NOVIH NASADA VOĆNJAKA - savjetodavna.hr · oraha 3487 tona, badema 1567 tona, mandarina 11.102 tona, limuna 449 tona, naranača 491 tona, smokava 4037 tona, jagoda 4900 tona i malina

PODIZANJE NOVIH NASADA VOĆNJAKA

1

HRVATSKI ZAVOD ZA

POLJOPRIVREDNU

SAVJETODAVNU SLUŽBU

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,

ŠUMARSTVA I VODNOGA

GOSPODARSTVA


(TEHNOLOŠKO-EKONOMSKE SMJERNICE)

mr. sc. Ivka Veić

Suradnici:

Ivo Batinović, dipl. inž. Jadranka Berić, dipl. inž. Lada Bičak, dipl. inž. Zdravko Bušić, dipl. inž. Robert Črep, dipl. inž. Gordana Dragun, dipl. inž. Anđelka Hodalić, dipl. inž. Ivo Juras, dipl. inž. Žarko Kovačić, dipl. inž. Štefanija Lovrenčić, dipl. inž. Ante Marić, dipl. inž. Franjo Meštrović, dipl. inž. Zdravko Miholić, dipl. inž. mr. sc. Marina Mikšić Blaženka Mozer, dipl. inž. Vera Novaković, dipl. inž. Ivica Prpić, dipl. inž. Dražan Rakušić, dipl. inž. mr. sc. Marija Ševar Ivica Šnajder, dipl. inž. Stanko Štambuk, dipl. inž. Anđelko Vrsaljko, dipl. inž.

Recenzija:

Dr. sc. Ante Biško Dr. sc. Ivo Krpina

Tehnički urednik: Vanda Čuljat, dipl. inž.

Lektor:

Ivan Martinčić, prof.

Tisak:

Birotisak d.o.o., Zagreb

Nakladnik:

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Kačićeva 9/III, Zagreb Telefon: 385 (0)1 4882 700 Fax: 385 (0)1 4882 701 e-mail: [email protected] http://www.hzpss.hr

Naklada: 500 primjeraka

Zagreb, prosinac 2006.


2

Drugo izdanje

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 634.1/.7:658.5>(035) 338.439.4:634.1/.7>(035)

VEIĆ, Ivka

Podizanje novih nasada voćnjaka : (tehnološko-ekonomske smjernice) / Ivka Veić ; suradnici Ivo Batinović ... et. al>. - 2. nepromijenjeno izd. - Zagreb : Hrvatski zavod za poljoprivrednu

savjetodavnu službu, 2006. Bibliografija ISBN 978-953-6763-12-2

I. Voćarstvo -- Priručnik II. Voćarstvo -- Ekonomsko gledište


3

SADRŽAJ

Predgovor .................................................................................................................... 5

Recenzija ..................................................................................................................... 6

1. UVOD ................................................................................................................... 7

2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................... 7

3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA ........................................................... 8

4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA .......................................................................... 9

5. ODRŽAVANJE I NJEGA .......................................................................................... 9

Održavanje tla .............................................................................................. 9

Gnojidba ...................................................................................................... 9

Navodnjavanje ............................................................................................ 10

Zaštita od vremenskih nepogoda ................................................................... 10

Oprašivanje voćaka ..................................................................................... 11

6. MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU ........................................................................... 12

Strojevi za pripremne radove ........................................................................ 12

Strojevi za obradu tla .................................................................................. 12

Strojevi za sjetvu i održavanje zatravljenih voćnjaka ....................................... 12

Strojevi za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja ................................................ 12

Alati za rezidbu ........................................................................................... 12

Strojevi za berbu ........................................................................................ 12

Voćarski traktor .......................................................................................... 12

Planiranje poljoprivredne mehanizacije .......................................................... 13

7. EKONOMIKA PODIZANJA VOĆNJAKA .................................................................. 13

8. MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA KONTINENTALNO PODRUČJE ............................... 15

Jabuka ....................................................................................................... 17

Kruška ....................................................................................................... 20

Breskva i nektarina ..................................................................................... 23

Šljiva ......................................................................................................... 26

Marelica ..................................................................................................... 29

Trešnja ...................................................................................................... 32

Višnja ........................................................................................................ 35

Orah .......................................................................................................... 38

Lijeska ....................................................................................................... 41


4

Europski kesten .......................................................................................... 44

Jagoda ....................................................................................................... 46

Malina ....................................................................................................... 49

Kupina ....................................................................................................... 52

9. MODELI ZA VOĆNE VRSTE ZA MEDITERANSKO PODRUČJE ................................. 59

Jabuka ....................................................................................................... 61

Breskva i nektarina ..................................................................................... 65

Šljiva ......................................................................................................... 69

Marelica ..................................................................................................... 75

Trešnja ...................................................................................................... 78

Višnja maraska ........................................................................................... 81

Badem ....................................................................................................... 84

Smokva ..................................................................................................... 86

Mandarina .................................................................................................. 88

Kivi ........................................................................................................... 91

10. ZAKONSKA REGULATIVA .................................................................................... 94

11. LITERATURA ....................................................................................................... 94


5

PREDGOVOR

Brošura "Podizanje novih nasada voćnjaka"

predstavlja tehničko-tehnološke i ekonomske

smjernice budućim investitorima za podizanje

voćnjaka.

Napisali su je poljoprivredni savjetnici

specijalisti voćarstva Hrvatskog zavoda za

poljoprivrednu savjetodavnu službu na

temelju vlastitog stručnog iskustva i

korištenjem suvremene domaće i strane

literature.

Nastojali smo prezentirati najvažnije vrste

voća kontinentalnog i mediteranskog

područja. Jednostavnim stručnim izričajem

obrađeni su sortiment, agrotehnika, zaštita

od štetočinja i ekonomska isplativost

podizanje nasada.

Za razliku od stručnih knjiga iz voćarstva koje

detaljno obrađuju svaku od pojedinih

spomenutih tema naša je zadaća ovom

brošurom usmjeriti budućeg investitora na

kvalitetan izbor dugogodišnjeg nasada.

Pisati kratko i jasno poput recepta zahtijeva

od stručnjaka znanje i iskustvo. Njihovu

vještinu potvrdio je recezent dr. sc. Ivo

Krpina, koji je uložio puno truda da se na

kvalitetan način prezentira spomenuta

materija. Na njegovu nesebičnom trudu u ime

autora brošure izražavamo najveću

zahvalnost.

S druge strane, autori brošure dali su svoj

obol "Operativnom programu podizanja

trajnih nasada u Republici Hrvatskoj" na

našem putu ulaska u EU.

Ravnatelj

dr. sc. Ivan Katalinić

Zagreb, prosinac 2004.


6

RECENZIJA

Knjiga, stručne brošure, priručnika, vodiča i

savjetnika – uratka respektabilnog broja

naših znanstvenika i stručnjaka, djelatnika

HZPSS.

Prije iznošenja ocjene napisanog u knjizi


(Tehnološko – ekonomske smjernice), želim

zahvaliti ravnatelju HZPSS, dr. sc. Ivanu

Kataliniću, autorici mr. sc. Ivki Veić i

suradnicima, na ukazanoj časti i povjerenju

za stručnu prosudbu njihova prvog

zajedničkog djela iz područja voćarstva,

istovremeno i opsežna i jezgrovita.

Na dvadesetak stranica navedeni stručnjaci,

specijalisti za pojedina područja kao što su

priprema terena i podizanje nasada, kakvoća

sadnog materijala, održavanje i njega

voćnjaka, mehanizacija u voćarstvu,

ekonomika voćarske proizvodnje, te

stručnjaci za pojedine voćne vrste – od

jabuke do maline, s modelima za

kontinentalno i mediteransko proizvodno

područje, vrlo su stručno, znalački i s

osjećajem za mjeru prikazali ono najvažnije,

što će sasvim sigurno izazvati pozornost

stručne javnosti te interes proizvođača – onih

kojima je to životno opredjeljenje, i onih koji

će se potaknuti ovim vodičem odlučiti za

voćarstvo, to lijepo, unosno ali i zahtjevno

zanimanje.

Ova knjiga izlazi u pravo vrijeme

preoblikovanja hrvatske poljoprivrede,

mijenjanja ekstenzivne u radno kapitalno

intezivnu proizvodnju, kao što je voćarska.

Uz to, skori ulazak u Europsku uniju, naša

posjedovna struktura s premalim gos-

podarstvima, ekološkim uvjetima s mo-

gućnošću uzgoja suptropskog, mediteranskog

i kontinentalnog voća, izrijekom upućuje na

tu proizvodnu granu.

Ambiciozan Operativni program podizanja

višegodišnjih nasada u RH s 20.500 ha

voćnjaka (od čega samo maslinika 5.500 ha)

zahtijeva puno volje, umješnosti, truda,

novca, pa i upravo ovakve literature.

Koristim priliku izraziti vjeru u uspjeh ove

knjige, kao i Operativnog programa podizanja

višegodišnjih nasada u RH, ali apeliram na

maksimalno zalaganje HZPSS-a, poljo-

privrednih fakulteta, državnih poljoprivrednih

zavoda i vlasti, napose vlasti, jer ona može

okupiti i zadužiti sve stručne potencijale, od

akademika, sveučilišnih profesora, doktora

znanosti (bez obzira gdje bili zaposleni), do

savjetnika iz HZPSS-a, na oživotvorenju

zacrtanog voćarskog programa.

dr. sc. Ivo Krpina

U Zagrebu, 22. siječnja 2005.


7

1. UVOD

Uspješan, dobro informiran i bogat

poljoprivrednik cilj je rada svih zaposlenika

Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu

savjetodavnu službu. Zadaća svakog

savjetodavca je pružanje kvalitetnih

informacija i obrazovanje poljoprivrednika.

Donošenje Operativnog programa podizanja

višegodišnjih nasada Vlade Republike

Hrvatske bio je dodatni motiv za izradu

tehnološko-ekonomskih smjernica za

podizanje novih nasada voćnjaka

namijenjenih poljoprivrednicima. U ovom

priručniku obrađeno je ukratko sve što bi

poljoprivrednik poduzetnik trebao znati pri

donošenju odluke o sadnji voćnjaka.

Priručnik je podijeljen u nekoliko cjelina. U

prvom dijelu opisani su svi radovi, postupci,

mehanizacija i oprema pri podizanju

voćnjaka. U drugom dijelu priručnika opisani

su za svaku voćnu vrstu: ekološki uvjeti;

podloge i sortiment, uzgojni oblici - sustavi

uzgoja; zaštita od štetočinja i troškovi

podizanja nasada. Drugi dio priručnika

podijeljen je na dva dijela na voćne vrste

kontinentalnoga područja i voćne vrste

mediteranskoga područja. Na kraju priručnika

popisani su važeći zakoni i pravilnici

namijenjeni proizvođačima voća. Priručnik je

kombinacija tehnologije i ekonomije jer

ukratko obrađuje modernu tehnologiju

podizanja voćnjaka, ali daje i ekonomske

pokazatelje i troškove podizanja voćnjaka.

