Luj Altiser - Je Li Jednostavno Biti Marksista u Filozofiji

8/18/2019 Luj Altiser - Je Li Jednostavno Biti Marksista u Filozofiji

1/24

Luj Altiser - Je li jednostavno biti marksista u flozofji ?

Dijalektički je oblik izlaganja valjan samo kada zna svoje granice.Karl Marx: Prilog Kritici političke ekonomije (1888)

Mislim da neću nikoga začuditi ni povrijediti ako priznam da nijedan od ti tekstova! nimalog Montes"uieua! ni članke Za Marxa! ni dva poglavlja Čitati Kapital ! nikada nisampisao s namjerom da pi#em neku tezu$ %pak! ima tome &' godina! izmeu 1*$ i 1+,!kako sam gospodi -.politeu i /ankelevitcu! predao projekt jedne (kako se tadagovorilo) velike teze o politici i 0ilozo0iji 2%%% stoljeća u 3rancuskoj! i jedne male tezeo Drugoj Raspravi /$ /$ 4ousseaua$ 5 6iti nikada nisam odustao od ti projekata! kakoto pokazuje moj esej o Montes"uieu$ 7a#to podsjećam na to

7ato #to se to tiče tekstova koji su vam predani$ 2eć sam 6io komunist i 6udući da samto 6io! poku#avao sam 6iti i marksistom! odnosno poku#avao sam! kako sam mogao!svatiti #to marksizam znači$ 9ako sam taj rad o 0ilozo0iji i politici 2%%% stoljeća svaćaokao propedeutiku nunu za svaćanje Marxove misli$ 5 stvari! već sam se počeopraktično 6aviti 0ilozo0ijom na odreeni način! koji nikada nisam napustio$

;ajprije sam taj teorijski zao6ilazni put! koji mi se čini prijeko potre6nim ne samo zasvaćanje nego i za postojanje neke 0ilozo0ije! počeo praktično primjenjivati na autorima


2/24

2%%% stoljeća$ /er 0ilozo0ija ne dolazi na svijet kao Minerva u dru#tvu 6ogova i ljudi$


3/24

nikada nije prestala inspirirati! to nije 6ila! kako se naslućuje! isključivo moja oso6nastvar$ ! i desničarske interpretacijemarksizma koje su razvile jedra i proslavljale ili iskori#tavale oslo6oenje ili nadu da ćedo njega doći u 0ilozo0ijama o čovjeku! slo6odi! planu! transcendenciji itd$! gurnule su

me u 6itku$ Poput mladog Marxa iz 4ajnski novina! koji je 6io =prisiljen da kae #tomisli o praktičnim pitanjima> D krai #ume! ili pruskoj cenzuri D naravno! uz odreenerazlike! ja sam! kako svojom #utnjom ne 6i opovrgao ono #to sam mislio! 6rzo 6ioprisiljen da =kaem #to mislim>! o nekim gorućim pitanjima marksističke teorije$ 9o mise dogodilo slučajno! odnosno z6og 6analne potre6e da se recenzira jedno meunarodnodjelo posvećeno mladom Marxu! koju je recenziju 1',$ godine privatio časopis !a "ensee$ 9a je recenzija postala protunapad! koja je manje napadala vladajuće teze nego#to je pokazivala njiovu pozadinu! dakle premje#tala je popri#te rasprave i u tu svrupredloila stanoviti 6roj teza koje nikada nisam prestao ponovno privaćati i razraivati!a zatim i preči#ćavati$

;a okolnosti podsjećam zato da 6i naveo drugu napomenu o polemičkom ili! recimo!političkom karakteru moji 0ilozo0ski eseja$ Eseji koju su vam predočeni morali su seopredijeliti za otvoreno priznanje kako je 6or6a sr svake 0ilozo0ije$ ;aravno! ovo #tosam upravo rekao dopustit će da se svati kako oni nisu ni primarno politički! 6udući dasu 0ilozo0ski! niti potpuno polemički! 6udući da su rezultat argumentiranog razmi#ljanja! 6udući da se čitav smisao njiovog nastojanja sastoji u izlaganju i o6rani jednostavneideje da se marksist! ni onim #to pi#e ni onim #to čini! ne moe 6oriti ako ne promisli osvojoj 6or6i! ne razmotri uvjete! meanizme i ono #to ulae u 6or6u u koju se upu#ta ikoja ga o6vezuje$ 9i su tekstovi! dakle! priznate intervencije u odreeni splet prilika:političke intervencije u vladajućoj marksističkoj 0ilozo0iji! istodo6no protiv dogmatizma injegove desničarske kritike! i 0ilozo0ske intervencije u politici! protiv ekonomizma injegova umanističkog =dodatka>$ ;o! kako su se oni pozivali na radnički pokret i

Marxa! nisu se mogli svesti na o6ični komentar konjunkture$ % elim istaknuti! ma #to semislilo o njezinim sla6ostima i njezinim ograničenjima! da je ta 0ilozo0sko@političkaintervencija 6ila čin jednog člana komunističke partije koji je! premda je u tome 6io uprvo vrijeme osamljen i premda u tome nije uvijek 6io svaćen te zato 6io i ostaokritiziran! djelovao u okviru radničkog pokreta i za njega! dakle čin jednog 6orca koji jepoku#ao oz6iljno svatiti politiku da 6i razmotrio njezine uvjete! prisile i posljedice usamoj teoriji! koji prema tome poku#ava odrediti pravac i o6like svoje intervencije$Aloit ćete se da takva inicijativa nije 6ila 6ez zatjeva ni 6ez rizika$ % 6udući da govorimo rizicima! dopustit će mi! time #to ćete pre#utjeti sve ostale! da zadrim samo jedan kojise tiče teorijski pozicija moji eseja$ EtoF u raspravi u koju sam se upustio! ja sam se ostanovitim točkama! koje su u političkom i teritorijskom pogledu strate#ke! svjesno

opredijelio za podupiranje radikalni teza! koji je doslovno izricanje moglo katkada 6itigotovo paradoksalno! pa čak i teorijska provokacija$;avodim dva ili tri primjera za ilustraciju tog opredjeljenja$

9ako sam tvrdio i pisao da je =teorija stanovita praksa>! i! na zaprepa#tenje nekolicine!predloio kategoriju teorijske prakse$ 9u je tezu! dakle! kao svaku tezu! tre6alopromatrati u njezinim demarkacionim učincima! odnosno u stavu u opoziciji$ ;jezina jeposljedica najprije 6ila da se suprotno svakom pragmatizmu odo6ri teza o relativnoj


4/24

autonomiji teorije! dakle pravu marksističke teorije da ne 6ude tretirana kao da je do6raza sve namjene dnevni politički odluka! nego da serazvija u svojoj povezanosti s političkom praksom i drugim praksama @ a da pri tome ne odustane od svoji vlastitizatjeva$ ;o njezina je posljedica istodo6no 6ila suprotna idealizmu čiste teorije dao6iljei teoriju materijalizma prakse$

Cruga radikalna 0ormulacija: unutra#nji karakter kriterija valjanosti teorijske prakse$Mogao sam navesti Benjina! koji je i sam! kao toliki drugi! iznio jednu provokativnutezu: =Marxova je teorija svemoćna jer je istinita> (ona nije istinita zato #to je potvrenasvojim uspjesima i porazima! nego se! zato #to je istinita! moe provjeriti svojimuspjesima i porazima)$ ;o ja sam se pozivao na druge dokaze: da matematičarima! da 6idokazali svoje teoreme! nije potre6na njiova 0izička ili kemijska primjenaF daeksperimentalnim znanostima! da 6i dokazale svoje rezultate! nije potre6na teničkaprimjena ti rezultata$ /er dokazivanje i dokaz su proizvod odreeni i speci0ičnimaterijalni i teorijski odluka i postupaka! koji su unutra#nja stvar svake znanosti$ 9u je opet 6ila u igri relativna neovisnost teorije koja tog puta nije vi#e 6ila protiv idealizmateorije nego protiv pragmatizma i empirizma nerazgovijetnosti! gdje su poput krava uegelovskoj noći sve prakse 6ile crne$

;apokon! posljednji primjer: iznio sam tezu o Marxovom teorijskom antiumanizmu$9o je izričita teza! koju nisu tjeli svatiti u njezinoj jasnoći! a protiv mene je izazvalaAveti Aavez svega #to od 6uroaske ideologije i socijal@demokracije postoji na svijetu! svedo jezgre meunarodnog radničkog pokreta$ 7a#to sam zauzeo tako radikalne stavove;eću se zaklanjati iza dokaza o mojem očitom neznanju! koje uvijek moe posluiti! ali usvoje vrijeme$ ;ajprije elim o6raniti praksu ti radikalni stavova u samom njiovunačelu$ /er! razumije se! 6ilo je povika na dogmatizam! na #pekulaciju! na preziranjeprakse! konkretnog čovjeka itd$ ;o tom negodovanju nije manjkalo stanoviteduovitosti$ Gto se mene tiče! 6io sam pone#to o6avije#ten o odnosu koji sam naznačio

izmeu 0ilozo0ije i politike! sjećao sam se Maciavellija! čije je pravilo Metode! #to serijetko izricalo ali se uvijek prakticiralo! da tre6a misliti u krajnostima! svaćano u stavuu kojemu se iznose granične teze! u kojemu se! da 6i mi#ljenje postalo moguće! zauzimamjesto nemogućeg mi#ljenja$ Gto čini Maciavelli Ca 6i ne#to izmijenio u povijestisvoje zemlje! pa tako i u duu svoji čitalaca koje eli potaknuti da misle da 6i tjeli!Maciavelli o6ja#njava! ne o6raćajući se nikome pose6no! da se tre6a uzdati u vlastitesnage! odnosno u tom slučaju! ne uzdati se ni u #to! ni u neku postojeću dravu ni unekog postojećeg vladara! nego u nemogu#nost koja ne postoji : u novog vladara u novojkneevini$ Cakle! odjek i razlog tog izazovnog paradoksa ponovno sam na#ao u Benjina$

