicevic, Deputy Minister of Foreign Trade and Economic Relations at the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina, says that he is satisfied with achieved results, since the regional cooperation has been intensified through trade facilitation, which the CEFTA gives a special contribution to. He expressed hope that its final protocols, which will allow the full implementation of free trade in the region since 2018, will be adopted in December.

- For Bosnia and Herzegovina it is very important that we initialled the Stabilisation and Association Agreement. The whole process has a number of positive effects and affects the consolidation of the economic but also the political opportunities in the country - he said.

Potentials in energy, transport and tourism as well as knowledge need to be connected in the Western Balkans.

42


The national chambers of commerce in the region may be main implementation structures for carrying out economic policies in the region, where it is still necessary to conduct

certain reforms. This message was sent by their representatives on the panel at the Economic Conference.

They spoke on the economic perspectives of the region through the discussion led by Alan Richard, special representative for eco-nomic diplomacy in the Balkans of the Republic of France.

He has pointed out that there is a clear economic perspective of the Western Balkans, and it is evident that the budgetary and fiscal issues are moving into right direction. France supports European manner of the Western Balkans development, since this region has significantly improved through Europe.

- The pressing need of all countries in this region lies in speeding up investments which will contribute to modernisation of the eco-nomy. France is interested in offering technology and innovation to these countries and affecting the change of economic picture in the region, says Mr. Richard.

According to him, it is necessary to reform the administration and legal framework in order to facilitate international business partnerships. These improvements are necessary to each country which has been engaged in it due to the EU accession.

- The chambers of commerce need to be drivers of the improve-ment of business environment. The human resources in this re-gion are capable to develop business, while the EU will provide financial support to the projects regarding their further education, he says.

President of the Union of the Chambers of Commerce and Indu-stry of Albania Ines Mucostepa has said that the chambers need to work together on improvement of business, investment clima-te and competitiveness of economies as well as enhancing new common projects.

- We are looking forward to common infrastructure projects con-necting the region, such as Nis-Pristina-Tirana highway which is very important for the investments as well as the staff, she says.

Velimir Mijuskovic, President of the Chamber of Economy of Montenegro, has reminded that the chambers have worked on connecting the countries in the Region even when the politicians did not provide the support. In that period they had the support from the chambers of commerce of developed countries, first of all Germany which supported the establishment of the Association of Balkan Chambers, providing guidelines on business operation in market economy and services which they would offer to their members.

The processes of market integration in the region have been con-tinued by the CEFTA, he has reminded.

- The economy is aware that we can hardly be competitive at the EU market unless we cooperate. On the basis of the Berlin process our associations established the Western Balkans Chamber In-vestment Forum, which would monitor carrying out the projects and analyzed the way of our companies’ involvement in their re-alization. We believe that this process will continue to exist and that as business communities we will be more involved in it, says the President of the CEM.

Representative of the Croatian Chamber of Economy Zelimir Kra-

maric believes that these associations need to focus on specific projects such as chamber digitalization network in order to inform their members and connect with business entities in the EU.

- Knowledge and competencies are especially essential for the economy, so I believe that we need to share models of strengthe-ning vocational education patterned after Germany, Austria and Switzerland in order to be quickly involved into chains of high ad-ded value, says Mr. Kramaric.

He has stated that it is necessary to invest more in innovation, research and development and that the chambers must provide the support to this process together.

- If we do not develop new services, we cannot be competitive at the market, he says and adds that the voice of the chambers sho-uld be more heard by the governments, which need to understand the key role of theses associations in carrying out the economic policies.

Safet Gërxhaliu, president of the Kosova Chamber of Commerce thinks that the region has no perspective while there is corruption.

Branko Azeski, president of the Economic Chamber of Macedonia countered to the views of the speakers saying that the Western Balkans has no perspective due to corruption.

- The corruption is the reason for economic stagnation and arises from the judicial systems of our countries, says Mr. Azeski, inden-tifying problems in the customs services as well.

He has invited the EU to assist in combating the corruption provi-ding experts who will contribute to it.

Chambers should work together to improve the business operations, investment climate and competitiveness of the economies and encourage new joint projects.

43


Panel - Economic perspectives of the Western Balkans

Speed up investments, modernize the economy- There is no qualified labour force. High quality employees have left the country. We cannot find employees and therefore we can get nowhere. I wonder how the companies on the Balkans survive. We should give a medal to each of them, says Mr. Azeski.

He says that Berlin process is a last hope to all countries in the region.

- I would urge that if chambers may make such a turn, the politici-ans should also deal with it a little bit. More business less history, says Mr. Azeski.

Mr. Safet Gërxhaliu, president of the Kosova Chamber of Commer-ce thinks it is necessary to turn to the future not the past.

- If you listen to the politicians, they will talk about the events in the past. Business and chambers of commerce talk about present situation, situation in the next 5 or 15 years. We turn to the future, not to the past, says Mr. Gerxhaliu.

He says chambers of commerce of the countries in the Region are 50 steps ahead of the politics.

- Greater involvement of the politics leads to creating barriers in the economy which prevent growth and future, adds Mr. Gerxha-liu.

Unemployment and low economic growth are the common issues of the countries in the region, he says.

- We need to work together and eliminate barriers. At the Balkans political integrations are more discussed and we need to find the ways to discuss the integrations in terms of economy, says Mr. Gerxhaliu.

He has added that dialog and partnership among countries need to be fostered.

The president of the Chamber of Commerce and Industry of Serbia Marko Cadez has said that if the region wants to survive, it needs to find common response to some issues, which cannot be done without political elite in countries and Europe.

- We expect our governments to discuss more on the issues regar-ding solving some problems. We work and cooperate on a daily basis in order to connect our economies, says Mr. Cadez.

He adds that for the first time the chambers are working on crea-ting a common service which would connect the small and medi-um-sized enterprises with the financial institutions.

The president of the Chamber of Commerce and Industry of Slo-venia Marjan Mackosek says that the economy has done a lot for the politics in the region and that it is high time for the politics to pay off the debt.

- It is necessary to put pressure on politics to find the strength and overcome all these problems which were the result of history and we need to turn to the future, considers Mr. Mackosek.

As he says, chambers of commerce are the evidence how it should be done.

- The politics should not favour one or two sectors of the economy, it must create such conditions so that anyone who has ideas, inno-vation and other skills can work, says Mr. Mackosek.

44


Panel - Foreign direct investments, expiriences and exectations

Investors seek sustainability, predictability, stability

Investors expect each country to provide sustainable, predicta-ble and risk-free investment environment. They seek unbiased judiciary system and dedicated politicians who understand the

significance of business for the national welfare, this was the mes-sage of the panel Region and foreign investments.

Martin Knapp, executive director at the AHK Serbia, Albania and Montenegro moderated this panel.

- State can do a lot on the stability of the business environment, because in such an environment banks offer loans on favourable terms. With its advice it can help raise the level of competitive-ness of the business ventures, and also contributes to this throu-gh providing adequate municipal and other infrastructure – said Klaus M. Steinmaurer, Vice President for International Affairs at Deutsche Telekom.

He notes that during the Conference so far the cooperation, road and energy infrastructure were highlighted, but no one has menti-oned information infrastructure, which contributes to the overall economic development and is essential for attracting new invest-ments.

- We would like to participate in the development of the Western Balkans and contribute to it through new investment. We noticed a number of opportunities, but they require certain infrastructure investments as well, he said.

European Bank for Reconstruction and Development states that our region is an interesting investment area and it would like to be present in the forthcoming period as well. Representative of this institution Peter Tabak, associate director and lead regional eco-nomist for Croatia, Russia, Serbia and Slovenia has reminded that their annual investments amounted to 10 million EUR per year, of-fering loans to the private sector under the more favourable terms than development banks in this part of Europe, but also technical

and advisory support.

- We are very strongly committed to supporting small and medi-um-sized enterprises as a key element of each economy deve-lopment, says Mr. Tabak and urges each country in the Region to start fiscal consolidation.

Ronald Seeliger, vice-president for the SEE at Stada Arzneimittel AG and CEO of Hemofarm Group has spoken on the positive expe-riences regarding investments in our region. This pharmaceutical giant in the Balkans employs about 2,500 people.

- We are planning additional investments in new plants in this area. We are looking for location and high-quality staff. We express our satisfaction with the expertise of employees who are working with us and we have not regretted at one point due to the invest-ment in the Balkans - says Mr. Seeliger.

Snjezana Köpruner, CEO at the GS Maschinenfabrik Travnik and president of the German Bosnian Business Association spoke on specifics of her company which was privatized in a way that employees got 25 percent of ownership, which, as she says, influ-enced them to become drivers of a number of positive processes.

- We got German buyers who share their considerable knowledge and contributed to our success, she says.

Juerg Steffen, director of Henley & Partners Group, spoke of the services of obtaining permanent residence and citizenship to in-vestors, which they provide.

- Very quickly, in a year or two investors at the Western Balkans will also be able to obtain citizenship for a certain amount of in-vestment. In Cyprus, for example, it is an investment of 50,000 EUR in real estate, somewhere else it is a purchase of government bon-ds - he explains.

Germany wants to invest in the Western Balkans, where certain investments in infrastructure have to be realized and thus contributes to its development.

45


46


Structural reforms are extremely important for European in-tegrations and they cannot be conducted in a short period of time. It was said at the panel which was moderated by Ivan

Saveljic, Vice President of the Chamber of Economy of Montene-gro.

- Structural reforms are becoming a part of preparation for the economic policy management control, says PhD Gordana Djurovic from the Faculty of Economy in Podgorica.

She has added that the Western Balkan countries are the buyers’ market rather than market of goods and services producers. The-refore they must have the annual growth rate of 4 to 6 percent in order to get closer to the EU membership.

When it comes to Montenegro, trends during the last ten years bring optimism, but only indebtness does not follow these trends, since it exceeded the Maastricht criteria.

- It is interesting that Montenegro has the largest trade deficit and the largest inflow of foreign direct investments and it is our re-sponsibility to deal more with increase of competitiveness and export, says Ms. Djurovic.

Structural reforms include, among other things, public debt and fi-nance management. Ms. Djurovic says that reforms in agriculture and tourism should be mentioned as well.

Aleksandar Vlahovic, president of the Serbian Association of Eco-nomist presented the aspect of fiscal consolidation as a precondi-tion for successful structural reforms.

- The problem is that we are implementing structural reforms when the inflow of foreign direct investment is less than in the first decade of the 21st century. We missed the opportunity to do it earlier and thus create conditions for a sustainable economy - he said.

According to him, the growth of all Western Balkan countries is based on public, rather than private expenditure, while the share in services sector is much larger in relation to others.

- According to business conditions our region is at the medium level, while in terms of competitiveness it is among the last coun-tries. This is how we are perceived by the others, says Mr. Vlahovic.

In Serbia, he has added, the positive economic trends continue in 2016 as well, current account deficit has been covered by foreign

Panel - Economic structural reform

Projects in manufacturing and professional training of staff are needed

47


investment, with a drop in unemployment, which allow initiation of structural reforms. He concludes that structural reforms can have a negative impact on growth in terms of the fiscal deficit.

President of the Croatian Association of Economists Ljubo Jurcic wishes the Western Balkan countries to become part of the EU fa-mily soon. However he points to the fact that nobody else will sol-ve problems to these countries nor encourage their development, but they have to do this by themselves.

- After 1990 Europe is united by the capital which is characterized only by profit and there is no solidarity. The countries should work together to develop infrastructure, not to be competitors - said Jur-cic.

This country, in his opinion, has stagnated since joining the EU.

- When it entered the EU, Croatia did not change the economic and industrial structure, but we also have not made a new one, he says.

He believes that the infrastructure is only a semi-finished product and countries in the Region should focus more on making the final ones.

The representative of KfW Development Bank Kirk Mildner, direc-tor of Department for Municipal Infrastructure and Transport for Southeast Europe and Turkey, spoke about their significant invest-ments in the Region, especially before the outbreak of the crisis.

- The problem of these countries lies in insufficient dealing with the structural reforms, professional training and realization of pro-jects in manufacturing, he said.

He says that the region should continue with fiscal reform in order to achieve long-term economic growth.

- Growth of over two percent speaks about the potential of the area, but it is not enough – concludes Mr. Mildner.

Miguel Morgado, Director for Adriatic Sea, EIB has reminded that this financial institution through its activities seeks to improve economic activity, health and social care, ICT and other industries.

- It is essential for good investments to be consistent with the gui-delines of the European Commission, such as large infrastructural projects which are ahead of the region - he said.

The growth of all Western Balkan countries is based on public, rather than private expenditure, while the share in services is larger related to the other sectors.

48


Prime Minister of Montenegro,Milo Djukanovic

European development path has no alternative

European development path of Mon-tenegro and the Western Balkans has no alternative. The EU integra-

tion of the Region depends primarily on Europe awareness of the problems it faces and readiness to fight for its own system of values and global competitiveness. The future of Europe lies in the further uniting and strengthening the European idea. Eu-ropean architecture showed weakness, but giving up the idea would be a disaster for everyone due to loss of competitiveness. This is stated by the Prime Minister Milo Djukanovic in a discussion with the Presi-dent of the Chamber of Economy of Monte-negro Velimir Mijuskovic.

He has said that recent election did not only decide who will be in power, but a struggle for the European perspective of

from 3,500 to nearly 6,000 EUR, wages have nominally risen by 77 percent, pensions by 100 percent, 35,000 jobs were created and unemployment rate was reduced.

- However, this regional leader has a GDP per capita of 6,000 EUR, while the Europe-an is estimated at 28.7 thousand EUR. This indicates the extent of falling behind the EU and how catching up with developed countries is an extremely important task for all governments in the region - said Mr. Djukanovic.

It is the fact that Montenegro has made a significant progress over the last ten years, adds Mr. Djukanovic. However, he believes that it has not reached the point in which these benefits could be enjoyed by the wide number of citizens.

the Western Balkans took place then.

- This has been a brutal effort to collapse the European system of values at the Bal-kans and pull the wool over our eyes as it was the case throughout previous century, says Mr. Djukanovic.

Thanks to accepting precisely this system of value, the citizens of Montenegro have got the country closer to NATO and the EU membership, changing the way of thinking and living their lives according to Europe-an standards, he believes.

He has emphasized that our country is a leader of the Euro-Atlantic integration in the Balkans. During ten years of restorati-on of independence it became the most de-veloped economy which is indicated by all parameters. GDP per capita has increased

49


Montenegro has become the most developed economy in the Region in a decade.

- An average GDP growth was estimated at 3,2 percent, but our goal is 4 percent and more. This is very demanding, but it is also realistic when it comes to Montenegro, he says.

Development projects and investments contribute to this goal, he says. He has mentioned the construction of the high-way Bar-Boljare, setting up a power cable, the construction of tourist resorts and others.

The Prime Minister says that in the forth-coming period Montenegro should focus on economic growth and achieving a hi-gher level of competitiveness in order to make overall social progress.

Competitiveness is a key issue not only of Montenegro, but also the economies of

the Western Balkans. The Prime Minister believes that competitiveness should be encouraged by commitment to structural reforms. Changes are needed in the educa-tion system as well, and all these aspects contribute to improving the environment which will attract more investments re-sponsible for the economic development.

President of the CEM Mr. Mijuskovic says that the Berlin process, which was suppo-sed to initiate the intensive work on infra-structure in Europe, was discussed a great deal on the conference. He asked Mr. Dju-kanovic how satisfied he is with the achie-ved results through this process.

The Prime Minister has replied that the Berlin process is valuable, and in the last two years a serious progress has been

made in this regard.

- The issue of infrastructure is a major problem which cannot be solved by the local forces. This is the key to solving the problem of the economic backwardness of the Western Balkans to Europe - says Mr. Djukanovic.

The Western Balkans, he believes, must ha-sten to European integration, whereby the state must be the initiator to continue the process of European integration. He belie-ves that the initiative which is finally arti-culated in Paris, concerning the Regional Youth Cooperation Office is very important, which should help in faster overcoming the problem of insufficient knowledge, and it is realized through the reform of education.

50


Panel - Transport infrastructure

The Balkans will be a big construction site by 2030

By 2030 Montenegro and the Western Balkans will be a big construction site due to connection to the main, Trans-Eu-ropean transport network. This will result in big investment

activities, it was said at the panel on transport infrastructure whe-re a special emphasis was placed on establishing better communi-cation and facilitating cross-border procedures in the Region.

Moderator, vice president of the CEM Stanko Zlokovic points out that transport connection in the Western Balkans is priority eco-nomic as well as political issue precisely due to connecting people and eliminating prejudices. Transport infrastructure is a precon-dition for development and Berlin process is evidence that Europe has recognized its importance.

Angelina Zivkovic, assistant minister of transport in the Gover-nment of Montenegro has said that insufficient quality transport infrastructure is a main barrier to the competitive development in the region.

- Construction of transport infrastructure will result in higher in-vestments, employment, growth of living standard, she says.

Berlin process has determined the main transport corridors which will connect the Region in the future. Also the list of projects whi-ch will contribute to their realization has been harmonized as well as the soft measures which will eliminate administrative barriers.

Two corridors pass through Montenegro: Bar-Boljare highway and

Transport connection at the Western Balkans set as a priority economic but also a political issue of the Region.

51


fast road of the Adriatic-Ionian corridor. They should be completed by 2030 as well as the modernization of the Belgrade-Bar railway corridors in line with European standards, and connecting Pod-gorica and Tirana by the railway, i.e. repairing this railway for the passengers, not just freight.

- Corridors through Montenegro are very important to connect the Southeast and Central Europe. Seventy local companies are enga-ged in the activities on the Bar Boljare highway and this means that 190 million of the value of this business will stay in our coun-try - she said.

She pointed out that the opening chapters on transport indicate that Montenegro is the EU integration leader and positive example in the region.

Director of the Airports of Montenegro Milovan Djurickovic has spoken on important results which Montenegro achieves in terms of passengers arrivals from abroad at airports in Tivat and Pod-gorica.

- Each year we record an increase of 100.000 passengers. Accor-ding to our plans, by 2020 there will be 2,2 million passengers, 2,8 million by 2025, and 3,5 million afterwards, he says.

In his opinion, it is absurd that Montenegro established better airli-nes with world destinations than with regional centres.

- We do not have airlines with Zagreb, Sarajevo or Skopje. They used to exist, but were closed due to economic reasons - he said

Moderator Mr. Zlokovic comments that it is necessary to follow the global interest which is more important than economic one, concerning the establishment of airlines between major cities in the region.

SEETO expert Sanja Dodig presented the transport observatory in Southeast Europe. She said that among the transport projects the-re are 90 percent of those related to road infrastructure now, but

progress is evident when it comes to investment in the railways.

- The focus is now on reconstructing the railway. Currently, 21 pro-jects in transport sector have been prepared, while 27 are in the preparation process - she said.

Olaf Schaller, regional director for Eastern Europe at the DB Engi-neering & Consulting GmbH has said one billion EUR will be inve-sted in the railway transport in the next five years.

- It is our desire to bring back passengers from the roads to trains. The cheap bus service poses a problem to achieving this objective, he says.

According to him, his company has not had a representative office in Montenegro so far.

- We would like to work on projects or monitoring in your country. I think we could help in developing your railway infrastructure, added Mr. Shaller.

Robert Sever, director for Transport at the Chamber of Commerce and Industry of Slovenia spoke on challenges regarding transfor-ming the road transport into rail transport in this country.

- Transport industry is very important in Slovenia. In 2015 its inco-me were estimated at 4,8 billion EUR or 14,8 percent more than the average for the period 2008-2014.

However, speaking about transport industry in Slovenia we also speak about supplying not just domestic market, but also the Bal-kans, Central and East Europe, he clarifies.

According to him, connecting the Region is very important for all companies in transport and logistics.

- We have been transporting by railway to Belgrade and Istanbul three times a week, and I believe it is also an opportunity to con-nect the Port of Bar to this route, he says.

52


Panel - Energy

An initiator of the economic development

Ivica Toljan, director for Key Account and Sale Department at the CROPEX Croatian Power Exchange has pointed out that energy is extremely important for Montenegro and the Balkans since it

is a driver of overall economic development. He spoke on reforms and changes in energy system, carried out in the past decades and contributed to development of this extremely important industry.

- Electricity markets operates, we have carried out a number of projects which contributed to the modernization of this system and have an impressive development results, said Mr. Toljan.

The energy infrastructure connecting of the Western Balkan countries should be completed .

However, he believes that we did not pay enough attention to the valorisation of renewable energy sources and these are areas we need to count on more since they deserve it.

According to Jasmina Trhulj, an energy market expert, the ener-gy community needs to extend beyond the EU borders in order to foster trade and competition, which should contribute to competi-tiveness growth, environmental protection etc.

- Development process of the electricity market in the Western Balkans in the last decade is characterized by the transposition

53


the power balance. We have huge hydro potentials, then the ener-gy resources of sun, wind, biomass, coal and others. The small hy-dro power plants whose potential is 425 million kwh/year, are of current interest, said Mr. Buric.

In Montenegro wind power plants have significant prospects, tho-se at Krnovo have been built, while wind power plants at Mozura are under the construction. We also have enormous potential in wood biomass.

- Big coal reserves from 120 to 150 million tonnes can provide ope-rations of TPP Pljevlja, considers Mr. Buric.

He has said that we can expect to achieve great benefits from oil and gas at the annual level, and huge water resources of Tara and Komarnica can greatly increase energy effects. However, we sho-uld have the industry for this level of energy, he concludes.

Mr. Tomas Sichla, managing director at RWE Ljubljana believes that the energy market cannot be national but only regional. Mr. Andresas Chollet, head of Project Development at the WPD AG thinks that special emphasis should be placed on renewable re-sources, wind energy and sun. Mr. Emil Bakic, regional director at Akua Energy says that Montenegro can be a role model for the entire region regarding the valorisation of renewable energy sour-ces. Or, for 50 to 100 years, Montenegro can become a country of renewable energy.

and implementation of EU legislation, but a lack of political will and readiness for cooperation are also evident, she says.

Ms. Trhulj has pointed out that the objective is to complete infra-structure connection between the Western Balkan countries. This objective will be achieved soon by infrastructure connection bet-ween Montenegro and Serbia on the one hand, and Macedonia and Albania on the other.

According to her, power exchange will be established at the Bal-kans soon, which is very important for the development of rene-wable sources. Serbia has done the most on this plan, then Mon-tenegro and Albania. The existence of these exchanges is also important due to integration of power markets which are small and thus it would increase their competitiveness. Sooner or later, she adds, all of us will be a part of European energy market, so I recommend the countries to network.

Montenegro as part of the Balkan energy networks was discussed by PhD Mr. Mihailo Buric, University of Montenegro. He points out the key directions for covering the deficit in the domestic market, which amounts to 1.5 billion kwh/year. In his opinion, the con-struction of the power cable between Montenegro and Italy can greatly contribute to export and electricity production. In addition we have vast resources for the construction of small and large so-urces of electricity.

- Small energy sources must be complementary, we cannot close

54


Germany interested to invest in efficient municipal facilities with sustainable management.

55


Panel - Municipal infrastructure

Priority given to projects in municipalities

The Berlin process has shown the necessity to recognize mu-nicipal projects in the Western Balkans as one of the priori-ties. The governments in the Region must understand that

they need to engage in the construction of municipal infrastruc-ture in the municipalities and include related programs into their financial plans, it is said at the Municipal infrastructure panel at the Conference.

The panel brought together international experts, representati-ves of municipalities, Union of Municipalities and utility compa-nies, who pointed out that the issue regarding regulation of this segment of the infrastructure is essential for the development of each local community.

Moderator Aleksandar Bogdanovic, mayor of Cetinje and presi-dent of the Union of Municipalities of Montenegro, says that since 2006, level of recognition of Montenegro as interesting destinati-ons for foreign investments has been clear.

This was significantly contributed by creating conditions to at-tract investors, not just through a competitive fiscal policy, but also the construction of infrastructure.

Kirk Mildner, director of Department for Municipal Infrastructure and Transport for Southeast Europe and Turkey at the KfWDeve-lopment Bank, has said that they invest 1.5 billion EUR on infra-structure construction sites in 80 cities in this area. These are ma-inly projects of municipal waste and waste water.

- We are very interested in investing in efficient municipal faciliti-es with sustainable management, said Mr. Mildner.

However, it is necessary to improve the sustainability of municipal companies in the region. This might be achieved by raising the price of their services, which are very low in this region, then re-ducing the number of territorial organizational units or expanding the scope of activities of utility companies in several municipali-ties.

Heike Bughard, head of the Regional Section SEE at the German Water Partnership agrees that the prices of services pose a pro-blem to sustainable businesses operation in the region.

- The Western Balkans is affected by the problem of finance. Ser-vice prices are very low and cannot cover the costs. Qualification of staff is also among its major problems and without adequate knowledge, you cannot conceive quality projects, apply for funds, or convey other people experiences in the right way - she said, adding that they have been present at the Balkans for a decade.

The technical director of the Water Supply and Sewerage Podgo-rica Filip Makrid has pointed out that municipal infrastructure is the main form of infrastructure, without which potentials cannot be achieved in any area. According to him, the Capital of Monte-negro deals with two major challenges – resolving the problems related to the disposal of waste and sewage sludge.

- We built a recycling centre, a centre for filtered water will be fi-nished soon and we will methane to meet the needs of electrical energy. Sewage sludge has been a problem in Podgorica for 38 ye-ars. Currently it is being treated through dehydration and covering with earth, which is not, however, solution to the problem. There-fore, we made the decision to burn it, and we are currently making a feasibility study of such a facility. Preliminary data suggest that this activity is estimated at cca 31 million EUR: 22.5 million for the plant and 9.2 million for incinerator. This is the cost of 165 EUR per capita - said Mr. Makrid.