Brošuru su napisali i pripremili djelatnici

Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu

savjetodavnu službu kao svoj doprinos

uspješnijem i bržem podizanju voćnjaka u

Hrvatskoj.

2. VOĆARSKA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Republika Hrvatska svojim ekološkim

uvjetima omogućuje proizvodnju kvalitetnoga

kontinentalnoga, mediteranskoga pa čak i

suptropskog voća.

Danas Hrvatska ima prema statističkim

podacima oko 70.000 ha voćnjaka, što je oko

2,2 % od poljoprivrednih površina. Od

ukupnih površina voćnjaka, 95 % voćnjaka u

vlasništvu je obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava. Prema statističkim podacima

u Hrvatskoj je tijekom 2003. godine

proizvedeno: jabuka 58.054 tona, krušaka

7600 tona, višanja 6947 tona, bresaka 6631

tona, šljiva 42.826 tona, trešanja 5030 tona,

oraha 3487 tona, badema 1567 tona,

mandarina 11.102 tona, limuna 449 tona,

naranača 491 tona, smokava 4037 tona,

jagoda 4900 tona i malina 950 tona.

Objektivno prema podacima dr.sc. Ive Krpine

Hrvatska ima samo 10-15 tisuća hektara

plantažnih voćnjaka.

Tablica površine plantažnih voćnjaka u Hrvatskoj

Voćna vrsta Površina ha

Jabuka 2902

Kruška 390

Breskva 663

Višnja 695

Šljiva 4283

Trešnja 503

Orasi 1674

Lijeska 450

Badem 783

Mandarinka 1000

Smokve 404

Jagode 237

Kupina 50

Malina 77

Ukupno 14.111

Izvor: dr. sc Ivo Krpina

Usporedbom podataka o proizvodnji voća u

Hrvatskoj od 1997. do 2003. godine vidljivo

je smanjenje te dohodovne proizvodnje.


8

Proizvodnja odabranih vrsta voća (tone)

Voće 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Jabuka 57.541 72.361 66.752 81.339 32.461 59.143 58.054

Kruška 9.796 11.556 10.027 10.081 6.734 7.594 7.600

Breskva 6.836 8.813 10.211 9.330 9.046 10.120 6.631

Šljiva 47.117 83.143 38.030 39.857 39.631 20.543 42.826

Višnja 6.032 8.265 8.453 7.566 8.169 6.542 6.947

Trešnja 4.715 6.241 6.370 5.870 4.496 5.873 5.030

Mandarina 15.740 21.714 18.210 19.361 18.995 16.057 11.102

Smokva 5.543 6.127 6.042 4.890 4.658 4.658 4.037

Orah 3.154 4.700 4.772 4.908 3.255 2.783 3.487

Badem 2.033 2.138 3.315 2.808 2.574 2.616 1.567

Jagoda 2.838 3.574 4.842 3.960 4.039 4.843 4.900

Izvor: DZS RH i Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja (2003.)

Proizvodnja voća podmiruje tek dio potreba

Republike Hrvatske, a samodostatnost

kontinentalnog voća bila je oko 80 % u

razdoblju od 1997. do 2001. U ukupnoj

vrijednosti uvoza poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda, voće i prerađevine

sudjeluju s oko 10 % (Nacionalni program za

poljoprivredu i seoska područja, 2003) .

Važno je naglasiti da je proizvodnja voća

radno intenzivna djelatnost koja

proizvođačima osigurava razmjerno visoke

prihode po jedinici površine.

Uspjeh u voćarskoj proizvodnji možemo

postići ako poštujemo struku i tehnologiju

uzgoja te ako proizvod uspijemo prodati i

naplatiti u skladu s pravnim propisima RH.

3. PRIPREMA TERENA I PODIZANJE NASADA

Da bi se utvrdila fizikalna, kemijska i

pedološka svojstva tla, prva aktivnost u

pripremi terena jest analiza tla. Ako se

kemijskom analizom utvrdi da je tlo kiselo,

obavlja se kalcifikacija. Kalcifikaciju kiselih

tala potrebno je obaviti najmanje 3 mjeseca

prije sadnje. Pri kalcifikaciji tla ne smije se

ukupna količina vapna dodati odjednom (ako

se dodaju veće količine) zbog nagle promjene

reakcije postoji opasnost da se blokiraju neki

mikroelementi i poremeti rad mikroorga-

nizama. Kalcifikacija se ne smije izvoditi ako

se istovremeno u tlo ne unosi i organska tvar.

Godišnje se smije dodati najviše do 3 t/ha

kalcij-karbonata ili 1,5 - 2 t/ha gašenog

vapna ili 1 t živog vapna. Količina naravno

ovisi o pH vrijednosti, tipu tla, dubini

unošenja, vrsti i meljavi materijala koji se

koristi za kalcifikaciju. Temeljem dosadašnje

prakse, istraživanja i preporuke proizvođača

kod jače kiselihn tala preporuča se dozu

povečati za 2-3 puta.

Na temelju rezultata analize i preporuke za

popravak opskrbljenosti tla hranivima,

provodi se meliorativna gnojidba. U toj

gnojidbi daju se organska (stajski gnoj,

humus, kompost) i mineralna gnojiva (2/3 od

ukupne preporučene količine) s više fosfora i

kalija (NPK).

Duboko rahljenje tla provodi se dubokim

oranjem, podrivanjem ili rigolanjem (60-90

cm) s unošenjem gnojiva. Duboko rahljenje

tla obavlja se za izrazito suhog vremena

(ljeto ili jesen) prije sadnje. Prije dubokog

rahljenja tla teren je potrebno poravnati.

Konačnu pripremu zemljišta treba obaviti

neposredno prije sadnje te dati preostalu 1/3

gnojiva.

Nakon pripreme terena obavlja se

iskolčavanje (‘markiranje’) redova i sadnih

mjesta.

Sadnja se obavlja ručno ili strojno. Može se

izvoditi u jesen ili u proljeće. Bitno je da u


9

vrijeme sadnje temperatura nije ispod nule.

Prednost dajemo jesenskoj sadnji. Razmak

sadnje biti će obrađen za svaku voćnu vrstu

posebno.

Preporučuje se da se ograda postavi u godini

sadnje radi sprječavanja šteta od divljači.

Ograda se najčešće izrađuje od drvenih,

betonskih ili metalnih stupova i žičane mreže.

Suvremeni uzgoj jabuka, krušaka, malina,

kupina zahtjeva naslon tj. uzgojnu konstruk-

ciju (armaturu), a preporučuje se da se

postavi u godini sadnje. Armatura se izrađuje

od drvenih, betonskih ili metalnih stupova,

sidara, zatezača, pocinčane žice i bambusovih

štapova.

4. KAKVOĆA SADNOG MATERIJALA

Pri nabavi sadnog materijala mora se paziti

na njegovu kakvoću. Pri kupnji sadnog

materijala u rasadniku sadnice je potrebno

pregledati, pri čemu treba paziti da je

nadzemni dio biljke dobro razvijen te da je

normalne boje kore (bez oštećenih dijelova

kore), normalno razvijenih pupova. Korijenov

sustav treba imati nekoliko osnovnih debljih

korijena obraslih sitnim korjenčićima koji su

važni za primitak sadnice. Boja korijena na

prerezu treba biti svijetlo žuta, a ne smeđa,

što je znak smrzavanja ili sušenja korijena.

Korijenov sustav vrlo je osjetljiv na

smrzavanje i na isušivanje, na što je

potrebno paziti pri transportu sadnica.

Nabavljene sadnice za planirani voćnjak

potrebno je do sadnje utrapiti te ih obvezatno

zaštititi od miševa, voluharica i zečeva.

5. ODRŽAVANJE I NJEGA

Održavanje tla

U nasadima gustog sklopa nakon sadnje

međuredni prostor obrađuje se jednu do tri

godine, a zatim se zatravi sjetvom travno-

djetelinskih smjesa. Na nagnutim terenima

gdje postoji mogućnost veće erozije, tlo se

zatravljuje prve godine. Međuredovi se

malčiraju nekoliko puta godišnje, a trava

ostaje na tlu kao zelena gnojidba. Trake u

redu u prve dvije do tri godine okopavaju se,

a nakon toga tlo ispod voćaka tretira se

herbicidima. Preporučuje se da se tlo uz

voćke prvih godina freza radi unošenja

gnojiva i popravljanja vodno-zračnog režima.

U nasadima širokog sklopa (orah, kesten) tlo

se zatravljuje travno-djetelinskim smjesama

odmah nakon sadnje, a mogu se uzgajati i

neke međukulture. Ostavlja se zaštitni pojas

širine 2,5 -3,0 m koji se obrađuje tri do četiri

godine nakon sadnje, a kasnije se

primjenjuju herbicidi. Međuredni prostor

zatravljuje se i održava malčiranjem 4-6 puta

tijekom vegetacije.

Gnojidba

Za optimalnu i redovitu rodnost voćaka

potrebno je opskrbiti voćke hranivima

tijekom cijele godine.

Kalcizaciju kiselih tala treba provoditi u jesen

dodavanjem vapna u tlo.

Količina i vrijeme unošenja hraniva ovisi o

analizi tla, lista i ploda te o planiranju

proizvodnje. Makrohraniva (dušik, fosfor,

kalij, sumpor, kalcij i magnezij) i

mikrohraniva (željezo, bakar, mangan, cink

bor, molibden i kobalt) prijeko su potrebna u

ishrani za postizanje visokih prinosa te čine

osnovnu gnojidbu.

Prihranu voćkama dobro je davati preko

sustava za navodnjavanje jer su gnojiva u

topivoj formi bolje dostupna biljkama.

Folijarna gnojiva samo su korekcija osnovne

gnojidbe.


10

Proizvođač bi trebao svake 3-4 godine

napraviti kemijsku analizu tla, a folijarnu

analizu svake godine i prema preporuci

gnojiti. Na tržištu Republike Hrvatske postoji

velik broj mineralnih gnojiva koja se koriste u

višegodišnjim nasadima, a razlikuju se po

cijeni od regije do regije. Za organsko gnojivo

(stajski gnoj) ne postoji tržište u Hrvatskoj,

nego se stajski gnoj pribavlja među

poljoprivrednicima na privatnoj osnovi.

Navodnjavanje

Za intenzivne voćarske kulture, kao što su

jabuka, kruška, jagoda, kupina, breskva,

nektarina, stolna šljiva i dr., navodnjavanje

je obvezatna mjera u proizvodnji. Za manje

intenzivne kulture, kao što su orah, kesten,

lijeska nije prijeko potrebno navodnjavanje,

ali njime se prinos znatno povećava, osobito

u krajevima gdje su godišnje oborine manje

od 900 mm. Naravno, važan je i raspored tih

oborina tijekom vegetacije.