7na se da je! nekoliko godina nakon $to da se radi% ! da 6i odgovorio na kritike svoji

pravila! Benjin odgovorio teorijom savijanja pruta$ Kada je neki prut savijen u krivompravcu! govorio je Benjin! tre6a ga! da 6i se ispravio! to jest da 6i ponovno postao prav itakav ostao! najprije saviti u suprotnom pravcu! dakle snagom #ake nametnuti mutrajno protuiskrivljenje$ Hini mi se da to jednostavno pravilo sadri čitavu teoriju odjelotvornosti istine! koja je du6oko ukorijenjena u marksističkoj praksi$ Auprotnočitavoj racionalističkoj tradiciji! kojoj! da 6i ispravila iskrivljenu ideju tre6a samo pravaideja! marksizam smatra da ideje imaju istorijsku opstojnost samo ako su uzetei uklopljene u materijalnost dru#tveni odnosa$ %za odnosa! meu jednostavnim


5/24

idejama! postoje! dakle! odnosi snaga! koji pridonose tome da su neke ideje na vlasti (to je ono #to se! na 6rzinu! naziva vladaju#om ideologijom)! a druge ideje ostaju podreene(#to se naziva podre&enim idejama) dok se ne promijeni odnos snaga$ %z toga proizlazida se! čak i u onoj o6lasti koja je prividno apstraktna i koja nosi ime 0ilozo0ija! ako jeriječ o izmjeni ideja koje istorijski postoje! ne moe zadovoljiti time da se propovijeda

potpuno gola istina! a da se očekuje da njezina anatomska očitost =prosvijetli> duove!kako su govorili na#i preci iz 2%%% stoljeća: 6udući da tre6a prisiliti ideje da se izmijene!prisiljeni smo priznati kako sila koja i odrava u savijenu stanju! time #to improtusilom koja poni#tava prvu! nameće savijanje u suprotnom smjeru koje je potre6noda se one ponovno isprave$Ave to ocrtava logiku stanovitog 6or6enog dru#tvenog procesa koji očito nadilazi svakinapisani tekst$ ;o u jednom pisanom tekstu! kakav je $to da se radi% ! jedini o6lik kojitaj odnos snaga moe poprimiti jest njegova prisutnost! njegovo uzimanje u o6zir injegova anticipacija u stanovitim radikalnim pravilima! koja dopu#taju da se samimizricanjem teze osjeti odnos snaga! #to je u njima izraen! izmeu novi i vladajućiideja$ ?ko se! na mom skromnom mjestu! mogu nadanuti tim primjerima i pozivati sena nji! reći ću: da! svjesno sam pristupio odnosu meu idejama i tretirao ga kaoodnossnaga! da! na nekim točkama koje sam smatrao vanima svjesno sam =mislio ukrajnostima> i savio prut u drugom smjeru$ ;e z6og uitka da provociram! nego zato da 6i svratio pozornost čitalaca na taj odnos snaga! da i time izazovem i proizvedeniodreene dojmove! ne z6og nekog ne znam kakvog idealističkog vjerovanja u svemoćteorije! koju su mi prigovarali neki vrovni nadglednici 0ilozo0ije! nego sasvim suprotno!kao materijalist! svjestan sla6osti teorije prepu#tene samoj se6i! odnosno svjestan stanjasnaga koje teorija mora priznati i kojemu se mora potčiniti kako 6i do6ila mogućnost dase pretvori u snagu$ ? kao dokaz za to #to govorim! rado 6i! kada se za to prui prilika!potkrijepio ideju da taj odnos snaga od povijanja u suprotnom smjeru do iskrivljenosti!dakle do pretjeranosti 0ormulacije teza! u pravom smislu riječi pripada 0ilozo0iji$ % da sutaj zakon čak i kada ga nisu izrazili! kao #to je to učinio Benjin! koji je po#ao od jedne

poslovice i zaklonio se iza nje! veliki 0ilozo0i uvijek prakticirali u osporavanju idealizma!ili u otvorenom materijalističkom =skandalu>$%stina je da se savijanjem pruta u drugom smjeru izlaemo opasnosti da ga savijemo ilipremalo ili previ#e! #to je rizik svake filozofije$ /er u toj situaciji! kada su u pitanju ilidru#tvene snage ili dru#tveni ulozi! a oni ne mogu 6iti apsolutno procijenjeni! ne postojiinstanca kadra da odluči$ Cakle! onaj tko tako intervenira izlae se riziku da ne pronaeod prve pravu mjeru: i ako se savijanje 0orsira premalo ili previ#e! riskira da zastrani$/avno sam priznao! moda se to zna! da je to ono #to mi se djelomično dogodilo!priznajući 1'I! #to sam opet nedavno o6jasnio u 'lementima samokritike! da su mojadjela iz 1'+! koja sam vam predočio! 6arem Čitati Kapital ! 6ila natrunjenateoricističkom tendencijom i 6arem malo kompromitirana u 0lertu sa strukturalističkom

terminologijom$ ?li da 6i sam se6i o6jasnio to skretanje! tre6ala je vremenskaudaljenost! ne o6ična distanca od desetak godina! nego iskustvo izazvani posljedica!rada i samokritike$ ;etko je napisao: tre6a vremena da 6i se svatilo$ Codao 6i:oso6ito ono #to smo izrekli $

Prije no #to počnem o6razlagati svoje eseje! reći ću koju riječ o njiovu najopćenitijemcilju$ 9aj je cilj vidljiv u naslovima moji knjiga: Za Marxa i Čitati Kapital ! jer ti sunaslovi isto tako lozinke$ 2jerujem da ovdje govorim z6og ljudi moje generacije! koji su


6/24

upoznali vremena nacizma i 0a#izma! ;arodnog 0ronta! #panjolskog rata! 0rancuskog ratai pokreta otpora! te Ataljina$ 7avaćeni velikim klasnim 6or6ama suvremene povijesti! 6ili smo angairani u 6or6ama radničkog pokreta i tjeli smo 6iti marksisti$ Cakle! nije 6ilo lako 6iti marksist i ponovno se naći u marksističkoj teoriji! čak i poslije kongresa! jer je pretodni dogmatizam i dalje postojao s kontrapunktom

=marksistički> 0ilozo0ski 6r6ljarija o JčovjekuJ$ ? 6udući da su se te 6r6ljarije doslovceoslanjale na Marxova omladinska djela! tre6alo se vratiti Marxu kako 6i se malopojasnilo jedno mi#ljenje zamagljeno povijesnim ku#njama$ ;e inzistiram na političkomznačenju tog potvata: on je sadravao originalnost koja mu nije 6ila opro#tena! da nekritizira dogmatizam s desni pozicija umanističke ideologije! nego s lijevi pozicijateorijskog anti@umanizma! anti@empirizma i anti@ekonomizma$ 9aj potvat nisamučinio samo ja: kako sam kasnije saznao i drugi su se! ne samo Cella 2olpe u %taliji negoi mladi sovjetski istraivači čija djela nisu 6ila dostupna! angairali na istom putu isvatko na svoj način$ 4iječ je 6ila o tome da se marksističkoj teoriji! koja je dogmatizam imarksistički umanizam tretirala kao 6ilo koju ideologiju! vrati malo njezini teorijskiprava teorije i revolucionarne teorije$ 5 predgovoru Kapitala Marx je poelio =čitaocekoji sami misle>$ Ca 6i se poku#alo misliti ono #to je mislio Marx! najmanje #to se mogloučiniti 6ilo je da mu se vratimo nastojeći =da sami> mislimo ono #to je on mislio$

9ada mi se činilo neopodnim da protiv su6verzija kojima je Marxovo mi#ljenje 6iloizloeno tre6a inzistirati na jednoj jednostavnoj ideji: nečuvenoj i revolucionarnojznačajci Marxove misli$ ;ečuvenoj! jer je Marx u toku pojmovne razrade kojapočinje (jemačkom ideologijom a kulminira u Kapitalu! utemeljio ono #to se uaproksimaciji moglo nazvati znano)#u o istoriji $ 4evolucionarnoj! jer je to znanstvenootkriće! koje je a0irmiralo proletarijat u njegovoj 6or6i! u 0ilozo0iji izazvalo preokret: nesamo time #to je potaklo 0ilozo0iju da preradi svoje kategorije kako 6i i prilagodilanovoj znanosti i njezinim e0ektima! nego i oso6ito zato #to je 0ilozo0iji! time #to je spoznala svoj stvarni odnos prema 6or6i klasa! dalo sredstvo kojim će preuzeti i

izmijeniti svoju praksu$ % upravo sam tu Marxovu novinu! tu njegovu korjenitu!revolucionarnu razliku u teoriji i praksi elio ne samo dati na znanje nego i omogućiti dase ona osjeti i ako je moguće svati! jer sam smatrao i jo# smatram da je za radničkipokret i njegove saveznike od ivotne vanosti da ta razlika 6ude promi#ljena$ 76og togasam se mogao postaviti samo na razinu nove 0ilozo0ije! koju je stvorio Marx u svojojznanstvenoj revoluciji! i poku#ati tu razliku promisliti počev#i od nove osvojene istine$ ?li z6og toga je tre6alo promisliti 0ilozo0iju koja je prikladna za promi#ljanje te razlike!odnosno tre6alo je jasno sagledati 0ilozo0iju samog Marxa$ Cakle! svi znamo da nam jezreli Marx ostavio samo neo6ičan *vod iz 18+I! i namjeru! koju nije ostvario! da napi#edeset stranica o dijalektici$ ;edvoj6eno! Marxova je 0ilozo0ija! kao #to je to tio Benjin!sadrana u Kapitalu! ali u praktičnom o6liku! upravo kao #to je sadrana u velikim