The activities of the company Gradske pijace in Belgrade were presented by the director Ivan Soco. The company manages 31 market places on 165,000 square meters on restoration, activation and promotion principles. The end of the year for this company will be marked by reconstruction and investment. They finance the reconstruction of Kalinic market place as well as markets at Senjak, Palilula, Borca etc. The activities of the markets were pro-moted by events such as Pijacni karavan (market caravan) and Nocni market (night market), visited by 30,000 people a day.

-We want our markets to be tourist attractions - said Mr. Soco.

In further discussion, the panellists have agreed that there are opportunities to invest in municipal infrastructure through pu-blic-private partnership, but it needs to find a most appropriate mechanism for specific projects.

56


Panel - Education, theoretical and practical aspects

Education system and labour market need to be harmonized

Antje Müller, project manager of Zoran Djindjic Internship Programme of German Business for the countries of the Western Balkans, Committee on Eastern European Econo-

mic Relations has emphasized the importance of lifelong learning. This program encourages exchange and cooperation among edu-cation institutions throughout Europe, mobility of participants and experts in the education process and persons from labour market.

- In the last two decades the region has gone through the crisis which reflected on the labour market i.e. led to its changes, says Ms. Antje Müler.

Based on the experiences from European countries it is necessary to introduce »Dual education« i.e. education of the young throu-gh connecting educational institutions and companies as well as harmonizing the education system and labour market.

Urlike Damjanovic, senior specialist at Systems Policy Unit Opera-tions Department at the European Training Foundation says that this association operates outside the EU and support countries which implement out social and economic reforms.

- We especially support countries which implement education re-forms for the labour market needs. Countries in the region deal with the problems regarding the knowledge improvement for the labour market as well as the entrepreneurial skills necessary to the companies, considers Ms. Damjanovic.

It has been said that creating new value and acquiring useful knowledge can increase the economic growth and development. The question is what kind of knowledge is offered in the educati-on institutions? Does inadequate education strategy result in the huge gap between the real economic and the labour market needs? Improvements and changes in the education process as well as required knowledge and skills are set as priorities.

Countries in the Region pay a lot of attention to resources, but mo-stly ignore human potentials, says Boris Jokic, research associate at Institute for Social Research in Zagreb.

- Although since 1990 a special attention has been paid to educa-tion, these countries have not fully mastered IT and other modern educational contents, says Mr. Jokic.

He adds that there is no comprehensive approach to education reform which reflects negatively on the economy. Leaders, ma-nagers and others do not cooperate in this direction, and there is not enough training. He has said that we have to develop and take care of a huge human potential, because without it there is no development. Successful management of human resources is one of the key factors of prosperity and can greatly affect the growth of productivity. Education reform is aimed at the development of human resources.

Work based learning is promoted at the secondary school level

57


and it is connected with the labour market, even in high school.

Daska Domljan, program developer at the Stiftung Wissen am Werk, has pointed out that when companies are in crisis they di-smiss employees first, which is not good of course.

- We are aware that satisfied and happy employees are the foun-dation of successful organizations and therefore professional tra-ining and education of employees are necessary and important, she said.

She added that the policy of human resource management inclu-des motivation, education, employee satisfaction and career ad-vancement.

Michael Landertshammer, director of Sector for Education at the Austrian Federal Economic Chamber spoke on the influence of the vocational education on the economy. Switzerland, Austria and Germany are countries with great tradition in vocational educa-tion, have the lowest number of unemployed young people and a major source of financial income.

- Chamber organizes the entire process of vocational education, does the administration, examination and certification. Compani-es have a great responsibility in this process. In our country 40 percent of young people attend vocational schools and it is very important for all countries to have the cooperation between rese-

The Region pays a lot of attention to resources, but often ignores human potential.

archers, academics and others - he said.

Explaining the role of WIFI International, which operates within the Austrian Federal Economic Chamber, Mr. Landertshammer points out that this institute is focused on professional education and connecting the academic and business world, and it is the fi-eld in which cooperation with other universities in the region can be established. He mentions that it cooperates with institutions in Slovakia, Serbia, Romania, Bulgaria, where numerous projects have been carried out.

- We would like to continue these activities in the Western Balkans - he concluded.

Elsa Denaj, HR Training Coordinator at the Antea Cement in Al-bania considers that if companies want to keep their employees, they have to work constantly on improving their skills and involve them in vocational education programs.

- Albania has been working on the development of vocational edu-cation. We have focused on improving skills because insufficiently trained students finish universities, she said.

She concludes that all depends on the person’s willingness to le-arn and the country tries to create an adequate framework for the-se very important needs.

58


Panel - Creative economy

Necessity of lifelong learning

Creative economy is a topic of key importance to each of the countries of the Region. Knowledge is needed because the creative minds can come up with inno-

vation, which is often aligned with entrepreneurship - a kind of supporting system to the economy, it was said at the last panel of this year's Conference.

Stefan Kägebein coordinator of the Working Group Digita-lization, Committee on Eastern European Economic Rela-tions was the moderator and panellists were Uranik Begu, executive director at the Innovation Centre Kosovo, Djuro Kutlaca, director of Center for Science and Technology Development Research at the Mihailo Pupin Institute and Marko Stojovic, CT strategy and communication director at Crnogorski Telekom.

Panellists agree that certain countries of the Western Bal-kans have made progress in understanding the importance of the creative economy, but it is not expressed sufficiently. Creative economy as a holistic concept of development de-aling with the interaction of economy, culture and techno-logy within a globalized world can be connection to reform which leads to more relevant education based on lifelong learning and adapting to change.

Panellists emphasized the excellent cooperation with uni-versities in this field, but also talked about the problem for preventing trained personnel from seeking professional re-putation in international business environments.

- In the Region, you can see that there is a spark, a move-ment when it comes to new technologies and young people finishing universities and want things to change. I think this needs to be upgraded, but it takes a lot of work in edu-cation in order to achieve this - said Mr. Kägelbein.

According to Mr. Uranik Begu, it is necessary to convince the state administration to support young entrepreneurs in their business ventures.

- Infrastructure is an essential prerequisite, but also kno-

59


wledge is a prerequisite for the young generation to face the new challenges of this century and the increasing demand of jobs. We should focus on creating a new model of the economy which will use the digitization opportunities, while young people should be the holders of this activity - he said.

Mr. Djuro Kutlaca believes that the message of the Conference should be: »We used to have the in-dustry, now we do not. We used to have the knowledge, we do not have it today.« He believes that one of the causes for an economic collapse in

the region lies in not recognizing the arrival of new technologies which need new industry and knowledge.

- In the context of the creative economy there is an approach which Slovenia has successfully applied,

and it is a »smart specialization«, a European strategy of restruc-turing the industry, education and science which allows acces-sing structural funds. The smart specialization is the essential for decisions to be taken solely on the basis of facts.

This approach requires knowing precise abilities of an indivi-dual in order to select priorities by national consensus. The key process of the smart specialization is the one which combines higher education, science and industry to create a national inno-vation system. This is the creative economy - having the educati-on to understand that universities are the only places where you are taught the fundamentals, and when you come into a company you start further education - said Mr. Kutlaca.

According to him, the first phase creative economy will be most painful for the Region, as »we need to look each other into the eyes and see what we can do and what we want.«

Mr. Marko Stojovic explains that a large number of stu-dents, primarily from Faculty of Electrical Enginee-

ring were on an internship at Crnogorski Telekom, while the company Deutsche Telekom is develo-

ping partnerships with innovators around the world as a prerequisite to keep the leading posi-tion which, he says, it takes.

- New areas needs to be won over and over again, new technologies needs to be used. Te-lekom is a pioneer in introducing new techno-logies - he said.

This approach can be a connection to reforms leading to more relevant education based on adapting to change.

60


The Europe needs to be brought closer to us via projects.

61


Closing remarks

The conclusions and recommendations of the Economic Conference Montenegro 2016 were presented by the pre-sident of the Montenegrin Association of Economists PhD

Sasa Popovic. He first mentioned the development of the most important economic event during the six years of its existence, quoting press material from the first conference held in 2010.

- »Through the 22 opening statements and discussions, within the four panels, a half an hour exposure of Mr. Milo Djukanovic – impressive amount of information, analysis and research results, practical experience, forecasts, plans, intentions etc were pre-sented.« Today, six years later, I will make a contrast to the above quote with some additional information related to the conference: »More than 50 panellists, who included high domestic and foreign state representatives, prominent businessmen, ministers, univer-sity professors and others presented their views in 9 panels, before some 500 participants attending the conference.«

Ladies and gentlemen, the organizers of the Conference, you de-serve applause! - said Mr. Popovic.

He made some observations on the work of this year’s event.

- When it comes to the speed at which economic reforms are im-plemented - slow reforms increase political risk, while too rapid ones increase social risk.

It seems that between these two extremes the national gover-nments of the region »drive« i.e. implement their structural re-forms very carefully.

Not just transport, but also the economic policies of individual countries in the Region need »more corridors«, more wide lanes which quickly overflow integral market and this is the market of goods, services, money and capital markets, taken as a whole. Eu-rope has always been in the same place ever since, but throughout history it has not always been as far away from us. We are Europe, we just need to confirm this fact with the projects, i.e. to bring it closer to us - he said.

Conclusions:

- The vision of the Western Balkans has significantly been impro-ved in the eyes of the European Union.

- Three years following its initiation, Berlin process has been con-firmed as a significant initiative for the economic integration of countries in the area of the Adriatic Sea-Danube. This process can significantly contribute to the sustainable growth of the Western Balkans, which is its original objective.

- The following period will be a great challenge for the Western Balkans, due to intra-regional economic and political circumstan-ces, as well as the serious problems facing the European Union.

- Optimism in terms of the future economic growth of the Western Balkans is growing in the shadow of pessimism of political expec-tations in Europe.

- The Western Balkans is largely integrated at the side of the pro-blems such as the high current account deficits, high budget defi-cits, high external and public debts, high unemployment rate etc. However, this region falls behind with coordination in terms of looking for solutions to these problems.

- Transport, energy, tourism, information technology, education and all other forms of integration within the region raise its com-petitiveness to a higher level.

- Corruption, low level of the rule of law, the gap in the labour mar-ket in terms of lack of qualification competencies necessary to the business are the basic problems which burden the Region.

- Finally, the Economic Conference organized by the Chamber of Economy of Montenegro and its partners establishes a good tra-dition in terms of quality discussions and efforts in searching for solutions to socio-economic development of our region.

Recommendations:

- The main recommendation of the conference, referred to go-vernments, enterprises, educational and other institutions of the Western Balkans is to keep working on further interconnection in order to achieve a higher level of economic efficiency and the competitiveness of this region.

- In order to eliminate obstacles to increased competitiveness of the region it is necessary to intensify its infrastructure connecti-ons – in terms of transport, energy and telecommunications, whi-ch enables political obligation on the basis of the Berlin process.

- After determining the development priorities by groups of coun-tries, it is necessary to establish closer cooperation between the European Union and the Western Balkans in coordinating their realization.

- Business-to-business approach needs be more emphasized in the agendas for the economic prosperity in the Region.

- It is necessary to increase efforts to specify activities on the identified development priorities. The level of project preparation largely affects the decision on approving the projects within the Berlin process.

- Chamber network digitalization is a project which should signifi-cantly connect businesses in the region. This project is in line with the Digital Agenda - one of the key EU agendas.

- The business environment can be improved primarily with quali-ty education at all levels, technology transfer, innovation and good practice.

62


Komoravijesti

Delegacija Komore na Ekonomskom forumu u Minhenu

Delegacija Privredne komore Crne Gore, koju je predvodio predsjednik Velimir Mi-jušković, učestvovala je na prvom Ekonom-skom forumu zemalja Zapadnog Balkana koji je održan u Minhenu 19. i 20. oktobra 2016. godine. Organizator je Privredna ko-mora Minhena u saradnji sa sa Ministar-stvom za evropske i regionalne poslove Bavarske. Predstavnici kompanija iz Crne Gore bili su u prilici da ostvare poslovne kontakte sa privrednicima Bavarske.

Prvi ekonomski forum zemalja Zapadnog Balkana otvorio je Eberhard Sasse, preds-jednik Privredne komore Minhena i Gornje Bavarske i Beate Merk, ministar za Evrop-ske i regionalne poslove Vlade Bavarske. Nakon toga, otvorena je panel diskusija za političke predstavnike u kojoj je učestvova-la i Vera Joličić-Kuliš, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i Evropskih integracija Crne Gore.

U okviru drugog panela na temu pobolj-šavanje ekonomskog upravljanja za jači rast na Zapadnom Balkanu, predstavnik Komorskog investicionog foruma upoznao je učesnike sa aktivnostima ove komorske inicijative koja je uspostavljena radi dalje realizacije konkretnih ciljeva „Berlinskog procesa“ i jačanja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu. Treći i četvrti panel bili su posvećeni prezentovanju poslovnih mogućnosti koje nudi ovaj region, kao i is-kustvima kompanija koje već posluju na tržištu Zapadnog Balkana.

Tokom trajanja Foruma predsjednik Mi-jušković se sastao sa dr Eberhardom Sas-seom, predsjednikom Komore Minhena i Gornje Bavarske, i tom prilikom su govorili o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje, investicionim potencijalima, te daljim aktivnostima dvije komore. Saop-šteno je da sve privredne komore Bavarske (kojih ukupno ima 8), podržavaju usposta-

vljenje Komorskog investicionog foruma.

Pored toga, potpredsjednik Privredne ko-more Crne Gore Ivan Saveljić, razgovarao je sa Alexandrom Lauom zamjenikom direktora za međunarodne ekonomske odnose u Komori Minhena i Gornje Bavar-ske. Potpredsjednik Saveljić je informisao predstvanike Komore o razvoju crnogorske ekonomije, prioritetnim sektorima, mo-gućnostima za ulaganje. Takođe, govoreno je o značaju održavanja prvog Ekonomskog foruma Zapadnog Balkana, kao i o aktivno-stima projekta Evropska mreža preduze-tništva (EEN) koji je osnovan sa misijom da pomogne MSP da iskoriste poslovne šanse koje se nude u Evropskoj uniji.

U okviru Foruma otvoren je i »Privredni market« na prostoru gdje je Crna Gora uz ostale zemlje učesnice organizovala svoj info pult na kojem su zainteresovani pri-vrednici i kompanije mogli da dobiju in-formacije o ekonomskim potencijalima zemlje, uslovima ulaganja i poslovanja.

Austrija želi da intenzivira privredne odnose sa Crnom Gorom

Postoji dosta prostora da se ekonomski odnosi Crne Gore i Austrije unaprijede, ocijenjeno je prilikom posjete delegacije udruženja Forhtenštajner Krajs Austrijske narodne partije Privrednoj komori Crne Gore i sastanka sa njenim rukovodstvom, 26. oktobra 2016 godine.

- Austrija će nastaviti da podržava napo-re Crne Gore u integracionim procesima i nadam se da ćemo za koju godinu biti dio iste evropske porodice – rekao je predsje-dnik Forhtenštajner Krajsa prof. dr Josef Höchtl.

On je ocijenio da Austrija želi da intenzi-vira privredne odnose sa našom zemljom, jer za to postoje veliki potencijali. Tokom sastanka je rečeno da je Austrija treći inve-stitor po obimu ulaganja u Crnu Goru, a da su kompanije iz te zemlje uglavnom prisu-

tne u finansijskom, komunalnom i sektoru građevinarstva. Goste je interesovalo u ko-jim još ekonomskim oblastima Crna Gora želi austrijske investicije.

- Do sada je ekonomski rast Crne Gore ba-ziran na ulaganjima u uslužni sektor, a u narednom periodu očekujemo strane in-vestije u proizvodnju. Država stvara pre-duslove za to, a pod tim podrazumijevam i izgradnju saobraćajne i energetske infra-strukture koje će biti u funkciji investicija u primarni sektor. Poljoprivreda takođe ima velike šanse za snažniji razvoj jer Crna Gora obiluje netaknutim poljoprivre-dnim površinama posebno na sjeveru za proizvodnju organske hrane. Ovaj sektor bi mogao značajno da poboljša strukturu naše spoljno trgovinske razmjene – kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

On je kazao da Crna Gora teži usvajanju au-strijskog modela dualnog obrazovanja kao i iskustava o socijalnom partnerstvu, te is-takao odličnu saradnju Privredne komore Crne Gore i Savezne komore Austrije u tim i drugim oblastima.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Sa-veljić predstavio je ekonomske i investici-one potencijale Crne Gore. On je istakao da prostor za saradnju sa Austrijom postoji i u razvoju turizma, posebno zimskog na sje-veru zemlje, ali i da njena iskustva iz obla-sti stručnog obrazovanja mogu doprinijeti smanjenju nezaposlenosti u Crnoj Gori.

Delegacija Forhtenštajner Krajsa jednom godišnje posjećuje zemlje koje su inte-resantne sa aspekta razvoja saradnje i podrobnije se upoznaje sa njihovim eko-nomijama. Riječ je o udruženju političara Austrijske narodne partije (ÖVP), koja sa

63


Socijaldemokratskom partijom Austrije (SDP) čini sadašnju Austrijsku vladu. Veli-ki broj njenih predstavnika obavlja dužno-sti pri Evropskoj komisiji (npr Johannes Hahn), Saveznoj vladi (šef diplomatije Se-bastian Kurz...), Nacionalnom savjetu, Sa-veznom vijeću, državno-zakonodavnim tjelima, Evropskom parlamentu, pokrajin-skim vladama, kao i u velikim opštinama; privrednim, privrednim i poljoprivrednim komorama i raznim sindikatima.

Generalna skupština Eurochambresa

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović učestvovao je u radu 120 Generalne skupštine Eurocham-bres-a, koja je održana 14. oktobra 2016. u Briselu.

Eurochambers je asocijacija privrednih ko-mora Evrope, sa sjedištem u Briselu, osno-vana 1958. godine. To je mreža 45 nacional-nih komora, koje zastupaju interese više od 20 miliona preduzeća, od čega je 93 odsto malih i srednjih preduzeća. Crna Gora je pridružena članica Eurochambres od sep-tembra 2006. godine, a učešćem u radu ove organizacije jača se partnerstvo i saradnja sa institucijama EU, finansijskim instituci-jama u zemlji i inostranstvu, fondovima sa međunarodnim ekonomskim organizaci-jama, asocijacijama i institucijama.

Učesnicima se obratio predsjednik Grupa-cije poslodavaca Jacek Krawczyk, a zatim potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis. Predstavnik Privredne ko-more Češke imao je prezentaciju o Dekla-raciji jedinstvenog unutrašnjeg tržišta.

Generalni sekretar Eurochambresa Arnal-do Abruzzini predstavio je prioritete ove organizacije za 2017. godinu. Ova asocija-cija će i ubuduće zastupati, te promovisati zajedničke ekonomske interese evropskih kompanija na globalnim tržištima, te na-staviti da afirmiše ulogu i poziciju mreže privrednih komora u razvoju malih i sre-dnjih preduzeća.

Članovi Skupštine su izglasali nove man-date za 2017. godinu Odboru direktora, Bu-džetskom komitetu i potpredsjednicima.

Sastanak o modernizaciji obrazovnih programa

Privredna komora je partner na projek-tu „Modernizacija obrazovnih programa i obuke za nastavnike“ koji realizuje British Council u Crnoj Gori.

Novi tim lider projekta Claus Moller pos-jetio je 17. oktobra 2016. godine Privrednu komoru i sa Vladimirom Blečićem, savje-tnikom u Sektoru obrazovanja razgovarao o ključnim aktivnostima u okviru projekta.

Ukazano je da se one odnose na predviđa-nje potreba za kvalifikacijama, unapređe-nje metodoloških dokumenata za razvoj kvalifikacija, pripremu standarda zanima-nja, kvalifikacija i obrazovnih programa i usklađivanje sa potrebama tržišta rada, profesionalni razvoj nastavnika, karijerno vođenje i savjetovanje, kao i unapređenje sajta Nacionalnog okvira kvalifikacija.

Projekat traje 18 mjeseci, a njegova vrije-dnost je 802.000 eura.

Predstavnici Ningboa posjetili Komoru

Treći investicioni i trgovački sajam Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEEC), u kineskom gradu Ningbou, biće organizovan od 9. do 12. juna 2017. godine. Tim povodom, delegacija Ningboa posjetila je 31. oktobra 2016. godine Privrednu ko-moru Crne Gore i potpredsjedniku Ivanu Saveljićui sekretarima odbora udruženja predstavila ovu manifestaciju koja okuplja oko 270 kompanija iz pomenutih država.

Gang Yong, zamjenik direktora Trgovinske komisije Ningboa pozvao je crnogorske kompanije da učestvuju na ovom sajmu. Posebno je izrazio interesovanje da se tom prilikom predstave investicioni i turistički potencijali naše države. On je podsjetio da su u Ningbou već prisutna naša vina i pro-izvodi od drveta, pa sajam vidi kao šansu za proširenje zastupljenosti crnogorskih kompanija na ovom udaljenom tržištu.

- Mislim da učešćem na ovom sajmu pri-vrednici iz zemalja Centralne i Istočne Evrope mogu doprijeti i do drugih tržišta – rekao je Yong.

Yong je saopštio da je njihova privreda zainteresovana za saradnju i nude veoma povoljne uslove svim crnogorskim kompa-nijama koje žele da izlažu na ovom sajmu. Kinezi daju besplatan izlagački prostor, a učesnici imaju mogućnost da svoje pro-izvode predstave i na stalnoj izložbi koja je organizovana u tom prostoru. Takođe, predviđeni su bilateralni susreti sa pred-stavnicima uvoznika iz Kine.

- Nadamo se da će Privredna komora orga-nizovati reprezentativnu delegaciju koja će učestvovati na ovoj manifestaciji, koja je jedna od tri prestižne u organizaciji Nin-gboa, uz Sajam robe široke potrošnje i Inve-sticioni simpozijum – riječi su Yonga.

Potpredsjednik Saveljić očekuje da će po-sebno zainteresovani za predstavljanje u Ningbou biti crnogorski vinari i proizvođa-či vode. Takođe smatra da će to biti odlična prilika za prezentaciju turističkih, energet-skih i potencijala Luke Bar kao hab desti-nacije za ulaz kineskih proizvoda na tržište Zapadnog Balkana i šire.

- Privredna komora je asocijacija koja okuplja cjelokupnu crnogorsku privredu i najpozvanija je da organizuje jednu takvu delegaciju. Nadamo se da ćemo uspješno realizovati posjetu naših privrednika Nin-gbou u većem obimu nego prethodnih go-dina – rekao je Saveljić.

64


Odbor udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja

Evropska direktiva jača interne kontrole

Primjena evropske direktive »Solven-tnost II«, novog regulatornog okvira poslovanja društava za osiguranje u

EU, zahtijevaće od ovih kompanija aktiv-nu komunikaciju sa regulatorom, jačanje sistema internih kontrola, drugačije izra-čunavanje kapitalnih zahtjeva, sopstvenu procjenu rizika, kao i izvještavanje o njima. Ovo je rečeno na sjednici Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, održanoj 25. oktobra 2016. godine.

Odbor je, osim inovacija na crnogorskom tržištu osiguranja sa aspekta implemen-tacije pomenute direktive, razmotrio infor-macije o zaključcima koji se odnose na sa-vremene trendove u bankarstvu kao i bazu podataka nekretnina.

Solventnost

Razlog za donošenje evropske direktive Solventnost II su sve kompleksniji poslov-ni ambijent u uslovima krize, koji vodi ra-stućem riziku u poslovanju osiguravajućih

pristupu okrenutom budućnosti i zasnova-nom na rizicima. Treći stub Solventnosti II uključuje nova pravila izvještavanja nad-zornog tijela, javne objave, te tržišne disci-pline.

Izazovi u primjeni ovog propisa, pored po-menutog, biće izrada regulatornog okvira i implementacija anticipativne ORSA-e prije roka za kompletnu implementaciju Solventnosti II, zatim obezbjeđenje eduko-vanog kadra koji će stručno podržati pri-mjenu nove regulative sektora osiguranja, te promjena poslovne i investicione poli-tike, novi proizvodi osiguranja, kao i veća transparentnost, kompatibilnost i konku-rentnost crnogorskog tržišta u okviru je-dinstvenog, u EU.

Implementacija ove direktive očekuje se kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju.

U raspravi su učestvovali Vladimir Kašće-lan iz Centralne depozitarne agencije, Bi-ljana Pantović i Lidija Drobnjak iz Agencije za nadzor osiguranja, Jovana Vuleković, Lovćen osiguranje i Dobrila Otović iz Lo-vćen životnog osiguranja, te Ana Brailo iz

društava, dovodeći u pitanje njihovu sol-ventnost i stabilnost EU tržišta.

- Glavni cilj direktive je odgovarajuća za-štita osiguranika i korisnika osiguranja na finansijski stabilnim tržištima, kroz po-stavljanje granice solventnosti za ukupnu izloženost svim rizicima, primjenjujući in-tegrisani pristup riziku i uzimajući u obzir međuzavisnost kategorija rizika - rekla je docent dr Milijana Novović Burić sa Eko-nomskog fakulteta.