Danas se najčešće rabe dva sustava

navodnjavanja - sustav kap po kap i kišenje.

Primjenom kapanja troši se manje vode i ono

može poslužiti za primjenu tekućih gnojiva.

Kišenje može poslužiti i za zaštitu od mraza.

Sustav kap po kap pogodan je i zbog toga što

za njega ne treba veća akumulacija vode. Za

sustav kišenja troši se više vode u kratkom

razdoblju.

Navodnjavanje voćnjaka

Troškovi postavljanja dijela sustava za

navodnjavanje kapanjem (glavne i dovodne

cijevi, ventili, kapaljke, filteri i sl.) u

voćnjacima kreću se od oko 16.000,00 do

20.000,00 kn. Navedeni troškovi ovise o

gustoći sklopa, broju stabala po hektaru. Ti

troškovi povećavaju se za troškove: kopanja

bunara, akumulacija, opreme za pumpanje

vode i još neke troškove.

Zaštita od vremenskih nepogoda

Mraz i tuča vremenske su nepogode koje

najčešće oštećuju voćke. Od tuče nasade je

najbolje štititi postavljanjem zaštitnih mreža.

Mreže se mogu postaviti jedino u nasadima

gustog sklopa pri uzgoju na slabo bujnim

podlogama. Troškovi postavljanja protu-

gradnih mreža za jedan hektar nasada jesu

oko 75.000,00 do 80.000,00 kn.

Od mraza voćke najčešće stradaju u početku

kretanja vegetacije. Da bi se izbjegla

oštećenja u tom razdoblju, treba se

pridržavati preporuka za izbor povoljnih

položaja za uzgoj pojedinih voćnih vrsta, koji

su navedeni u poglavlju "ekološki uvjeti" za

svaku pojedinu vrstu. Ako se ipak mraz

pojavi u početku vegetacije, može se provesti

dimljenje, koje ima učinka do - 1,5 ºC.

Najučinkovitija zaštita od mraza u početku

vegetacije može se provesti sustavom za

kišenje (antifrost sustav) koji ujedno služi i

za navodnjavanje.

Iznimno voćke mogu stradati i od ekstremno

niskih zimskih temperatura, što se najčešće

događa na lošijim netipičnim voćarskim

položajima u kotlinama i ravnicama na nižim

nadmorskim visinama.

Mreže za zaštitu od vremenskih nepogoda

Oštećenja u fazi vegetacije mogu nastati i

zbog visokih temperatura, kada se na

plodovima javljaju ožegotine. Protiv nastanka


11

ožegotina dobar učinak imaju zaštitne mreže,

a i sustav kišenja, kad se voćke za ekstremno

visokih temperatura jednostavno kišenjem

rashlade.

Od svih vremenskih nepogoda najbolji način

zaštite jest osiguranje nasada kod

osiguravajućih društava.

Oprašivanje - oplodnja

Pri intenziviranju voćarske proizvodnje i

proizvodnji iste voćne vrste na većim

površinama u monokulturi ne smije se

osloniti samo na oprašivače iz prirode, nego

se moraju poduzeti mjere za bolji uspjeh

oprašivanja. Postavljanjem košnica za pčele

medarice, bumbare, kućica i staništa za

solitarne pčele može se postići značajan

uspjeh pri oprašivanju. Poznato je da od

uspjeha oprašivanja ovisi krupnoća ali i

količina prinosa voća.

Oprašivanje je proces prenošenja peluda na

tučak istog ili susjednog cvijeta na istom ili

drugom stablu, iste ili neke druge sorte.

Prema porijeklu peluda pri oprašivanju voćne

vrste i njihove sorte dijelimo u dvije grupe:

samooplodne ili autofertilne i stranooplodne

ili autosterilne. Samooplodne sorte voćaka

oprašuju se vlastitim peludom (iz istog

cvijeta, s istog stabla ili s drugog stabla iste

sorte). Stranooplodne sorte voćaka oprašuju

se uz pomoć peluda neke druge sorte.

Najveći broj samooplodnih sorti imaju

breskva, marelica, jagoda, malina i crni ribiz,

nešto manje šljiva i višnja, a gotovo sve sorte

jabuke i kruške jesu stranooplodne, kao i

većina sorti trešnje.

Pelud s cvijeta na cvijet voćke prenose kukci

(entomofilno) ili vjetar (anemofilno). Sve

voćne vrste oprašuju se s pomoću kukaca,

osim oraha i lijeske, koji se oprašuju vjetrom.

Poznato je da su za uspješno oprašivanje

potrebne pčele, ali tome mogu doprinijeti i

drugi kukci: bumbari, solitarne pčele, ose,

leptiri, kornjaši itd.

Pčela medarica (Apis mellifera) živi u košnici.

U proljeće izlijeće kada su temperature zraka

više od 12 oC, aktivna je na 15 oC, a

najaktivnija na 20 oC. Letačice donose nektar

- hranu za maticu i podmladak. Stvaraju

rezerve hrane te pri nižim temperaturama ne

moraju izlaziti iz košnice. Tijekom dana pčela

posjeti 2000-3000 cvjetova. Bira voćnu vrstu,

primjerice ne voli krušku, te ju je za

oprašivanje kruške potrebno podvrgnuti

dresuri. Uspjeh oprašivanja ovisi i o broju

postavljenih košnica po 1 ha; ovisno o voćnoj

vrsti i intezitetu cvatnje. Najčešće je po

hektaru potrebno 3-6 košnica.

Bumbari (Bombus spp.) također su dobri

oprašivači. Imaju krupno tijelo prekriveno

dlakama. U proljeće se javljaju pri

temperaturi od +5 oC, što je od osobite

važnosti za oprašivanje ranih vrsta voćaka.

Tijekom dana posjete 4500-5600 cvjetova. U

vrijeme cvatnje bumbara je premalo i dok

bumbari ojačaju svoja legla, tj. povećaju

brojnost zajednice, cvatnja je često već

završena. Preporučuje se postavljanje

košnica za bumbare u blizini voćnjaka.

Solitarne pčele Osmia rufa i O. cornuta

idealne su za oprašivanje voćaka. Gnijezda

zasnivaju u šupljinama barske trstike

(Phragmites communis) ili u izbušenim

drvenim oblicama. Ženke zasnivaju svoja

gnijezda u tunelima koje pregrađuju i

zatvaraju blatom. Optimalna duljina tunela

jest 16-18 cm, a promjer otvora 8 mm.

Solitarne pčele aktivne su tijekom cvatnje

voćaka. Ne izabiru voćnu vrstu, važno je da

je voćka blizu te su od osobite važnosti za

oprašivanje kruške, trešnje, jagode i dr. Prag

aktivnosti tih pčela je 5 ºC, na 10 ºC aktivne

su, a pri temperaturi od 12 do 15 ºC vrlo su

aktivne. Poznato je da pri tim temperatura

pčela medarica ne leti. Opseg je njihova leta

200-250 m. Tijekom dana posjete do 5600

cvjetova. Za oprašivanje 1 ha komercijalnog

nasada jabuke potrebno je 800 kokona

solitarnih pčela (500 ženki i 300 mužjaka).

Kućice treba postaviti u voćnjak na razmak

od 100 m.


12

Mužjak solitarne pčele čeka ženku

Osim navedenog, u novije vrijeme svjedoci

smo i primjene hormonskih pripravaka za

partenokarpni razvitak plodova(plodovi rastu

i bez sjemenki).

6. MEHANIZACIJA U VOĆARSTVU

Suvremena voćarska proizvodnja zahtjeva

visoku mehaniziranost. Pri izboru

mehanizacije treba voditi računa o njezinoj

kvaliteti, učinkovitosti i isplativosti.

Strojevi za pripremne radove pri

podizanju voćnjaka

Prilikom krčenja starih, biološki dotrajalih

nasada podignutih na generativnim

podlogama potrebno je koristiti bagere. U

pripremnim radovima za podizanje novog

voćnjaka potrebno je upotrijebiti traktore

jačih snaga (120 i više KS) za čišćenje terena

od prethodne vegetacije i dubinsko rahljenje

tla. Za te operacije potrebni su odgovarajući

priključci: plugovi rigoleri, podrivači, daske za

ravnanje terena. Ostale operacije u

pripremnim radovima mogu se izvesti manjim

traktorima, a od priključaka potrebni su

razbacivači mineralnog i organskog gnojiva i

često razbacivači materijala za kalcifikaciju.

Strojevi za obradu tla u voćnjacima

Osnovna obrada tla, jesensko i proljetno

oranje obavlja se trobrazdnim ili više-

brazdnim voćarskim plugovima. Međuredna

ljetna obrada (kultivacija) obavlja se

kultivatorima, koji moraju biti takvih

dimenzija da se obrada može obaviti u

najviše dva prohoda. Za uništavanje korova

unutar reda rabe se roto-freze s hidrauličnim

pomakom.

Strojevi za sjetvu i održavanje

zatravljenih voćnjaka

Zatravljivanje u voćnjaku izvodi se sijačicama

trava, a budući da se sjetva trava izvodi

samo jedan put, preporučujemo

unajmljivanje sijačice za tu namjenu. Za

košnju trava preporučujemo malčer koji

ujedno usitnjava i grančice nakon rezidbe.

Mogu se rabiti i roto-kosilice s bočnim

hidrauličnim pomakom (s ticalom) za košnju

Strojevi za aplikaciju sredstava za

zaštitu bilja

Atomizer (raspršivać) je osnovno sredstvo za

aplikaciju sredstava za zaštitu bilja, a ujedno

može služiti i za primjenu folijarnih gnojiva.

Za manje nasade preporučujemo nošene

atomizere, a za veće voćnjake vučene

atomizere. Osim atomizera mogu privremeno

poslužiti u manjim voćnjacima i drugi tipovi

prskalica. Za primjenu herbicida u redu rabe

se posebno prilagođeni traktorski atomizeri.

Alati za rezidbu

Rezidba voćnjaka obavlja se osim ručnim

škarama i škarama s pogonom na zrak,

škarama s pogonom na električnu energiju

(baterije). Komprimirani zrak potreban za rad

pneumatskih škara dobije se iz kompresora

pri radnom tlaku od 9 do 11 bara. Škare su

spojene s kompresorom plastičnom

savitljivom cijevi. Kompresor može biti

pogonjen preko priključnog vratila traktora ili

posebnog benzinskog ili diezelskog motora.

Snaga motora za pokretanje kompresora

može biti 10-20 KS. Škare se mogu pokretati

i električnom energijom, iz prenosive

baterije, koja bi trebala imati dovoljan

kapacitet za cjelodnevni rad.

Strojevi za berbu

Za voćne vrste koje se koriste za industrijsku

preradu (višnja, trešnja, šljiva) berba se vrši

mehanizirano tresačima. Tresači dobivaju

pogon preko priključnog traktorskog vratila

koje proizvodi vibracije koje se prenose na

stablo s skojeg se plodovi otresaju na platna

(cerade). S platna se plodovi prebacuju na

elevator, gdje se strujom zraka pomoću

ventilatora odstranjuju sitne grančice i lišće.