6or6ama radničkog pokreta$ Mislio sam da ju je tre6alo iz toga izvući i! oslanjajući se na0ragmente i primjere kojima raspolaemo! poku#ati joj dati o6lik sličan njegovompojmu$ 9o je razlog #to se pitanje marksističke 0ilozo0ije sasvim prirodno na#lo usredi#tu mojeg razmi#ljanja$ ;e zato da od nje načinim sredi#te svijeta! niti da 0ilozo0ijudovedem na vlast! nego zato #to je taj 0ilozo0ski zaokret 6io potre6an da počnemrazmatrati Marxov radikalizam$ /o# sam u to uvjeren$ 9o 6i 0ormulirao drukčije nego udjelima Za Marxa i Čitati Kapital ! ali smatram da se nisam prevario #to sam u Marxovoj0ilozo0iji označio mjesto iz kojega se Marx moe svatiti! jer se u njemu rezimira njegovo


7/24

stajali#te$

»Posljednja instanca«

Aada vam sugeriram da uete u moje eseje trima neprokrčenim putovima koji ipresijecaju i ukr#taju se$ Poći ću prvim! odnosno putem =posljednje instance>$

7na se da su Marx i Engels zastupali tezu kako je u =posljednjoj instanci> ekonomijaona koja odre&uje$ 9a rječca! koja izgleda ni#tavna! u stvari remeti čitavu vladajućukoncepciju dru#tva i povijesti$ ;ije dovoljno uočena 0igura ili meta0ora kojom Marxpredstavlja svoje svaćanje o dru#tvu u Predgovoru "rilogu iz 18+$ 9a je 0igura 0iguratopike! odnosno prostornog ureenja! koje datim realnostima dodjeljuje mjesto u prostoru$ Marksistička topika daje dru#tvo u meta0ori zgrade! koje se katovi! premado6roj logici zgrade! oslanjaju na svoje temelje$ 9emelj je die asis! ili die Atruktur! #tose u 0rancuskom tradicionalno prevodi s baza (base)! a če#će s infrastruktura

+infrastructure,: to je ekonomija! jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnihodnosa pod proizvodnim odnosima$ ;ad prizemljem 6aze uzdiu se sprat ilispratovi! 56er6au! pravno-politička i ideolo)ka nadgradnja (superstructure! 0r$)$

4eklo 6i se! jednostavna slika koja predstavlja realnosti$ Coista: ali tako da i razlikuje!#to je već vano i primjerice tako da pozitivno pravo! koje -egel smje#ta u graanskodru#tvo! smje#ta pokraj nadgradnje! i tako da razlikuje sasvim ne#to drugo no #to surealnosti: njiovo djelovanje i dijalektiku tog djelovanja$ Kada Marx kae da je 6aza iliin0rastruktura u posljednjoj instanci odlučuju#a! on misli da upravoona odre&uje nadgradnju$ ;a primjer: =Apeci0ični ekonomski o6lik u kojem se neplaćeni vi#ak rada otima od neposredni proizvoača odreuje odnos prevlasti same

proizvodnje i u datom trenutku reagira na nju na odlučujući način$ Marx nastavlja:=5pravo se na njoj zasniva čitavo ustrojstvo (Lestaltung) ekonomske zajednice! kojepotječe iz sami proizvodni odnosa! a otuda istodo6no i njezina speci0ična političkastruktura (Lestalt)$ Avaki put upravo u neposrednom odnosu od vlasnika proizvodniuvjeta do neposredni proizvoača D odnosu kojega se svaki o6lik uvijek podudara uskladu sa svojom prirodom! sa stupnjem razvoja odreenim načinom rada (?rt und 22eise)! pa dakle sa stanovitim stupnjem razvoja svoje dru#tvene proizvodne snage Dmi nalazimo najnutarnjiju tajnu (innerste Leeimnis)! skriveni temelj (Lrundlage)čitave dru#tvene graevine (Konstruktion)! i prema tome takoer praktičnog o6likasuvereniteta i odnosa ovisnosti! ukratko svakog specifičnog oblika drave> ( Kapital ! 2%%%! str$ 1I,D1I+)$ (kurziv @ 9i9)

;o @ odreenje (determinatio) koje Marx misli odreenje je samo u posljednjoj instanci$Kao #to kae Engels (Pismo locu): =Prema materijalističkom svaćanju povijestiodreujući činilac u povijesti u posljednjoj instanci jest proizvodnja i reprodukcijastvarnog ivota$ ;i Marx ni ja nismo tvrdili ni#ta vi#e od toga$ ?ko netko zatim izvrće turečenicu! da ona kae kako je ekonomski činilac jedino odreujući! pretvara je u praznu!apstraktnu i apsurdnu 0razu$> Engels nastavlja: =Ekonomska situacija je osnovica! alirazni elementi nadgradnje! politički o6lici klasne 6or6e i njezini rezultata! ustavi koji


8/24

su ustanovljeni čim je 6itku do6ila po6jednička klasa! pravne 0orme pa čak i odrazi svirealni 6or6i u mozgu sudionika! političke! pravne! 0ilozo0ske teorije! religiozni pojmovii njiov naknadni razvoj u dogmatski sistem! jednako vr#e svoj utjecaj u toku povijesni 6or6i! a u mnogo slučajeva im na odlučujući način odreuju o6lik$>

5 odreivanju topike! posljednja instanca je doista posljednja instanca$ ?ko je onaposljednja! kao u pravnoj predod6i koja je podupire! znači da i ima i drugi! oni koje0iguriraju u pravno@političkoj i ideolo#koj nadgradnji$ ;apomena o posljednjoj instanciu odreivanju tako ima dvostruku 0unkciju: ona Marxa korjenito oslo6aa od svakogmeanizma i u odreivanju otvara igru različitosti instanci! igru stvarne razlike u koju seupisuje dijalektika$ 9opika tada znači da se odreivanje u posljednojoj instanci putemekonomske 6aze moe zamisliti samo u jednoj di0erenciranoj cjelini! dakle sloenoj ira#članjenoj (=Lliederung>)! ili odreenje u posljednjoj instanci utvruje stvarnurazliku drugi instanci i njiovu relativnu autonomiju i vlastiti način djelovanja na samu 6azu$ Prije nego iz toga izvučem zaključke! tio 6i ukazati na osnovnu teorijsku vanostte kategorije =posljednje instance>! koja se odvi#e često smatra 0ilozo0skomaproksimacijom ili nadoknadom$ 9vrditi da je ekonomija u krajnjoj instanci odreujuća!znači oslo6oditi se svi idealistički 0ilozo0ija u povijesti! značiprivatiti materijalističko stajali)te$ ;o! govoriti o tome da je u posljednjoj instanciekonomija odreujuća! znači i oslo6oditi se od svi meanicistički svaćanjadeterminizma i privatiti dijalektičko stajali#te$ %pak! kada se misli u -egelovoj sjeni!tre6a se čuvati idealistički isku#enja dijalektike$ 5pravo kada dijalektiku upisuje u igruinstanci neke topike! Marx se oslo6aa iluzije o dijalektici koja 6i 6ila kadra daspontanim kretanjem svog samorazvoja stvori svoju vlastitu materiju$

Podvrgavajući dijalektiku prisili topike! Marx je podvrgava njezinim stvarnim djelatnimuvjetima! za#tićuje je od spekulativne ludosti! propisuje joj da 6ude materijalistička!dakle da spozna kako su njezini vlastiti o6lici propisanimaterijalno)#u njezini uvjeta$

Alaem se da to upisivanje i propisivanje nisu dostatni da nam daju same o6likematerijalističke dijalektike! ali oni nas 6arem čuvaju od isku#enja da i već gotovetraimo kod -egela$ 9im okolnim putem ponovno nalazimo u mojim esejima razvijeneteme kojima je cilj da razgraniče Marxa od -egela$ 4ekao sam na drugom mjestu #to jeMarx mogao dugovati -egelu i za#to je stalno morao od njega posuivati zao6ilazni putda 6i prokrčio svoj vlastiti$ Ca! Marx je 6io 6lizu -egelu! ali ponajprije iz razloga kojinisu izrečeni! razloga koji su pretodili dijalektici! razloga koji se odnose na -egelovkritički stav prema teorijskim postavkama klasične 6uroaske 0ilozo0ije! od Cescartesado Kanta$ /ednom riječju! Marx je 6io 6lizu -egelu z6og njegova upornog nastojanja dane privati nikakve 0ilozo0ije "orijekla i /ubjekta! 6ile one racionalističke! empirističkeili transcendentalne: z6og njegove kritike cogita! senzualističko@empirističkog i

transcendentalnog su6jekta! dakle z6og njegove kritike ideje o teoriji spoznaje$ Marx je 6io 6lizu -egelu z6og njegove kritike pravnog su6jekta i dru#tvenog ugovora! z6ognjegove kritike moralnog su6jekta! ukratko svi 0ilozo0ski ideologija o Au6jektu! kojesu! ma kakve 6ile njiove varijacije! klasičnoj graanskoj 0ilozo0iji davale sredstvo za jamstvo njezini spoznaja! praksa i ciljeva @ ne time #to i jednostavno reproducira!nego time #to 0ilozo0ski razrauje pojmove vladajuće pravne ideologije$ % ako se razmotriponovno grupiranje ti kritički tema! valja konstatirati da je Marx 6io 6lizu -egeluz6og onoga #to je -egel otvoreno naslijedio od Apinoze! jer se sve to moe pročitati već