Solventnost II se temelji na tri stuba. Prvi se odnosi na osiguranje adekvatnih fi-nansijskih resursa društava za osiguranje, odnosno reosiguranje i obuhvata kvantita-tivne zahtjeve koji uključuju određivanje vlastitih sredstava, izračunavanje tehnič-kih rezervi, vrednovanje imovine i obaveza te obračune potrebnog solventnog i mi-nimalnog potrebnog kapitala. Drugi stub se odnosi na primjenu odgovarajućeg sistema upravljanja, potencirajući njegove ključne funkcije, efikasnost, sprovođenje vlastite procjene rizika i solventnosti (ORSA) te proces nadzora nad društvima, temeljen na

65


Mali entiteti u osiguranju sve teže hvataju korak sa EU zahtjevima, i zbog Solventnosti II će biti u većim problemima u odnosu na ostale.

Invest banke Montenegro.

Oni su, između ostalog, istakli da je novina koju donosi direktiva da će se svi zaposleni u osiguravajućim društvima baviti upravlja-njem rizikom, a ne samo top menadžment. U narednom periodu se planira zajednički rad na ispunjenju zahtjeva direktive sa na-glaskom na ORSA. Istaknuto je da su pojedina osiguravajuća dru-štva, koja imaju baze u inostranstvu, već počele edukacije aktuara spram zahtijeva Solventnosti II.

- Mali entiteti u osiguranju sve teže hvataju korak sa EU zahtjevi-ma. Mislim da će oni zbog Solventnosti II biti u većim problemima u odnosu na ostale – rekao je predsjednik Odbora Mladen Rabre-nović.

Savremeni tokovi

Informaciju o savremenim tokovima u bankarstvu, sa naglaskom na elektronsku identifikaciju i potpis klijenata, predstavio je Niko-la Milović iz Hipotekarne banke. On je kazao da je Nacrt zakona koji uređuje ovu oblast, a koji prema njegovim riječima sadrži rje-šenja naprednija u odnosu na pojedine zemlje EU, od sredine okto-bra na javnoj raspravi, što će, smatra, izazvati veliko interesovanje finansijskog sektora.

Tekst zakona uradilo je Ministarstvo za informaciono društvo i te-lekomunikacije.

Baza nekretnina

Cilj formiranja baze prometovanih nekretnina je primjena stati-stičke metode kroz indeksaciju kretanja cijena, dobijanje realnog izvora podataka i sigurnosti u vrijednost kolaterala kao sredstava obezbjeđenja, olakšana kontrola za CBCG svih banaka na teritoriji u dijelu vrijednosti kolaterala, novi pristup oporezivanju nekretni-na, te mogućnost primjene projekcija kretanja vrijednosti nekre-tnina u budućem periodu nakon formiranja baze.

Obrađivač ove teme bio je Predrag Nikolić iz NLB banke.

Marijana Mitrović Mijatović je izrazila očekivanje da će pomenuta baza podataka biti u Centralnoj banci Crne Gore.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić upoznao je pred-stavnike bankarskog sektora sa inicijativom Koordinacionog od-bora za energetsku efikasnost o organizaciji zajedničkog sastanka na temu finansiranja projekata energetske efikasnosti kroz sistem komercijalnih banaka. Odbor se saglasio da je takav sastanak ne-ophodno organizovati u narednih 15 do 20 dana da bi se banke upo-znale sa svim detaljima projekata.

Predstavnica CBCG Mitrović Mijatović predstavila je njihove pla-nove za 2017. godinu, koju će obilježiti donošenje zakona o toj in-stituciji i bankama.

66


sistema odbrane jedne države - kazao je Petrušić.

Moderator foruma doc. dr Ivana Ognjanović, kazala je da su izbor tema i predavača brižljivo birani sa ciljem da pruže sveobuvatan pogled na sistem zaštite crnogorskog sajber prostora.

Kenan Duraković, iz Ministarstva za informacino društvo i tele-komunikacije, imao je izlaganje na temu »Sajber bezbjednost i zajednička odgovornost«, Dejan Tomović, Agencija za nacionalnu bezbjednost, govorio je o sajber terorizmu i nacionalnoj bezbjedno-sti, a Jakša Backović, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, o zaštiti građana u sajber prostoru. Igor Vujačić, Ministarstvo odbrane, go-vorio je o savremenim konceptima sajber odbrane.

Tema izlaganja predstavnice Privredne komore Nade Rakočević, sekretarke Odbora udruženja ICT, bila je zaštita kompanija od saj-ber napada. Prema njenim riječima, sajber bezbjednost zahtjeva sistematski i sistemski pristup. Kompanije i institucije se svako-dnevno suočavaju sa novim opasnostima koje ugrožavaju njihove informaciono-komunikacione sisteme, zbog čega je potrebno da privatni i javni sektor, u skladu sa globalnim trendovima, zajedno odgovore na rastući izazov.

- Privredna komora Crne Gore, asocijacija koja okuplja privredni-ke, svoju ulogu prepoznaje i sprovodi kroz organizovanje eduka-tivnih radionica, animiranje poslovnih subjekata da pitanje sajber bezbjednosti percipiraju na višem nivou, primjerenom realnom stanju. Poslovni sektor treba, pored ostalog, i u interesu države, da svakodnevno poštuje propisani minimum standarda sajber bez-bjednosti – rekla je Rakočević.

Ona je poručila privrednicima da je neophodno da prepoznaju značaj sajber bezbjednosti, njegovu neodvojivosat od korišćenja informaciono - komunikacionih tehnologija. Ulaganje u to nije trošak već investicija koja će se dugoročno sigurno isplatiti. Dr-žava mora, u skladu sa okvirima za sajber bezbjednost, Strategije i ostale regulative, da podrži korisnike da implementiraju rješenja i edukuje ih o potrebi za tim.

Poslovni sektor treba da poštuje propisani minimum standarda sajber bezbjednosti.

Prvi Forum sajber bezbjednosti u Crnoj Gori održan je u Ni-kšiću je 20. oktobra 2016. godine. Učestvovalo je više od 70 predstavnika privrede, finansijskog sektora, državnih i jav-

nih insititucija. Forum o sajber bezbjednosti u Crnoj Gori organi-zovan je sa sa ciljem da se kod građana podigne svijest i prenesu znanja iz oblasti koja je, zahvaljujući nagloj ekspanziji broja kori-snika Interneta, u žiži interesovanja savremenog društva.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da je Crna Gora, kao malo društvo, manje izložena sajber kriminalu, ali da i kod nas ima zloupotreba u ovoj oblasti, iako je riječ o pojedinačnim incidentima.

- Izuzetno je važna edukacija u oblasti sajber bezbijednosti i iz tog razloga u potpunosti podržavamo osnivanje centra za edukaciju iz ove oblasti, čije će sjedište biti u nikšićkom Tehnopolisu - rekao je Grbović, dodajući da bi to zaokružilo djelatnost ovog inovaciono--tehnološkog centra.

Margaret Ann Uyehara, ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, istakla je da je zajednički prioritet zaštita informacija i obezbijeđivanje uslova da mreže i sistemi budu sigurni i stabilni.

- Pravi je izazov održati otpornost sistema poslovanja, ali i smanjiti rizik po njegovu bezbjednost - kazala je Uehara.

Ocijenila je da se preko interneta ostvari hiljadu milijardi dolara godišnje onlajn transakcija što je odličan kanal kojim se odvija globalna trgovina, ali je danas, ovo važno sredstvo, sve više je meta napada.

Prema riječima generalnog direktora Ministarstva nauke dr Dar-ka Petrušića više od pola stanara Tehnopolisa se bavi informaci-ono–komunikacionim tehnologijama, kao i jedna od tri tamošnje laboratorije.

- Nadamo se da će ovaj forum doprinijeti da se još više razvije svi-jest o sajber bezbijednosti jer je ona posatala sastavni dio svakog

Prvi Forum sajber bezbjednosti

Kompanije se svakodnevno suočavaju sa novim prijetnjama

67


Univerziteti su formirali baze podataka sa ishodima učenja, koje će biti ažurirane kako se oni budu mijenjali i dorađivali.

U Rektoratu Univerziteta Crne Gore je 6. i 7. oktobra 2016. odr-žana završna konferencija Tempus projekta »Razvoj ishoda učenja – put ka boljoj uporedivosti, priznavanju i zapošlji-

vosti« - Devcore. Ciljevi projekta su razvijanje ishoda učenja za studijske programe univerziteta u Crnoj Gori, izrada baze podataka ishoda učenja, uspostavljanje tješnje veze između univerziteta i tržišta rada, te podizanje svijesti o značaju ishoda učenja za viso-koobrazovne institucije, studente i poslodavce.

U uvodnom obraćanju, koordinator projekta prorektor prof. dr Maja Baćović, pozdravljajući učesnike, posebno partnere iz Austri-je i Grčke, istakla je da je cilj konferencije razmijena iskustava te sumiranje rezultata nakon tri godine implementacije projekta.

Rezultati projekta su u skladu sa restrukturiranjem studijskih pro-grama na Univerzitetu Crne Gore. U susret akreditaciji 2017. godi-ne, svi studijski programi su redizajnirani i usvojena je struktura studija 3+2+3 na svim jedinicama Univerziteta Crne Gore. Urađe-ni su novi kurikulumi za sve studijske programe, napisani ishodi učenja te prevedeni na engleski i objavljeni na web-sajtu univerzi-teta. Smjernice za definisanje ishoda učenja poslužiće ubuduće za sve nove studijske programe i kvalifikacije na visokoobrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.

Univerziteti su formirali baze podataka sa ishodima učenja, koje će biti ažurirane kako se oni budu mijenjali i dorađivali. Predstavnici Muzičke akademije i Fakulteta dramskih umjetnosti UCG istakli su specifičnosti ishoda učenja za umjetničke disciplne, te dileme i izazove sa kojima su se tokom ovog procesa suočili. Smatraju da će uvođenje ishoda učenja donijeti novi kvalitet studijskim pro-gramima umjetničkih fakulteta.

Predstavnik Privredne komore dr Mladen Perazić naglasio je ulo-gu projekta u informisanju akademske zajednice o ishodima uče-nja, te značaj obuka organizovanih tokom studijskih posjeta i radi-onica. Takođe je doprinio informisanju biznis zajednice o značaju njenog uključivanja u proces definisanja ishoda učenja. Ukazano je da je potrebno dalje širiti svijest o ishodima učenja i jačati sara-dnju između visokog obrazovanja i tržišta rada. Rad na definisanju ishoda učenja je tek započeo i predstoji još dosta posla kako bi to bilo realizovano shodno potrebama tržišta rada.

Predstavnici univerziteta Mediteran i Donja Gorica prezentovali su rezultate projekta na tim visokoobrazovnim institucijama – definisane ishode učenja za sve studijske programe i formirane baze podataka sa ishodima učenja i ukazali na izazove sa kojima su se susreli u procesu. Naveli su i koristi koje ishodi učenja ima-ju, između ostalog, za podsticanje i lakše ostvarivanje studentske razmjene tj. upoređivanje sa studijskim programima drugih uni-verziteta.

Biljana Mišović iz Ministarstva prosvjete predstavila je zakono-davni okvir kojim je predviđena obaveza pisanja i objavljivanja is-hoda učenja za sve visokoškolske ustanove iz Crne Gore. Najavila je sprovođenje Studije praćenja karijera visokoškolaca (Tracer Stu-dy) za koju se očekuje da će dati korisne rezultate koji će pokazati koliko ishodi učenja pomažu studentima da se prilagode potreba-ma tržišta rada. Ta informacija biće korisna i samim visokoobra-zovnim institucijama. Najavila je da će Ministrarstvo nastaviti da podržava univerzitete da usklade programe sa evropskim. Jedna od aktivnosti u tom cilju biće i primjena novog modela dopune di-plome, koja će uključivati i ishode učenja.

Završna konferencija Tempus projekta

Razvoj ishoda učenja

68


Džervin Hodović, proizvođač kožne galanterije Dandi

Biznis je kreativno stvaralaštvo

Džervin Hodović, četrdesetogodišnji preduzetnik iz Pljevalja već deset godina ima prepoznatljiv biznis:

proizvodi kožnu galanteriju: kaiševe, nov-čanike i tašne. Uspješan je proizvođač Dandi kožne galanterije, a kompletnu proi-zvodnju unaprijed prodaje. O kvalitetu ovih proizvoda govori i to što Džervin na njih daje garanciju od pet godina.

Počeo je sopstvenim sredstvima, a njegov glavni pokretač je bila želja za stvaranjem. Prve godine rada karakterisali su usponi i padovi, a tek sada ovaj biznis dobija ozbilj-niju ekonomsku dimenziju. Proizvode pla-sira u Crnoj Gori, BiH, Makedoniji, Srbiji i na drugim tržištima. O ovim i drugim temama iz svog biznisa Hodović je govorio za Gla-snik.

Glasnik: Kako ste počeli? Sa kojim izazovi-ma ste se najčešće srijetali i šta Vam je bio glavni pokretač?

Dž. Hodović: Suština mog života je želja za stvaranjem, pa sam i ovaj biznis otpočeo motivisan kreativnošću. Ekonomski se-gment ove priče je došao kasnije, sam po sebi.

Na početku sam imao najviše problema, jer nije dovoljna samo ideja, vizija i ljubav. Tre-balo je poznavati mnogo toga. Na primjer tehnologiju, dobavljače, materijale... I tek kad sam sasvim savladao brojne poslovne

Hodović uspješno proizvodi kožne kaiševe, novčanike i tašne za koje ima obezbijeđeno tržište u zemlji i inostranstvu.

rada i učenja, ali ima i grešaka. Ipak, uvijek ponavljam, posao se nosi u sebi, to je veli-ka unutrašnja kreativna energija koja vas tjera da gledate naprijed i koja se transfor-miše u proizvod. Smatram da se u jednoj generaciji ne može napraviti novac, a obič-no oni koji ga tako prave ne umiju da troše zbog nedostatka vremena.

Glasnik: Kažete da ste sve sami stvorili svo-jim radom. Naglašavate da Vas ne zanima novac, već cilj. Molim Vas da to pojasnite.

Dž. Hodović: Moj cilj nikad nije bio novac. U suštini ne smatram da njim možemo nešto bitno postići u ličnom životu (ne možemo spavati na sto kreveta) i smatram da je ra-sipništvo odlika neispunjenih ljudi.

Sa druge stane, novac kao osnovno sred-stvo u biznisu, ima sasvim drugu ulogu. On je tu preduslov rada, faktor promjena, po-kreće proizvodnju, opredjeljuje rast firme.

Glasnik: Novac koji ste zaradili iz obućar-ske radnje, uložili ste u Dandi galanteriju. Dio sredstava, kasnije, dobijate od IRF-a.

Dž. Hodović: Da, skromna sredstva od obućarske radnje ulagao sam u radionicu. i uz pomoć porodice, prvenstveno oca i brata, podigao sam biznis »na noge«. Podsjetiću da smo do sad dobili dva kredita Investi-ciono razvojnog fonda - ukupno 30 hiljada eura. Moji proizvodi su sada prepoznatljivi

segmente mogao sam ih postepeno preno-siti na druge zaposlene. Naravno, pretpo-stavka je da su oni sasvim edukovani za to. A to je već druga priča.

Na startu mi je bilo jasno da se moram kre-tati sporo, jer sam trebao da se izborim sa brojnim problemima, da ih riješim i da ih potom, tako da kažem, pretvorim u nešto što vrijedi.

Mene su uvijek privlačli prirodni materija-li, posebno koža i nekako me inspiriše spoj ruku i kože.

Glasnik: Vaša poslovna filozofija ne sliči onoj »zaradi što prije ili odmah«. Zašto in-sistirate na tome da je biznis neophodno graditi »korak po korak«?

Dž. Hodović: To je jednostavno: mala sila - mali otpor. Start u poslu treba da obilježe mali koraci, jer se tada susrećemo sa najvi-še problema. Nipošto ne smijemo zaobići te početne probleme. Upravo zato što njihovo rješavanje definiše nas kao poslovne ljude. Iako Dandi ima biznis ideju i jasan krajnji cilj, još puno toga u hodu treba naučiti (ipak smo još u vremenu »ranog razvoja«).

Zato, poslije 15 godina iskustva u privatnom biznisu, tvrdim da je za razvijanje proizvo-dnje neophodno minimalno 20 do 25 godi-na. Sve između toga je apsolutna posveće-nost poslu »od jutra do sjutra«, mnogo je

69


Dzervin Hodovic, manufacturer of leather fancy goods Dandi

Business is creativity

Dzervin Hodovic, forty-year-old en-trepreneur from Pljevlja has been engaged in a distinctive business for

10 years. He makes leather goods such as belts, wallets and bags. He is a successful manufacturer of leather fancy goods Dan-

Hodovic successfully makes leather belts, wallets and bags for which he provided the market home and abroad.

i imaju tržište pa za proširivanje proizvo-dnje, kao i praćenje savremenih trendova u ovoj djelatnosti, treba više novca.

Glasnik: Vaš radni dan traje najmanje 14 sati, što je, kažete, jedan od razloga za uspjeh u ovom biznisu. Da li Vam ovaj po-sao obezbjeđuje pristojan život?

Dž. Hodović: U ovom, kao i svakom poslu, morate konstantno biti prisutni. To se sta-nje granici sa opsesijom. Vrijeme provede-no u firmi smatram načinom života. Tako da vremena nikad dosta.

Uporan rad uvijek mora dovesti do rezul-tata i pristojnog zivota. Ja sam i u obućar-skoj radnji zarađivao dovoljno za pristojan život. I sada mi se nije mnogo promijenio standard.

Glasnik: Predstavite proizvodni program i kažite na kom tržištu prodajete proizvode? Kakvi su Vam poslovni planovi?

Dž. Hodović: Primarna proizvodnja je ko-žna galanterija Dandi-kaiševi, novčanici, muške tašne i drugo. Sekundarna proi-zvodnja, zasniva se na izradi predmeta od kože za brendove iz Srbije, BiH, Makedonije i drugih tržišta.

Za ovu i sljedeću godinu planiram da oja-čam poziciju na crnogorskom tržištu- gdje proizvode plasiram preko prodavnica obuće UNO. Takođe, namjeravam da po-krijem trzište BiH, preko prodavnica obuće Peko i Planika.

Glasnik: Šta je najviše pomoglo razvoju Va-šeg biznisa?

Dž. Hodović: U petoj godini poslovanja po-čeli smo da radimo sa prodavnicama cipe-la UNO. Tad je Dandi mogao da pokaže svoj pun potencijal. Najviše podrške i savjeta dobio sam od direktora UNO prodavnica Pavla Nikčevića koji je po mom mišljenju jedan od crnogorskih poslovnih vizionara. Jer koliko je bitno šta radite, toliko je bitno i sa kim radite.

Glasnik: Šta mislite o poslovnoj klimi u ko-joj radite?

Dž. Hodović: Zanatstvo je grana koja kod nas može intenzivno da se razvija. MIslim da u Crnoj Gori ima dosta kreativnih ljudi, koji mogu iznijeti teško breme stvaranja. Ipak, ovdje se ne posvećuje dovoljno pažnje ovoj djelatnosti. Vjerovatno zbog toga što ne daje trenutne - instant rezultate.

Ja volim da se upravljam prirodnim zako-nima: sve što brzo raste - kratko traje. Veli-čina je nebitna, važan je rezultat.

di. His compete range of products has been sold in advance. The five-year guarantee is also a proof of the quality of these produc-ts. He started the business with his own means and his main driving force was the desire to create. The first years of operation were characterized by ups and downs, but now this business acquires serious eco-nomic dimension. He sells his products in Montenegro, B&H, Macedonia, Serbia and other markets. Mr. Hodovic discussed the-se and related topics for Glasnik.

Glasnik: How did you start this business? What kind of challenges have you faced with? What did motivate you?

Dz. Hodovic: The essence of my life is de-sire to create. Therefore, I started this busi-ness motivated by creativity. The economic segment of this story was imposed later. In the beginning I had the most problems, sin-ce the idea, vision and love were not enou-gh. I should have knowledge about a lot of aspects such as technology, suppliers, ma-terials… As soon as I overcame a number of business segments I could transfer them gradually to other employees. Of course, I assumed that they were completely train-ed for this business. But this is a comple-tely different story. In the beginning I was aware that I had to take small steps, since I needed to deal with a number of problems, find solutions and then transform them into something valuable. I have always been attracted to natural materials, especi-ally leather. I am somehow inspired by the combination of hands and leather.

Glasnik: Your business philosophy is not

70


like the one which says »make money as soon as possible or immediately«. Why are you insisting on creating business »step by step«?

Dz. Hodovic: It's simple: a small force leads to a small resistance. In the beginning the business should be characterized by small steps, because we face with the most pro-blems in this stage. We must not avoid the-se initial problems. Precisely solving them defines us as businessmen. Even though Dandi has a business idea and clear goal, we need to learn a lot as it goes along (we are in the »early development« phase). Therefore, after 15 years of experience in private business I claim that we need to be engaged in this business for at least 20 to 25 years in order to develop production. In between there is the absolute dedication to business all day long, much work and learning, but there are mistakes as well. However, I always repeat that you have to be motivated by the business, it is a great inner creative energy which makes you look ahead and is transformed into a pro-duct. I believe that one generation cannot make money. Usually those who earn it in this way cannot spend it due to the lack of time.

Glasnik: You say that you achieved all re-sults by yourself. You emphasize that you are not interested in money, but a goal. Can you explain this?

Dz. Hodovic: Money has never been my goal. I do not think that we can achie-ve any important results in personal life with money (we cannot sleep in hundred beds). I think that lavishness is the charac-teristic of unfulfilled people. On the other hand, money as a main business asset has a completely different role. It is a precon-dition for work, a factor of changes, initi-ates the production and determines the company’s growth.

Glasnik: You invested money which you earned from the shoemaker’s shop into the Dandi fancy goods. Later on you received some funds from the IDF.

Dz. Hodovic: It is correct. I invested modest means from the shoemaker’s shop into the workshop. Thanks to the help of my family, first of all my father and brother, I put the business on firm footing. I remind you that so far we have got two loans from the In-vestment Development Fund - 30 thousand EUR. My products have been recognized and marketed. However, we need more mo-ney to expand the production and follow

modern trends in this industry.

Glasnik: Your working day lasts at least 14 hours, which is, in your opinion, one of the reasons for the success in this business. Does this business provide you a decent life?

Dz. Hodovic: In this and any other business you need to be present all the time. This state borders on the obsession. I consider time spent in the company a way of life. So, we always need more time. Persistent work must always lead to the results and a decent life. While I was working in a shoemaker’s shop, I also earned enough for a decent life. My standard has not changed much.

Glasnik: Can you present your production program? At which markets do you sell your products? What are your business plans?

Dz. Hodovic: The primary production in-cludes the leather goods Dandi such as belts, wallets, men’s bags etc. The seconda-ry production is based on making leather products for brands from Serbia, B&H, Ma-cedonia and other markets. This and next year I plan to strengthen the position at Montenegrin market, where I sell products via »UNO« shoe stores. I also intend to sell the products on the market of Bosnia and Herzegovina through »Peko« and »Planika« shoe stores.

Glasnik: What has helped you the most in developing your business?

Dz. Hodovic: We started to work with “UNO” shoe stores after five years of our operati-ons. At that time Dandi could show its full potential. I received greatest support and advice from director of “UNO” Mr. Pavle Nikcevic, who is, in my opinion, one of the Montenegrin business visionaries. Since it is important what you do, but also who you are working with.

Glasnik: What do you think of the business climate in which you operate?

Dz. Hodovic: Handicrafts is an industry which can be intensively developed in our country. I think there are a lot of creative people in Montenegro, who can bear a he-avy burden of creativity. However, a lot of attention has not been paid to this sector, probably because it does not produce in-stant results. I like to be guided by natural laws: Everything that develops fast must end. The size is irrelevant, the result is im-portant.

71


Konferencija CEFTA

Pojednostavljivanje i usklađivanje carinskih procedura u Regionu

Liberalizacija trgovine i stvaranje jedinstvene zone za privre-dnu saradnju, odnosno, olakšavanje trgovinskih procedura su od velike važnosti za sve zemlje potpisnice CEFTA spo-

razuma. Zato su primjena carinskih procedura u regionu, njihova ujednačenost i funkcionalnost, kao i mogućnosti uvođenja ele-ktronskih i u cjelosti povezanih carinskih sistema, bili u fokusu Konferencije koju je 6. oktobra 2016 . godine organizovala Privre-dna komora Makedonije uz podršku partnerskog projekta DIHK--CEFTA.

Konferenciju »Pojednostavljivanje i usklađivanje carinskih proce-dura u Regionu« su otvorili Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Makedonije, Driton Kuqi, ministar ekonomije i Natasha Radeska - Krstevska, direktorica Uprave carina. Učesnici su bili predstavnici Evropske komisije, Eurochambres, Savjeta za regi-onalnu saradnju, CEFTA Sekretarijata, USAID-a, ministarstava, univeziteta i organa uprave države domaćina, projekta Međuna-rodne finansijske korporacije, privrednih komora Regiona, asoci-jacije CLECAT i MIFA. Privrednu komoru Crne Gore predstavljali su potpredsjednica Ljiljana Filipović i sekretar Odbora udruženja špeditera Miljan Šestović.

Inicijativa za konferenciju potekla je iz programskih smjernica Sporazuma o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi - CEFTA. Uče-snici su informisani o regionalnom privrednom razvoju, potenci-jalima i mogućnostima, kao i tendencijama u primjeni modernih metoda komunikacije koje podrazumijevaju značajniju primjenu elektronske komunikacije, pojednostavljenih carinskih procedu-ra, autorizovanih ekonomskih operatera, kompjuterizovanih tran-zitnih procedura.