Za ručnu berbu (breskve, marelice, jabuke,

kruške i dr.) koriste se platforme, koje mogu

biti vučene i samohodne. Te platforme se

ujedno koriste za rezidbu voćaka.


13

Voćarski traktor

Potrebna snaga traktora ovisi o poslovima

koje treba obavljati, o uvjetima u voćnjaku

(npr. nagib terena, veličina nasada, vrijeme

uporabe, radni sati/god.). Treba izabrati

snagu traktora koja će biti najbolje

iskorištena. Osnovni zahtjevi koje bi trebao

zadovoljavati voćarski traktor jesu vožnja,

pogon, podizanje i nošenje priključnih

strojeva, odnosno mehaniziranje što većeg

broja radnji u proizvodnji.

Osnovni zahtjevi za voćarski traktor:

Snaga - više od 65 KS;

Pogon na sva četiri kotača iste veličine;

Mjenjač (što više brzina, prilagođen radu

raznovrsnih strojeva)

Priključno vratilo (540;1000 okr./min);

Kabina (ergonomski oblikovana,

klimatizirana, dobra vidljivost, filtracija

zraka kabine);

Reversor (koji omogućuje promjenu

smjera kretanja pokretom jedne ručice);

Pumpa hidraulična, minimalnog

kapaciteta 45 litara, tri para hidrauličnih

priključaka;

Gume:

Radijalne,

Pritisak u gumama (minimalano

preporučen).

Voćarski traktor

Planiranje poljoprivredne

mehanizacije za nasad od 3 do 5 ha:

Traktor snage preko 65 KS,

Plug,

Kultivator,

Deponator min. gnojiva s podrivačem,

Atomizer(raspršivač) nošeni, 1000 l,

Škare za rezidbu pneumatske, električne,

Traktorska prikolica,

Roto freza s bočnim pomakom,

Malčer s roto-udračima,

Tresač (prema potrebi).

Mehanizacija koju OPG može unajmiti za

usluge:

Podrivač,

Plug jednobrazdni, dvobrazdni, dubina

50-60 cm s prednjom vučom, traktor

snage 160-200 KS s prednjom vučom,

Stroj za bušenje jama,

Stroj za zabijanje stupova (armatura,

ograda),

Ostala mehanizacija prema potrebi.

Nova oprema i strojevi veliko su opterećenje

za svakog voćara, stoga je udruživanje u

strojne prstenove, ili unajmljivanje

mehanizacije za uslugu, jedan od načina da

se smanje troškovi proizvodnje, a

istovremeno iskoriste sve prednosti

suvremene mehanizacije. Potrebno je izabrati

kvalitetne strojeve za rad u voćnjaku,

maksimalno ih koristiti i redovitim

održavanjem produžili njihov radni vijek.

7. EKONOMIKA PODIZANJA DUGOGODIŠNJIH NASADA

Ulaganje u podizanje dugogodišnjeg

nasada

Podizanje dugogodišnjeg nasada - voćnjaka,

redovito zahtijeva višegodišnje ulaganje

novca u proizvodnju koja će pune proizvodne

učinke ostvarivati tek kroz nekoliko godina.

Novac potreban za ulaganje može biti vlastiti

ili posuđeni. Jedini smisao ulaganja u bilo

koju poljoprivrednu proizvodnju jest

očekivani dohodak koji će se ostvarivati u

trenutku postizanja punog kapaciteta

proizvodnje. U voćarstvu se za pojam "puni

kapacitet proizvodnje" rabi izraz "puna


14

rodnost". Ostvarujući dohodak kroz razdoblje

pune rodnosti, investitor očekuje povrat

uloženih sredstava te ostvarivanje dohotka ili

dobiti. Naravno, ulaganje u podizanje

dugogodišnjeg nasada nije jedino ulaganje na

obiteljskom gospodarstvu koje se bavi ili se

planira baviti voćarstvom. Na primjer tu su

još i ulaganja u opremu, mehanizaciju,

sustav za navodnjavanje, sustav za obranu

od tuče i mraza, gospodarski objekti (za

strojeve, pesticide, ambalažu, alate) itd.

Visina ukupnog ulaganja u podizanje nasada

ovisi o nizu čimbenika. Neki od tih čimbenika

jesu: izbor tehnologije, izbor sorte, izbor

podloge, zemljište, lokacija nasada, položaj i

nagib terena, svojstva tržišta itd.

Svako ulaganje pa tako i ulaganje u

dugogodišnje nasade popraćeno je brojnim

rizicima. U voćarstvu su to npr.: rizici tržišta,

rizici vremenskih prilika ili neprilika i sl. Neke

od mogućih rizika gospodarstvo može

amortizirati ili pak svesti na najmanju

moguću mjeru. Ipak, ulaganjem u podizanje

dugogodišnjeg nasada potencijalni ili već

iskusni proizvođač ulazi u područje

poduzetništva u kojem oduvijek vrijedi

pravilo: "no risk no profit" odnosno "bez

rizika nema profita".

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja

se odluče baviti suvremenom voćarskom

proizvodnjom trebaju biti adekvatno

opremljena, imati dovoljno znanja i

sposobnosti za upravljanje proizvodnjom te

imati dostupnost kvalitetnim stručnim

informacijama.

Svaki važniji stručno-tehnološki propust pri

podizanju višegodišnjeg nasada ne može se

naknadno promijeniti niti nadoknaditi pa

greška traje dok nasad postoji.

Troškovnici podizanja dugogodišnjih

nasada

U ovom priručniku daje se pregled troškova u

razdoblju investicijskog ulaganja za svaku

pojedinu voćnu vrstu. Na kraju razdoblja

ulaganja iskazani su sveukupni troškovi

podizanja nasada pojedine voćne vrste. U

troškovnicima podizanja voćnjaka vide se

vrijednosno iskazane pojedine stavke

ulaganja po godinama, za 1 ha novog

nasada. Iz tablica je razvidno da troškove

možemo podijeliti na materijalne i

nematerijalne. U tom smislu materijalni su

troškovi npr.: sadnice, mineralno i organsko

gnojivo, kolci, stupovi, žica, pletivo i sl.

Nematerijalni troškovi jesu troškovi rada i

usluga, npr.: sadnja, prskanje, okopavanje,

obrada tla i sl. Ti troškovi vrednovani su kao

oportunitetni troškovi. Pri stvarnom podizanju

nasada neke od navedenih troškova može se

izbjeći, ali iznimno se mogu pojaviti i neki

dodatni troškovi. Ipak, može se očekivati da

neće nastati veća odstupanja od vrijednosno

iskazanih visina ukupnog ulaganja.

Kalkulacije pokrića varijabilnih

troškova

Pokriće varijabilnih troškova (PVT) jedan je

od ekonomskih pokazatelja dohodovnosti

svake pojedine proizvodnje zastupljene na

OPG-u. Na gospodarstvu koje se bavi

voćarstvom pokriće varijabilnih troškova

računa se za svaku pojedinu voćnu vrstu. U

voćarskoj proizvodnji pokriće varijabilnih

troškova iskazuje se mjernom jedinicom

Kn/ha. Formula za izračun vrlo je

jednostavna:

PVT = Ukupan prihod (na 1 ha) -

- Ukupni varijabilni troškovi (na 1 ha)

U ovom priručniku sadržane su standardne

kalkulacije pokrića varijabilnih troškova za

sve voćne vrste koje su u sustavu poticaja,

osim za smokve, badem i rogač, na bazi 1 ha

proizvodne površine u kontinentalnom i

mediteranskom području Republike Hrvatske.

U kalkulacijama su skraćeno prikazani

tehnološki normativi i očekivani rezultati,

izraženi količinski i vrijednosno. Na primjer,

možemo vidjeti očekivane prinose, cijene,

učinke rezidbe i berbe, troškove gnojiva,

zaštitnih sredstava i sl. Na taj način svaku

pojedinu voćnu vrstu možemo uspoređivati

kroz sve stavke kalkulacije. U kalkulacijama

pokrića varijabilnih troškova pokušali smo

izraziti dohodovnost proizvodnje po hektaru

za svaku voćnu vrstu. Tako je u

kalkulacijama iskazana stavka "dohodak".

Potrebno je napomenuti da su kod izračuna

dohotka u obzir uzeti fiksni troškovi vlastite

mehanizacije, ali nisu uzeti u obzir troškovi

amortizacije nasada te ostali fiksni troškovi

koji se neminovno pojavljuju na razini cijelog

gospodarstva. Ovi fiksni troškovi variraju od


15

slučaja do slučaja, stoga ih je radi velikih

odstupanja teško uvrstiti u kalkulaciju.

Treba napomenuti da je kalkulacija pokrića

varijabilnih troškova jedan od kvalitetnijih

kriterija pri donošenju odluke o ulaganju u

pojedinu proizvodnju.

Pojednostavljeno, svako ulaganje u novu

proizvodnju te ekonomski učinci ulaganja

"priča su za sebe". Stoga se preporučuje svim

potencijalnim voćarima da, uz vlastito znanje

i iskustvo, koriste usluge, savjete i pomoć

institucija i savjetodavnih stručnjaka, jer

jedino na taj način, kao potencijalni

investitori, mogu dobiti kvalitetnu informaciju

o tehničko-tehnološkim pretpostavkama i

zakonitostima te ekonomskim učincima

svakog pojedinog ulaganja.


16

8. MODELI ZA KONTINENTALNO PODRUČJE

JABUKA

KRUŠKA

BRESKVA I NEKTARINA

ŠLJIVA

MARELICA

TREŠNJA

VIŠNJA

ORAH

LIJESKA

JAGODA

MALINA

KUPINA


17


18

JEZGRIČAVO VOĆE

J A B U K A

Ekološki uvjeti

Klima

U našoj zemlji uzgoju jabuka odgovaraju

uvjeti umjereno kontinentalne klime, stoga se

može uzgajati do 800 m nadmorske visine.

Godišnje potrebe jabuka za vodom

zadovoljava 700-1100 l oborina na m2.

Jabuka podnosi niske zimske temperature i

do -35 C. Osjetljiva je na kasne proljetne

mrazove u fazi cvatnje i zametanja plodova,

oštećenja nastaju već na –2,2 C do –1 C.

Tlo

Za uspješan uzgoj najbolja su propusna,

prozračna, duboka ilovasta tla, lakšeg

mehaničkog sastava bez suviška vode, sa 1-5

% humusa i s pH 5,5-6,5.

Položaj

U kontinentalnom dijelu pogodne su južna,

jugoistočna i istočna strana, a nepovoljne su

sjeverna i sjeverozapadna ekspozicija.