9/24

u 'tici i 0ractatusu 0eologico "oliticusu$ ! kakve su nekeocjene pomoću koji je Marx govorio o -egelu! pokrećući samo i za se6e samo pitanjedijalektike$ 7na se kako on to čini stoga da 6i priznao -egelu zaslugu kako je! #to jetočno i 6arem vrlo rezervirano D citiram! =prvi izrazio kretanje cjeline dijalektike> D ida 6i toga puta 6ezrezervno potvrdio kako ju je -egel =misti0icirao>! te da njegova!Marxova dijalektika! ne samo #to nije 6ila -egelova dijalektika nego je =upravo njezina

suprotnost>$ ?li zna se takoer da Marx tvrdi kako je! da 6i se demisti0icirala -egelovadijalektika! dovoljno da se ona preokrene$ /a sam se dosta 6orio da dokaem kako on nato preokretanje nije računao i kako je ono 6ilo samo meta0ora istinske materijalističkepreo6raz6e o6lika dijalektike! o čemu nam je Marx o6ećao dvadeset stranica koje nikadanije napisao$ 9a #utnja zasigurno nije slučajna$ 9re6alo je nedvoj6eno poći od zaključakado materijalistički pretpostavki dijalektike! i polazeći od nji! razmotriti! u pravomsmislu riječi! nove kategorije koje one izazivaju! #to nalazimo na djelu u Kapitalu i uBenjina$ ;o one tamo ne nose uvijek svoje ime! ili ga jo# ne nose$5 tome sam se oku#ao


10/24

traeći u samoj njiovoj 6lizini kakva je mogla 6iti razlika izmeu Marxa i -egela$ /erodveć je očito da Marx! ako je riječ i ideju dijalektike posudio od -egela! nije mogaoprivatiti tu dvostruko misti0iciranu dijalektiku ne samo u njezinu idealističkom statusu!kada proizvodi svoju vlastitu materiju nego i! oso6ito! u o6licima koji ostvaruju čudonjezinog samo@utjelovljenja: negacija i negacija negacije ili ?u0e6ung$ /er! ako

egelovska dijalektika od6acuje svako Porijeklo! #to se moe pročitati u početku Bogike!gdje je itak neposredno identičan ;ičemu! ona ga projicira u Nilj jednog 9elosa koji! zauzvrat! čini svoj vlastiti proces! svoje vlastito Porijeklo! svoj vlastiti Au6jekt$ 5 -egelanema Porijekla koje 6i se moglo utvrditi! no razlog je tome #to je čitav proces! koji jezavr#en u svom konačnom totalitetu! sam po se6i 6eskonačno! u svim momentima kojianticipiraju njegovu svru! svoje vlastito Porijeklo$ 5 -egela! istina! nema Au6jekta! noto je zato #to je nastanak Au6jekta 6iti kao proces dovr#ene negacije negacije! Au6jektsamoga procesa$ ?ko je dakle Marx od -egela preuzeo ideju dijalektike! on ju je ne samo=preokrenuo>! da 6i je oslo6odio od pretenzije ili idealistički utvara samoproizvodnje!nego je morao preinačiti njezine o6like da 6i oni prestali proizvoditi svoje posljedice$Benjin je neprestano ponavljao 118D1&O$ godine: ako socijalizam ne uspije preo6razitisitnu ro6nu proizvodnju (petite propriete marcande)! sve dok on 6ude postojao! sitnaro6na proizvodnja će reproducirati kapitalizam$ %sto 6i se tako moglo reći: sve dokmarksizam ne uspije izmijeniti o6like dijalektike koje je -egel misti0icirao! oni će dokpostoje! proizvoditi posljedice egelovske misti0ikacije$ Cakle! ta preo6raz6a nije 6ila umojoj glavi ni u 6udućnosti! nego potpuno očito u Marxovim i Benjinovim tekstovima i upraksi 6or6e proleterske klase$/a sam se zadovoljio time da ono #to je postojalo u praksipoku#am pojmovno 0ormulirati$

5pravo sam tako! da uzmemo stvar s te okoli#ne strane! tvrdio da Marx o prirodidru#tvene 0ormacije nije mislio isto kao -egel! i vjerovao sam da mogu pokazati razlikumeu njima ako kaem da -egel misli o dru#tvu kao o totalitetu! dok ga Marx gleda kaosloenu! strukturiranu cjelinu s dominantom$ ?ko mogu se6i dopustiti da 6udem malo

provokativan! čini mi se da se -egelu moe prepustiti kategorija totaliteta (to@talite) a zaMarxa zatijevati kategorija cjeline (tout )$ 4eklo 6i se da je to tek ver6alna nijansa! no jau to 6a# nisam sasvim uvjeren$ 7a Marxa sam pre0erirao kategoriju cjeline! a netotaliteta upravo zato #to u 6iti totaliteta uvijek vre6a dvostruko isku#enje: isku#enje daga se promatra kao aktualnu 6it! koja iscrpno o6uvaća sve njezine pojave i! #to izlazi naisto! isku#enje da u njemu (totalitetu D A$ K$) kao u nekom krugu ili kugli! čije nasmeta0ore upućuju na -egela! otkrije sredi#te koje je njegova 6it$

Gto se toga tiče! vjerovao sam da mogu pronaći značajnu razliku izmeu Marxa i -egela$7a -egela! dru#tvo kao povijest jesu krugovi krugova! kugle kugli$ 5 čitavu njegovusvaćanju vlada ideja o izraajnom totalitetu! u kojemu su svi elementi cjeloviti dijelovi!

a svaki za se6e izraava unutra#nje jedinstvo totaliteta koje je uvijek! u čitavoj svojojsloenosti! samo o6jektivacija@otuenje jednog jednostavnog načela$ % doista! kada sečita 4ectspilosopie! vidi se kako se u dijalektici o6jektivnog Cua! koji i proizvodi!razvija područje apstraktnog prava Moralitata i Aittlickeita! a svako od nji negacijomnegacije proizvodi ono drugo! da 6i na#la svoju istinu u Cravi$ %ma mnogo razlika! no 6udući da je njiov odnos uvijek =istina>! razlike se potvruju samo zato da 6i senegirale i prevladavale u drugim razlikama! a one to mogu zato #to u svakoj razlici već uonom po se6i (lJen@soi! ?n@Aic) 6dije jedan 6udući za se6e (pour@soi! 3ur@Aic)$ ? u


11/24

uvodu u 1ilozofiju povijesti vidljiv je isti proces! moglo 6i se reći isti postupak: svakimoment razvoja %deje postoji u Cravama koje ostvaruju jedno jednostavno načelo!lijepu individualnost za Lrčku! pravni du za 4im itd$ % preuzimajući od Montes"uieuaideju da u jednom povijesnom totalitetu sve konkretne determinante (6ile oneekonomske! političke! moralne ili čak vojne) izraavaju jedno jedino i isto načelo! -egel

razmatra povijest pod kategorijom izraajnog totaliteta$7a Marxa su razlike stvarne! i to ne samo razlike u područjima aktivnosti! prakse!predmeta: to su razlike djelovanja$ Posljednja instanca ovdje slui zato da raz6ije tiio6lik kruga ili kugle$ Marx ne napu#ta slučajno meta0oru kruga z6og meta0ore zgrade$Krug je zatvoren! a pojam totaliteta koji mu odgovara pretpostavlja da se sve pojavemogu iscrpno o6uvatiti! i sakupiti u jednostavno jedinstvo sredi#ta$ Marx nam!naprotiv! pokazuje zgradu! temelje! jedan ili dva sprata! #to nije precizirano$


12/24

pogledu proturječja! ako ukaem na to kako se! uzme li se oz6iljno priroda marksističkecjeline i njezina nejednakost! mora doći do ideje da se ta nejednakost nuno odraava uo6licima nadodreenosti ili pododreenosti proturječja$ ;aravno! nije riječ o tome dase nadodre&enost ili pododre&enost svate kao izrazi z6rajanja ili oduzimanja nekogkvantuma odreenosti #to se dodaje ili oduzima od pretodne postojeće proturječnosti!

koja 6i negdje vodila postojanju prava$ ;adodreenost ili pododreenost nisu izuzeci upogledu čiste proturječnosti$ a# kako Marx kae da se čovjek moe izdvojiti samo udru#tvu! upravo kako Marx kae da je postojanje jednostavni ekonomski kategorijaizuzetan rezultat istorije! isto tako čisto proturječje postoji samo kao odreeni proizvodnečistog proturječja$ 9a teza ne čini ni#ta drugo nego mijenja odnose u kojima se misli oproturječju$ ? ona se oso6ito distancira u pogledu onoga #to sam ja! recimo! z6ogpreciznosti! zvao jednostavnim proturječjem! proturječjem u logičkom smislu tog izraza!koji suprotstavlja dvije jednake 6itnosti i koje su jednostavno označene suprotnimznakom ili D$ ?! i ne@?$