Potpredsjednica Filipović je govorila na panelu pod nazivom »Iz ugla privrednih komora - izazovi i dalji koraci ka efikasnim carin-

Potrebni značajnija primjena elektronske komunikacije, pojednostavljenje carinskih procedura, autorizovani ekonomski operateri, kompjuterizovane tranzitne procedure.

skim procedurama«. Ona je istakla da su propisi Crne Gore u obla-sti carina u velikoj mjeri usklađeni s pravnom tekovinom EU. Za identifikovane određene neusaglašenosti u toku je dodatna har-monizacija. Prepoznata je potreba jačanja administrativnih kapa-citeta, obezbjeđivanja jednobrazne i efikasne primjene pravila, te unapređivanja IT sistema za razmjenu informacija sa državama regiona i članicama EU. Ovaj proces se odvija pod okriljem evrop-skih integracija, kroz pregovore za poglavlje 29 – Carinska unija. Članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (posebno obaveze iz Sporazuma o trgovinskim olakšicma), kao i članstvo u Svjetskoj carinskoj organizaciji, su takođe okvir za dalje unapređenje carin-skog sistema.

Filipović je iznijela ocjene crnogorskih privrednika, koji se bave prekograničnom trgovinom, da je, između ostalog, potrebno po-većati broj zaposlenih u carinskim i inspekcijskim organima, unaprijediti uslove na graničnim prelazima za obavljanje inspek-cijskih pregleda, efikasnije primjenjivati informaciono-komuni-kacione tehnologije posebno kada je riječ o sistemu upravljanja rizikom, te unaprijediti praksu kako bi se otklonila mogućnost raz-ličitih tumačenja propisa. Ona je saopštila da je najveći izazov ali i šansa jačanje odnosa povjerenja između državnih organa i priva-tnog sektora, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama Evropske unije.

Učesnici Konferencije su zaključili da za realizaciju uspješnije privredne saradnje u Regionu treba harmonizovati procedure, po-stupke učiniti predvirljivijim i na taj način bržim i jeftinijim. Di-rektnim učešćem u diskusiji privrednici i svi učesnici su formuli-sali preporuke koje će biti proslijeđen vladama zemalja učesnica sa ciljem da se uputi apel vlastima da uzmu aktivnije učešće u prevazilaženju otvorenih pitanja koja utiču na regionalni razvoj i saradnju.

72


MMF - prognoze za 2016.

Međunarodni monetarni fond (MMF) po-visio je prognoze rasta crnogorske ekono-mije u ovoj godini na 5,1 odsto, u odnosu na ranije projektovanih 4,7 odsto iz aprila, prenosi AntenaM.

Prema novim jesenjim prognozama MMF--a, realni bruto domaći proizvod Crne Gore (BDP) porašće u narednoj godini 3,6 odsto, a u 2021. godini 4,8 odsto.

Inflacija u Crnoj Gori će prema procjenama MMF-a u ovoj godini iznositi jedan odsto, a u narednoj 1,4 odsto.

Deficit tekućeg računa procijenjen je u vi-sini 10,3 odsto BDP-a za ovu godinu, dok se za narednu prognozira 11,8 odsto, a za 2021. godinu 6,8 odsto.

Za svjetsku ekonomiju u cjelini u MMF-u u ovoj godini i dalje predviđaju rast po stopi od 3,1 posto. U narednoj godini aktivnosti bi trebalo blago da ubrzaju, na 3,4 odsto.

Povratak snažnom, održivom i uravnoteže-nom rastu i dalje, kako su naveli iz MMF-a, »ne polazi za rukom«.

»Gledano u cjelini, svjetska privreda zapra-vo tapka u mjestu«, ocijenio je ekonomski savjetnik i direktor istraživačkog sektora u MMF-u, Maurice Obsfeld.

Rast je, kako je dodao, na globalnom nivou i dalje slab, iako ne pokazuje značajnije usporavanje u proteklom tromjesečju.

Kao dodatnu barijeru, Obsfeld je izdvojio i slabiji od očekivanog rast američke ekono-mije.

Tako je procjena ovogodišnjeg rasta naj-veće svjetske ekonomije, snižena na 1,6 od-sto, što je 0,6 procentna poena manje no što su u MMF-u prognozirali u julu.

Za 19-očlanu Eurozonu projekcije rasta po-boljšane su za blagi 0,1 procentni poen za ovu i narednu godinu. U ovoj godini rast se očekuje u visini 1,7 odsto, nakon čega bi u narednoj godini trebalo blago da uspori, na 1,5 odsto.

Lukšić direktor PwC za Region

Bivši premijer i šef diplomatije Igor Lukšić je u novom radnom angažmanu - direktor kompanije PricewaterhouseCoopers (PwC) za Jugoistočnu Evropu.

Lukšić, koji je ekonomista i u PwC-u zadu-žen za region, posao operativno obavlja iz Crne Gore.

PwC je multinacionalna kompanija, sa sje-dištem u Londonu, za usluge računovod-stvenog, poreskog i poslovnog savjetova-nja, specifičnog za pojedine industrije.

Prema podacima sa sajta kompanije, PwC je sa kancelarijama u 157 zemalja i više od 220.000 ljudi, među vodećim konsul-tantskim firmama u svijetu. PwC je jedna od četiri najveće revizorske kuće u svijetu Kompanije Crnoj Gori je često angažuju za reviziju finansijskih izvještaja o poslo-vanju. PwC predstavlja mrežu društava članova unutar PricewaterhouseCoopers International Limited, od kojih je svako za-sebno i nezavisno preduzeće.

Igor Lukšić je bio premijer od decembra 2010. do decembra 2012. Potom je u Vladi Mila Đukanovića bio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih in-tegracija. Vlada je odlučila krajem 2015. da Lukšića kandiduje za generalnog sekretara UN.

Partnerstvo KAP-a sa engleskom kompanijom

Kompanija Uniprom, koja upravlja Kom-binatom aluminijuma (KAP), potpisala je dugoročni ugovor sa engleskom kompani-jom Bawtry Carbon International Limited, liderom u sferi proizvodnje materijala koji se koriste za remont elektrolize, koja će sa crnogorskim kompanijama nastaviti rad na remontu ćelija elektrolize B.

-Trenutna proizvodnja KAP-a je 3.200 tona mjesečno, a od marta ćemo proizvoditi 5.200 tona tečnog metala iz elektrolize B, kada će 263 ćelije biti u funkciji- saopštio je

vlasnik Uniproma Veselin Pejović, prenije-la je Analitika.

Pejović očekuje da će kompletan remont elektrolize B biti završen do marta. Uni-prom je sa englekom firmom Bawtry Car-bon potpisao ugovor na deset godina, za kompletnu isporuku karbonskog materija-la, za ćelije elektrolize.

- Bawtry Carbon je ponosan na svoje par-tnerstvo sa Unipromom, u obezbjeđiva-nju ugljeničnih proizvoda, kada je riječ o razmještanju 135 ćelija. Ono što će naša kompanija raditi u ovom partnerstvu je pružanje tehničke pomoći kako bi bili si-gurni da razmještene ćelije rade efikasno i kontinuirano - saopšteno je iz te engleske kompanije.

On je najavio nove programe proizvodnje u preradi.

- Mi već potpisujemo ugovor sa jednom austrijskom firmom za dva nova pogona bileta i silumina.Ta dva pogona trebali bi da budu gotova do kraja 2017. godine. Očekuje se da tada zaposlimo još 300 radnika - ka-zao je Pejović.

Uniprom organizuje proizvodnju alumini-juma u KAP-u od 19. jula 2014. godine.

Kinezi žele da grade autoput sve do Andrijevice, ali i most Verige

Kinezi ne žele da grade samo 40 kilometara prve dionice budućeg crnogorskog autopu-

Crna Goravijesti

73


ta od Smokovca do Mateševa, već žele da ga izgrade svog do Andrijevice. I, ne samo to.

- Nadam se da ćemo graditi i dionicu od Mateševa do Andrijevice kao i most Verige - rekao je izvršni direktor kineske građe-vinske kompanije CCCC Li Cingvei, prenio je Bankar.me.

On je to saopštio na konferenciji za novina-re nakon obilaska gradilišta sa premijerom Milom Đukanovićem.

Premijer kaže da država želi da izgradnja autoputa od Mateševa do Andrijevice poč-ne što prije.

- Zanimljivo je da oni sada nude da sljedeće dionice gradimo kroz privatno-javno par-tnerstvo - potvrdio je Đukanović.

U tri smjene, 24 sata dnevno, gradi se most Moračica i tunel Vjeternik – dvije najzah-tjevnije konstrukcije na prvoj dionici auto-puta Podgorica – Mateševo.

U to su se danas uvjerili premijer Milo Đu-kanović, ministar saobraćaja Ivan Brajo-vić i izvršni direktor kineske građevinske kompanije CCCC Li Ćingvei, čija kćerka kompanija gradi prvu dionicu autoputa.

Vjeternik je jedan od 16 tunela koji će biti izgrađeni. Kinezi su za sad probili 52, 5 me-tra od ukupno oko tri kilometra. Tunel se gradi na visini od oko 880 metara nadmor-ske visine.

S druge strane, most Moračica biće duga-čak 980 metara i spaja dva brda.

Prva dionica autoputa trebalo bi da bude završena u maju 2019. godine.

Izgradnja 40 km autoputa košta nas 809 miliona eura.

- Sada je na gradnji angažovano 1200 ra-dnika, od čega je trećina iz Crne Gore. S obzirom na ukupnu investiciju, preko 250 miliona ostaće u Crnoj Gori - rekao je Đu-kanović.

Nova fabrika Duvanskog kombinata će biti završena do marta

U Novom duvanskom kombinatu Podgo-rica (NDKP) očekuju da će nova fabrika biti završena do marta naredne godine. Iz kompanije Zetagradnja očekuju da će NDKP napustiti prostorije starog Duvan-skog kombinata u februaru.

- Izgradnja nove fabrike teče po planu i biće završena u roku, do marta naredne godine. Naručena je čelična konstrukcija, koja se radi u Italiji i treba da stigne do kraja go-dine - rekao je Pobjedi predsjednik odbora direktora NDKP Isat Boljević.

U NDKP je početkom jula počela proizvo-dnja, a Boljević navodi da se mjesečno pro-izvede 200 tona rezanog duvana.

- Kompletna proizvodnja duvana se izvozi za Dubai, u našu matičnu firmu BMJ Indu-stries iz Ujedinjenih Arapskih Emirata - ka-zao je Boljević.

Iz NDKP-a je ranije navedeno da je proizvo-dnja kasnila zbog »katastrofalnog stanja« mašina, kao i da je u njihov remont uloženo milion eura, a stigla je i jedna nova mašina vrijedna 400 hiljada eura. Prema riječima Boljevića, u fabrici je trenutno zaposleno 88 radnika.

- Svim radnicima se redovno isplaćuju pla-te i doprinosi - rekao je Boljević i dodao da je prosječna plata zaposlenih 500 eura.

Vlasnik podgoričke građevinske kompa-nije Zetagradnja Blagota Radović, koji je 2010. godine kupio Duvanski kombinat za 13,2 miliona eura, očekuje da NDKP napusti fabriku u februaru. On je naveo da je dobio početkom godine dozvolu za rušenje pogo-na bivšeg DKP-a.

- Zetagradnja posjeduje građevinsku do-zvolu za rušenje objekata DKP-a već se-

dam-osam mjeseci, ali još ne znamo kada bi rušenje moglo da počne - rekao je Rado-vić Pobjedi.

Ugovor o privatizaciji Novog duvanskog kombinata sa kompanijom BMJ zaključen je sredinom februara. Arapska kompanija jedina je dostavila ponudu na šesti tender za privatizaciju, odnosno dokapitalizaciju i ponudila ulaganja od 20 miliona eura.

U Kolašinu prva plantaža za proizvodnju lincure

Prva eksperimentalna parcela za planta-žno gajenje lincure formirana je u Trebalje-vu. Nosilac projekta je NVO Natura iz Ko-lašina uz podršku UNDP-a, dok su stručnu podršku dali dr Miodrag Jovančević i dr Jasmina Balijagić sa Biotehničkog fakulte-ta iz Bijelog Polja, piše Pobjeda.

Na parcelama rasadnika Uprave za šume u Kolašinu obavljene su završne aktivno-sti u kojima su učestvovali brojni partneri Nature u ovom projektu. Prema riječima iz-vršnog direktora te NVO Mikana Medenice, prije dvije godine formirane su parcele za proizvodnju rasada lincure, a sada je ofor-mljena i plantaža.

- Za eksperimentalnu proizvodnju lincure, rijetke i zaštićene biljke, koja je prvi put organizovano počela na parcelama u Tre-baljevu, sami smo proizveli rasad i to sve u okviru rasadnika Uprave za šume. Planta-žna proizvodnja lincure je važna jer se na ovaj način štiti životna sredina, odnosno ova biljna vrsta. Zbog velike potražnje u na-rodnoj i klasičnoj medicini lincura se nele-galno i nekontrolisano eksploatiše. Formi-ranjem parcele smo pokazali da se lincura može plantažno gajiti, čime će se smanjiti negativan uticaj na samoniklu biljku i sa-mim tim zaštititi - objasnio je Medenica.

74


Nakon višegodišnje dominacije ruskog kapitala, u Crnoj Gori je sve više investicija zemalja Zaliva. Prema podacima Centralne banke dostupnim na web stranicama Privredne

komore Crne Gore, u tu državu investiraju Ujedinjeni Arapski Emi-rati, Katar, Kuvajt, Saudijska Arabija, Oman, Libija, Bahrein, Egipat i Libija.

Najveći priliv investicija do sada je došao iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, piše Al Jazeera.

Capital Plaza u Podgorici prva je investicija te države u Crnoj Gori, a jedna od većih je nautičko naselje Porto Montenegro u Tivtu, koje je kupio Investment Corporation Dubai (ICD).

Atlas Grupa je dovela arapske investitore prije šest godina u Crnu Goru, i to Abu Dhabi Capital Group, a rezultat je Atlas Capital Centar u Podgorici, koji je koštao približno 140 miliona eura.

Između Emirata i Crne Gore potpisano je nekoliko sporazuma, a posebno je značajan Ugovor o zaštiti investicija i izbjegavanja dvostruke naplate poreza između dvije zemlje, što je još više pri-vuklo kompanije iz UAE-a da ulažu u Crnu Goru.

U sjedištu Abu Dhabi Fonda za razvoj (ADFD), u glavnom gradu tog emirata, septembra prošle godine potpisan je Sporazum o dugo-ročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u iznosu od 50 mi-liona dolara.

Kvalitet investicija

Investment Corporation of Dubai preuzeo je u martu Porto Monte-negro u Tivtu. Tada je izvršni direktor ICD-a Muhamed Al-Shaiba-ni rekao da Porto Montenegro smatra odskočnom daskom za nove investicije u Crnoj Gori.

I zaista, investicije iz te zemlje stalno se povećavaju, a arapski in-vestitori kažu da im je Crna Gora atraktivan ambijent za ulaganja.

Ranije ove godine, ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, Hafsa Al Ulama izjavila je da je Crna Gora iz više razlo-ga veoma zanimljiva za strane investicije.

- Jedan od najbitnijih je bezbjednost, a Crna Gora je potpisala Pro-tokol o pristupanju u NATO. Vidno je otvaranje vaše zemlje ka svi-jetu i približavanje Evropskoj uniji, a kada se želi investirati u neku zemlju to su veoma važni faktori na koje se u Ujedinjenim Arap-skim Emiratima obraća posebna pažnja - kazala je ambasadorka Al Ulama.

Dodala je kako u njenoj državi vlada sve veće interesovanje za Crnu Goru.

Ulaganja u turizam, energetiku, nekretnine…

Na poslovnom forumu privrednika Crne Gore i Emirata, koji je održan prije dvije godine, ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdullah Bin Zayed al-Nahyan kazao je: „Emi-ratske investicije u stalnom su porastu, jer se Crna Gora smatra bogatom zemljom kada je riječ o ekonomskim prilikama”.

Crna Gora je, kako su više puta ponovili njeni zvaničnici, zaintere-sovana za saradnju sa arapskim zemljama u oblasti obnovljivih iz-

vora energije, eksploatacije nafte i gasa, ulaganja u mala i srednja preduzeća i zdravstveni turizam, kao i intenziviranje saradnje u oblasti vazdušnog saobraćaja.

Predstavnik Federacije privrednih i industrijskih komora UAE, koja okuplja sedam komora, Mohamed Al Nuaimi ocijenio je pro-šle godine da Crna Gora nudi brojne mogućnosti saradnje i na pri-vatnom i na državnom nivou.

Al Nuaimi kaže da brojne mogućnosti postoje u smislu proizvo-dnje energije, bilo da su u pitanju solarni ili izvori vjetra. Druga oblast su nekretnine.

Prema njegovim riječima, postoji dosta prostora za saradnju i u oblasti poljoprivrede - u Crnoj Gori bi se mogla proizvoditi hrana za izvoz u UAE.

Fabrika duvana

U maju je kompanija BMJ Industries iz Ujedinjenih Arapskih Emirata počela gradnju fabrike Novog duvanskog kombinata u Podgorici. Fabriku gradi po osnovu Ugovora o dokapitalizaciji i upravljanju, koji je potpisan sa Vladom Crne Gore i upravom Pod-gorice.

Fabrika treba da bude završena do ljeta 2017. Prostiraće se na go-tovo 24.000 kvadratnih metara, a proizvodiće cigarete za domaće i inostrano tržiše u savremenim pakovanjima. Plan investitora je da zaposli ukupno sto radnika uz mogućnost dodatnog zapo-slenja još toliko povezivanjem proizvodnje, transporta, logistike i usluga.

Predstavnik investitora Isat Boljević saopštio je da je planirano da se u fabriku investira približno 10 miliona eura.

Kad je riječ o investicijama u turizmu, u toku je izgradnja eksklu-zivnog turističkog kompleksa Qatari Diar u opštini Tivat. Inve-sticija se realizuje na osnovu Memoranduma o razumijevanju o saradnji u oblasti turizma između Vlade Crne Gore i Vlade Katara.

75


Investicije sa Bliskog istoka

Crna Gora najprivlačnija za kompanije iz Emirata

Arapski kapital zamijenio je ruski u Crnoj Gori, a najveći priliv investicija došao je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

76


Glasnik: Saopštite više detalja o posjetama turista Nacionalnim parkovima Crne Gore tokom 2016. godine. Da li ti pokazatelji imaju trend rasta u odnosu na prošlu godinu?

A. Vuković: Trend rasta posjeta Nacionalnim parkovima Crne Gore nastavlja se i ove godine. Do 24. oktobra 2016. godine u pet nacio-nalnih parkova boravilo je preko 315.000 posjetilaca, čime je već premašen prošlogodišnji rekord koji je brojao nešto preko 310.000 registrovanih posjetilaca na godišnjem nivou. U odnosu na prošlu godinu broj posjetilaca je do 24. oktobra veći za oko 10.000.

Glasnik: Iz kojih zemalja imate najviše posjetilaca i za koje nacio-nalne parkove vlada najveće interesovanje?

A. Vuković: Svaki nacionalni park u toku sezone ima različitu pro-filaciju posjetilaca. U NP Skadarsko jezero najbrojnije su organi-zovane grupe turista koji dolaze iz Rusije, na drugom mjestu su posjetioci iz Francuske zatim Njemačke i iz Regiona.

U NP Durmitor najbrojniji su posjetioci iz Zapadne Evrope - Skan-dinavskih zemalja, zatim Francuske, zapažen je ove godine veliki broj turista iz Njemačke, Austrije, Češke, dok su u septembru i ok-tobru najbrojniji Izraelci.

U NP Lovćen imamo drugačiju sliku koju pokazuju ankete koje sprovodimo, a to su da su najčešći turisti iz Francuske, Belgije, Ho-landije, Izraela, a jako je puno individualnih posjeta sa dugih kon-tinenata. NP Biogradska gora ima najveću raznolikost posjetilaca koji su iz Rusije, Belgije, Francuske, Njemačke i zemalja iz okru-ženja. Za NP Prokletije još uvijek nemamo veći broj agencija koje dovode turiste na organizovan način, uglavnom se posjete broje u manje organizovanim ili individualnim obilascima i to su uglav-nom turisti iz Austrije, Češke, Poljske, Mađarske, Italije.

Na naše zadovoljstvo ove godine je zabilježen rast posjeta do-maćih turista u svim NPCG.

Glasnik: U svijetu razvoj turizma u nacionalnim parkovima pred-stavlja jednu od značajnijih djelatnosti. Nacionalni parkovi Crne Gore su perspektivan potencijal za razvoj raznih oblika turizma. Kojih?

A. Vuković: Kao u evropskim ili pak svjetskim parkovima, tako i u Crnoj Gori, Nacionalni parkovi razvijaju ponudu koja se zasniva na održivom turizmu, odnosno ponudi aktivnog odmora: kampova-nje, biciklizam, pješačenje, kajakarenje, posmatranje životinja i td. Svake godine realizujemo veliki broj projekata koji za rezultat ima-ju implementiranje novih turističkih proizvoda i infrastrukturnih objekata koji se ne razlikuju od istih koji se nalaze u Evropskim NP. Posjetiocima su na raspolaganju mreže pješačkih staza, free ride i croscountry, kao i klasične biciklističke staze, Centri za posjetio-ce, kajaci na planinskim jezerima, sportski ribolov i mnogo drugih turističkih proizvoda.

Glasnik: Kad je riječ o turističkoj ponudi u ovim, izuzetno značaj-nim prostorima, u toku je realizacija nekih projekata koji bi trebalo da povećaju njen kvalitet. O čemu se radi?

A. Vuković: Osim ranije navedenih turističkih proizvoda na čijem osmišljavanju i održavanju kontinuirano radimo, planirani su i u fazi realizacije i infrastrukturni objekti koji će omogućiti pružanje dodatnih uslova za boravak turista u našim parkovima.

Jedan od takvih objekata su restorani, jedan kod Crnog, a drugi kod Biogradskog jezera. Oba restorana su u finalnim fazama iz-gradnje i omgućiće posjetiocima i dodatnu uslugu u okviru ovih

nacionalnih parkova u vidu domaće hrane i pića. Isto tako u okviru restorana na Crnom jezeru radiće i suvenirnica.

Vrijedi istaći da će za oba objekta biti ispoštovani ekološki stan-dardi, posebno sa aspekta prečišćavanja otpadnih voda, s obzirom da se radi o veoma značajnom području.

Isto tako, realizovan je projekat izgradnje mobile home u NP Dur-

77


Azra Vuković, direktorica JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Rekordna turistička posjeta

Nacionalni parkovi su jedinstvena područja izuzetnih prirodnih vrijednosti pa je briga o njima značajno državno pitanje. U ovim prostorima neprocjenjive vrijednosti gradi se kvalitetna turistička ponuda zasnivana na održivom razvoju.

78


nitor, a očekuje se i izrada projekta i izvodjenje radova za mobile home u NP Lovćen. Ova infrastruktura u dva navedena parka obez-bjeđuje prostor za turiste koji našu zemlju posećuju kamp kući-cama s obzirom da će ova odmorišta posjedovati sve neophodne elemente za boravak turista.

U narednoj godini takođe planiramo nastaviti sa planiranjem i osmišljavanjem dodatnih sadržaja koji će doprinijeti što boljoj i kvalitetnijoj ponudi u okviru nacionalnih parkova, a da pritom sa-čuvamo njihovu vrijednost.

Glasnik: Da li su u Crnoj Gori zaštita nacionalnih parkova, njihov razvoj, održavanje i upravljanje, na nivou koji, ovi prostori nepro-cjenjive vrijednosti, zaslužuju?

A. Vuković: Nacionalni parkovi su u Crnoj Gori prepoznati kao je-dinstvena područja izuzetnih prirodnih vrijednosti. Imajući u vidu značaj ovih prostora za državu, kao i činjenicu da se pet nacio-nalnih parkova prostire na površini većoj od sedam odsto ukupne državne teritorije, briga o njima svakako treba da predstavlja zna-čajno državno i nacionalno pitanje u koje treba uključiti što veći broj relevantnih učesnika.

va), podnosi prijave protiv građana zatečenih u obavljanju protiv-pravnih radnji.

Glasnik: Koliko su u nacionalnim parkovima Crne Gore, prostori-ma izuzetnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, sačuvani eko sis-temi, odnosno izvorne prirodne vrijednosti?

A. Vuković: Nacionalni parkovi u Crnoj Gori su očuvana podru-čja sa izuzetno bogatim biljnim i životinjskim svijetom. Njihova očuvanost potvrđuje se kroz različite podatke koji afirmišu stanje biodiverziteta u njima. Svi nacionalni parkovi predstavljaju među-narodno »Značajna područja za biljke« (IPA područja), kao i poten-cijalna Emerald i Natura 2000 staništa i područja. Pored toga, par-kovi su prepoznati i kao međunarodno značajna područja za ptice (IBA, odnosno Important Bird Area). Na osnovu navedenog može se reći da je po pitanju stanja biodiverziteta prostor nacionalnih parkova i dalje očuvan i da nije došlo do drasticnog narušavanja kapitalnih, temeljnih vrijednosti parkova.