Najbolji su tereni gdje okolni reljef ima veći

nagib, a voćnjak što manji nagib, najviše 15

% jer takvi brežuljkasti položaji imaju

ujednačenu temperaturu zraka. Također su

pogodne ravnice priobalnog područja većih

rijeka zbog povoljnog utjecaja vodene

površine na temperaturne oscilacije.

Sorte i podloge

Danas se u podizanju nasada rabi

vegetativna slabo bujna podloga M9, jer

ispunjava sve zahtjeve intenzivne

proizvodnje. Izbor podloge M9 upućuje na

sustav sadnje u gustom sklopu. Za teža tla

preporučuje se podloga MM106 te vretenasti

grm kao uzgojni oblik.

Budući da je jabuka stranooplodna potrebno

je u nasadu imati i sorte oprašivače. Odabir

sorte treba temeljiti na tržišnim i proizvodnim

kriterijima. Prema vremenu dozrijevanja

sorte dijelimo na: ljetne, jesenske i zimske.

Ljetne sorte: Vista Bella, Mantet, Jerseymac,

Summerred; jesenske i zimske: Elstar,

Gloster, Golden Delicious, GD klon B, Gala,

Galaxy, Jonagold, Fuji, Braeburn, Idared,

Granny Smith, itd. Preporučujemo zimske i

jesenske sorte jabuka, crvene boje kožice

ploda, slatkokisele, sočne, blago aromatične,

koje se mogu dugo čuvati u hladnjači.

Sustav uzgoja

Suvremeni voćnjaci gustog sklopa sade se na

razmak redova 3,0 do 3,2 m, a u redu na

razmak 1,0 do 1,2 m. Razmak sadnje

određen je podlogom, visinom cijepljenog

mjesta, tipom tla, bujnošću sorte i nagibom

terena. Preporučujemo jednoredni sustav

uzgoja. Uzgoj jabuka na slabo bujnim

podlogama zahtijeva naslon, tj. uzgojnu

konstrukciju. Postavlja se u godini sadnje kao

i ograda.

Vitko vreteno

Vitko vreteno pokazalo se najboljim uzgojnim

oblikom za slabo bujne podloge i gustu

sadnju. Njegova svojstva jesu deblo visine

60–70 cm, skelet je voćke provodnica i

spiralno raspoređene osnovne grane. Ukupna

je visina stabla oko 2,5 m. Takav uzgoj

formira se kroz prve tri godine svijanjem i

otklanjanjem grana od provodnice,

prorjeđivanjem i pinciranjem jednogodišnjih

mladica. Voćka daje rod već u drugoj godini

nasada. Osim vitkog vretena prikladni su i

vretenasti grm te super vitko vreteno

Zaštita od štetočinja

Najvažnije bolesti jabuka jesu krastavost

plodova (Venturia inaequalis), pepelnica

(Podosphaera leucotriha) i bakterijska palež

(Erwinia amylovora). Suzbijanje tih bolesti

provodi se svake godine. Rokovi za suzbijanje

određuju se praćenjem klimatskih i fenoloških

prilika u voćnjaku. Poslove praćenja pojave

tih bolesti i signalizaciju rokova i mjera

suzbijanja provodi Odjel za zaštitu bilja

HZPSS-a. Preporuke za zaštitu jabuka

djelatnici objavljuju na lokalnim radio-

stanicama i na internet stranici Zavoda

www.hzpss.hr.


19

Najznačajniji štetnici jabuka jesu jabučni

savijač (Cydia pomonella), savijači

(Tortricidae), lisni mineri (Leucoptera

malifoliella i dr.), lisne uši (Aphidae), crveni

voćni pauk (Panonycus ulmi) i druge grinje.

Suzbijanje se provodi na osnovi praćenja

pojave štetnika, klimatskih i fenoloških prilika

u voćnjaku. Poslove praćenja pojave tih

štetnika i signalizaciju rokova i mjera


HZPSS-a i objavljuje ih u medijima.

Štete u voćnjaku mogu činiti ptice,

voluharice, poljski miševi i divljač. Smanjenje

tih šteta provodi se plašenjem ptica,

suzbijanjem poljskih miševa I voluharica

zatrovanim mamcima i protiv divljači

ograđivanjem voćnjaka.

Štetni korovi u voćnjaku konkurencija su za

prostor, hranjva i vodu. Suzbijanje korova

provodi se mehaničkim ili kemijskim

(herbicidima) mjerama zaštite.

JABUKA

Regija: kontinentalna Površina: 1 ha

Broj stabala/ha: 2.700 Razmak sadnje: 3,5 x 1 m

Trajnost nasada: 20 godina Podloga: M9

Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm

GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA kn/ha

Poravnavanje terena 1.250,00 Međuredna obrada 1.400,00

Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje prskalicom 1.440,00

Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Vezivo 200,00

Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 3.560,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 600,00

Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 1.450,00

Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje u redu 4.050,00

Troškovi analize tla 700,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 UKUPNO 14.350,00

UKUPNO 23.902,00 TREĆA GODINA kn/ha

PRVA GODINA (priprema, sadnja i armatura) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 2.400,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Održavanje tla u redu 1.650,00

Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 7.850,00

Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Vezivo 300,00

Dovoz i razvoženje sadnica 250,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 4.725,00

Međuredna obrada 1.080,00 UKUPNO 18.325,00

Mineralno gnojivo 575,00 SVEUKUPNO 171.244,00

Kolci 10.800,00

Sadnice 48.600,00

Vezivo 520,00

Sredstva za zaštitu bilja 1.980,00

Iskolčavanje terena 755,00

Priprema sadnica za sadnju 600,00

Istovar sadnica 100,00

Sadnja 5.500,00

Okopavanje u redu 4.050,00

Prskanje 1.950,00

Dovoz stupova i žice za armaturu 500,00

Stupovi za armaturu 14.000,00

Pocinčana žica 5.250,00

Sidra 600,00

Zatezači 600,00

Postavljanje armature 3.402,00

Žičano pletivo za ogradu 4.800,00 Poticaj za podizanje 1 ha nasada jabuke iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.

Stupovi za ogradu 4.760,00

Postavljanje ograde 2.835,00

UKUPNO 114.667,00


20

Jabuka



Trajnost nasada: 20 god. Starost nasada: puna rodnost

Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: M 9

Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT)

Niži Srednji Viši EUR/ha, srednji

Prinos, kg/ha 35.000,00 40.000,00 45.000,00

Klasa 1 2,70 kn 28.000,00 32.000,00 36.000,00

Klasa 2 1,25 kn 7.000,00 8.000,00 9.000,00

Prosječna cijena, kn/kg 2,41 2,41 2,41 0,32

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33

UKUPNI PRIHOD, kn/ha 86.850,00 98.900,00 110.950,00 13.186,67

Nadosađivanje, 20 kom. 20 kn/kom. 400,00 400,00 400,00 53,33

Mineralna gnojiva, kn/ha 804,00 1.006,50 1.342,00 134,20

Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 9.487,00 9.487,00 9.487,00 1.264,93

Sanduci kapaciteta

15 kg, 3,8 kn/kom. 8.866,67 10.133,33 11.400,00 1.351,11

Vezivo, 40 kg, 25 kn/kg 1.000,00 1.000,00 1.000,00 133,33

Berba, 70 kg/h, 25 kn/h 12.500,00 14.285,71 16.071,43 1.904,76

Rezidba, 350 h, 35 kn/h 12.250,00 12.250,00 12.250,00 1.633,33

Ostali troškovi, kn/ha 1.000,00 2.000,00 3.000,00 266,67

UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha 46.307,67 50.562,55 54.950,43 6.741,67

PVT, kn/ha 40.542,33 48.337,45 55.999,57 6.444,99

Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 4.719,86 4.856,71 4.993,56 647,56

Dohodak, kn/ha* 35.822,47 43.480,74 51.006,01 5.797,43

Dohodak uz različite cijene:

Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 2,20 1,00 29.512,19 25.480,74 30.756,01 3.397,43

Cijena srednja, kn/kg 2,70 1,25 35.822,47 43.480,74 51.006,01 5.797,43

Cijena viša, kn/kg 3,20 1,50 51.572,47 61.480,74 71.256,01 8.197,43

*U kalkulaciju dohotka nije uključen trošak amortizacije nasada i dio fiksnih troškova OPG-a (fiksni troškovi mehanizacije su

uključeni u kalkulaciju)


21

K R U Š K A

Ekološki uvjeti

Klima

S obzirom da je u većini naše zemlje klima

umjereno kontinentalna, uzgoj kruške nije

ograničen, osim u planinskim područjima

iznad 800 metara nad morem. Kruška

podnosi temperature i do - 20 C, a neke

sorte i do -30 C. Međutim, kao i druge

voćke, kruška je osjetljiva na kasne zimske

mrazove početkom vegetacije, a s obzirom da

dosta rano cvate, preporučujemo sadnju na

visinama od 180 do 800 m. Brežuljkasti

tereni imaju bolju osvjetljenost i toplinu, što

kruški odgovara. Treba težiti postavljanju

redova sjever - jug.

Kruška ima posebne zahtjeve i prema

relativnoj vlažnosti zraka; optimalna vlažnost

zraka ljeti je 60-70 %. Kod relativne vlažnosti

zraka ispod 30 % treba orošavati.

Tlo

Teška i nepropusna tla te laka i pjeskovita tla

nepovoljna su za uzgoj kruške. Kruška na

sjemenjaku osjetljiva je na visoku razinu

podzemne vode te joj odgovaraju ocjedita tla

na blagim padinama.

Najpovoljnija su ona tla koja imaju: duboki

aktivni sloj (100-120 cm), odnos gline i

pijeska 60:40, pH 5,6-6,5, sadržaj humusa

3 % i sadržaj vapna do 2,5 % ako je podloga

dunja ili do 5 % ako je podloga sjemenjak

kruške.

Položaj

Važan je izbor ekspozicije i inklinacija terena.

Najbolje su južne i jugoistočne strane s

nagibom do 15 %. Treba izbjegavati niske i

zatvorene položaje. Vjetar je važan čimbenik

u proizvodnji krušaka. U cvatnji velike štete

nanose hladni i topli vjetrovi. Blagi vjetrovi

poželjni su jer smanjuju opasnost od mraza.

Sorte i podloge

Podloga EMA – daje stablo osrednje bujnosti,

rano dolazi u rod, osrednje je otporna na

niske temperature, osrednje je osjetljiva na

bakterijsku palež, trulež korijena te fero-

klorozu (podnosi najviše 2 % aktivnog

vapna). Podloga BA 24 – bujnija je od

podloge EMA. Bolje podnosi suha i teška tla.

Kvaliteta ploda i dolaženje u rod isti su kao i

na podlozi EMA, kompatibilna je s

Viljamovkom. Sorte koje nisu kompatibilne

treba saditi na međupodlozi Gelertova,

Pastorčica i Hardenpontova. Preporučujemo

sljedeće sorte krušaka: Etruska, rana

Morettinijeva, Klapova, Santa Marija,

Viljamovka, Abbe Fetel, Passe Crassane. Kod

nas je poželjno uzgajati sve kvalitetne sorte

svih doba zriobe, vodeći računa o mogućnosti

i količini vremenskog plasmana.