Cakle! ako tu mogu prevladati ono #to sam podupirao u svojim prvim esejima! ali naistoj liniji! rekao 6i da onakvo proturječje kakvo se nalazi u Kapitalu! pokazujeiznenaujuću oso6inu da je nejednako! da uvodi u igru suprotnosti koje se ne postiuako se izmisli neki drugi znak koji je suprotan prvom! zato #to su oni uzeti u odnosunejednakosti koji neprestano stvara svoje egzistencijalne uvjete samom činjenicom togproturječja$ Lovorim naprimjer o proturječju koje odrava postojanje kapitalističkognačina proizvodnje i tendencijalno ga osuuje! proturječju kapitalističkog proizvodnogodnosa! proturječju koji klase dijeli na klase! gdje se suko6ljavaju dvije jednostavnonejednake klase: kapitalistička klasa i radnička$ /er radnička klasa nije negativkapitalističke klase! kapitalističke klase kojoj se pridaje minus! jer je li#ena svogakapitala i moći D a kapitalistička klasa nije radnička klasa sa znakom plus! znakom 6ogatstva i moći$


13/24

razumijevanje Marxa$ % sumnja se da svako tumačenje marksističke teorije! osimteorijski uloga! angaira političke i istorijske uloge$ 9e teze o posljednjoj instanci! ostrukturiranoj cjelini s dominantom! o nadodre&enosti ! o nejednakosti proturječja!imale su najprije prvi neposredni cilj! koji je nalagao njiovo izricanje: to je 6io cilj da seprizna i o6iljei mjesto i uloga teorije u marksističkom radničkom pokretu! ne samo

time #to se 6iljei glasovita Benjinova izreka! =6ez revolucionarne teorije nemarevolucionarnog pokreta>! nego ulazeći u pojedinosti da 6i se teorija oslobodila od ti zbrkanosti3 mistifikacije i manipulacija$ ?li s one strane tog prvog cilja! te su teze imalei drugi vaniji ciljeva! jer se tiču isku#enja koja vre6aju na radnički pokret$ %sku#enjeproročkog idealizma ili kritike dijalektike! #to salijeće po6unjene intelektualce odmladog Bukacsa! pa čak i 6iv#i i suvremeni mladoegelovaca i isku#enja koje samnazvao Qegelijanizmom siromaaQ! evolucionizmom koji je u radničkom pokretupoprimao o6lik ekonomizma$ 5 o6a slučaja! dijalektika 0unkcionira na stari načinpremarksističke 0ilozo0ije kao 0ilozo0sko jamstvo da će se revolucija i socijalizamostvariti$5 o6a slučaja materijalizam je ili vrlo za6a#uren (u prvoj ipotezi)! ili vrlo reduciran nameaničku i apstraktnu meaničku materijalnost proizvodni snaga (u drugom)$ 5 o6ase slučaja praksa te dijalektike suko6ljava s neumoljivom sankcijom činjenica: irevolucija se nije dogodila ni u Engleskoj % stoljeća ni u ;jemačkoj u početku ! nijese dogodila u najrazvijenijim zemljama! nego drugdje! u 4usiji! pa kasnije u Kini! Ku6iitd$ Kako misliti o tom premje)tanju glavnog proturječja imperijalizma na najsla6ijukariku! i u vezi s tim! kako misliti o stagnaciji klasne borbe u zemljama u kojima jeizgledalo da će ona po6ijediti! 6ez lenjinističke kategorije o nejednolikom razvoju! kojiupućuje na nejednakost proturječja! na njegovo nad @ i pod @odreenje$ %nzistiram naplanu pod @odreenja! jer su se neki lako prilagodili tome da se doda jedan laki dodatakodreenju! ali nisu podnijeli misao o pod@odreenju! odnosno o pragu odreenja kojinije preen! činjenici da se revolucije izjalovljuju! da revolucionarni pokreti stagniraju ilinestaju! činjenici da imperijalizam truli svejednako se razvijajući itd$ ?ko je marksizam

sposo6an registrirati te činjenice! ali i nije kadar razmotriti! ako ne moe u pravomsmislu svatiti očitu istinu da su poznate revolucije ili preuranjene ili su se izjalovile! uteoriji koja se li#ava normativni pojmova o preuranjenosti ili izjalovijavanja! odnosno onormativnosti @@jasno je da ne#to na strani njegove dijalektike nije u redu i da on jo#ostaje zaro6ljen u stanovitoj ideji koja nije de0initivno izravnala svoje račune s-egelom$

Eto za#to mislim da tre6a! da 6i se jasnije vidjelo u njegovoj različitosti! uzeti maloodstojanja spram neposredni izraza kojima je Marx iskazao svoj odnos premaegelovskoj dijalektici$ Ca se to učini tre6a ponajprije razmotriti kako se izraava

Marxov materijalizam! o kojemu ovisi pitanje dijalektike$ ? za to postoji jedan dostado6ar put kojim sam upravo poku#ao poći: put odreenja u posljednjoj instanci$

O spoznajnom procesu

Aada 6i tio mnogo 6re poći drugim! poprečnim putem! da otkrijem drugu grupu teza


14/24

koje sam razvio u svom eseju o =spoznaji>$ ;e skrivam da sam se u toj materiji mnogooslanjao na Apinozu$

Prije nekoliko trenutaka rekao sam da je Marx 6io 6lizu -egelu z6og njegove kritikeideje o teoriji spoznaje$ ;o ta je -egelova kritika prisutna već u Apinoze$ Gto u 6iti elireći Apinoza kada pi#e glasovitu rečenicu: =-a6emus enim ideam veram> Ca imamo jednu istinitu ideju ;e: čitava se rečenica odnosi na =enim>$ Coista! upravo zato #to isamo zato #to imamo jednu istinitu ideju! moemo prema njezinoj novini stvoriti drugetakve ideje$ % doista upravo zato #to! i samo zato #to imamo jednu istinitu ideju! moemoznati da je ona istinita! 6udući da je ona =index sui>$ $ -egel 6i u svom jeziku rekao=konkretno opće> D idovskog naroda o kojemu se eretički govori u 0eolo)ko- političkom traktatu$ 2rlo mi je ao #to sam se tako ulovio u ono #to neki očito iz teorijskog oportunizmasmatraju nekom erezom! ali rekao 6i da Marx! ne samo Marx iz *voda iz 18+I! koji ustvari po6ija -egela pomoću Apinoze! nego Marx iz Kapitala! a i Benjin! u svojimstavovima nisu prestali odravati du6oku vezu sa Apinozinim stavovima$ /er! premdaoni od6ijaju sve teorije koje 6i tjele razmatrati Porijeklo! Au6jekt i Pravo spoznaje! onitakoer govore o spoznaji$ ? činjenica da Benjin za marksizam zatijeva izraz =teorijaspoznaje>! nije jako nezgodna kada je vidljivo da je on de0inira $$$ dijalektikom$ Coista!

Marx i Benjin govore o spoznaji vrlo općenito! da 6i opisali opći tok njezina procesa$9re6a 6iti oprezan s odlomcima u kojima se Marx tako općenito izraava$Meu ostalim ima 6arem jedan od ti pasusa u kojima se izjasnio: odlomak o=proizvodnji>! i to istodo6no da dade opća svojstva proizvodnje i da odma kae kakoopća proizvodnja i a 0ortiori proizvodnja uopće ne postoje! jer postoje samo odreeninačini proizvodnje u konkretnim dru#tvenim 0ormacijama$ ;a taj je način rekao da sesve odigrava u konkretnoj strukturi pose6ni procesa! ali da je! da 6i se do nji stiglo!ipak potre6na pomoć tog minimuma nepostojeće općenitosti! 6ez koje 6i i samoraza6iranje i spoznaja postojećeg 6ile nemoguće$ Pa do6ro! da! vjerujem da je *vod iz18+I$ te vrste$ 2jerujem da on ne uvodi ni =teoriju spoznaje> ni njezinu sljed6enicu! tj$epistemologiju: vjerujem da on izraava samo onajminimum op#enitosti 6ez kojega 6i

raza6iranje i spoznaja konkretni procesa 6ili nemogući$ ?li poput općeg pojmaproizvodnje! opći je pojam spoznaje tamo samo zato da 6i i#čezao iz konkretne analizekonkretni procesa: u sloenoj istoriji procesa spoznaje$5 čitavoj sam se toj stvari iz najveće moguće 6lizine oslanjao na Marxov *vod iz 18+I$ ipremda sam iz njega izvukao neke nune izazovne teorijske posljedice! vjerujem da sammu ostao vjeran$ %zravno sam se inspirirao samim Marxovim pismom! u kojem u vi#enavrata upotre6ljava pojam =proizvodnja> spoznaja! da iznesem moju sredi#nju tezu:ideju spoznaje kao proizvodnje: %mao sam očito na umu odjek spinozističke


15/24

=proizvodnje> i koristio sam se dvostrukim smislom jedne riječi! koja istodo6no ukazujena rad! na praksu i izlaganje istine$ ?li z6og 6iti stvari! i da provociram čitaoca! strogosam se! rekao 6i meanički! pridravao marksističkog pojma proizvodnje koji doslovcesugerira proces i rad oruem na nekoj sirovini$ Hak sam se nadmetao s Marxovomopćenitosti! izlaući jedan opći pojam =prakse>! koji je reproducirao pojam procesa rada

iz Kapitala! i! vraćajući se na teorijsku praksu! koristio sam i nesumnjivo malo nategnuoMarxov tekst kako 6i stigao do razlikovanja triju i sredi#nje uloge druge: znanstveni apstrakcija$