Takođe smo svjesni da postoje različiti vidovi zagađenja životne sredine, bespravna gradnja, krivolov i druge ilegalne aktivnosti na prostoru parkova, ali nedovoljni materijalni resursi, nedostajuća

infrastruktura i oprema svakako predstavljaju objektivne prijetnje i pritiske kada je u pitanju briga o ovim jedinstvenim prostorima.

Glasnik: Koje aktivnosti realizujete za sprečavanje protivpravnih radnji u ovim zaštićenim područjima?

A. Vuković: Službe zaštite koje su formirane u okviru nacionalnih parkova kroz redovne aktivnosti koje obavljaju, a podrazumijevaju obilazak terena, patrolne aktivnosti i sl. nailaze na protivpravne radnje koje prijavljuju nadležnim organima i institucijama, koje dalje procesuiraju ove prijave.

Od nedavno smo u svrhu jačanja naših službi, kroz donaciju NR Kine, a posredstvom Skupštine Crne Gore, obezbijedili i dronove koji će biti uključeni u proces nadzora nelegalnih aktivnosti.

Trenutno smo u fazi pripreme potrebne dokumentacije, obučava-nja, kao i vršenja konsultacija vezano za one specifične rezervate koji neće biti obuhvaćeni procesom monitoringa dronovima, kako ne bismo uznemirili bilo koju jedinku.

Glasnik: Da li JP NP Crne Gore ima neophodne kapacitete za oba-vljanje već pomenutih izuzetno značajnih funkcija?

A. Vuković: U pet nacionalnih parkova koji posluju u okviru JP za

Glasnik: Koje su aktivnosti realizovane, ili pak planirane, u cilju zaštite i održivog razvoja, ovih izuzetnih prirodnih potencijala?

A. Vuković: Realizacija praćenja stanja flore i faune i primjena mjera zaštita definisane su petogodišnjim planovima i godišnjim programima upravljanja u nacionalnim parkovima.

U njima je definisan set strateških mjera koje se implementiraju na prostorima nacionalnih parkova kroz brojne aktivnosti. To su: fizička zaštita prostora, zaštita i unapređivanje prirodnih vrijedno-sti, zaštita i unapređivanje kulturno-istorijskih vrijednosti, promo-cija, edukacija i interpretacija prirodnih i radom stvorenih vrije-dnosti, unapređivanje saradnje sa korisnicima prostora parkova, prekogranična saradnja i jačanje institucionalnih kapaciteta.

Služba za unapređivanje i razvoj prati stanje flore i faune i ekosi-stema i predlaže mjere za njihovu zaštitu, unapređivanje i valori-zaciju, izrađuje Programe zaštite šuma, učestvuje u izradi planova prostornog uređenja područja NP.

Služba zaštite vrši poslove fizičke zaštite dobara nacionalnih par-kova od protivpravnog korišćenja, preduzima mjere za održavanje unutrašnjeg reda u NP i propisanih režima zaštite, prijavljuje sve fizičke promjene u NP (izgradnja objekata i izvođenje drugih rado-

79


Nacionalne parkove radi veliki broj struč-njaka iz različitih oblasti. Osim primarne funkcije zaštite i održavanja koja se spro-vodi na terenu i koju vrše službe zaštite i službe ambijentalne higijene, u ovom pre-duzeću postoje i druge službe koje se bave zaštitom i unaprijeđenjem, monitoringom biodiverziteta, promocijom, edukacijom, ali i približavanjem nacionalnih parkova turi-stima kroz osmišljavanje novih sadržaja. Stoga, NP apsolutno mogu odgovoriti zada-cima definisanim zakonima koji regulišu ovu oblast.

Uvijek ima prostora za jačanje kapaciteta, za veće zalaganje, dodatnu edukaciju, ali to je ono što kontinuirano radimo i na čemu ćemo insistirati i ubuduće.

Glasnik: Kada bi naši nacionalni parkovi mogli biti na nivou onih u razvijenim ze-mljama i koji su preduslovi za to?

A. Vuković: Budžet kojim JPNPCG raspo-laže nije uvijek dovoljan za uspostavljanje turističke infrastrukture, tako da kroz Ka-pitalne investicije i donatorska sredstva JPNPCrne Gore realizuje prioritetne pro-jekte. Naši NP se mogu porediti i ne zao-staju mnogo u odnosu na evropske parko-ve, posebno kada je su u pitanju prirodne vrijednosti, koje se ne mogu mjeriti po bo-gatstvu i ostalim karakteristikama, jer ova-kvih područja ima malo ili gotovo nema.

Glasnik: Najavili ste da bi za Skadarsko jezero i Prokletije, uskoro trebalo da bude potpisan sporazum sa Albanijom čija bi realizacija doprinijela očuvanju njihovih prirodnih resursa. O čemu je riječ?

A. Vuković: Mi smo u redovnoj komuni-kaciji sa našim kolegama u Nacionalnoj Agenciji zaštićenih područja u Albaniji, koja se bavi istim poslom kao i mi. S ob-zirom da dijelimo jezero koje je na našoj teritoriji Nacionalni park, a sa albanske strane ima status Rezervata prirode, kao i planinu Prokletije koja je sa naše strane NP, a u Albaniji nema taj status još uvijek, jako je važno da imamo zajedničke aktivnosti na zaštiti ovih resursa. Administrativne granice nisu i ne smiju da budu granice u smislu biodiverziteta, ali isto tako i sara-dnje, posebno ako pričamo o ovako važnim ekosistemima. Formalno potpisivanje me-moranduma između ove dvije institucije će uslijediti u narednim danima, a kroz njega će se definisati zajednički ciljevi koje te-žimo da postignemo, kao i aktivnosti koje planiramo zajednički ostvariti.

80


Azra Vukovic, director of National Parks of Montenegro

Record number of tourists

81


Glasnik: Can you tell us more details regarding the tourist visits to the national parks in Montenegro during 2016. Do these indicators show the growth trend in comparison to the previous year?

A. Vukovic: Growth trend regarding the visits to the national parks in Montenegro has continued this year as well. By 24 October 2016, more than 315.000 tourists visited five national parks, which exce-eded the last year’s record when there were slightly over 310.000 visitors at the annual level. In comparison to the previous year, the number of tourists increased by 10.000 by 24 October 2016.

Glasnik: Where do visitors to the national parks mostly come from and which national parks are they mostly interested in?

A. Vukovic: Each national park has different profile of visitors du-ring the season. Skadar Lake National Park was visited mostly by organized tourist groups from Russia, then France, Germany and countries from the Region.

Tourists from the Western Europe - Scandinavian countries as well as France mostly visited Durmitor National Park. This year a large number of tourists from Germany, Austria, the Czech Republic was also recorded, while the majority of visitors during September and October came from Israel.

There is a completely different picture in Lovcen National Park. According to our surveys the most common guests came from France, Belgium, the Netherlands, Israel, but also from other con-tinents. Biogradska gora National Park has the highest diversity of visitors from Russia, Belgium, France, Germany and countries from the Region. On the other hand, there are no many agencies which arrange organized visits to Prokletije National Park. The vi-sits are organized in smaller groups or individual tours mostly by tourists from Austria, the Czech Republic, Poland, Hungary, Italy…

We are very pleased that this year an increase in domestic tourists visits to all national parks has been recorded.

Glasnik: Development of tourism in national parks worldwide re-presents one of the main activities. National parks in Montenegro are promising potentials for the development of various forms of tourism. Which ones?

A. Vukovic: In European or world parks as well as in Montenegro, national parks develop the offer based on the sustainable touri-sm i.e. offer of active holiday: camping, biking, hiking, kayaking, observing animals etc. Every year we carry out a number of pro-jects which result in creating new tourism products and building infrastructure facilities which do not differ from those in Europe-an national parks. A network of hiking trails, free ride and cross--country, as well as classic bike trails, Visitor’s centres, kayaks at mountain lakes, sport fishing and many other activities are avai-lable to the visitors.

Glasnik: When it comes to tourism supply in these extremely im-portant areas, some projects which should enhance its quality are being carried out. What is it about?

A. Vukovic: In addition to the abovementioned tourism products, which we design and maintain all the time, some infrastructure facilities, which will enable providing additional services for to-urist visits in our national parks, are being planned or are in the implementation stage. Such facilities are restaurants at Crno jeze-ro and Biograsko jezero. Both of them are in the final stage of con-struction and visitors will have the opportunity to taste domestic

82


food and drinks within the national parks. Also, the souvenir shop will operate within the restaurant at Crno jezero.

It is worth mentioning that both facilities will meet environmen-tal standards, particularly in terms of wastewater treatment, since this is a very important area.

Also, the project of building mobile home in Durmitor National Park is being realized, while the project and works on mobile home in Lovcen National Park are expected. This infrastructure in two abovementioned national parks provides a place for tourists who visit our country by campers considering that these places have all the necessary elements for tourists stay.

Next year we also intend to continue with planning and designing additional activities which will contribute to better and high-qua-lity offer within the national parks and preserve their value at the same time.

Glasnik: Are protection, development, maintenance and mana-gement of national parks in Montenegro at the level which these invaluable areas deserve?

A. Vukovic: National parks in Montenegro are recognized as unique areas of outstanding natural value. Bearing in mind the importance of these areas for the country, and the fact that five national parks spread over an area of over seven per cent of the national territory, taking care of them should certainly be an im-portant governmental and national issue which should include as many relevant stakeholders.

Glasnik: Which activities are being carried out or planned in order to protect the sustainable development of these extraordinary na-tural resources as well?

A. Vukovic: Monitoring flora and fauna and applying protection measures are defined in five-year plans and annual management programs in the national parks. They define a set of strategic me-asures to be implemented in the areas of national parks through a number of activities. These are: physical protection of areas, pro-tection and improvement of natural values, protection and enhan-cement of cultural and historical values, promotion, education and interpretation of the natural and man-made values, promotion of cooperation with the park users, cross-border cooperation and the strengthening of institutional capacity.

Department for promotion and development monitors the state of flora and fauna and ecosystems and proposes measures for their protection, promotion and valorisation, drafts forest protection programs, participates in the preparation of spatial plan of the na-tional parks.

Department for protection carries out the activities of physical protection of national parks goods from illegal use, takes measu-res to maintain internal order in the national parks and the pre-scribed protection regime, reports all the physical changes in the national parks (construction of facilities and execution of other works), files charges against citizens caught up in the performan-ce of illegal actions.

Glasnik: To what extent have the eco systems i.e. original natural values been preserved in the national parks of Montenegro, areas of exceptional and multiple natural values?

A. Vukovic: National parks in Montenegro are preserved areas extremely rich in flora and fauna. Their preservation is confirmed

through a variety of information which affirms the state of bio-diversity in them. All national parks are international »Important Plant Areas« (IPAs), as well as the potential Emerald and Natura 2000 habitats and areas. In addition, the parks are recognized as internationally Important Bird Areas (IBA). Based on the above-mentioned, regarding the issue of biodiversity it can be said that the areas of national parks are still preserved and there has not been a drastic distortion of the capital, fundamental values of parks.

We are also aware that there are different forms of environmental pollution, illegal construction, poaching and other illegal activiti-es within parks, but insufficient material resources, lacking infra-structure and equipment are certainly threats and pressures when it comes to taking care of these unique areas.

Glasnik: What activities are carried out in order to prevent illegal actions in these protected areas?

A. Vukovic: Departments for protection, established within the na-tional parks through regular activities carried out, which include a site visit, patrol activities etc, face with unlawful actions reported to the competent authorities and institutions, which continue to prosecute them. Recently, in order to strengthen our departments, thanks to the donation of the People's Republic of China and thro-ugh the Parliament of Montenegro we have provided drones whi-ch will be involved in the control of illegal activities. At the mo-ment we are preparing the necessary documentation, conducting trainings and consultations related to the specific reserves which will not be included in the monitoring process by drones so as not to disturb any species.

Glasnik: Does the National Parks of Montenegro have the necessa-ry capacities to carry out the above mentioned extremely impor-tant activities?

A. Vukovic: Five national parks, which operate within the Natio-nal Parks of Montenegro, have a number of experts from various fields. In addition to the primary function related to protection and maintenance carried out in the field by the Department for pro-tection and Department for ambient hygiene, this company has other departments involved in the protection and improvement, monitoring biodiversity, promotion, education, as well as brining national parks closer to tourists through designing new programs. Therefore, NP can absolutely answer to the tasks defined by the laws governing this area.

There are always opportunities for strengthening the capacity, greater engagement, additional training, but it is what we are con-tinuously working on, and what we will keep insisting on in the future.

Glasnik: When could our national parks be at the same level as those in developed countries and what are the preconditions to achieve this?

A. Vukovic: The budget of the National Parks of Montenegro has not always been sufficient for the establishment of tourism infra-structure, so the company carries out the priority projects through the capital investments and donations. Our national parks can be compared with and do not lag behind the European parks, especi-ally when it comes to natural values, which are immeasurable by wealth and other characteristics, since there is small number of these areas.

83


Glasnik: You have announced that the Agreement with Albania should be signed soon, which would contribute to the preserva-tion of natural resources of Skadar Lake and Prokletije. What is it about?

A. Vukovic: We have regular communication with our colleagu-es at the National Agency of protected areas in Albania, which is engaged in the same business as we are. Considering that we are divided by the lake, which is national park on our territory, and has a status of Nature Reserve at the Albanian side, as well as the Pro-kletije mountain which is national park in our country and in Al-bania it does not have that status yet, it is very important that we carry out joint activities regarding the protection of these resour-ces. Administrative borders are not and should not be boundaries in terms of biodiversity, but also cooperation, especially if we talk about such important ecosystems. The Memorandum between two institutions will be formally signed in the following days, and it will define common goals which we strive to achieve, as well as the activities we plan to carry out together.

National parks are unique areas of exceptional natural values, so taking care of them is significant governmental issue. High-quality tourism supply based on sustainable development has been created in these valuable areas.

84


Guverner Centralne banke Radoje Žugić

Suzbiti neracionalnu javnu potrošnju

Centralna banka CBCG predložiće Vla-di u preporukama za vođenje eko-nomske politike da se tekuća javna

potrošnja finansira iz tekućih izvornih pri-hoda, pri čemu se ne smije ugroziti životni standard građana, ni stope ekonomskog rasta, saopštio je guverner Radoje Žugić.

- Mora se suzbiti neracionalna javna potro-šnja bez koje možemo i koja neće ugroziti životni standard građana - rekao je Žugić nakon potpisivanja Sporazuma o realizaciji kampanje Nedjelja štednje sa predstavnici-ma svih komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.

On je kazao da je CBCG pripremila prepo-ruke za vođenje ekonomske politike Vlade, koje će uskoro dostaviti izvršnoj vlasti, u koje je dominantno uključen plan sanacije.

- On ne smije da ugrozi stope ekonomskog rasta, ni konkurentnost. On neće podra-zumijevati povećanje poreskih stopa i ne smije da ugrozi dostupnost finansijskim tržištima - saopštio je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da li još podržava mjere predložene sanacionim planom, rekao da je to možda najcitiraniji dokument koji nema nikakvu dozu zvanič-nosti.

- Nije u radnoj verziji bilo navedeno da se smanjuju zarade, već da se mora promije-niti Zakon o zaradama u javnom sektoru u dijelu pravila i principa fiskalne održivosti - objasnio je Žugić.

To znači da se, kako je dodao, ne bi smjelo dozvoliti finansiranje tekuće javne potro-šnje van tekućih izvornih javnih prihoda.

- Ako tu imamo deficit moraju se smanjiva-ti i zarade i sva ostala neproduktivna javna potrošnja. Što se tiče penzija, one se i danas oporezuju, tako da njih nećemo dirati, ali

Plan sanacije neće podrazumijevati povećanje poreskih stopa i ne smije da ugrozi dostupnost finansijskim tržištima.

ne smijemo ugroziti ni najranjivije katego-rije stanovništva koje jedva sastavljaju kraj s krajem - kazao je Žugić.

On je naveo da su te preporuke pripremlje-ne, a da će ih poslati Vladi nakon prve sje-dnice Socijalnog savjeta koju uskoro orga-nizuju.

Žugić je povodom 31. oktobra - Svjetskog dana štednje kazao da očekuje da će u na-rednom periodu nastaviti tu aktivnost. On je čestitao svima koji će u periodu od 31. oktobra do 6. novembra imati poklone od CBCG u iznosu od 200 eura, koliko će poda-riti i komercijalne, sa obavezom oročenja na godinu.

Žugić je, odgovarajući na pitanje da proko-mentariše mišljenje Državne revizorske in-stitucije DRI u vezi sa efikasnošću naplate poreskog duga imovinom poreskog obve-znika, kazao da je svaki euro uštede koji se napravi značajan.

- U izvještaju se navodi da je ušteđeno 113 hiljada eura, ali je do kraja svih aktivnosti ona značajno veća. Mnogo veći je efekat u indirektnom i efikasnom funkcionisanju državnih organa koji su dobili svoje prosto-re. Sve što je naplaćeno stavljeno je u funk-ciju, osim jednog objekta - rekao je Žugić.

On je poručio da će u budućem periodu ra-diti na saniranju brojnih rizika koji imaju dobar trend, ali se mora raditi još aktivnije da bi omogućili revitalizaciju privrede.

- Ranjivosti realnog sektora, monetarnog i najviše fiskalnog su po sistemu spojenih sudova sa snažnim implikacijama na našu ukupnu ekonomiju - smatra Žugić.

On je ocijenio i da bi komercijalne banke trebalo da pokažu malo veću aktivnost u podršci kompanijama, prije svega koje su solventne odnosno imaju imovinu, a ne-

maju trenutnu likvidnost.

- Tim povodom je i donesen Zakon o do-brovoljnom finansijskom restrukturi-ranju. Zahvaljujem Hipotekarnoj i Erste banci koje su prošle sedmice dogovorile kredit kod jednog solventnog klijenta koji je dobio šansu da održi svoju zaposlenost. Nešto prije toga je Prva banka odradila je-dan takav kredit - podsjetio je Žugić.

On je, govoreći o kamatnim stopama, re-kao da je zabilježen pozitivan trend i da su kamatne stope u blagom padu.

- Analiziraćemo odnos aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, čini mi se da je veći pad kod pasivnih kamatnih stopa, a time i raz-lika između aktivnih i pasivnih kamata - naveo je Žugić.

Loši krediti su takođe, kako je dodao, u padu. Značajno je smanjen nivo loših kre-dita i iznosi oko 10,5 odsto.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne ban-ke, Esad Zaimović, je odgovarajući na pitanje može li se očekivati uvođenje platnog prometa sa Srbijom, kazao da se većina banaka izjasnila da im ne odgovara model koji im je predložen.

- Tako da prisiljavati banke da rade nešto uprkos njihovoj nezainteresovanosti nije u redu. Platni promet sa Srbijom funkci-oniše dobro i ni na koji način klijenti cr-nogorskih banaka nijesu oštećeni, jer taj model ne funkcioniše. To je više političko pitanje - ocijenio je Zaimović.

85


Toscelik je spreman da krozpraksu obučava studente od prve godine studija.

Metalurško-tehnološki fakultet obilježio 43 godine rada

Privredi potrebni mladi inženjeri

Crnogorskoj privredi će, uporedo sa njenim razvojem, biti potreban i veći broj inženjera metalurško-tehnolo-

ške struke, pa je zato neophodna bliska sa-radnja ta dva sektora, zaključeno je na pa-nel diskusiji na Metalurško-tehnološkom fakultetu (MTF) Univerziteta Crne Gore.

Diskusija je organizovana povodom 43 go-dine postojanja MTF-a.

Dekanica tog Fakulteta Mira Vukčević ka-zala je da je panel dio projekta Reforma studijskih programa na MTF-u u skladu sa potrebama modernog obrazovanja u obla-sti tehnologija, materijala i zaštite životne sredine REM - MTF, i da je to samo poče-tak budućih rasprava na tu temu, prenosi Mina.

Prema njenim riječima, MTF, koji je danas dodijelio 118 diploma, ima dobru saradnju sa industrijom, koja se ogleda u naučno--stručnoj saradnji, kao i kroz kontakte i za-pošljavanje kadrova.

- Fakultet ima dobru saradnju sa industri-jom u oblasti metalurgije i hemijske teh-nologije u Cnoj Gori, koja se ogleda u nauč-noj-stručnoj saradnji, kao i kroz kontakte u zapošljavanju naših kadrova - kazala je Vukčević.

U diskusiji su, kako je saopšteno, učestvo-vali i predstavnici nikšićke Željezare To-scelik i Uniporom - KAP. Ranka Drašković iz Toscelika kazala je da će ta kompanija stipendirati tri najbolja studenta i pozvala na intenziviranje saradnje sa Fakultetom.

Toscelik je, kako je navela, spreman da kroz praksu obučava studente od prve go-dine studija.

Drašković smatra da je praksa od presudne važnosti za dobijanje već gotovih inženje-ra odmah nakon studija, pogotovo u susret očekivanjima stranih vlasnika.

- Sve dok svršeni student nije u potpunosti upotrebljiv, on je trošak za poslodavca - ka-zao je i predstavnik Privredne komore Crne Gore Mladen Perazić, rukovodilac Sektora obrazovanja, ukazujući na trendove tranzi-cije i očekivanja poslodavaca.

Perazić smatra da je mnogo bolje rangira-nje naših studenata kod stranih poslodava-ca i cijenjenje njihovog rada i entuzijazma rezultat drugačijeg pristupa poslodavaca.

Predstavnik Uniprom - KAP-a Nebojša Do-žić smatra da je istina negdje na pola puta, da je praksa važna, ali da je nemoguće oče-kivati gotove stručnjake.

- Mora postojati kultura prenošenja znanja - istakao je Dožić.

On je dodao da se i sam uvijek trudio da po-dijeli znanje, kako bi mogao da ustupi mje-sto i dalje napreduje.

- Ukoliko se KAP bude razvijao, razvijaće se nove kompanije, a time i novi kadrovi - re-kao je Dožić.

U KAP-u, kako je naveo, ima oko 19 odsto visokoškolaca, od čega 15 odsto inženjera, a na upravljačkim pozicijama zastupljene su i žene.

Predstavnici obje kompanije su ukazali da će usljed smjene generacija biti potrebni novi, mladi inženjeri, ne samo sa MTF-a, nego i drugih tehničkih fakulteta, kaže se u saopštenju.

O važnosti povezivanja industrije i obrazo-vanja u reformi studijskih programa govo-rio je i profesor Željko Kamberović iz Beo-grada, navodeći da »fakultet treba da nađe svoju nišu, da razvija te oblasti, da ne zapu-šta naučnu oblast i gradi tradiciju«.

- A MTF je ima, pa treba nastaviti tim pu-tem - dodao je Kamberović.

Profesor Bostjan Markoli iz Ljubljane sma-tra da se ta oblast može široko postaviti i iskoristiti, od industrije do turizma.

- Vaše diplome su priznate u inostranstvu, ali najbolji studenti bi trebalo da ostanu - poručio je Markoli, dodajući da za to treba podstaći saradnju sa privredom.

86


Zakon o elektronskoj identifikaciji

Pravni osnov za razvoj elektronskog poslovanja

Donošenjem novog zakona o elektronskoj identifikaciji i ele-ktronskom potpisu stvara se pravni osnov za dalji razvoj elektronskog poslovanja u Crnoj Gori, ocijenio je vicepremi-

jer Vujica Lazović na centralnoj javnoj raspravi o nacrtu tog za-konskog rješenja.

Lazović, koji je i ministar za informaciono društvo i telekomunika-cije, kazao je da se donošenjem novog zakona o elektronskoj iden-tifikaciji i elektronskom potpisu potpuno usaglašava normativa sa evropskom regulativom.

- Tim zakonom se rješavaju glavni problemi koji otežavaju i spre-čavaju građane i privredu da koriste pogodnosti elektronskih usluga, čime se ubrzava napredak u ključnim oblastima digitalne ekonomije uz pridavanje naročite pažnje olakšavanju sigurne ele-ktronske identifikacije - rekao je Lazović.

Kroz prizmu osnovnih zadataka Ministarstva, Lazović je kazao da je osnovni uslov kako bi e-poslovanja u privredi i administraciji, moglo dobro i pouzdano funkcionisati, postojanje sistema jedno-značne, nedvosmislene i neporecive elektronske identifikacije (eID), koja predstavlja osnov za pravno funkcionisanje elektron-skih poslovnih i administrativnih procesa i razmjena elektronskih podataka i dokumenata.

- Sigurne i pouzdane elektronske transakcije su osnov za izgra-dnju povjerenja u elektronsko poslovanje, koje treba da predstavlja jedan od ključnih faktora za razvoj informacionog društva, kao i za ekonomski i socijalni razvoj praćen modernim tehnologijama - naveo je Lazović.

Sekretar Ministarstva Sandra Veličković objasnila je suštinu Nacrta zakona i dodala da je njegov cilj jačanje povjerenja u ele-ktronsko poslovanje.

- To je, kada su naše prilike u pitanju, izazov i šansa. Izazov, zbog toga što uprkos činjenici da Crna Gora prema istraživanju Svjet-skog ekonomskog foruma po konkurentnosti u oblasti ICT-a zauzi-ma visoko 51. mjesto u konkurenciji 139 zemalja svijeta - podsjetila

je Veličković.

Ona je dodala da rezultati, kada je u pitanju korišćenje ICT-a u bi-znisu, nijesu zadovoljavajući.