Sustav uzgoja

Za nove plantažne nasade treba izabrati vitko

vreteno zbog slijedećih razloga : rano dolazi

u rod, velika početna rodnost, visoka i

redovita rodnost, dobra kvaliteta plodova,

jednostavno održavanje uz minimalan

utrošak ljudskog rada. Razmaci sadnje se

kreću od 3,2 do 3,5 m red od reda, a 1,0 do

1,5m u redu.

Vitko vreteno


Najvažnije bolesti kruške jesu krastavost

plodova kruške (Venturia pirina) i bakterijska

palež (Erwinia amylovora). Od štetnika

najvažnija je kruškina buha (Psylla pyrisuga i

Psylla piri). Ostale bolesti i štetnici isti su kao

i kod jabuke te se primjenjuju gotovo iste

mjere zaštite.


22

KRUŠKA (jesensko-zimska)


Broj stabala/ha: 2.350 Razmak sadnje: 3,5 x 1,2 m

Trajnost nasada: 20 godina Podloga: dunja MA

Uzgojni oblik: vretenasti grm






Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Sadnice za nadosađivanje 1.250,00







PRVA GODINA (priprema, sadnja i armatura) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00


Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 4.550,00

Poravnavanje terena 700,00 Vezivo 300,00


Međuredna obrada 1.080,00 Održavanje tla u redu 1.650,00

Mineralno gnojivo 480,00 UKUPNO 13.325,00

Sadnice 70.500,00 SVEUKUPNO 175.919,00

Vezivo 520,00





Sadnja 4.700,00


Prskanje 1.950,00


Stupovi 14.000,00


Sidra 500,00

Zatezači 500,00


Žičano pletivo za ogradu 4.800,00



UKUPNO 124.372,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada kruške iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.


23

Kruška



Trajnost nasada: 20 god. Starost nasada: puna rodnost

Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: dunja MA



Prinos, kg/ha 10.000,00 20.000,00 30.000,00

Klasa 1 4,00 kn 8.000,00 16.000,00 24.000,00

Klasa 2 2,50 kn 2.000,00 4.000,00 6.000,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33

UKUPNI PRIHOD, kn/ha

39.500,00 76.500,00 113.500,00 10.200,00



Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 6.366,00 6.366,00 6.366,00 848,80

Sanduci

kapaciteta 8 kg, 3 kn/kom. 3.750,00 7.500,00 11.250,00 1.000,00

Vezivo, 40 kg, 25 kn/kg 1.000,00 1.000,00 1.000,00 133,33

Berba, 50 kg/h, 25 kn/h 5.000,00 10.000,00 15.000,00 1.333,33

Rezidba, 250 h, 35 kn/h 8.750,00 8.750,00 8.750,00 1.166,67



PVT, kn/ha 12.363,00 39.708,00 67.053,00 5.294,40


Dohodak, kn/ha* 8.646,68 35.717,98 62.789,28 4.762,40


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 3,50 2,00 3.646,68 25.717,98 47.789,28 3.429,06


Cijena viša, kn/kg 4,50 3,00 13.646,68 45.717,98 77.789,28 6.095,73




24

KOŠTIČAVO VOĆE

BRESKVA I NEKTARINA

Ekološki uvjeti

Breskva je danas rasprostranjena u svim

krajevima svijeta umjerene klime, premda

njezina povijest započinje u Kini. Republika

Hrvatska nalazi se u području pogodnom za

uzgoj bresaka i nektarina, no unatoč tomu

naša proizvodnja ne zadovoljava ni približno

naše potrebe za breskvama i nektarinama.

Sorte i podloge

Kao podloga pretežito se rabi generativna

podloga vinogradarska breskva. Vinogra-

darska breskva rabi se zbog više razloga:

najbolja je i najraširenija podloga za breskvu,

visoka je kvaliteta plodova, dobra je

kompatibilnost sa sortama te visoka je i

redovita rodnost. Najveći nadostatak te

podloge jest taj što vinogradarska breskva

predstavlja populaciju, a varijabilnost takva

materijala dosta je velika. Vinogradarska

breskva dosta je zahtjevna prema tlu. Traži

bogata, topla tla, dobrih vodozračnih odnosa.

I dakako, ono što je najbitnije, ta podloga ne

podnosi više od 5 % fiziološki aktivnog vapna

u tlu.

Pri izboru sorata treba paziti na više

elemenata, ali svakako su najvažniji kvaliteta

plodova, prinos i konkurentnost plodova

pojedine sorte na tržištu, te introdukcija

novih sorti po zahtjevima tržišta. U skladu s

time, za podizanje nasada izabrane su ove

sorte: Early Red Haven, Caldesi 2000, Red

Haven, Cresthaven, Venus, Fayett i dr.

Sustav uzgoja

U plantažnoj proizvodnji breskve i nektarine

na kontinentu vaza je najčešći uzgojni oblik.

Vaza je najčešći uzgojni oblik u Italiji,

najvećem svjetskom proizvođaču bresaka.

Taj uzgojni oblik karakteriziraju tri postrane

grane bez provodnice. Iako je taj uzgoji oblik

bio često kritiziran kao zastarjeli uzgojni oblik

breskve, danas se proizvođači u Francuskoj i

u Italiji sve više vraćaju tom uzgojnom

obliku.

Uzgojni oblik vaza

S obzirom na bujnost podloge, uzgojni oblik i

karakteristike sorti, preporučuje se sadnja u

razmaku 4,5 x 3,5 m pa je za jedan hektar

potrebno oko 600 sadnica.

Uzgojni oblik poluslobodna palmeta ubraja se

u plošne uzgojne oblike. Taj uzgojni oblik

razvija skeletne grane u horizontalnoj plohi,

može imati 5 – 6 etaža, visina je provodnice

3,5 m. Razmak sadnje za taj uzgojni oblik

jest 4,5 x 3 m, dakle treba 740 sadnica za 1

ha.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske za sadnju

je najpovoljnija sredina veljače, odnosno

vrijeme nakon ekstremnih zimskih

temperatura.

Uzgojni oblik slobodna palmeta


Najvažnije bolesti breskve i nektarine jesu

kovrčavost lista (Taphrina deformans),

pepelnica (Sphaerothea pannosa) te palež

cvijeta i izboja (Monilia laxa). Zaštitu od tih

bolesti najbolje je provoditi preventivno


25

praćenjem vremenskih i fenoloških prilika u

voćnjaku.

Od štetnika u nasadima breskve i nektarine

treba pratiti pojavu breskvina savijača (Cydia

molesta) i breskvina moljca (Anarsia

lineatella). Oni izazivaju vršno oštećenje

mladica i izboja, a kasnije “crvljivost ploda”.

Suzbijanje se provodi selektivnim

insekticidima na osnovi praćenja pojave

štetnika, klimatskih i fenoloških prilika u

voćnjaku.

Poslove praćenja pojave ekonomski važnih

štetočinja, signalizaciju rokova i mjera


HZPSS-a i objavljuje ih u medijima

BRESKVA I NEKTARINA


Broj stabala/ha: 630 Razmak sadnje: 3,5 x 4,5 m

Trajnost nasada: 16 godina Podloga: P. Persica

Uzgojni oblik: vaza


Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00

Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00

Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 1.000,00

Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Stupovi za ogradu 4.760,00


Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Sadnice za nadosađivanje 440,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00

Organski gnoj 4.550,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00

Troškovi analize tla 700,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Rezidba zimska i ljetna 1.260,00

UKUPNO 23.902,00 Postavljanje ograde 2.835,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Okopavanje u redu 1.250,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 UKUPNO 19.140,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 TREĆA GODINA kn/ha

Poravnavanje terena 700,00 Međuredna obrada 1.400,00

Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Raspršivanje atomizerom 1.260,00

Međuredna obrada 1.080,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.580,00

Mineralno gnojivo 250,00 Rezidba zimska i ljetna 4.150,00

Sadnice 13.860,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00

Sredstva za zaštitu bilja 740,00 UKUPNO 9.940,00

Iskolčavanje terena 280,00 SVEUKUPNO 75.072,00



Sadnja 2.520,00

Okopavanje sadnica 1.250,00

Prskanje 550,00

UKUPNO 22.090,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada breskve i nektarine iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


26

Breskva



Trajnost nasada: 16 godina Starost nasada: puna rodnost

Uzgojni oblik: vaza Podloga: P. Persica



Prinos, kg/ha 15.000,00 20.000,00 25.000,00

Klasa 1 5,00 kn 12.000,00 15.000,00 18.000,00

Klasa 2 3,00 kn 3.000,00 5.000,00 7.000,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33



Mineralna gnojiva, kn/ha 468,00 671,00 873,00 89,47


Sanduci kapaciteta

5 kg, 2 kn/kom. 6.000,00 8.000,00 10.000,00 1.066,67

Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 9.375,00 12.500,00 15.625,00 1.666,67

Rezidba, 190 h, 35 kn/h 6.650,00 6.650,00 6.650,00 886,67



PVT, kn/ha 41.120,00 55.792,00 70.465,00 7.438,93


Dohodak, kn/ha* 37.480,00 52.015,00 66.549,00 6.935,33


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 4,50 2,50 29.980,00 42.015,00 54.049,00 5.602,00


Cijena viša, kn/kg 7,50 3,50 68.980,00 92.015,00 115.049,00 12.268,67




27

Š L J I V A

Ekološki uvjeti

Klima

Šljiva se može uzgajati gdje se niske zimske

temperature spuštaju i do -28 ºC, pa čak i do

-30 ºC, a u kraćem razdoblju šljiva može

podnijeti i do -35 ºC. Budući da takve

temperature nisu česte na bilo kojem

području Hrvatske, šljiva se u nas može

uzgajati bez ograničenja. Međutim, važna je

nadmorska visina, naročito zbog pojave

mrazova u vrijeme bubrenja pupova i

cvatnje. Pupovi se u vrijeme otvaranja

počinju smrzavati na -1,1 ºC, a pozebu

potpuno na -5,5 ºC. Otvoreni cvjetovi i mladi

tek zametnuti plodovi počinju se smrzavati na

-0,5 ºC, a smrzavaju se potpuno na -2,2 ºC.

Budući da šljiva počinje cvasti na

nadmorskim visinama višim od 200 m tek

krajem travnja i početkom svibnja, vrlo je

mala opasnost od smrzavanja u tijeku

cvatnje, jer su u tom razdoblju minimalne

temperature oko -1 ºC. Dakle, za kontinen-

talno područje Hrvatske preporučujemo

sadnju šljive na nadmorskim visinama od 200

do 500 m, a može se uzgajati i do 700 m nad

morem.