D dok stvarni predmet! koji uzrokuje čitav taj proces!postojiizvan mi#ljenja$ ;asuprot -egelu! Marx je govorio da taj proces od apstraktnogka konkretnom nije 6io proizvod stvarnosti @ nego samo njezine spoznaje$ ? u čitavomtom izlaganju zadivilo me je upravo to da se počelo od apstraktnog$ Cakle! kako je Marxpisao: =Apoznaja je $$$ proizvod mi#ljenja! svaćanja $$$ ona je proizvod razrade (einProdukt der 2erar6eitung) pojmova počev#i od intuicije i predod6e>! i kako je s drugestrane pisao: =Hini mi se da je do6ra metoda početi sa stvarnim i konkretnim $$$ npr$ upolitičkoj ekonomiji od stanovni#tva $ $$ Meutim! ako se pogleda iz6lie! primjećuje seda je u tome jedna gre#ka$ Atanovni#tvo je apstrakcija>! iz toga sam zaključio da je Marxintuiciju i predod6u tretirao kao apstrakciju$ ? ja sam toj apstrakciji dao statuskonkretnog ili proivljenog! #to se nalazi u prvoj vrsti Apinozine spoznaje! odnosno!prema mojoj terminologiji! status ideolo#kog$ ;aravno! nisam rekao da


16/24

konkretnosti stvarnog predmeta$ 4azlikovanje izmeu stvarnog predmeta i spoznajnogprocesa u Marxovom je tekstu neprijeporno! kao #to je neosporna napomena o radurazrade i različitosti njezini momenata! kao #to je neosporno razlikovanje konkretnogmi#ljenja i stvarnog su6jekta! o kojemu on daje spoznaju$ %z toga nisam izvukao dokaz za0a6riciranje =teorije spoznaje>! nego za pokretanje nečega u slijepim očitostima za koje

stanovita marksistička 0ilozo0ija odveć često vjeruje kako je #tite od njezini protivnika$ ?ko je svaka spoznaja! kada se jednom stekne! doista spoznaja stvarnog predmeta kojiostaje =prije kao i kasnije> neovisan o duu! sugerirao sam da moda ne 6i 6ilo suvi#noupitati se o intervalu koji dijeli to =prije> od onog =kasnije>! koji je proces samespoznaje! i priznati da se taj proces! koji je de0iniran =radom razrade> sukcesivnio6lika! od svog početka do kraja upisivao upravo u preo6raz6u koja se ne tiče realnogpredmeta! a zatim kasniji pojmova$ ! dakle znači da prilikom stvarnog predmeta! i da 6i ga spoznalo!=mi#ljenje> radi na nekoj drugoj =materiji>! a ne na realnom predmetu: ono radi naprijelaznim o6licima koji ga označavaju u procesu preo6raz6e da 6i konačno stvorilenjegov pojam! konkretno mi)ljenje$ Njelinu ti o6lika! uključujući i posljednji! koje tajrad proizvodi! označio sam kao kategoriju predmeta spoznaje$ 5 kretanju koje mi#ljenjeprevodi od intuicije i spontane predod6e do pojma stvarnog predmeta! svaki o6likdo6ro pogaa realni predmet! ali se pritom ne 6rka s njim! kao #to se na kraju konkretnomi#ljenje ne 6rka s realnom konkretno#ću! kako je to elio -egel! kojega je Marx za tooptuivao$ 9o je očito značilo jo# jednom pronaći Apinozu! čije riječi potiču sjećanje:ideja o krugu nije krug! pojam psa ne laje! ukratko! ne tre6a 6rkati stvarnost injezin pojam$

;aravno! ako ta nuna distinkcija nije solidno dokumentirana! moe ona dovesti donominalizma! pa čak i idealizma$ gotovo kao Benjinovo razlikovanjeapsolutne i relativne istine! i sasvim 6liski ciljeva$ Benjin je pisao: =9a je distinkcijaizmeu apsolutne i relativne istine neodreena! reći ćete$ /a ću vam odgovoriti: ona je

upravo dosta =neodreena> da spriječi znanost da postane dogmom u najgorem smislute riječi! mrtva! kruta! oko#tala stvarF ali ona je dosta precizna da izmeu nas i 0ideizma!agnosticizma! 0ilozo0skog idealizma i so0istike -umeovi i Kantovi sljed6enika! zacrtaodlučujuću i neiz6risivu demarkacionu liniju>$ ! odnosno dosta točna u svojoj općenitosti! da rani ivu slo6oduznanosti protiv njezinog pokapanja u svoje rezultate$ ?ko se vodi računa o razlikama! toproizlazi i iz moje teze o razlici izmeu realnog predmeta i predmeta spoznaje$ ;jezini


17/24

ulozi u igri nisu 6ili za zanemarivanje$ 4iječ je 6ila o tome da se spriječi da se saznano#ću koju stvara Marx postupa =kao s dogmom u najgorem smislu te riječi>! riječ je 6ila o tome da se oivi čudesan rad kritike i razrade koji je o6avio Marx! 6ez kojega se ne 6i moglo! ovdje govorim njegovim jezikom koji ostaje klasičan! otkriti pod prividomstvari i njiovim antipodima! neprepoznatljivu 6it njiovi =intimni povezanosti>$

4iječ je 6ila o tome da se omogući spoznaja i da se osjeti kakav je nečuveni raskid Marxmorao o6aviti s tim primljenim prividima! odnosno s masivnim očitostima vladajuće 6uroaske ideologije$ ? 6udući da smo i sami 6ili u pitanju! riječ je 6ila o tome da nam seoivi i aktivira ta istina! koju smo imali! kako 6ismo prekinuli s drugim očitostima! #tosu katkad nanovo prekrivene samim Marxovim rječnikom! da su se vladajuća ideologijaili devijacije radničkog pokreta mogle udaljiti od svog smisla$ 4iječ je 6ila o tome da sepodsjeti na to da se! kako je rekao Benjin! ako je =ivi du marksizma konkretna analizaneke konkretne situacije>! spoznaja konkretnog ne nalazi u početku! ona je nakraju analize! a analiza je moguća samo na temelju Marxovi pojmova @ ne nekineposredni očiti ispoljavanja konkretnog! 6ez koji se ne moe! ali koja ne nose svojuspoznaju na licu$

;apokon! riječ je 6ila o tome! i to nije najmanji ulog u igri! da se s Marxom podsjeti nato kako spoznaja =stvarnosti> =mijenja> ne#to od stvarnosti! 6udući da joj ona upravododaje svoju spoznaju! ali da se to z6iva kao da se to dodavanje poni#tava u svomrezultatu$ Kako njezina spoznaja unaprijed pripada stvarnosti! 6udući da je ona samonjezina spoznaja! ona joj ne#to dodaje samo uz paradoksalni uvjet da joj ni#ta ne doda$ ? kada do spoznaje jednom doe! ona joj se s punim pravom vraća i i#čezava u njoj$ Processpoznaje na svakom koraku dodaje stvarnosti svoju vlastitu spoznaju ali je na svakomkoraku stvarnost izvlači! 6udući da je ona njezina$ 4azlikovanje predmeta spoznaje istvarnog predmeta tako predstavlja paradoks koji je ono postavilo samo zato da gaponi#ti$ ?li ono nije poni#teno: jer da 6i to 6ilo! ono se mora stalno postavljati$ 9o jenormalno! i upravo 6eskrajan krug svake spoznaje dodaje stvarnosti svoju spoznaju

samo zato da 6i joj je vratila! a taj je krug! krug! dakle iv samo ako se reproducira! zato#to samo stvaranje novi spoznaja odrava na ivotu stare spoznaje$ Atvari se dogaajugotovo kao u Marxa! koji kae: tre6a da =ivi rad> doda novu vrijednost materiji da 6i=mrtvi rad>! sadran u proizvodnim sredstvima 6io sačuvan i prenesen proizvodu Dcitiram! =z6og jednostavnog z6rajanja nove vrijednosti koja odrava staru$> ( Kapital ! %!1)$ Koji su ulozi ti teza

5zmimo marksističku znanost i pretpostavimo da su politički uvjeti takvi da se na njima vi#e ne radi! da im se ne dodaje nove spoznaje$ 9ada stare spoznaje! koje je stvarnostizvukla! tu i tamo stoje u o6liku golemi i mrtvi očitosti! kao #to strojevi 6ez radnikačak vi#e nisu strojevi nego stvari$ Mi vi#e nismo sigurni da moemo! kao #to kae Benjin!

=spriječiti znanost da postane dogma u najgorem smislu riječi! mrtva! kruta! oko#talastvar>$ ;a taj se način kae kako i sam marksizam riskira da ponovi istine koje su jo#samo imena stvari! kada svijet zatijeva nove spoznaje! i o imperijalizmu! i o Cravi! i oideologijama! i o socijalizmu! i o samom radničkom pokretu$ ;ačin da se podsjeti nazadivljujuće Benjinove riječi: Marx je samo postavio ugaono kamenje teorije kojusvakako moramo razviti u svim pravcima$ ;ačin da se kae: marksistička teorija moekasniti za povije#ću! i za samom so6om! ako ikada povjeruje da je stigla$


18/24

Marx i teorijski humanizam

Posljednja! vrlo kratki prečac! da provjerim jednu drugu izazovnu tezu: o Marxovom

teorijskom antiumanizmu$ /edino z6og uitka koncerta ideolo#ki 0an0ara! kojim samza to plaćen! rekao 6iF da je nisam na#ao! morao 6i je izmisliti$ 9o je oz6iljna teza! ako je oz6iljno čitamo! a prije svega ako oz6iljno vodimo računa o jednoj od dviju riječi kojeona sadri D #to uostalom nije tako dija6olično: riječi teorijski $ 4ekao sam! i ponovio! dapojam ili kategorija čovjeka u Marxa nije igralateorijsku ulogu$ ?li tre6a vjerovati dariječ teorijski nije ni#ta značila onima koji je nisu eljeli čuti$ Poku#ajmo je poslu#atii z6og toga! najprije! nekoliko riječi o 3euer6acu! čiji sam nekoliko tekstova preveo$

;itko neće osporiti da je 3euer6acova 0ilozo0ija u teorijskom pogledu otvorenoumanistička$ 3euer6ac kae: SAvaka nova 0ilozo0ija najavljuje se nekom novom riječi$3ilozo0ija moderni vremena! moja 0ilozo0ija! najavljuje se riječjuČovjekT$ Coista!