- Naime, prema upotrebi ICT-a u transakcijama između biznisa za-uzimamo 90. mjesto, upotrebi interneta u transakcijama između biznisa i korisnika 84. mjesto, a čak 96. kada je u pitanju primje-na novih organizacionih modela poput rada na daljinu. Zato, za malu i otvorenu ekonomiju kakva je crnogorska, tu postoji šansa da kroz veću primjenu ICT-a u biznisu poboljšamo konkurentnost ekonomije i podstaknemo njen rast - kazala je Veličković. Ona je objasnila i zašto je važno unaprijeđenje pravnog okvira za razvoj elektronskog poslovanja, kao i da Nacrt zakona upravo predstavlja normativni iskorak u tom smislu. Praktična primjena zakona ima višestruke prednosti posebno za biznis.

- Recimo, danas potpisivanje ugovora i sporazuma znatno uspora-va poslovne operacije. Zato se u Evropi pominje koncept »digital-nog menadžmenta ugovorima« što podrazumijeva da se sve faze od pregovora do zaključivanja ugovora završe elektronski - navela je Veličković.

Prema istraživanju Evropske komisije (EK) to može da donese do pet puta niže cijene, do 30 odsto rasta u produktivnosti i čak četiri puta brže odgovore na korisničke zahtjeve.

- Primjena zakona može da ima pozitivne implikacije na širok spektar poslovnih procesa u poslovima kreditiranja - navela je Veličković i poručila da predstoji izazovan posao na podsticanju privrede da koristi sredstva elektronske identifikacije u cilju trans-formacije biznisa ka kompanijskom rastu, a onda i rastu ekonomi-je zemlje.

Javnoj raspravi su prisustvovali predstavnici državnih organa, in-stitucija i nevladinog sektora, pri čemu su prisutni dali više kori-snih komentara i sugestija na predloženi Nacrt zakona.

87


Postavljanje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije

Velike mogućnosti za crnogorske kompanije

Projekat podmorskog kabla između Crne Gore i Italije otvara velike mo-gućnosti crnogorskim kompanijama,

ali se jedino ograničenje u njihovom anga-žovanju odnosi na dio visokospecijalizova-nih radova, saopštili su iz italijanske firme Terna.

- U tim slučajevima Terna mora povjeriti takve poslove uskospecijalizovanim kom-panijama, koje, za sada, ne postoje u Crnoj Gori - kazali su iz Terne agenciji Mina-bu-siness.

Postavljanje energetskog kabla podrazu-mijeva angažovanje preko 500 ljudi i više od 30 lokalnih kompanija.

- Crnogorske kompanije su već́ angažova-ne na ovom projektu, upravo u tom broju. Ovaj projekat otvara velike mogućnosti lo-kalnim kompanijama i one su to prepozna-le i značajno učestvuju u realizaciji projek-ta - rekli su iz Terne.

Izbor kompanija koje će biti angažovane na projektu, kako su objasnili, obavlja se na osnovu rezultata tendera sa posebnim teh-ničko-ekonomskim kriterijumima.

Iz Terne su, objašnjavajući način postavlja-nja podmorskog kabla, naveli da će on biti utovaren direktno iz fabrike koja ga je pro-izvela na brod, koji je posebno napravljen samo za polaganje kabla u moru.

- Na svijetu postoje samo dva broda koji imaju potrebne karakteristike za polaganje ove vrste kabla. Oba ova broda, jedan od

zorom Terna. Jasno je da je zabranjeno iskopavanje na mjestu samih kablova - po-ručili su iz Terne.

Tranzit iznad kablova biće omogućen bez bilo kakvih ograničenja.

Iz Terne su saopštili da će podmorski kabl biti postavljen kroz tri kampanje, jer je ka-pacitet broda koji će postaviti podvodni kabl ograničen i ne dozvoljava da se utova-ri na brod kompletna dužina podmorskog kabla koja je veća od 400 kilometara.

- Dakle tri dijela kabla biće postavljena u moru u različitim periodima, a zatim spo-jeni u moru nakon njihovog polaganja - za-ključili su iz Terne.

U Crnoj Gori je, početkom mjeseca na rtu Jaz, počelo postavljanje prve sekcije pod-morskog kabla. Projekat realizuju italijan-ska državna kompanija Terna i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Od italijan-ske obale već je položeno 136 kilometara kabla, čija ukupna dužina između Peskare u Italiji i rta Jaz iznosi 455 kilometara.

Obaveza CGES-a, u kojem je Terna vlasnik 22 odsto kapitala, je da izgradi 400 kV da-lekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, uključujući i trafostanicu Lastva. Završetak radova pla-niran je do kraja 2018. godine.

Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura.

Prysmian-a i drugi od Nexans-a, koristiće se za ovaj projekat - dodali su iz Terne.

Brod će, kako su kazali, pratiti rutu koja se poklapa se projektovanom i dozvoljenom trasom i spustiće kabl duž te trase polažući ga po morskom dnu.

- Kabl će biti samo položen na morskom dnu, nema potrebe da se učvršćuje jer nje-gova težina i odsustvo talasnog kretanja na dubini polaganja ne dozvoljavaju dodatno pomjeranje u odnosu na položaj postavlja-nja - rekli su predstavnici Terne.

Oni su saopštili da će kabl biti zaštićen od eventualne štete prouzrokovane sidrima ili ribolovom sa kočama tako što će se bezbje-dno ukopati u morsko dno na dubinama do oko 700 metara.

- Na dubinama većim od pomenute neće biti potrebna dodatna zaštita, jer nije mo-guće sprovoditi ljudske aktivnosti na ovim dubinama - smatraju u Terni.

Kabl, kako su naveli, neće imati nikakvog uticaja na životnu sredinu i ljudske aktiv-nosti, neće biti zabrane plivanja ili ronilač-kih aktivnosti.

Radi se o, kako su rekli, kablu jednosmjerne struje.

- Što se tiče kopnenog dijela kabla, on će biti potpuno ukopan i neće uticati na ni-jednu aktivnost, osim u slučaju obavljanja eventualnih iskopa u njegovoj blizini koji prethodno moraju biti odobreni i pod nad-

88


Regionvijesti

Njemačka kompanija »Leoni« u Nišu

U Nišu će kompanija »Leoni« iz Njemačke graditi novu fabriku.

Kompanija »Leoni AG« u izgradnju novog pogona u Nišu uložiće 22 miliona eura. Proizvodiće se autokablovi i otvoriti 2.200 novih radnih mjesta.

Kompanija »Leoni AG« je jedan od global-nih lidera u proizvodnji kablovskih insta-lacija za automobilsku industriju, i u 2015. godini zapošljavala je oko 75.000 radnika u 92 proizvodna pogona.

Iz 32 zemlje svijeta imala je promet od 4,5 milijarde eura, sa profitom od 77,3 miliona eura.

U Srbiji posluje od 2009. godine, a imaju po-gone u Prokuplju i Doljevcu, Tanjug.

Strani brodovi prevoziće po Jadranu

Hrvatski brodski prevoznici uskoro će se suočiti s pravom međunarodnom konku-rencijom. Nakon isteka prelaznog perioda dogovorenog s Evropskom unijom od 1. januara 2017. nastupa puna liberalizaci-ja tržišta koja omogućuje i brodarima pod drugim zastavama da prevoze putnike po Jadranu.

To znači da će za sve linije koje povezuju hrvatske morske luke biti raspisani novi konkursi za koncesije na koje će se moći javiti i brodari iz svih zemalja Evropske unije, piše Tportal.

Trenutno većinu brodskih linija pokriva dr-žavni brodar Jadrolinija, koja je lani sa pre-

Zrenjanin, je prepoznat kao dobro mesto za investiranje i postaje sjedište i treće velike italijanske kompanije koja će poslovati u tom gradu, uz Pompeju - Modital i Fulgar.

U novom pogonu Tehnostrukture već je za-pošljeno oko 20 radnika, a namjera je da se zaposli još 80.

Investitor je već najavio dalja ulaganja u tom gradu u iznosu od šest miliona eura, Tanjug.

Japan gradi fabriku robota u Sloveniji

Japanska korporacija Yaskawa Electric donijela je odluku da će svoju novu fabriku industrijskih robota za evropsko tržište sa-graditi u Sloveniji.

- Nova investicija Yasakawa Electronica u našoj zemlji dokazuje da su Slovenci spo-soban narod i da imamo potrebno znanje - naglasio je premijer Slovenije Miro Cerar.

Investicija vrijedna između 35 i 40 milio-na eura će Sloveniji donijeti oko 200 novih kvalitetnih radnih mjesta.

Yaskawa Electric Corporation, koja je izu-mila koncept mehatronike, godišnje bilježi gotovo tri milijarde eura godišnjeg obima poslova. Sjedište kompanije se nalazi u Ki-takyushu.

Dubrovnik čeka milionitog gosta

»Dubrovačkom trpezom« dugom 120 me-tara na Stradunu je 23. oktobra službeno obilježen kraj ovogodišnje turističke sezo-ne, a direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić istakla je da se do Nove godine prvi put u istoriji očekuje dolazak milionitog turiste u taj grad.

- Ova sezona je zaista izvrsna i bližimo se milionitom dolasku prvi put u istoriji. Ima-mo 11 odsto više dolazaka, prešli smo tri miliona noćenja. Sada smo na 930 hiljada dolazaka, a sezona je zaista izvrsna, do Nove godine bi trebali imati tog milionitog gosta. U ovom mjesecu imamo čak 29 odsto više dolazaka i noćenja nego što smo imali prošle godine. U Dubrovniku je jaka i kon-gresna sezona i hoteli su na 90 odsto popu-njenosti još ovaj i sljedeći vikend, odnosno

vezenih 10,7 miliona putnika na 34 linije držala 85,6 posto tržišta linijskog brodskog prevoza na Jadranu.

Hrvatska brza hrana u Rusiji

Jedna od najbrže rastućih hrvatskih fran-šiza Surf’n’Fries, koju su prije sedam godi-na pokrenuli Riječani Andrija Čolak i Denis Polić, dočekala je rusku premijeru.

Prvi prodajni pilot-objekat otvoren je na je-dnoj od mnogobrojnih željezničkih stanica u Moskvi s oskudnom ponudom hrane, a s velikom frekvencijom potencijalnih kupa-ca, na šta će se ovaj dvojac u budućnosti fokusirati.

Do kraja godine otvaraju još dva lokala na moskovskom aerodromu Šeremetjevo.

- Uvijek smo pokušavali nešto drukčije i kreativnije, a Rusija je najveći potencijal od svih 16 zemalja u kojima smo dosad pri-sutni - objašnjava Andrija Čolak, prenose agencije.

Vlasnici brenda Surf’n’Fries nadaju se tako da će na ruskom i kazahstanskom tržištu, za koja su potpisali ugovor, u idućih pet go-dina otvoriti 300 do 400 objekata.

»Tehnostruktura« otvorila pogon u Zrenjaninu

U Zrenjaninu je otvoren proizvodni pogon italijanske kompanije »Tehnostruktura«. Država će u saradnji sa lokalnim samou-pravama omogućiti investitorima što bolje uslove za poslovanje.

Tehnostruktura je svečano otvorena u industrijskoj zoni Jugoistok - Ečka u Zre-njaninu, a u ovom pogonu proizvodiće se elementi čeličnih konstrukcija za izgra-dnju mostova, aerodroma, stadiona, velikih tržnih centara i industrijskih objekata.

Vrijednost investicije je 3,5 miliona eura, a veći dio proizvodnje biće namijenjen ino-stranom tržištu.

89


dokle traju direktni letovi. Nadamo se da ćemo uspjeti, osim Londona, Frankfurta i Istanbula, u sljedećim godinama doći i do većeg broja linija zimi - rekla je Vlašić.

Telekom najprofitabilniji, NIS najveći

Telekom Srbija je najprofitabilnije predu-zeće u Srbiji u 2015, najveće poslovne pri-hode ostvario je NIS a.d, a po imovini i ka-pitalu prednjači JP EPS.

To su podaci koje je Agencija za privredne registre predstavila u publikaciji »100 naj... privrednih društava u Srbiji u 2015«, a koja sadrži prikaz najboljih i najlošijih predu-zeća na osnovu analize uspješnosti poslo-vanja, finansijskih kapaciteta i gubitaka više od 90.400 privrednih društava u toj zemlji, prenio je Economy.rs.

Najveće prihode prošle godine ostvario je NIS Srbije, i sa 199,9 milijardi dinara čini 2,3 odsto poslovnih prihoda cijele privrede. Aktivnost preduzeća je u 2015. manja 19 od-sto u odnosu na 2014. zbog pada cijene naf-te, ali da je ipak NIS ostao na prvom mjestu, kada je riječ o poslovnim prihodima, i na drugom po neto dobitku, odnosno profita-bilnosti.

Najveći neto dobitak od 16,3 milijarde dina-ra ostvario je Telekom Srbije, što je 3,5 od-sto profita cijele privrede.

Po poslovnim kapacitetima, odnosno po imovini i kapitalu, najveće je JP Elektro-privreda Srbije, koje je u 2015. imalo veliku statusnu promjenu, kada mu je pripojeno sedam velikih preduzeća koja proizvode energiju i ugalj.

Imovina EPS-a je 886,8 milijardi dinara, što je 6,9 odsto ukupne imovine srpske privre-de, dok posjeduje 639,7 milijardi kapitala, 10,5 odsto od ukupnog kapitala privrede.

Salam City u Sarajevu

Kompanija Green Valley International Real Estate iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja se bavi nekretninama i investicija-

ma, najavila je izgradnju novog stambenog kompleksa u Sarajevu pod nazivom »Salam City«, prenosi Indikator.

»Salam City« je naselje koje je planirano da se izgradi na 134.000 kvadratnih metara na području Sarajeva, tačnije na vrhu brda Donja Vogošća, a opisano je kao jedno od najživopisnijih mjesta u regionu.

Njegova izgradnja trebalo bi da košta blizu 44 miliona dolara i sadržaće 300 luksuznih vila različitih veličina kako bi mogli da odgovore svim zahtjevima kupaca, navodi investitor.

- BiH nudi mnogo za investiranje i poveća-nje našeg portfolija. »Salam City« pruža odličan potencijal za one koji traže per-fektnu turističku destinaciju za investici-je - rekao je Ali Saed Al Salami, generalni direktor kompanije Green Valley.

Projekat uključuje izgradnju hotela sa če-tiri zvjezdice, ugostiteljske i objekte za rekreaciju kao što je otvoreni bazen, teren za košarku i tenis, restorane, kafiće, super-market, džamiju. Kako je navedeno, novo naselje je 17 kilometara od sarajevskog ae-rodroma i 15 kilometara od centra grada, a »Salam Siti« je samo dio velikog projekta »Green Valley«.

Srbija gradi 250 kilometara autoputa

U Srbiji se trenutno gradi oko 250 kilome-tara autoputa i angažovano je preko 600 građevinskih kompanija koje su glavni izvođači ili podizvođači, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva Mi-odrag Poledica.

- Od Niša prema bugarskoj granici gradi se 86 kilmetara autoputa, koji će se u raznim fazama puštati u saobraćaj, od Leskovca prema makedonskoj granici gradi se 74 ki-lometra puta, a od Beograda prema Preljini 100 kilometara - rekao je Poledica na Eko-nomskom samitu Srbije u Beogradu.

Prema njegovim rečima, kada se završe di-onice na međunarodnim koridorima ostaje

da se ubrzaju procedure na graničnim pre-lazima, javlja Ekonomski.net.

- U saradnji sa EU pokušavamo da nađemo modalitete da pojednostavimo sve formal-nosti na graničnim prleazima kako bi na željezničkim smanjili vrijeme zadržavanja vozova na upola - rekao je on.

Istakao je i da će se raditi na izgradnji logi-stičkih centara i najavio da će jedan takav biti izgrađen u Batajnici, na 80 hektara.

- Cilj nam je da pored izgradnje puteva, že-ljezničkih pruga, logističkih centara i mo-stova pokušamo da pomognemo privredi i građanima i smanjimo logističke troškove, vrijeme putovanja, skladištenja i čuvanja zaliha, kako bi naša privreda mogla da ima koristi od velikih investicija u transportnu infrastrukturu - rekao je Poledica.

Ikea otvara prvu probnu kuću u Hrvatskoj

Probna kuća naziv je novog Ikeinog projek-ta na tržištu, ujedno i prvog takvog u Hrvat-skoj. Riječ je zapravo o showroomu koji će biti otvoren u zagrebačkoj Ilici, najvjerova-tnije u prostorima nekadašnje Magme.

Probna kuća bit će otvorena za građane do kraja decembra, a posjetioci će u njoj moći potražiti inspiraciju za uređenje prosto-ra i razgledati novitete iz Ikeine ponude, ali i naučiti nešto novo budući da će se u showroomu održavati različite aktivnosti, programi i radionice. Tako će, naprimjer, za posjetioce biti organizovana radionica učenja švedskog jezika, najavili su iz šved-skog lanca robnih kuća za uređenje doma, Poslovni dnevnik.

90


Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković je imao i niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima institucija i privrednika.

Delegacija Privredne komore Crne Gore, koju je predvodio predsjednik Velimir Mijušković, učestvovala je na petom samitu Evropske unije i Jugoistočne Evrope koji se održava

u Beču 4. i 5. oktobra 2016. godine. Organizator je The Economist, čiji je Privredna komora partner od 2008. godine, odnosno od pr-vog okruglog stola o Crnoj Gori koji je priredila ova renomiranana izdavačka kuća. Deset predstavnika crnogorskih kompanija bilo je u prilici da ostvari poslovne veze sa kolegama iz zemlje domaćina i drugih država učesnica ovog respektabilnog skupa.

Događaj je započeo svečanošću za odabrane zvanice, među kojima su bili i predstavnici naše zemlje. Karlheinz Kopf, drugi predsje-dnik Nacionalnog savjeta Austrije (Donjeg doma Parlamenta), go-voreći o temi Samita - pronalaženju puteva do prosperiteta, kazao

Samit Evropske unije i Jugoistočne Evrope

Razvoj u investicijama i zajedničkim infrastrukturnim projektima

je da to ne podrazumijeva samo dobre makroekonomske pokaza-telje. Prosperitet znači i dobro zdravstvo i socijalne aspekte, prikla-njanje novim tehnologijama, racionalno korišćenje resursa. Nužan preduslov ukupnog prosperiteta su dobro osmišljene i kvalitetno vođene strukturne reforme, koje zahtijevaju snažno liderstvo. Ono mora biti prepoznato u kreatorima politika koji biznis tretiraju kao partnera. Samo takav odnos biznis zajednice i vlada obezbjeđuje održivost, kazao je Kopf.

Na Samitu je govorio i crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić, na panelu »Evropa: Na ivici«, i to o temama »Suočavanje sa migrantskom krizom«, »Nakon Bregzita: Šta očekuje Evropsku uniju?« i »EU i Balkan: Da li i dalje očekivati integracije?«.

- Zemlje Zapadnog Balkana, kroz proces približavanja Evropskoj

91


uniji, postale su svjesne važnosti regionalne saradnje i integracije u cjelini, i naše razvojne mogućnosti leže u direktnim stranim in-vesticijama i zajedničkim regionalnim projektima u infrastrukturi – rekao je Kavarić.

Kao primjer uspješnog projekta ne samo regionalnih, već i evrop-skih razmjera, pomenuo je podmorski kabl između Crne Gore i Italije koji je će predstavljati svojevrsni energetski most između Evropske unije i zemalja Balkana, i tako pozicionirati Crnu Goru kao važno energetsko čvorište.

- Uz snaženje distributivnih kapaciteta regiona, izgradnjom pod-morskog kabla svi državni i regionalni projekti iz oblasti energe-tike dodatno dobijaju na značaju, kako u kontekstu proizvodnje, tako i transporta električne energije prema EU - kazao je ministar Kavarić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora želi da proces pristupanja EU, prije svega, iskoristi za stvaranje konkurentne privrede, usklađi-vanje zakona sa pravnim tekovinama EU i privlačenje novih in-vesticija. Da bi bile konkurentnije, sve zemlje regiona moraju da

budu otvorene, unaprijede poslovnu regulativu i infrastrukturu, i tako povećaju dostupnost ekonomija.

Učesnici samita su predstavili analize, predviđanja i informacije o Evropi i budućem ekonomskom razvoju našeg regiona, izgradnji partnerstva i potencijalnim investicionim strategijama.

Samit je održan u Austrijskoj privrednoj komori i okupio je vodeće donosioce odluka iz svijeta politike u zemljama Jugoistočne Evro-pe, ali i brojne privrednike, menadžere, te predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), analitičare, istraživače i druge.

Predsjednik Mijušković je imao i niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima institucija i privrednika. Razgovarao je i sa Nec-tariom Passarivakis, rukovodiocem u The Economistu koja je u ime te grupe inicirala proširenje saradnje sa Privrednom komo-rom Crne Gore, budući da je, pored ostalog, na polju organizovanja poslovnih susreta i konferencija visokog nivoa prepoznaje kao vo-dećeg i pouzdanog partnera kako u našoj državi, tako i na Zapa-dnom Balkanu.

92


Poljoprivrednici u BIH strahuju od SSP

Nespremnost za otvoreno tržišteSporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u

Bosni i Hercegovini 1. juna ove godine. Privrednicima u BiH je poručeno da će SSP osigurati korist za građane naše ze-

mlje kroz kvalitetniju, zdraviju i sigurniju robu i povećati povjere-nje domaćih i stranih investitora, piše Biznis.ba.

Kako je ranije rekao komesar za evropsku politiku susjedstva i pre-govore o proširenju Johannes Hahn, SSP će omogućiti domaćim kompanijama pristup tržištu EU sa oko 500 miliona potrošača, kao i pružanje usluga u cijeloj EU i učešće na tenderima za javne na-

bavke te ukupno doprinijeti povećanju mogućnosti zapošljavanja u vašoj zemlji.

Ipak, poljoprivrednici strahuju da neće sve biti kako treba. Ističu da je poljoprivreda u veoma lošem stanju već godinama, da se poljo-privrednici bore da prežive i mjesecima čekaju na podsticaje koji nerijetko dođu kasno. Svoje proizvode bacaju ili dijele, a rijetki su oni koji su mogu pohvaliti time da ih mogu prodati u cijelosti.

Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH, kazao je

93


za Klix.ba kako još niko nije razgovarao s poljoprivrednicima da bi im se objasnilo koje su prednosti, a koji eventualni nedostaci SSP--a. Smatra da poljoprivrednici nisu spremni za ovakav sporazum koji podrazumijeva slobodno tržište.

Istakao je kako su poljoprivrednici izgubili nadu i vjeru u uspjeh ili zagarantovanu egzistenciju od poljoprivrede te da pokušavaju naći druge izvore prihoda i sele se. Sve je to posljedica vremenskih uslova, ali i opšte stanje u bh. poljoprivredi, kaže Pejić.

- Ljudi godinama ne dobijaju redovno podsticaje zbog političkih prepucavanja, a tu su i manipulacije kroz sistem inspekcijskih nadzora koji se rade zbog nedostatka novca u budžetu. Političari i državni uposlenici za sebe osiguraju redovna primanja, a svi drugi spadaju u ugrožene kategorije. Sredstva za poljoprivredu se ne is-plaćuju i ne povećavaju kako bi trebalo te ne postoji organizovani pristup poljoprivrednom sistemu. Zbog zahtjeva Evropske unije, trgovci u FBiH na policama više ne moraju imati minimalno 50 od-sto domaćih proizvoda. To ide u prilog uvoznicima i lobijima. Neko uzima profit, a sve na štetu domaćih proizvođača - kazao je Pejić.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede BiH kažu kako svaka ze-mlja u postupku pristupanja pokušava ublažiti uticaj povećanja konkurencije, osobito u najosjetljivijim podsektorima kao što su mljekarstvo, mesna industrija i još neki dijelovi prehrambene in-dustrije.

- Najbolji način za ublažavanje konkurentskog pritiska su podrške investicijama u moderne pogone i opremu, uvođenje međuna-rodnih standarda i povezivanje malih proizvođača unutar lana-ca vrijednosti (s otkupom, preradom ili distribucijom) kroz proi-zvođačke grupe. U zemljama okruženja se navedene aktivnosti obično finansiraju iz IPARD sredstava EU te iz sredstava domaćih proračuna za strukturne mjere u poljoprivredi. Zbog opstrukcije izrade Strateškog plana ruralnog razvoja i neprihvaćanja modela IPARD-a od Vlade Republike Srpske, još uvijek ne koristimo sred-stva IPARD-a, a i izdvajanja iz proračuna za strukturne mjere su kod nas vrlo skromna. Zbog toga su naši proizvođači u težoj situa-ciji nego proizvođači iz zemalja okruženja - kazao je Pejo Janjić iz Federalnog ministarstva poljoprivrede.

Janjić ističe kako je kod nas prilika za izlazak na tržište EU doda-tno otežana nepostojanjem vjerodostojnog sistema sigurnosti hra-ne u BiH, zbog čega proizvode životinjskog porijekla (osim rijetkih iznimki) ne možemo izvoziti na EU tržište, a imamo i ozbiljne po-teškoće pri izvozu biljnih proizvoda.

- U takvim uslovima teško je pratiti pozitivna iskustva iz okruže-nja, jer kod nas određene institucije jednostavno ne funkcionišu, a to onemogućava korištenje namjenskih sredstava EU fondova koja trebaju pomoći uspješnijoj pripremi našeg sektora poljopri-vrede za uključivanje na veoma zahtjevno EU tržište - kazao je Janjić.