Tlo

Za uzgoj šljive važno je da je tlo duboko,

prozračno i pogodnih fizikalno-kemijskih

karakteristika. Budući da u našoj zemlji

postoji više različitih tipova tala, za

ocjenjivanje pogodnosti za uzgoj šljive

obvezatno treba napraviti analizu tla

uzimanjem uzoraka s parcele na kojoj se želi

saditi. Rezultati analize tla pokazat će može li

se u takvu tlu uzgajati šljiva i kakve su

korekcije tla potrebne s obzirom na kiselost i

hranidbeni sastav. Na većini naših tala može

se uzgajati šljiva uz manje ili veće korekcije.

Položaj

Za uzgoj šljive položaj je vrlo važan jer osim

klimatskih karakteristika nekog područja,

uključujući i nadmorsku visinu, položaj

određuje uvjete uzgoja. Najpovoljnije su

južne ekspozicije blagog nagiba, zatim

jugoistočne, istočne i jugozapadne, a

sjeverozapadne i sjeverne ekspozicije lošije

su. Nagib terena naročito je bitan i zbog

primjene mehanizacije. U uzgoju šljive

naročito je bitna primjena tresača, s tim u

svezi najbolji su nagibi do 15 %.

Sorte i podloge

Izbor sorte prije svega je određen namjenom

proizvodnje. Postoji osnovna podjela na

stolne sorte, koje su krupnog ploda, i sorte za

preradu. Sorte za preradu klasificiraju se

prema namjeni, tj. za sušenje, za rakiju itd.

U nas najraširenija je sorta Bistrica, međutim

ona je ugrožena virusom šarke šljive, pa

preporučujemo sorte uglavnom tolerantne na

taj virus.

Preporučujemo ove sljedeće sorte:, Čačanska

ljepotica, Čačanska najbolja, Valjevka,

Grossa di Felisio (Empress), President i dr., te

sorte koje još nisu na sortnoj listi: Elena,

Presenta, Sugar top, Valerija, Hanita, Firenze

90, Topper, Topking, Tegera, Katinka i dr.

Postoji niz podloga za šljivu, međutim one

moraju zadovoljavati dobru kompatibilnost,

gusti sklop sadnje (mala bujnost), dobro

ukorjenjivanje i otpornost na različite

ambijentalne uvjete. U novije vrijeme

uglavnom se rabe vegetativno slabo bujne

podloge, kao što su: Ferlenain, MrS 2/5, Pixi,

Ishtara - Ferciana, a od srednje bujnih

Myrobalana B i Myrobalana 29C.

Sustav uzgoja

Sustav uzgoja određen je razmakom sadnje i

uzgojnim oblikom. Ovisno o namjeni, postoje

različiti sustavi uzgoja šljive. Općenito se

može reći da se stolne sorte, koje zahtijevaju

ručnu berbu, uzgajaju u gustom sklopu na

slabobujnim podlogama. Industrijske sorte

prilagođene za strojnu berbu uzgajaju se u

širem sklopu na srednjebujnim i bujnim

podlogama. Stolna šljiva na slabobujnoj

podlozi može se uzgajati u sklopu 3,5 x 1,5

m, u uzgojnom obliku modificirani vretenasti

grm. Za srednje bujne i bujne podloge

najbolji je prostorni piramidalni uzgojni oblik

uz razmak sadnje 5 x 5 ili 5 x 4 m.


28


Najvažnije bolesti šljive u nas jesu šarka

šljive (Plum Pox Virus), monilija (Monilia laxa

i M. fructigena), šupljikavost lista

(Clasterosporium carpophilum), plamenjača

šljive (Polystigma rubrum), olovna bolest

(Stereum purpureum) i rogač šljive (Taphrina

pruni). Od štetnika koji napadaju šljivu

najvažniji su šljivina osica (Hoplocampa sp.) i

šljivin savijač (Grapholita funebrana).

Poslove praćenja pojave ekonomski važnih

štetočinja, signalizaciju rokova i mjera


HZPSS-a i objavljuje ih u medijima.

Mladi nasad može ugroziti divljač (divlja

svinja, srna, jelen i zec). Od njih se nasad

štiti postavljanjem ograde, a zatrovanim

mamcima nasad se štiti od štetnih glodavaca

(voluharica).

ŠLJIVA


Broj stabala/ha: 500 Razmak sadnje: 5 x 4 m

Trajnost nasada: 25 Podloga: P. Myrobalana

Uzgojni oblik: popravljena piramida




Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje 360,00

Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 350,00


Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Nadosađivanje sadnica 120,00


Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje 1.000,00




PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 800,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Prskanje 360,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00

Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska 500,00

Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 Okopavanje 1.000,00

Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 UKUPNO 3.210,00

Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO 65.447,00

Mineralno gnojivo 260,00

Kolci 1.500,00

Sadnice 11.000,00

Vezivo 300,00

Sredstva za zaštitu bilja 250,00



Sadnja 2.100,00


Prskanje 120,00




UKUPNO 31.955,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada šljive iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


29

Šljiva - prerada

Regija: RH Površina: 1 ha





Prinos, kg/ha 10.000,00 20.000,00 25.000,00

Cijena, kn/kg 1,90 1,90 1,90 0,25

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


21.500,00 40.500,00 50.000,00 5.400,00




Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67

Skupljanje, 100 kg/h, 25 kn/h 2.500,00 5.000,00 6.250,00 666,67

Rezidba, 110 h, 35 kn/h 3.850,00 3.850,00 3.850,00 513,33



PVT, kn/ha 10.305,96 26.236,46 33.783,96 3.498,19


Dohodak, kn/ha* 8.125,82 23.782,62 31.193,27 3.171,02

*Ambalaža: povratna te stoga nije obračunat trošak.


Cijena niža, kn/kg 1,80 7.125,82 21.782,62 28.693,27 2.904,35

Cijena srednja, kn/kg 1,90 8.125,82 23.782,62 31.193,27 3.171,02

Cijena viša, kn/kg 2,00 9.125,82 25.782,62 33.693,27 3.437,68


uključeni


30

M A R E L I C A

Ekološki uvjeti

Klima

U razdoblju zimskog mirovanja marelica

može podnijeti do -30 °C. Međutim, vrlo je

osjetljiva na mrazove u početku vegetacije.

Vrlo rano cvate te temperature od –1,1 °C do

–5,5 °C mogu prouzročiti štete. Pozeba

zametnutih plodova javlja se pri temperaturi

od 0 °C do -2 °C. Osjetljiva je na hladne i

olujne vjetrove.

Tlo

Za uzgoj marelice prikladna su duboka tla.

Najbolje uspijeva na dubljim, dobro ocjeditim

i lakšim tlima, koja su dobro opskrbljena

hranjvima, neutralne do slabo alkalne

reakcije.

Položaj

S obzirom na rano cvjetanje i osjetljivost na

mraz treba birati položaje na kojima nema

mrazova, a to su nadmorske visine od 180 do

500 metara, s blagim nagibom terena. Nagib

terena treba biti dovoljan da se ne zadržava

hladan zrak, ali ne veći od 15 – 20 %.

Marelica je osjetljiva prema hladnim

vjetrovima te treba birati zaklonjene položaje

ili saditi vjetrozaštitne živice.

Sorte i podloge

Od generativnih podloga primjenjuju se

sjemenjaci marelice, vinogradarske breskve

te sjemenjaci različitih sorti i tipova šljiva. Od

vegetativnih podloga rabe se: Myrobalana

29C, INRA džanarika GF 31, INRA Ringlo GF

1380, Marianna 2624. Zbog česte pojave

apopleksije i lošije kompatibilnosti s nekim

podlogama često se rabe razne međupodloge.

Od sorata preporučujemo: Krupna rana,

Mađarska rana, Mađarska najbolja,

Kečkemetska ruža, Čačansko zlato i dr. po

mogućnosti kasnije cvjetajuće sorte.

Sustav uzgoja

Marelica se može uzgajati kao popravljena

vaza i poboljšana piramidalna krošnja.

Razmak sadnje u tih uzgojnih oblika je 7 x 5

m, s malim prilagodbama u odnosu na pad

terena i osvjetljenost položaja. Ako se uzgaja

kao palmeta kosih grana, razmak je 5 x 4 m.


Najvažnije belesti i štetnici marelice u

kontinentalnom dijelu jesu apopleksija

(Eutypa armeniaca), monilija (Monilija laxa i

M. fructigena), šupljikavost lista (Stigmina

carpophilea), lisne uši (Aphidae) i breskvin

moljac (Anarsia lineatella).


31

MARELICA



Trajnost nasada: 16 godina Podloga: P. Myrobalana




Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje 1.000,00

Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Stupovi za ogradu 4.670,00



Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00

Organski gnoj 4.550,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Troškovi analize tla 700,00 Rezidba zimska i ljetna 720,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje 1.050,00

UKUPNO 23.902,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja)

kn/ha UKUPNO 17.415,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 TREĆA GODINA kn/ha

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 1.400,00

Poravnavanje terena 700,00 Raspršivanje atomizerom 640,00

Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Sadnice za nadosađivanje 500,00

Međuredna obrada (4x) 1.400,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.480,00

Mineralno gnojivo 250,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Sadnice 11.000,00 Rezidba zimska i ljetna 1.650,00





Sadnja 2.050,00


Prskanje 550,00

UKUPNO 19.070,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada marelice iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


32

Marelica




Uzgojni oblik: popravljena piramida Podloga: P. Myrobalana



Prinos, kg/ha 8.000,00 12.000,00 16.000,00

Klasa 1 7,50 kn 4.500,00 7.500,00 12.500,00

Klasa 2 4,00 kn 1.500,00 2.500,00 3.500,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33





Sanduci kapaciteta

5 kg, 2 kn/kom. 3.200,00 4.800,00 6.400,00 640,00

Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 5.000,00 7.500,00 10.000,00 1.000,00

Rezidba, 90 h, 35 kn/h 3.150,00 3.150,00 3.150,00 420,00



PVT, kn/ha 22.395,00 43.592,00 79.790,00 5.812,27


Dohodak, kn/ha* 18.755,00 39.815,00 75.874,00 5.308,67


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 6,50 3,50 13.505,00 31.065,00 61.624,00 4.142,00


Cijena viša, kn/kg 8,50 4,50 24.005,00 48.565,00 90.124,00 6.475,33


uključeni u kalkulaciju).


33

T R E Š N J A

Ekološki uvjeti

Klima

Pri podizanju nasada trešanja treba znati da

trešnja ima određene zahtjeve prema klimi,

prvenstveno prema temperaturi i oborinama.

Prema niskim temperaturama trešnja je

dosta otporna, podnosi apsolutni minimum do

– 28 °C, ako takve temperature ne traju

predugo.

Trešnja voli veću količinu vlage, posebno u

fazama rasta ploda. U doba zrenja velike

količine oborina dovode do pucanja plodova,

što vrlo nepovoljno utječe na kvalitetu

plodova.