Hovjek! ljudsko 6iće sredi#nje je načelo čitave 3euer6acove 0olozo0ije$ % to ne zato #to se3euer6ac ne zanima za prirodu! 6udući da govori samo o suncu i planetarna! pa i o 6iljkama! vretencima i psima! pa čak i o slonovima! da 6i pokazao kako oni nemajureligije$ ?li! ako mogu tako reći! on se ponajprije uvje6ao na prirodi! time #to nam je jasno izloio kako svaka vrsta ima neki svoj svijet! koji je samo ispoljavanje njezine 6iti$9aj svijet je sačinjen od predmeta! a izmeu nji postoji jedan predmet par excellence ukojemu se ispunjava i zadovoljava 6it vrste: u svom 6itnom predmetu$ 9ako je 6itnipredmet svake planete sunce! koja je takoer 6itni predmet 6iljke itd$ ;akon #to smotako kondicionirani! moemo prijeći na čovjeka$


19/24

(Wunscer0ullung)$ ?psolutni Au6jekt! kakav je čovjek! susreće tako u ogu apsolut! aline zna da je upravo on to #to susreće$ Hitava ta 0ilozo0ija koja se ne ograničava na religijunego se protee i na umjetnost! ideologiju i 0ilozo0iju! a takoer! #to je suvi#e malopoznato! i na politiku! na dru#tvo! pa čak i na istoriju! počiva tako na istovjetnosti 6itisu6jekta i o6jekta$ ? ta se istovjetnost o6ja#njava svemogućno#ću čovjekove 6iti da se

projicira u ostvarenju se6e! to jest svoji o6jekata! a u otuenju koje odvaja o6jekt odsu6jekta! vraća vanjski o6jekt su6jektu! postvaruje ga! i preokreće odnos 6iti! 6udući dase Au6jekt skandalozno vidi kako dominira sam nad so6om u o6liku ! ili u otuenoj apstrakciji egelovske 0ilozo0ije! negona zemlji! ovdje i sada! u stvarnom dru#tvu! svoju istinsku ljudsku 6it! to jest ljudsko 6ratstvo! =komunizam>$

Hovjek! sredi#te svoga svijeta u 0ilozo0skom smislu riječi! izvorna 6it i cilj svog svijeta!eto #to se moe nazvati teorijskim umanizmom u pravom smislu$ Aloit ćete se samnom da je Marx! nakon #to je vrlo temeljito privatio 3euer6acovu pro6lematikučovjekove generičke 6iti i otuenja! prekinuo s njim i taj raskid sa 3euer6acovimteorijskim umaniznom radikalno označava istoriju Marxove misli$ ;o tio 6i ićidalje$ /er 3euer6ac je neo6ična 0ilozo0ska ličnost! koja ima oso6inu! neka mi se oprostina izrazu! da =razmatra>! 3euer6ac je deklarirani teorijski umanist$ ?li iza se6e onima dugu 6a#tinu 0ilozo0a koji se nisu manje 0ilozo0ski 6avili čovjekom zato #to se nisu javno deklarirali kao on! premda je to 6ilo u manje otvorenu o6liku$ % daleko je od menepomisao da ocrnim tu veliku umanističku tradiciju! koje je istorijska zasluga da se

6orila protiv 0eudalizma i crkve i njiove ideologije! da je čovjeku dala prava idostojanstvo$ ;o drim da je daleko od nas pomisao da osporimo kako 6i se taumanistička ideologija! koja je stvorila velika djela i velike mislioce! mogla odijeliti od 6uroazije u usponu! čije je tenje izraavala! time #to je prevodila i transponiralazatjeve ro6ne i kapitalističke privrede koja je 6ila sankcionirana jednim novim pravom!starim rimskim pravom koje je prepravljeno u graansko ro6no pravo$ Hovjek kaoslo6odan su6jekt! čovjek koji je slo6odan su6jekt svoji djela i mi#ljenja! ponajprije ječovjek koji je slobodan da posjeduje3 prodaje i kupuje @@ pravni subjekt.Prekidam ismatram da se! izuzev neki neumjesni izuzetaka! velika tradicija klasične 0ilozo0ijenastavila u kategorijama ti sistema i pravo čovjeka na spoznaju! od kojega je načinilasu6jekt svoji teorija spoznaje! od cogita do empirističkog i transcendentalnog su6jektaF

i pravo čovjeka na rad! od kojega je stvorila ekonomski! moralni i politički su6jekt$Crim da s pravom tvrdim! #to ovdje očito ne mogu dokazati! kako pod vrstamarazličiti su6jekata u kojima se ona ujedno dijeli i prikriva! kategorija čovjeka! ljudske 6iti ili ljudske vrste! igra glavnu teorijsku ulogu u premarksističkim klasičnim0ilozo0ijama$ ? kada govorim o teorijskoj ulozi koju igra jedna kategorija! smatram daona čini cjelinu s drugim kategorijama i da se ne moe isključiti iz cjeline a da se nenaru#i 0unkcioniranje cjeline$ 2jerujem dakle da mogu reći kako! osim izuzetaka! velikaklasična 0ilozo0ija predstavlja! u o6licima koji nisu otvoreno deklarirani! tradicije jednog


20/24


21/24

da prekine s teorijskom pretenzijom na 6ilo kakav umanizam te vrste$ ;asuprot svim 6uroaskim 0ilozo0ijama! proetim umanizmom! Marx izjavljuje: =Cru#tvo nijesastavljeno od pojedinaca> (4rundrisse)$ =Moja analitička metoda ne polazi od čovjekanego od datog ekonomskog razdo6lja$> ( 5ele)ke o 6agneru)! i nasuprot umanističkimi marksističkim socijalistima koji su izjavili u 4otskom programu da je rad izvor svi

vrijednosti i 6ogatstva! on tvrdi: =uruji imaju izvrsne razloge da radu pripi#u tustvaralačku svemogućnost>$ Moe li se zamisliti jasniji raskid ;jegove posljedice mogu se pročitati u Kapitalu$ Marx pokazuje da ono #to uposljednjoj instanci odreuje dru#tvenu 0ormaciju i #to dovodi do spoznaje o njoj! nijeutvara nekog ljudskog 6ića ili ljudske prirode! nije čovjek! pa čak nisu ni =ljudi> @nego odnos! proizvodni odnos! koji s azom čini in0rastrukturu$ % suprotno čitavomumanističkom idealizmu! Marx pokazuje da taj odnos nije odnos izmeu ljudi! odnosizmeu oso6a! ni intersu6jektivni! ni psiolo#ki! ni antropolo#ki odnos! nego dvostrukiodnos: odnos izme&u grupa ljudi koji se tiče odnosa izmeu ti grupa ljudi i stvari !sredstava za proizvodnju$ /edna od najveći teorijski misti0ikacija koje postoje upravo je mi#ljenje da se dru#tveni odnosi mogu svesti na odnose meu ljudima! ili čak meugrupama ljudi: jer pretpostavlja da su dru#tveni odnosi oni koji dovode u pitanje samoljude kada oni dovode u pitanje stvari! proizvodna sredstva! izvučena iz materijalneprirode$ Proizvodni je odnos! kae Marx! odnos podjele! on istodo6no dijeli ljude naklase time #to sredstva za proizvodnju pripisuje jednoj klasi$ Klase se raaju izantagonizma te podjele koja je istodo6no i dodjela$ ;aravno! ljudske su individue isudionici! dakle aktivne u tom odnosu! ali najprije utoliko ukoliko su njime zavaćeni$Co toga da su njime zavaćeni ne dolazi zato #to su oni u tome sudionici! kao u nekomslo6odnom govoru! nego upravo zato #to su njime zavaćeni oni su u njemu sudionici$ 2rlo je vano vidjeti za#to onda Marx ljude smatra jedino =nosiocima> nekog odnosa! ili=nosiocima> neke 0unkcije u proizvodnom procesu! koji je odreen proizvodnimodnosom$ 9o nikako nije zato #to on ljude u njiovom konkretnom ivotu svodi naproste nosioce 0unkcija: on i dakle smatra takvima zato #to i kapitalistički proizvodni

odnos svodi na tu prostu 0unkciju u in0rastrukturi! u proizvodnji! odnosno ueksploataciji$ 5 stvari! čovjek proizvodnje promatran kao proizvodni agent! zakapitalistički je proizvodni način samo to! odreen kao jednostavni =nosilac> odnosa!prosti =nosilac 0unkcije>! potpuno anoniman! zamjenljiv! 6udući da moe 6iti iz6ačenna ulicu ako je radnik! a o6ogatiti se ili 6ankrotirati ako je kapitalist$ 5 svakom slučaju!on podlijee zakonu proizvodnog odnosa koji je eksploatatorski odnos! dakleantagonistički klasni odnos$ ilinjiova ličnost ne podvrgnu teorijskoj =epoe>! ne svaća se ni#ta od stra#ne praktične=epoe> kojoj kapitalistički proizvodni odnos podvrgava pojedince tretirajući i kaonosioce ekonomski 0unkcija i ni#ta vi#e$ ?li kada se s pojedincima postupa kao s

o6ičnim nosiocima ekonomski 0unkcija! to ne prolazi 6ez posljedica za pojedince! jerprema njima ne postupa tako teoretičar Marx! nego kapitalistički proizvodni odnos 5kapitalističkoj eksploataciji! koja je temeljna kapitalistička klasna 6or6a! s pojedincimase postupa kao s nosiocima zamjenljivi 0unkcija! tako da i se odredi! označi! nanepopravljivi način! u njiovu tijelu i ivotu! odnosno da i se svede na to da 6udu samododaci strojevima! da se njiove ene i djeca 6ace u pakao tvornice! njiov radni danprodui do maksimuma! a daje im se upravo dovoljno za reprodukciju$ 9o znači stvoritigigantsku rezervnu armiju iz koje se moe uzimati druge anonimne nosioce z6og