Poljoprivrednici Srbije čekaju 17 miliona eura od IPARD

Za razliku od BiH Srbija koristi sredstva iz IPARD-a i Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije najavilo je svojim poljoprivrednici-ma kako mogu očekivati ova sredstva u drugoj polovini ove go-dine. U razgovoru s Jovicom Jakšićem iz Nezavisne Asocijacije poljoprivrednika Srbije, saznajemo kako konkurs za ovu godinu još nije raspisan, ali da bi se to uskoro trebalo dogoditi.

- Od druge polovine 2016. godine poljoprivredna gazdinstva i firme mogu očekivati prvi konkurs za bespovratna sredstva EU za pol-joprivredu IPARD. To je saopšteno na potpisivanju memoranduma o saradnji u procesu evropskih integracija između Kancelarije za evropske integracije i Privredne komore Srbije, 26. januara. U sep-tembru su uvedene savjetodavne usluge firmama za korištenje EU fondova u sklopu Privredne komore Srbije. Ova organizacija dva puta mjesečno organizuje susrete sa kompanijama, na kojima se privrednici obavještavaju o tome šta ih čeka u evropskim integra-cijama - kazao je Jakšić.

U ovoj godini poljoprivrednicima u Srbiji bi trebalo biti na raspo-laganju 15 miliona eura, dok bi do 2020. godine dobili 175 milio-na eura bespovratnih sredstava iz IPARD fondova. Međutim, da bi konkurisao poljoprivrednik na svom bankovnom računu mora imati puni iznos novca potrebnog za realizaciju planirane inve-sticije, odnosno iznos novca koji traži od IPARD-a. Biznis plan se predaje za investicije koje premašuju iznos od 50.000 eura, dok je za ostale investicije potreban pojednostavljen biznis plan. Ispla-ta bespovratnih sredstava se vrši jednokratno, ili fazno u slučaju kompleksnijeg projekta.

Republika Hrvatska je bila u drugačijem položaju jer je imala mo-gućnost bescarinskog izvoza bez količinskih ograničenja za sve poljoprivredne i prehrambene proizvode, osim za vino, proizvode od mlade govedine, šećer i neke vrste riba i njihovih prerađevina. Za ove proizvode Hrvatska je imala mogućnost bescarinskog izvo-za ili izvoza po sniženoj carini u okviru carinskih kvota.

- Mogućnost bescarinskog izvoza najviše je iskoristio sektor še-ćera koji je u pretpristupnom razdoblju bio naš najvažniji izvozni sektor. Hrvatska je primjenu SSP-a započela 2005. godine nakon potpisivanja Sporazuma 2001. godine. Protokol o proširenju uz SSP omogućio je Hrvatskoj bescarinski izvoz na tržište 25 zemalja čla-nica EU za sve poljoprivredne i prehrambene proizvode, s izuzet-kom nekih prehrambenih proizvoda. Takođe su u određenoj mjeri povećane trgovinske koncesije za uvoz proizvoda porijeklom iz proširene EU za 60 grupa proizvoda - kazali su nam iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Maja Malić iz Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede kaza-la je kako su se Hrvatskoj primjenom SSP-a otvorili i izvori finan-siranja iz EU iako se još kao država kandidatkinja koristila trima pretpristupnim finansijskim instrumentima: PHARE za izgradnju institucija, privrednu i društvenu koheziju; ISPA za okolinu i saob-raćaj i SAPARD za ruralni razvoj. Programom ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj je za ruralni razvoj na raspolaganju 333 miliona eura godišnje iz EAFRD fonda (Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj).

- Liberalizacija tržišta povećala je izloženost domaćih proizvođača sve većoj konkurenciji sa stranih tržišta. Za poljoprivredne i pre-hrambene proizvode porijeklom iz EU danom pristupanja Repu-blike Hrvatske Evropskoj uniji carine su ukinute te ovi proizvodi slobodno i pod jednakim uslovima dolaze na tržište RH. I prije ulaska u članstvo EU, uprkos relativno visokoj carinskoj zaštiti, iz EU se uvozilo 70 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pa je bilo za očekivati da će ovaj broj rasti te da će konkurentnost domaćeg prehrambeno-prerađivačkog sektora biti dodatno naru-šena. Prema podacima o vanjsko-trgovinskoj razmjeni za 2015. godinu uvoz iz EU se povećao te danas čini više od 80 posto od ukupnog uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - kazala je Malić.

94


Doing Business 2017

Crna Gora na 51. mjestu

Crna Gora je u novom izvještaju Svjetske banke o lakoći po-slovanja (Doing Business 2017) zauzela 51. poziciju od uku-pno 190 država i zabilježila nešto slabiji rezultat u odnosu

na prošlu godinu. Crna Gora je prošle godine bila 46. na listi od 189 država, javlja Bankar.

Izvještaj o uslovima poslovanja obuhvata 11 oblasti u kojima se prate procedure, vrijeme i troškovi. To su pokretanje poslovanja, građevinske dozvole, uvođenje struje, registrovanje imovine, do-bijanje kredita, zaštita manjinskih investitora, plaćanje poreza, prekogranična trgovina, izvršenje ugovora, stečajni postupci i radni propisi.

Crna Gora je ostvarila napredak u oblasti plaćanja poreza.

U izvještaju se navodi da je plaćanje poreza u Crnoj Gori jeftinije zbog smanjenja stope poreza na prihode građana.

Crna Gora je plaćanje poreza olakšala uvođenjem elektronskog sistema za podnošenje i plaćanje PDV-a. U isto vrijeme je plaćanje poreza učinila skupljim povećanjem stope doprinosa za zdravstvo koje plaćaju poslodavci, navodi SB.

Makedonija najbolja

Najbolje rangirana ekonomija u regionu je BJR Makedonija i nala-zi se na 12. mjestu od 189 ekonomija iz cijelog svijeta.

Ta zemlja ima izuzetne performanse u nekoliko oblasti lakoće po-slovanja, a takođe je sprovela reforme u toku prethodne godine.

Tako je, na primer Makedonija dodatno pojednostavila proces za-počinjanja poslovanja uvođenjem obavezne onlajn registracije.

Napredak je evidentiran u oblasti plaćanja poreza.

95


Srbija se ove godine našla na 59. mjestu, što je skok od čak 32 po-zicije u odnosu na prošlogodišnju listu Doing Business.

U odnosu na zemlje regiona Srbija je ostvarila ubjedljivo najveći napredak.

Najveći napredak Srbija je ostvarila u oblasti izdavanja građe-vinskih dozvola i poreza. Sa 186. mjesta iz prošlog izveštaja, ova zemlja je napredovala za 47 mjesta, na 139. poziciju kada je reč o izdavanju građevinskih dozvola.

Kada je riječ o porezima, u izvještaju je navedeno da je Srbija sa 165. mjesta skočila napred za 22 pozicije na 143. mjesto.

Plaćanje poreza za firme je jednostavnije, budući da je uvedena mogućnost objedinjene uplate poreza i doprinosa, i to elektron-skim putem.

S druge strane, konstatuje SB, povećana je poreska stopa poreza na imovinu i takse za zaštitu životne sredine.

Bosna nazadovala

Bosna i Hercegovina je rangirana na 81. poziciji od ukupno 190 zemalja na ljestvici Doing Business za 2017. godinu, izvještava Indikator.ba.

BiH je nazadovala za dvije pozicije u odnosu na prošlogodišnji izvještaj i ponovo je najgora u regionu.

- Bosna i Hercegovina je olakšala pokretanje biznisa smanjenjem uplaćenog minimalnog kapitala za društva sa ograničenom od-

govornošću i povećanjem efikasnosti notarskog sistema.Takođe, plaćanje poreza je olakšano ukidanjem naknade za turističke za-jednice, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Najbolji ranking BiH ima u prekograničnom trgovanju, gdje zau-zima 36. mjesto.

Hrvatska je u pomenutom izvještaju po uslovima poslovanja za-uzela 40. mjesto, dok je prošla godine bila za jedno mjesto bolje plasirana. Slovenija je na 29. mjestu, a Kosovo je 60. po lakoći po-slovanja.

Svijet

Na čelu liste ponovo se našao Novi Zeland, dok je Singapur preu-zeo drugo mesto od Danske, koja je sada na trećem mestu. Slijede Hong Kong, Južna Koreja i Norveška, pa Velika Britanija i SAD. Među članicama EU najbolje rangirana je Danska (3. mjesto), sli-jede Velika Britanija (7. mjesto), Švedska (9), Estonija (12), Finska (13), Letonija (14), a najgore je rangirana Grčka (61. pozicija).

Na začelju liste su Libija (188), Eritreja (189) i Somalija (190).

Lista Svjetske banke je značajan izvor informacija za investito-re ali nije sveobuhvatna jer ne uzima u obzir neke značajne po-kazatelje poput sigurnosti, veličine tržišta, makroekonomske stabilnosti, stanja finansijskog sistema, rasprostranjenosti mita i korupcije i nivoa obuke i vještina radne snage, a i posmatrane oblasti se ocejnjuju kroz niz uskih precizno definisanih pokaza-telja.

96


Svijetvijesti

Spajanje dva giganta

Američki telekomunikacijski gigant AT&T postigao je dogovor o kupovini medijskog konglomerata Time Warner, vlasnika ka-nala CNN i HBO i filmskog studija Warner Bros, naveo je bankarski izvor.

Republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Trump obećao je da će spri-ječiti spajanje ako postane predsjednik, navodeći to kao primjer »strukture moći« usmjerenog protiv njega i glasača, prenose agencije.

Radi se o kupovini većoj od 80 milijardi dolara. Spajanje firmi bi trebalo službeno da bude objavljeno najkasnije do kraja ok-tobra, javlja agencija AFP, dodajući da bi to moglo da se dogodi i ranije.

Tržišna vrijednost Time Warnera procje-njena je na 69,6 milijardi dolara, a AT&T-a na 230,6 milijardi dolara. Analitičari sma-traju da bi ova transakcija mogla izazvati druga velika spajanja medijskih kompani-ja.

Spajanje dva medijska giganta, koja zaje-dno vrijede više od 300 milijardi dolara, si-gurno će se suočiti s temeljnim provjerama antimonopolskih tijela zbog potencijalnog uticaja na medijsku scenu, Biznis.ba.

Svaki stanovnik Zemlje duguje 20.000 dolara

Svijet nikada nije bio ovoliko dužan, a Međunarodni monetarni fond je izračunao da ukupni globalni dug iznosi 152 hiljade milijardi dolara ili 225 posto globalnog BDP.

Kada se to preračuna, proizilazi da je svaki od gotovo 7,5 milijardi stanovnika Zemlje dužan oko 20.000 dolara.

Na predstavljanju izvještaja o globalnoj fi-nansijskoj stabilnosti, MMF je upozorio da se tim dugom treba pozabaviti prije nego što on postane uzrok nove velike globalne finansijske krize.

Takođe upozoravaju da nije problem samo u tome što je dug visok nego i to što on ne-

zaustavljivo i prebrzo raste, a dvije trećine tog duga otpada na privatni sektor.

Stručnjaci MMF smatraju da je upravo dug privatnog sektora najveća opasnost, pa bi države trebalo da intervenišu prije nego što bude kasno.

Glavnina duga koncentrisana je u zapa-dnim zemljama i Kini gdje je dug privatnog sektora od 2008. godine narastao za 70 po-sto. Dug Japana u odnosu na njegov BDP iznosi 232 posto, što je najviši procenat na svijetu, Poslovni dnevnik.

Alibaba želi da otvori 100 miliona radnih mjesta

Jack Ma, osnivač Alibabe, otkrio je svoj ambiciozni plan za otvaranje 100 miliona radnih mjesta u narednih dvadeset godina.

- Alibaba je kompanija koja želi da pomo-gne u rješavanju socijalnih problema. Za 20 godina, nadamo se da ćemo imati dvije milijarde potrošača širom svijeta, da ćemo ojačati poslovanje, povećati profit i da ćemo stvoriti 100 miliona radnih mjesta - napi-sao je Ma u godišnjem pismu akcionarima, prenio je Bankar.me.

Ma očekuje još tri decenije u kojima će vla-dati tehnološke promjene. Te promjene će, kaže, podrazumijevati transformaciju tra-dicionalnih trgovaca.

- Kroz istoriju, tehnološki napredak je išao sličnim putem: 20 godina tehnološkog pre-kida, zatim 30 godina daljih brzih promjena - navodi u pismu.

Alibaba želi da pozove trgovce da se pridru-že sistemu i tako umreže prodajne platfor-me, reklamne alate i slično.

Georgijeva na čelu Svjetske banke

Bivša evropska komesarka za humanitar-nu pomoć i vanredne situacije Kristalina Georgijeva, imenovana je za glavnu izvr-šnu direktoricu Svjetske banke, javlja Ban-kar.me

Ona će dati ostavku na tu funkciju do kraja decembra, kako bi stupila na novu funkciju u Vašingtonu 2. januara.

Ona je bila uključena i u trku za izbor novog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, a kako je i sama rekla, u trku se kasno uklju-čila.

Bugarska vlada promijenila je kandidata povlačenjem podrške Irini Bokovoj, gene-ralnoj direktorki UNESCO-a, koja nije uspe-la da ubijedi Savjet bezbjednosti u svoje kvalitete.

Sa 63 godine, bugarska ekonomistkinja Ge-orgijeva, potpredsjednica Evropske komisi-je odgovorna za budžet, a uz to i komesarka za humanitarnu pomoć od 2010. do 2014. Imala je dobre odnose s Rusijom proteklih godina, kao direktorka Svjetske banke za tu zemlju od 2004. do 2007. godine. Ona je provela 17 godina u toj međunarodnoj insti-tuciji za finansiranje razvoja.

Žene još 170 godina neće dostići ekonomsku jednakost

Napori da se umanje razlike između mu-škaraca i žena u zaradama i učestvovanju u radnoj snazi usporeni su u prošloj godini do te mjere da žene još narednih 170 godina neće dostići ekonomsku jednakost, upozo-rio je Svjetski ekonomski forum (WEF).

- Statistike su još prije godinu prognozira-le da bi se ekonomski jaz između polova mogao izjednačiti za 118 godina, ali je na-predak usporen ili zaustavljen u mnogim zemljama širom svijeta - naveo je WEF u godišnjem indeksu ravnopravnosti polova.

Član izvršnog odbora WEF-a Saadia Zahidi u saopštenju je naveo da prognoze odraža-

97


vaju trenutno stanje napretka i služe kao poziv na akciju, prenosi Hina.

Island i Finska zauzeli su najviše mjesto među 144 zemlje u kojima je mjeren napre-dak u ravnopravnosti u obrazovanju, zdra-vlju, ekonomskim mogućnostima i politič-kom učestvovanju.

- Slijede Norveška i Švedska, a nakon njih je Ruanda koja je poboljšala ekonomsko učestvovanje i jednakost dohotka, pa ima najveći udio žena parlamentaraca u svijetu - navodi WEF.

Na dnu ljestvice su Jemen, Sirija, Saudijska Arabija i Iran.

Facebook za poslovne ljude

Facebook je predstavio najnoviju verziju ove društvene mreže, namijenjenu uglav-nom poslovnim korisnicima.

Nova verzija Workplace by Facebook te-stirana je dvije godine i biće veoma slična »običnoj« mreži, uz minornu promjenu boje ove društvene mreže. Kao i originalna ver-zija, poslovna omogućava postavljanje sta-tusa, fotografija i video-klipova, »lajkova-nje« i komentarisanje članaka na zidu, kao i razgovor sa kolegama, prenosi Bankar.me.

Ovo predstavlja veliki korak za kompaniju koja je do sada bila fokusirana na krajnje privatne korisnike, a pokretanje poslovne verzije predstavlja direktan marketinški napad na LinkedIn, trenutno najpopularni-ju mrežu za poslovne ljude.

Ovaj web servis će biti dostupan na webu i kao posebna aplikacija, i naplaćivaće se mjesečna pretplata.

Kod Workplace će postovi i objave biti ran-girane po važnosti, a ne hronološki kako je to slučaj kod obične mreže. Takođe, ko-risnici neće moći da dodaju prijatelje, već da prate željene poslovne korisnike i pri-družuju se grupama (nešto slično kao Goo-gle+).

Sjedište ovog web servisa biće u Londonu i predstavlja prvi proizvod Facebooka koji je dizajniran i pokrenut van SAD.

Independent profitira nakon 20 godina

Britanski list Independent zabilježio je pro-fit, prvi put u više od 20 godina.

Profit je zabilježen nakon što je list prestao da objavljuje štampano izdanje i prešao is-ključivo na onlajn verziju, prenosi B92.

List je objavio posljednje štampano izdanje u martu, u trenutku kada britansku štampu potresa pad prihoda od reklama.

Independent su pokrenula tri bivša novina-ra 1986. nakon odluke o prelasku na veb iz-danje počeo je da bilježi rast broja čitalaca, tako da je u avgustu imao 74,3 miliona ko-risnika, što je za 18 odsto više nego u martu ove godine.

Kinezi žele dio Fiata

Kineska kompanija »Shanghai Electric« zainteresovana je za kupovinu za Fiatove fabrike »Komau«, koja proizvodi robote za zavarivanje.

Ukoliko preuzimanje »Komau«-a bude do-govoreno, to će svakako pomoći Fiatu da plati dugove i finansira investicioni plan vrijedan 48 milijardi eura, navodi Royters.

Preuzimanje »Komau«-a bio bi veoma efi-kasan način za kineske kompanije da ko-riste razvijenu tehnologiju drugih zemalja kako bi što lakše ušli na inostrana tržišta. Podsjetimo, kineske kompanije su posle-dnjih godina kupile nekoliko poznatih evropskih i američkih kompanija za proi-zvodnju.

Fiat Crysler Automobiles je u ovom tre-nutku usmjeren na potencijalni dogovor o prodaji cijelog ili jednog dijela svog doba-vljača za auto-delove – »Magneti Marelia«. Neimenovani izvor dodaje da FCA preferira partnerstvo sa kineskom kompanijom prije nego prodaju »Komau«-a.

Zdravstveni turizam cvjeta u Iranu

Zdravstveni turizam je sve popularniji. Ve-liki broj ljudi putuje u manje razvijene drža-ve, gdje su medicinski tretmani i kozmetič-ke operacije mnogo jeftiniji.

Prema podacima Svjetske zdravstvene or-ganizacije, tržište zdravstvenog turizma procjenjuje se na 60 milijardi dolara godi-šnje, javlja Al Jazeera.

U države koje su uzele veliki dio tog kolača, spada i Iran.

Sve je veći broj turista koji u Iran dolaze zbog zdravstvenog turizma.

Ova grana industrije relativno je mlada i nema pouzdanih podataka. Ipak, prema nekim procjenama, ove godine Iran će po ovom osnovu posjetiti blizu 300.000 ljudi.

Medicinski tretman u ovoj državi u prosje-ku košta 4.000 dolara, tako da se prihod od zdravstvenog turizma u Iranu procjenjuje na 1,2 milijarde dolara.

Plastični hirurg Mohsen Pirooz-Hashe-mi kaže kako većina zdravstvenih turista dolazi iz država Persijskog zaliva i dodaje kako u Iran dolaze zbog stručnog kadra i klinika s najmodernijom opremom, a sve po pristupačnim cijenama.

98


Projekat zajedničke evropske valute je neodrživ u sadašnjoj formi i samo što nije propao, upozorava njen glavni arhitekta. Profesor Otmar Issing, prvi glavni ekonomista Evrop-ske centralne banke (ECV), upozorio je da euro ne može da preživi u ovakvoj verziji.

On je upozorio i da je ECB postala opasno prenapregnuta u pokušaju da upravlja sa 19 različi-tih privreda koje koriste zajedničku valutu.

Uporedio je ovaj sastav sa »kućom od karata« koja će se »jednog dana samo raspasti«, kaže on.

- Realno, biće to slučaj provlačenja, borbe od jedne krize do druge. Teško je predvidjeti koliko će to potrajati, ali ne može trajati vječno, dodao je Issing.

Prema njegovom mišljenju, ECB je počinila fatalnu grešku kad je pristala da izvlači dr-žave u bankrotu poput Grčke i Irske.

Bolje rješenje je bilo istjerati Grčku iz eurozone i pružiti joj velikodušnu podršku nakon što obnovi stabilnost kursa drahme.

- Pakt o stabilnosti i rastu propao je, manje ili više. Intervencije ECB-a eliminisale su tržišnu disciplinu. Zbog toga nema fiskalnog kontrolnog mehanizma ni od strane trži-šta ni od strane politike. Ovo ima sve preduslove za katastrofu monetarne unije, smatra Ising.

Pesimistični zaključak profesora Isinga je da nema rješenja za probleme monetarne unije bez formiranja političke unije, što je malo vjerovatno.

A ekonomista i nobelovac Joseph Stiglitz kazao je ranije da je odluka da se stvori jedin-stvena valuta bez institucija koje bi je štitile, bila je fatalna za eurozonu.

Prema njegovim riječima, eurozona sada mora da se otarasi eura da bi preživjela.

U svojoj knjizi »Euro: Kako zajednička valuta ugrožava budućnost Evrope«, koja će biti uskoro objavljena ovaj ekonomista piše da je eurozona imala nedostake otkako je stvorena i da je time predodređena da se uruši, osim ukoliko ne sprovede velike promjene na planu zaje-dničke valute.

- Euro se često opisuje kao dijete iz lošeg braka. Loš brak je kada dvoje ljudi koji nikada nisu trebali da budu zajedno, sklo-pe zavjet koji je navodno neraskidiv. Euro je iz malo komplikovanijeg braka: Riječ je o uniji od 19 različi-tih zemalja koje su se vezale, piše u knjizi Stilgic, a prenosi Bankar.me.

Otmar Issing i Joseph Stiglitz

Da li je euro pred kolapsom?

99


Vladimir Gligorov

EU, suverenitet i geopolitika

Da li je Srbija suverena, a Grčka nije? Ili je možda Makedonija suverena, dok je mađarska suverenost ogra-

ničena? Ili Crna Gora samostalnije donosi odluke nego Hrvatska?

Koliko su suverene Srbija, Crna Gora, Ma-kedonija ili Bosna i Hercegovina? Više ili manje od, recimo, Mađarske, Grčke ili Hr-vatske? Ili, koliko će suvereniteta Britanija povratiti posle izlaska iz Evropske unije? Konačno, da li je suverenost potrebno ili dovoljno sredstvo geopolitičkih ciljeva? Jesu li, dakle, zemlje članice Evropske unije manje suverene nego zemlje koje to nijesu? Recimo, koliko je povećana, ili će biti povećana, suverenost Ujedinjenog Kra-ljevstva? Brisel, kaže se, neće više donositi odluke umjesto britanskog parlamenta. To, međutim, nije tačno, bar ako se pođe od iz-raženih interesa britanske vlade.

Naime, ako je cilj ostanak u jedinstvenom tržištu, onda je jasno da će Britanija pri-hvatiti nadležnosti Brisela, a neće moći neposredno da utiče na njegove odluke koje mogu da utiču na Britaniju. Ovo bi trebalo da je regulisano ugovorom između Brisela i Londona, kao što je uostalom i članstvo u Evropskoj uniji bilo regulisano ugovorom. Ugovor o članstvu reguliše po-stupak raskida, što sada Britanija koristi. I čin pristupanja i ovaj napuštanja, kao i onaj kojim će nastati novi ugovor, primjeri su suverenih odluka. Kao što su i svi dru-gi kojima se donose odluke u Briselu. Tako posmatrano, nema razlike u stepenu suve-renosti Britanije prije i poslije napuštanja Evropske unije. Riječ je o ocjeni da je za Britaniju povoljnije da bude izvan Evropske unije, nezavisno od toga što više neće moći da spriječi briselske odluke koje mogu da oštete britansku privredu ili politiku. Da li je to tačno, ostaje da se vidi.

Polazeći od toga, da li je Srbija suverena,

tičkih ciljeva, ukoliko ih neka zemlja ima. Pod geopolitikom se obično podrazumije-vaju teritorijalni ciljevi, koji su često oprav-davaju etničkim obavezama. Recimo, u periodima kada je ruski svijet bio, kao što i sada jeste, teritorijalno veći od ruske dr-žave, ruska geopolitika je mogla i može da se rukovodi prekograničnim teritorijalnim pretenzijama. Slično je i sa srpskom politi-kom. Ili već politikom bilo koje zemlje koja teži da se pozove na interese koji prelaze granice njene teritorije. Da se pozove u tom smislu da traži da se njena volja poštuje u zemljama i državama u susjedstvu ili već bilo gde u svijetu.

Vlasti zemalja koje bi da budu geopoli-tički činioci mogu zaista da cijene da im je uska suverenost koju ostvaruju kao članice Evropske unije. Ovo zato što EU nije geopolitička sila. Zapravo, članstvo u Evropskoj uniji podrazumijeva odricanje od geopolitike. I više od toga, pretpostavlja i odricanje od geoekonomije. Ovo je jasno kada se uzme u obzir kritika ne samo glo-balizacije već i trgovačkih odnosa u samoj Evropskoj uniji. Kao i u slučaju geopolitike, nije reč o suverenosti ili o njenom gubitku već o izboru između različitih sredstava da se postignu politički ili privredni inte-resi. Spremnost da se koristi sila ili da se koriste carine i druga sredstva privredne diskriminacije nije izraz veće suverenosti u odnosu na odustajanje od upotrebe tih sredstava, već predstavlja izbor ciljeva i od-govarajućih sredstava. Koji, naravno, ide uz preuzimanje odgovornosti za taj izbor, ili za alternativni, koji podrazumijeva saradnju i oslanjanje na sporazume i pravo. I jedno i drugo je suvereni izbor.