22/24

pritiska na nosioce 0unkcija! koji imaju sreće da imaju posla$ ?li to istodo6no znači istvoriti uvjete za organiziranje radničke klasne 6or6e! jer upravo razvoj kapitalističkeklasne 6or6e! to jest kapitalističke eksploatacije! sam stvara te uvjete$

Koliko je puta Marx inzistirao na tome da je kapitalistička organizacija proizvodnje!

odnosno eksploatacije! ta koja je prisilom odgajala radničku klasu u klasnoj 6or6i! nesamo time #to je radničke mase koncentrirala na radnom mjestu! ne samo time #to i jemije#ala! nego takoer i oso6ito time #to im je nametala stra#nu radnu disciplinu idisciplinu zajedničkog ivota! koje će radnici podnositi da 6i je okrenuli u akciju protivsvoji gospodara$ ;o z6og toga je nuno da oni istodo6no 6udu i sudionici i da 6uduzavaćeni drugim odnosima$ /er kapitalistička se dru#tvena 0ormacija ne svodi jedinona kapitalistički proizvodni odnos! dakle na svoju in0rastrukturu$ Klasna eksploatacijane moe trajati! odnosno reproducirati svoje uvjete! 6ez pomoći nadgradnje! 6ez pravnopolitički i ideolo#ki odnosa! koji su u posljednjoj instanci odreeni proizvodnimodnosom$ odnosa! kao =nosioce> 0unkcija! gdje su ljudi sudionici samozato #to su njima zavaćeni$ 9ako pravni odnosi apstrairaju konkretnog čovjekada 6i snjim postupali kao s o6ičnim pravnim su6jektom! sposo6nim za posjedovanje! čak i uslučaju kada posjeduje jedino svoju golu radnu snagu$ 9ako politički odnosi apstrairajuivog čovjeka! da 6i s njim postupali kao s o6ičnim =nosiocem> političkog odnosa! kaosa slo6odnim graaninom! čak iako njegov glas utvruje njegovo ropstvo$ 9ako ideolo#kiodnosi apstrairaju ivog čovjeka i tretiraju ga kao o6ični su6jekt koji je podloan vladajućim idejama ili se protiv nji 6uni$ ?li svi ti odnosi! koji svaki pose6ice odkonkretnog čovjeka čine svoj oslonac! z6og toga kao i proizvodni odnos! ne odreuju i neo6iljeavaju manje ljude u njiovom tijelu i ivotu$ % kao #to je proizvodni odnos odnosklasne 6or6e! upravo klasna 6or6a u posljednjoj instanci odreuje odnose nadgradnje!njiove suprotnosti i nadodreenost kojom one o6iljeavaju dru#tveno polje$

% isto tako kao #to kapitalistička 6or6a u proizvodnji stvara uvjete za radničku klasnu 6or6u! vidimo kako pravni! politički i ideolo#ki odnosi samom svojom prisilompridonose njezinoj organizaciji i svijesti$ /er proleterska je klasna 6or6a 6a# u 6uroaskim odnosima! i samom 6uroaskom klasnom 6or6om odgojena za politiku$Avatko do6ro zna da 6uroazija nije mogla o6oriti stari poredak! njegov proizvodniodnos i dravu! a da nije u svojoj 6or6i angairala narodne mase! svi do6ro znamo da 6uroazija nije mogla po6ijediti krupne zemljoposjednike da nije regrutirala proletere usvoju političku 6or6u! slo6odna da i poslije i masakrira$ Avojim pravom i svojomideologijom! kao i svojom municijom i svojim zatvorima! 6uroaska klasa i je takoodgojila za političku i ideolo#ku klasnu 6or6u! uključujući i to #to i je prisiljavala da

svate kako proleterska klasna 6or6a nije imala ni#ta zajedničko s graanskom klasnom 6or6om! te da strese jaram njezine ideologije$ 5pravo tu posljednja instanca iproturječna igra koju koristi u =zgradi>! intervenira da izvjesti o dijalektici tiparadoksalni pojava koje Marx ne razmatra uz pomoć smije#nog pojma čovjeka! nego usvim drugim pojmovima: proizvodnom odnosu! klasnoj 6or6i! pravnim! političkim iideolo#kim odnosima$ 9eorijski! igra posljednje instance dopu#ta da se uoči razlika inejednakost o6lika klasne 6or6e! od ekonomske do političke i ideolo#ke 6or6e! dakleigre koja postoji izmeu ti 6or6i i proturječja koja postoje u toj 6or6i$


23/24

Cakle! Marxov teorijski antiumanizam u istorijskom materijalizmu upravo jeod6ijanje da se u pojmu čovjeka s teorijskom pretenzijom! odnosno kao prvo6itnomsu6jektu njegovi potre6a (omo oeconomicus)! njegovi mi#ljenja (omo rationalis)!njegovi postupa ka i 6or6i! (omo moralis! juridicus i politicus) utemelji obja)njenjedru)tveni formacija i njiove istorije$ /er kada se polazi od čovjeka ne moe se

izbje#i idealističko isku#enje o svemogućnosti slo6ode ili stvaralačkog rada! to jest ni#tase ne čini osim #to se! u potpunoj =slo6odi>! podnosi svemoć vladajuće 6uroaskeideologije čija je zadaća da pod iluzornim vidovima čovjekove slo6odne moći! maskira inametne neku drugu moć! drukčiju! stvarnu i moćnu! moć kapitalizma$ ?ko Marxupravo zato ne polazi od čovjeka i od6ija da teorijski zasnuje dru#tvo i istoriju! to činizato da 6i prekinuo tu misti0ikaciju koja izraava samo jedan ideolo#ki odnos snaga!zasnovan u kapitalističkom proizvodnom odnosu! on dakle polazi od strukturalnoguzroka koji stvara tu 6uroasku ideolo#ku posljedicu #to podrava iluziju da 6i se moralopolaziti od čovjeka: Marx polazi od date ekonomske 0ormacije! primjerice! u Kapitalu odkapitalističkog proizvodnog odnosa! i odnosa koje on u posljednjoj instanci odreuje unadgradnji$ % svaki put on pokazuje kako ti odnosi odreuju i o6iljeavaju ljude! i kakoi o6iljeavaju u njiovom konkretnom ivotu! i kako su kroz sistem klasne 6or6ekonkretni ljudi odreeni sistemom ti odnosa$ 5 *vodu iz 18+I$ Marx je govorio:konkretno je sinteza mnogostruki odreenja$ Moe se preuzeti njegove riječi i kazati:konkretni su ljudi odreeni sintezom mnogostruki odreenja odnosa u kojima su izavaćeni i sudionici$ Marx dakle ne polazi od čovjeka koji je prazna ideja! to jestpreopterećen 6uroaskom ideologijom! i to čini zato da stigne do konkretni ljudi: akoprolazi zao6ilaznim putem ti odnosa koji su =nosioci> konkretni ljudi! čini to zato dastigne do spoznaje zakona koji nalau i njiov konkretni ivot i 6or6u$

Primijetit ćemo da taj zao6ilazni put preko odnosa ni u jednom momentu nije udaljioMarxa od konkretni ljudi! 6udući da u svakom momentu spoznajnog procesa! odnosnonjegove analizeF Marx pokazuje kako svaki odnos! od kapitalističkog proizvodnog

odnosa! koji u posljednjoj instanci odreuje sve do pravno@politički i ideolo#kiodnosa! o6iljeava ljude u njiovu konkretnom ivotu! #to ga nalau o6lici i posljediceklasne 6or6e$ Avaka Marxova apstrakcija podudara se s =apstrakcijom> koju ljudimanameću ti odnosi i ta stra#no konkretna =apstrakcija>! upravo je ona #to od ljudi stvaraeksploatirane radnike i kapitaliste eksploatatore$ 9akoer će se primijetiti da zavr#niizraz tog misaonog procesa! =konkretnog mi#ljenja> do kojega dolazi! upravo ta sintezamnogostruki odreenja @ de0inira konkretnu stvarnost$ Marx se tako postavio na klasnepozicije i imao je u vidu masovne pojave klasne 6or6e$


24/24

9ema otuenja u Kapitalu tako 6i zauzimala mjesto nekog pojma ili pojmova koji jo#nisu 0ormirani! zato #to o6jektivni istorijski uvjeti jo# nisu proizveli svoj predmet $ ?ko je ta pretpostavka utemeljena! moglo 6i se svatiti da je Komuna! time #to je ispunilaMarxova očekivanja! tu temu učinila suvi#nom! kao #to ju je učinila suvi#nom čitavaBenjinova politička praksa$ Coista! poslije Komune! u Marxa! kao i u golemu

Benjinovom djelu! nema vi#e govora o otu&enju$ Cakle! tu je pro6lem koji ne angairasamo marksističku teoriju nego i o6like njezina stapanja s radničkim pokretom$9aj je pro6lem danas otvoren: valjat će ga ispitati$

1I'$ magazin !a "ensee! 6r$ 1prevod: Aonja Kneević

Documents

Luj Altiser - Je Li Jednostavno Biti Marksista u Filozofiji