U ekonomiji je suveren onaj ko može da plaća svoje troškove, dok širi smisao suve-renosti jeste odgovornost za svoje postup-ke. To važi za zemlje, kao i za pojedince, Novi magazin.

dok Grčka nije? Ili je možda Makedoni-ja suverena, dok je mađarska suverenost ograničena? Ili Crna Gora samostalnije do-nosi odluke nego Hrvatska? Uzmimo samo uticaj na odluke Evropske unije i, obratno, uticaj Unije na sve ove zemlje.

Može se svakako tvrditi da je Grčka imala više mogućnosti da se suoči sa privrednom krizom sama nego što je imala kao članica Evropske unije. Problem s tom tvrdnjom je-ste što joj je alternativa da napusti EU bila dostupna, a čak bi u tome verovatno bila potpomognuta ostalim zemljama članica-ma. Nezavisno od toga da li je odluka koju je Grčka donijela bila ispravna ili nije, ona je svakako bila suverena. Isto se može reći i za izbjegličku krizu. Ona je posebno dobar primjer za razumijevanje suverenosti. Na-ime, krize bezbednosti su međunarodne, usljed čega one moraju da se rješavaju bila-teralno ili multilateralno. Ili, uopštenije re-čeno, mnoga javna dobra i javna zla prelaze državne granice i stavljaju državne vlasti pred izazov - jesu li ili nijesu u stanju da učestvuju u međudržavnom odgovoru na krize bezbjednosti, prije svega. Tu se suve-renost svodi na sposobnost da se preuzmu odgovornosti u međunarodnim odnosima. Zemlje koje su se učlanile u Evropsku uniju svakako su suverene u tom smislu, neza-visno od pitanja jesu li donijele ispravnu odluku. Budući da, kao što vidimo na bri-tanskom primeru, mogu da postoje različiti načini da se učestvuje u evropskim privre-dnim i političkim poslovima.

Isto važi i za Srbiju i ostale balkanske ze-mlje koje bi da budu suverene. Teže li član-stvu u Evropskoj uniji ili ne nije pitanje cijene li suverenost ili ne, već računaju li da će bolje ostvarivati svoje interese i is-punjavati svoje obaveze kao članice EU ili izvan nje.

Ta procjena može da zavisi i od geopoli-

100


Vukota Stanković,farmer i proizvođač kozjeg sira

Težak i isplativposao

U prekrasnim beranskim krajolicima raznolike, posebne i čiste prirode, zelenih rijeka i planina, gdje je baš

sve u harmoniji, Vukota Stanković je sa po-rodicom prije deceniju i počeo uzgoj koza i proizvodnju sira. Motiv za pokretanje posla bio je proizvodnja zdrave hrane jer je po-znato da su kozje mlijeko i njegovi proizvo-di oduvijek ubrajaju u najzdravije. Posao je iz godine u godinu rastao, tako da su sada u njemu, pored porodice i 10 zaposlenih. Vukota je bio uvjeren da je odluka o ulasku u ovaj posao - prava, odlučno se izborio sa svim izazovima, kontinuirano je brinuo o razvoju i uspio. Ovo je bio povod za intervju sa njim.

Glasnik: Kada ste otpočeli ovaj posao i za-što ste se opredijelili baš za kozarstvo?

V. Stanković: Posao smo počeli prije 15 godina. Uvezli smo 15 koza iz Francuske i izgradili objekat u mjestu Vinicka, Berane. Kako se koze brzo razmnožavaju, tako je bivao i veći priliv mlijeka. To je zahtijeva-lo proširivanje smještajnih kapaciteta za koze i izgradnju pogona za preradu mlijeka. Napravili smo pogon za preradu 300 litara mlijeka, ali smo ga već za nekoliko godina morali proširivati, tako da sada raspolaže-mo novim objektom za preradu tri tone u šarži. Motiv nam je bio proizvodnja zdrave hrane jer je poznato da su kozje mlijeko i njegovi proizvodi od davnina ubrajaju u najzdraviju hranu. Treba reći da nam je ovo porodični posao, uključeni su svi članovi domaćinstva, a imamo i 10 zaposlenih.

Glasnik: Koliko u stadu imate koza? Jesu li

Prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 tona kozjeg sira koji prodaju domaćim trgovinama i hotelima. Imaju stado od 200 koza, planiraju proširenje biznisa i proizvodnju ogranskog sira.

101


nila i bez dodatnog novca teško možemo realizovati planirano. Očekujem da ćemo, s obzirom na značaj kozarstva i izuzetnu vrijednost ovih proizvoda, imati razumi-jevanje nadležnih i održati i razvijati ovaj biznis. Pri tome imamao u vidu najavljeno povećanje sredstava za razvoj poljoprivrde iz evropskih fondova.

Glasnik: Da li bi proizvodili i organski kozji sir?

V. Stanković: To bi bio pravi način da za-okružimo biznis kojim se bavimo i o tome odavno razmišljamo. Nadam se da ćemo za nekoliko godina obezbijediti odgovarajuće pretpostavke i otpočeti tu proizvodnju. Za to je neophodno dosta procedura, novca, i edukacije naravno, što ćemo, nadam se uspješno realizovati.

Glasnik: Može li se od ovog posla pristojno živjeti?

V. Stanković: Reći ću da može. Ali, kada prihode uporedim sa ogromnim radom koji ulažemo, jer je ovo je vrlo zahtjevan i

pasterizujemo pa onda ide na sirenje na tradicionalan način, onako kako su to radi-li naši preci. Potrebno je nabaviti najbolje sirilo, odgovarajuće kalupe i za presova-nje stegu i ostali pribor za pravljenje sira. Zrenje je bitan proces u spravljanju sira. Za zrenje je idealna prostorija odgovarajuće vlažnosti i temperature (da se sir ne pre-suši), a ne smije biti zagušljiva već dobro prozračna i besprekorno čista.Poslije dva mjeseca zrenje trapista je završeno i sir može na tržište.

Glasnik: Koliko sira možete da proizvedete godišnje i gdje ga plasirate?

V. Stanković: Prosječno godišnje proizvodi-mo oko 100 tona kozjeg sira. Nemamo pro-blema sa plasmanom jer imamo obezbije-đeno tržište. Sir prodajemo maloprodajnim trgovačkim lancima, hotelima i restorani-ma u Crnoj Gori. Tokom ljeta sir plasiramo većini hotela i restorana na crnogorskom primorju

Glasnik: Koliko mlijeka daje jedna koza (prosječno) i koja je to količina na godi-šnjem nivou?

V. Stanković: Koze koje mi gajimo mogu da daju šest do sedam litara mlijeka dnevno, ali mi naše držimo na dnevnom nivou na oko tri litra. Na godišnjem nivou u periodu laktacije to je oko 700-800 litara. Mlijeko redovno kontrolišemo u Biotehničkom in-stitutu u Podgorici u Laboratoriji za mlje-karstvo, jer je u proizvodnji hrane najbitni-ja njena bezbjednost što nam je prioritet i najviše vodimo računa o kvalitetu. Gotove proizvode kontrolišemo u Veterinarskoj la-baratoriji.

Glasnik: Imate li kooperante ili prerađujete mlijeko isključivo od svog stada?

V. Stanković: Otkupljujemo mlijeko i od koperanata pri čemu vodimo računa da ti uzgajivači, kao i mi, sa izuzetnom pažnjom brinu o ishrani koza, njihovoj njezi i zdra-vlju. Trenutno imamo oko 50 kooperanata.

Glasnik: Kozji sir je mnogo kvalitetniji i

zdraviji od kravljeg, sadrži znatno manje kalorija i masti, ima visok sadržaj proteina, bogat je vlaknima koja ubrzavaju metaboli-zam. Koliko prodajete kilogram?

V. Stanković: Sir krišku prodajemo po se-dam eura za kilogram, a trapist 13, bez PDV. Proizvodimo i surutku koja takođe ima do-bru prođu na tržištu.

Glasnik: Planirate li povećanje proizvo-dnje?

V. Stanković: U planu nam je da posao raz-vijamo. To najviše zavisi od novca. Sopste-vena sredstva smo već uložili u ovaj po-sao i za povećanje posla sada bi nam bili neophodni dodatni izvori. Planiramo da konkurišemo kod nadležnih ministarsta-va i institucija za dobijanje kredita ili pak grantova. Napominjem da do sada nijesmo koristili nikakve kredite. Zaradu smo ula-gali u posao i to se dosta dobro odvijalo, a sada smo u fazi kada se situacija promije-

težak posao, zarada bi trebala da bude veća. Ipak je najbitnije da smo u proteklih 15 go-dina dobro razvili biznis i smatramo da je to osnova za buduće širenje i asortimana i proizvodnje.

Glasnik: U Crnoj Gori postoje dobri prirodni uslovi za razvoj kozarstva. A, ipak je ono nedovoljno razvijeno. Zašto je to tako? Što se malo poljoprivrednika odlučuje za ovu djelatnost?

V. Stanković: U osnovi svega je težina po-sla. Mislim da je to jedan od glavnih ra-zloga. Sa druge strane u Crnoj Gori imamo odlične prirodne uslove za razvoj ove i dru-gih djelatnosti poljoprivredne proizodnje. I šteta je ne iskoristiti ih. Smatram da će ubuduće više mladih ljudi uvidjeti benefite koje ovaj biznis donosi i više se opredjelji-vati za poljoprivredu.

koze na ispaši ili u zatvorenom prostoru?

V. Stanković: U stadu imam oko 200 koza, koje su isključivo rasne francuske alpi-ne. Ogradio sam dio imanja, tačnije jedan hektar, i tu sam smjestio farmu. Hranim ih kvalitetnim sijenom, lucerkom, sa lijepih predjela okolnih mjesta. Koze su, zna se, veoma izbirljive kad je riječ i o hrani, isklju-čivo traže biljke sa ekološki čistih prostora.

Glasnik: Je li mnogo težak taj posao?

V. Stanković: Jeste težak, itekako. U poslu mi, rekao sam, pomažu porodica i drugi zaposleni. Radni dan nam traje 15 sati. Svi smo maksimalno uposleni. Ustajemo prije svitanja, jer veliko stado treba nahraniti, a tu su još i muža, sirenje, spravljanje sira, pakovanje za kupce itd.

Glasnik: Da li sir proizvodite po tradicional-noj recepturi ili drugačije?

V. Stanković: Imamo kvalitetno kozje mleko, ali to nije dovoljno za zdravstveno bezbjedan proizvod, tako da mlijeko prvo

102


Vukota Stankovic, farmer and goat cheese producer

Difficult and lucrative business

In Berane in beautiful landscapes of unique and pure nature, green rivers and mountains where everything is in harmony, Vukota Stankovic and his family started to breed goats and pro-

duce cheese a decade ago. He was motivated by the production of healthy food because it is known that goat milk and its products have always been among the healthiest. The business has incre-ased year by year. Therefore, besides his family 10 employees are engaged in this business. Vukota is convinced that he made the

right decision when he opted for the goat breeding. He coped with all the challenges, continually taking care of development. And he succeeded. This was the occasion for an interview with him.

Glasnik: When did you start this business and why did you opt for goat breeding?

V. Stankovic: We started the business 15 years ago. We imported 15 goats from France and built the facility in Vinicka in Berane.

103


Stankovic dairy cheese produces cca 100 tons of goat cheese which is sold to the local stores and hotels. They have a flock of 200 goats and plan to expand business and produce organic cheese.

Glasnik: Do you have any subcontractors or you process milk exclusively from your flock?

V. Stankovic: We buy milk from the subcontractors as well where-by we take into account that those breeders pay the same attenti-on to feeding, caring and health of goats as we do. At the moment we have 50 subcontractors.

Glasnik: Goat cheese is much better and healthier than cow's, con-tains significantly fewer calories and fat, is high in protein, rich in fiber, which speeds up metabolism. How much do you sell per kilogram?

V. Stankovic: Cheese is sold seven EUR per kilogram, while Tra-ppist is sold 13 EUR excluding VAT. We make whey as well which is in strong demand in the market.

Glasnik: Do you plan to increase production?

V. Stankovic: We plan to develop the business. It mostly depends on money. We invested our own funds in this business. However, in order to increase business, we need additional funds. We plan to apply for loans or grants at the relevant ministries and insti-tutions. I would like to mention that so far we have not used any loan. We have invested profit in the business and it went very well. Now the situation has changed and without additional funds it is difficult to carry out the plan. Considering the importance of goat breeding and exceptional value of these products I expect we will have an understanding by competent authorities and maintain and develop this business. Therefore, we take into consideration the announced increased resources for the development of agri-culture from European funds.

Glasnik: Would you produce organic goat cheese as well?

V. Stankovic: This would be the right way to round off our business and we have been thinking about it for a long time. We hope that we will start the production in the next few years. A lot of procedu-res, money and education as well are necessary and I hope that we will carry out these activities very successfully.

Glasnik: Can you have a decent life out of this business?

V. Stankovic: We can say so. But if I compared incomes with our work since this is very demanding and difficult job, the incomes should be higher. However we have developed this business well in the last 15 years and we consider it is the basis for the future expansion of production and range of products.

Glasnik: There are good natural conditions for goat-breeding in Montenegro. However, it has not been sufficiently developed. Why?

V. Stankovic: I think that the gravity of the business is one of the main reasons. On the other hand, Montenegro has excellent natu-ral conditions for the development of this and other activities of agricultural production. And it would a pity not to take the oppor-tunity of them. I believe that in the future more young people will see the benefits it brings and more of them will opt for agriculture.

As goats breed in numbers very quickly, the yield of milk has also increased. It required the expansion of capacities for goats and building a milk-processing plant. We built a plant for processing 300 liters of milk, but we had to expand it several years later. Now we have a new facility for processing three tons in batch. Our mo-tive was the production of healthy food, since it is known that goat milk and its products have always been among the healthiest. I need to say that this is a family business and in addition to my family, 10 employees are engaged in it.

Glasnik: How many goats do you have? Are goats on pastures or indoors?

V. Stankovic: There are cca 200 French Alpine goats. I put a fence around a part of the estate, namely one hectare, and I built a farm there. I feed goats with high-quality hay, lucerne from beautiful su-rrounding areas. Goats are known to be very picky when it comes to food, seek only for plants from environmentally clean areas.

Glasnik: Is goat-breeding very hard?

V. Stankovic: Yes it is. My family and employees help me in this business. Our working day lasts for 15 hours. All of us have a lot of work. We get up before the dawn, since the flock needs to be fed. In addition, milking, coagulation, cheese-making, packaging for customers, etc. are also activities which need to be carried out.

Glasnik: Do you make cheese according to traditional recipes or in another manner?

V. Stankovic: We have high-quality goat milk, but it is not enough for health-safe product, so first we pasteurize then coagulate milk in the traditional way, as our ancestors did. It is necessary to obta-in the best rennet, the corresponding moulds and other equipment for making cheese. Ripening is an essential process in making cheese. For the ripening, it is necessary to have an ideal room with the proper humidity and temperature (so that cheese does not dry up), and should not be airless but well airy and impeccably clean. Two months later, the ripening process of Trappist has been com-pleted and it can be marketed.

Glasnik: How much cheese can you produce per year and where do you sell it?

V. Stankovic: We produce about 100 tons of goat cheese per year. We have no problems with sales because we have provided the market. We sell cheese to retail store chains, hotels and restau-rants in Montenegro. During the summer we sell cheese to a num-ber of hotels and restaurants on the Montenegrin coast.

Glasnik: How much milk does a goat produce (on average)?

V. Stankovic: Goats which we breed can produce six to seven liters of milk per day, but we keep ours to cca three liters on a daily ba-sis. During the period of lactation it is about 700-800 liters on an annual level. Milk is regularly controlled in Dairy laboratory at the Biotechnical Institute in Podgorica, because the safety of food in the production is our priority and we pay the most attention to the quality. Finished products are controlled in Veterinary laboratory.

104


Ljetnje računanje vremena

EU godišnje gubi oko 300 milijardi eura Već neko vrijeme kritičari pomjera-

nja sata dva puta godišnje pokuša-vaju da dokažu da ta promjena više

nije korisna. Sada su se, kako bi dokazali svoj stav, okrenuli nauci.

Na jednoj konferenciji u Briselu profesor neurologije sa Oxforda, Russell Foster, i profesor psihologije sa Minhenskog uni-verziteta predstavili su svoje nalaze o tome kako pomjeranje sata utiče na ljude, poseb-no na spavanje.

Njihov zaključak je da vraćanje sata ne do-nosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju.

Naučnici nastoje da dokažu da promjena vremena ima »dramatične efekte« na fi-zičke i mentalne funkcije jer pravi zbrku u biološkom satu.

Kako se navodi, djeci i starijima su potreb-ne sedmice da se naviknu na promjenu. Is-tovremeno se u to vrijeme bilježi povećan broj saobraćajnih udesa i komplikacija na-kon hirurških intervencija, prenio je Eurac-tiv iz Njemačke.

Pored štetnog utcaja po zdravlje ljudi, pati i ekonomija. Stručnjaci računaju da pro-mjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva odsto BDP, što je uglav-nom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi eura.

Austrijski europoslanik, Heinz Becker, kaže da postoji dovoljno naučnih podataka da se od Evropske komisije traži da »konač-no preduzme mjere« i stavi tačku na praksu koja »samo pravi štetu«.

Becker je pozvao i evropsku komesarku, Violetu Bulc, u čijem je portfelju i to pita-nje, da stane na put odbijanjima da se raz-motre rizici promjene vremena. Pitanje pomjeranja sata uvijek je izazivalo podjele – zaposleni ga uglavnom podržavaju jer im omogućava da iskoriste malo sunca poslije posla, dok poljoprivrednici nisu uvijek za-govornici te prakse.

Turska je inače odlučila da više ne pomjera sat i ostaće tokom zime na ljetnjem raču-nanju vremena. To znači da će putnici iz zapadne Evrope za Istanbul pomjerati svo-je satove dva umjesto jedan sat unaprijed.

105


Saobraćaj u međuratnom periodu

Saobraćaj je u Crnoj Gori u međuratnom periodu bio slabo raz-vijen i predstavljao je kočnicu daljem razvoju. Naša zemlja je raspolagala sa 144 km željezničkih pruga i ta mreža je uveća-

na za 71 km, ali ni sa jednim kilometrom normalnog kolosijeka. Jadranska željeznica bila je u centru pažnje crnogorske javnosti u čitavom međuratnom periodu.

Ostvarenje tog najvećeg ekonomskog ideala Crne Gore nije ispu-njeno i pored brojnih zahtjeva i političkih i privrednih subjekata izraženih na mnogim skupovima, savjetovanjima i audijencijama kod kralja i predsjednika jugoslovenske vlade.

Između dva svjetska rata izgrađeno je u Crnoj Gori oko 450 km pu-teva i na njima oko 600 metara stalnih mostova ili prosječno oko 20 km godišnje.

Putevi su uglavnom izgrađeni u sjevernim djelovima Crne Gore. Put Andrijevica - Peć - 76 km, preko visokog Čakora (1849 m) iz-građen je 1925. godine, kao i saobraćajnica Murino - Plav - Gusinje.

Put Pljevlja - Bijelo Polje - 82 km, preko Tomaševa, završen je 1926. godine, a saobraćajnica Kolašin - Mojkovac - Slijepač Most 1933. godine, kao i put Cetinje-Budva.

Put Šavnik - Žabljak - Pljevlja završen je 1935. godine u dužini 98

km, na rijeci Tari preko koje prelazi put podignut je tada najviši most na Balkanskom poluostrvu, visine preko 150 m.

Posljednja značajnija saobraćajnica izgrađena u ovom periodu je Andrijevica - Bijelo Polje - Prijepolje, koja je povezivala Crnu Goru sa Srbijom.

I pored napretka u izgradnji putne mreže i povezivanja skoro svih krajeva Crne Gore, ipak je drumski saobraćaj i dalje ostao nerenta-bilan. Od ukupno 1697 km puteva nije ni jedan kilometar bio pre-kriven asfaltom.

Pomorski i jezerski saobraćaj bio je nešto razvijeniji, naročito na području Boke Kotorske. Flotu preduzeća „Zetska plovidba«, koje je održavalo saobraćaj na Crnogorskom primorju i Skadarskom jeze-ru sačinjavalo je u 1938. godini 37 brodova sa 10.607 BRT.

Prema statističkim podacima za 1939. godinu, na Skadarskom je-zeru je prevezeno 13.000 putnika i 7.146 tona robe.

Avionska veza postojala je od 1930. godine na relaciji Beograd - Podgorica. Do 1941. godine Crna Gora je imala 61 državnu i ugovor-nu poštu, sa ukupno 447 telefonskih pretplatnika.

(Izvor: Ekonomska istorija Crne Gore, tom II autor dr Branislav Ma-rović)

106


Crna Gora je već nadaleko poznata po fascinantnim pejzažima, ali novi video prikaz snimljen dronom pred-

stavlja ovu zemlju turistima u svijetlu ka-kvom je nijesu vidjeli do sada, piše čuveni turistički izdavač Lonely Planet.

Autor snimka John Brodley navodi da je njegov boravak u Crnoj Gori bio veoma in-spirišući.

- Crna Gora je jedno od najdivnijih mjesta na svijetu koje sam ikada posjetio. Strma planinska lica sudaraju se s morem tako naglo i dramatično da je teško ne osjetiti neku vrstu strahopoštovanja - rekao je.

Za šest dana koliko je bio u našoj zemlji, kaže da je vidio dvije različite krajnosti Crne Gore.

- Od užurbanih uličica Kotora do raštrka-nih, ruralnih nacionalnih parkova i planin-skih vrhova u Plavu. Obje strane odlikuju se podjednako predivnim prizorima, ali su prilično drugačije, objasnio je Brodley.

- Jednog trenutka se nalazite u srcu jedne od najbogatijih luka na svijetu, a nakon samo 10 minuta vožnje nalazite se usred ruralne Crne Gore i sve što vidite su krave i poneka osoba, tu i tamo - dodao je.

Brodley ističe da jedva čeka da se vrati u Crnu Goru i da su ljudi koje je upoznao iz-uzetno ljubazni.

- Gde god da odete, svi su vrlo ljubazni, uslužni i gostoprimljivi- rekao je.

Podsjetimo, Lonely Planet je Kotor progla-sio najboljom gradskom destinacijom za 2016. godinu, CdM.

Lonely Planet

Magične ljepote Crne Gore

7. AVGUST Podgorica ADRIATIC SBS Tivat AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA

JINRONG Podgorica AGRIS Ulcinj AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica

ARHIMED Podgorica ART BETON Podgorica ART GRAFIKA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica ATOL-COMMERCE

Nikšić AUTOBOKA Kotor AUTO KREŠO Podgorica AZRA COM Rožaje BARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar

BB SOLAR Podgorica BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BETON GROUP POPOVIĆ Berane BONESA

Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA

Podgorica CENTROMETAL Podgorica CONFIRM Tivat CSP Podgorica CUNGU & CO Ulcinj ČISTOĆA HERCEG NOVI Herceg Novi D PHOTO TRADE

T i v a t DAMIS Podgorica DANLAB Podgorica DANPE COMMERCE Herceg Novi DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić DžEK POT Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELAMONT Herceg Novi ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ELEKTROVOD Podgorica ENIGMA COMPANY Nikšić ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi EURO-CASA Podgorica EUROPROJEKT Podgorica EUROŠPED CO Podgorica EXPO COMMERCE Kotor FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FOBRA Podgorica GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GIOVANNI TRADE Ulcinj GRATIS COMPANY Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GLOSARIJ Podgorica GRAFO GROUP Podgorica GORENJE Podgorica ICECOM Podgorica IMPERIAL Bijelo Polje ING-INVEST Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IVNIK Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMING Danilovgrad HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL -PROMET Podgorica K & M SISTEM Nikšić KALAMPER Bar KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOPRING PMC Podgorica KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LIKAPROM Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat MALL Podgorica MARMIR Podgorica MATKOM Nikšić MATINO-COMPANY Bijelo Polje MEDITAS Podgorica MEGAPLAST Podgorica MI-RAI HOUSE Kotor MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA- NTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MOGUL CRNA GORA Podgorica MOKAMARD Podgorica MONDO VERDE Kotor MONTSTATE Cetinje MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTECCO INC Danilovgrad MONTELL Cetinje MONTE MITROS Podgorica MONTE PARTS Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor NOVA ENERGIJA Podgorica NTC LOGISTICS Nikšić OCEAN MONTENEGRO Bar OGMA Podgorica OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PJASTERA Nikšić PLAM INŽENJERING Podgorica PLAN B Podgorica POPOVIĆ Nikšić PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić RAI M Nikšić RAROVAC Podgorica REAL ESTATE & CO Ulcinj REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica RK-PH Podgorica S2B Podgorica SAČ Podgorica SEKAS Podgorica SIGILLUM CO Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SJEVER MONT Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SOHO CAFFE Bar SOMBOREX Podgorica SPECTACULAR Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNO LUX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TERMOELEKTRO-MONT Podgorica TILIA Budva TRING Podgorica TUJKO Kotor VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PARADISO Podgorica VILLA Cetinje VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VU - TI INŽENJERING Bar VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016 Razvojne perspektive … · 2016-11-18 · 7 Okt 2016 Br 10 Konferencija o ekonomiji Montenegro 2016 Razvojne perspektive Zapadnog Balkana