Tlo

Trešnja za normalan rast i razvoj preferira

duboka, dobro drenirana i plodna tla koja

sadrže dosta organske tvari. Može se podići

nasad i na ilovasto glinastom tlu, ali na

odgovarajućim podlogama (Prunus avium –

divlje trešnje). Najbolje uspijeva na tlu

neutralne do kisele reakcije uz pH 5,5–7,0.

Karbonatna i alkalična tla nisu prikladna za

uzgoj trešnje, jer na njima trešnje obolijevaju

od kloroze.

Položaj

U kontinentalnim krajevima za trešnje nisu

pogodne ravnice, naročito zatvorene udoline.

Jugozapadna i zapadna ekspozicija nisu

pogodne za podizanje nasada trešanja jer što

je trešnja izraziti heliofit.

Sorte i podloge

Od generativnih podloga, najviše

primjenjivana podloga za trešnju jest Prunus

avium, jer je otporna prema niskim

temperaturama. Vrlo je dobra podloga za sve

sorte trešanja jer ima s njima dobru

kompatibilnost. Ta podloga odgovara i za

uzgoj trešnje na težim tlima. Razvija dosta

dubok korijen. Podloga Prunus mahaleb

(rašeljka) dobro podnosi sušu, a jako je

osjetljiva na višak vlage u tlu, što uzrokuje

sušenje i propadanje korijena.

Od vegetativnih podloga rabi se F 12/1.

Razvija srednje bujna do bujna stabla. Sorte

trešanja s tom podlogom imaju

kompatibilinost. Otporna je prema niskim

temperaturama i bakterijskom raku korijena.

Osjetljiva je prema gljivičnim bolestima.

Prunove je vegetativna podloga koja ima

veću otpornost prema niskim temperaturama

od podloge F 12- 1. Bujna je podloga.

Colt je srednje bujna vegetativna podloga.

Ima dobru kompatibilnost sa svim sortama

trešnje. Koristi se za uzgoj trešnje u gustom

sklopu, odnosno za podizanje intenzivnih

dugogodišnjih nasada.

Nasad se mora podići s više sorata da bi se

osiguralo oprašivanje i oplodnja.

Sorte koje se preporučuju za podizanje

intenzivnog nasada jesu: od ranih sorata

Burlatova i Lionska rana; od srednje ranih

sorata Van, Sue, Stella, Napoleonova i

Sunburst; kasne sorte Bing, Lapins,

Germersdorfska, Hedelfinger, Droganova žuta

i Lambert.

Sustav uzgoja

Za podizanje intenzivnog nasada trešnje na

podlozi F12/1 preporučuje se uzgojni oblik

popravljena piramida s razmakom sadnje

4,00 x 3,50 m.

Uzgojni oblik popravljena piramida


U intenzivnim nasadima trešanja treba

obratiti pažnju na cvjetnu

moniliju(Sclerotinija laxa) i kozičavost lista

(Blumeriella japii) a od štetnika treba pratiti

pojavu lisnih ušiju (Aphidae) i trešnjine

muhe(Rhagoletis cerasi).


34

TREŠNJA


Broj stabala/ha: 710 Razmak sadnje: 4 x 3,5 m

Trajnost nasada: 25 godina Podloga: Colt









Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica 1.500,00

Organsko gnojivo 4.550,00 Okopavanje 1.250,00




PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Međuredna obrada 1.400,00



Poravnavanje terena 700,00 Rezidba zimska, ljetna i povijanje mladica 1.980,00

Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 Okopavanje 1.250,00

Međuredna obrada 1.400,00 UKUPNO 6.930,00

Mineralno gnojivo 260,00 SVEUKUPNO 84.327,00

Kolci 1.450,00

Sadnice 21.300,00

Vezivo 100,00





Sadnja 2.840,00


Prskanje 550,00




UKUPNO 44.695,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje i višnje iznosi 16.800,00 kuna,

a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


35

Trešnja



Trajnost nasada: 25 Starost nasada: puna rodnost

Uzgojni oblik: Popravljena piramida Podloga: Colt



Prinos, kg/ha 13.000,00 16.000,00 18.000,00

Cijena, kn/kg 6,00 6,00 6,00 0,80

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33

UKUPNI PRIHOD, kn/ha 80.500,00 98.500,00 110.500,00 333,33




Sanduci kapaciteta

20 kg, 3 kn/kom. 1.950,00 2.400,00 2.700,00 320,00

Berba, 20 kg/h, 25 kn/h 16.250,00 20.000,00 22.500,00 2.666,67

Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500,00 3.500,00 3.500,00 466,67



PVT, kn/ha 51.055,00 63.652,00 71.650,00 8.486,93


Dohodak, kn/ha* 47.415,00 59.875,00 67.734,00 7.983,33


Cijena niža, kn/kg 5,00 31.915,00 41.375,00 47.234,00 5.516,67


Cijena viša, kn/kg 7,00 57.915,00 73.375,00 83.234,00 9.783,33




36

V I Š N J A

Ekološki uvjeti

Klima

Višnja dobro podnosi niske temperature i do

– 30 °C, a jednako podnosi i visoke

temperature + 35 °C.

Važan je raspored oborina u razdoblju

vegetacije, kao i za trešnje.

Tlo

Pri podizanju nasada višanja tlo bi trebalo

imati bar 2 % humusa u gornjem sloju da bi

se što bolje razvio korijen, a trebalo bi imati i

dosta fosfora i kalija. Najbolje uspijeva na

tlima slabo kisele do neutralne reakcije. Za

uzgoj višanja odgovaraju pjeskovita, ilovasta

i ilovasto-glinasta tla. Nakon analize tla,

gnojidba se provodi prema preporuci.

Položaj

U kontinentalnom dijelu za višnje su pogodni

i niži položaji, jer bolje podnosi niže

temperature.

Sorte i podloge

Podloge višnje mogu se razmnožavati

vegetativno i generativno. Od generativnih

podloga upotrebljavaju se Prunus avium za

teža tla, Prunus mahaleb za lakša tla i Prunus

cerasus, koji se rjeđe upotrebljava zbog

mogućeg izbijanja izdanaka. Kao podloga rabi

se tamo gdje je korijen manje zahtjevan na

prozračnost tla pa se može saditi na težim i

vlažnijim tlima. Od vegetativnih podloga

upotrebljava se podloga F 12/1 i Colt.

Za podizanje intenzivnog nasada višnje

preporučujemo vegetativnu podlogu Colt.

Preporučene sorte za podizanje nasada

višnje: Rexselle, Heimanova konzervna,

Keleris 14, Keleris 16, Oblačinska samo za

industriju.

Sustav uzgoja

Za intenzivni nasad preporučuje uzgojni oblik

popravljena piramida i razmak sadnje 4,00 x

3,50 m.


U intenzivnim nasadima višnje najvažnije su

bolesti cvjetna monilija (Sclerotinia laxa) i

kozičavost lista (Blumeriella japii), a od

štetnika treba pratiti pojavu lisnih ušiju

(Aphidae).


37

VIŠNJA



Trajnost nasada: 25 godina Podloga: Colt









Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje 1.250,00

Organsko gnojivo 4.550,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00

Troškovi analize tla 700,00 UKUPNO 7.300,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 TREĆA GODINA kn/ha

UKUPNO 23.902,00 Međuredna obrada 1.400,00

PRVA GODINA (priprema, sadnja, ograda) kn/ha Raspršivanje atomizerom 1.750,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 550,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Okopavanje 1.250,00

Poravnavanje terena 700,00 UKUPNO 4.950,00

Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 SVEUKUPNO 80.847,00

Međuredna obrada 1.400,00


Kolci 1.450,00

Sadnice 21.300,00

Vezivo 100,00





Sadnja 2.840,00


Prskanje 550,00




UKUPNO 44.695,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje i višnje iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


38

Višnja - prerada




Uzgojni oblik: Popravljena piramida Podloga: Colt



Prinos, kg/ha 10.000,00 15.000,00 18.000,00

Klasa 1 4,50 kn 8.000,00 12.000,00 14.400,00

Klasa 2 2,50 kn 2.000,00 3.000,00 3.600,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


43.500,00 64.000,00 76.300,00 8.533,33



Berba, 30 kg/h, 25 kn/h 8.333,33 12.500,00 15.000,00 1.666,67

Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500,00 3.500,00 3.500,00 466,67



PVT, kn/ha 23.071,67 38.202,00 46.800,00 5.093,60


Dohodak, kn/ha* 19.431,67 34.425,00 42.884,00 4.590,00


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 3,50 2,00 10.431,67 20.925,00 26.684,00 2.790,00


Cijena viša, kn/kg 5,50 3,00 28.431,67 47.925,00 59.084,00 6.390,00




39

LUPINASTO VOĆE

O R A H

Ekološki uvjeti

Klima

U razdoblju zimskog mirovanja orah može

podnijeti do -29 ºC, ali oštećenja mogu

nastupiti i na -25 ºC ako hladno razdoblje

traje dulje i ako nastupa naglo nakon toplijeg

razdoblja. Orah se može uzgajati u cijelom

području kontinentalne Hrvatske, ali, kao i za

ostale voćne vrste, treba izbjegavati kotline i

ravnice zbog mrazišta. U proljeće mladi

plodovi pozebu na -1,1 ºC, mladice izdrže i

do -2 ºC ako zahlađenje traje kratko. Muški

cvatovi u polenaciji izdrže i do -3 ºC. Orah se

može uzgajati i do 1000 m nad morem.

Tlo

Orah dobro uspijeva na dubokim tlima, dobro

opskrbljenim humusom, slabo kisele do

neutralne reakcije (ph 6,0 do 8,0). Prije

podizanja nasada oraha treba napraviti

analizu tla i prema analizi obaviti korekciju

tla.

Položaj

Orah je dosta zahtjevan prema položaju jer

može pozepsti od kasnih proljetnih mrazova.

Dakle, treba birati položaje koji izbjegavaju

kasne proljetne mrazeve, a to su veće

nadmorske visine (najpovoljniji su tzv.

vinogradarski položaji). Također su bolje

južne ekspozicije blago nagnute tako da se

ne zadržava hladni zrak.

Sorte i podloge

Preporučujemo ove sorte: Geisenheim 139,

Elit, Jupiter, Šejnovo, Apollo, Saturn,

Šampion, Franquette, Ezsterhazi II i

Novosadski kasni. Orah se uglavnom uzgaja

cijepljen na sjemenjake Juglans regia.

Sustav uzgoja

Pri uzgoju za plod razmaci su sadnje veći, a

pomotehnikom formiraju se stabla s niskim

deblom i širokom krošnjom, a pri

kombiniranom uzgoju sadi se gušći sklop i

formiraju se visoka debla, koja su kasnije

pogodna za preradu. Na plodnim tlima za

proizvodnju ploda preporučujemo sklop 10 x

10 m, a na siromašnijim tlima 8 x 8 m, tj. po

ha 100 do 160 sadnica.


Najčešće bolesti oraha jesu crna pjegavost

(Xantomonas juglandis), koja je češća u

kišnim godinama, a uzrokuje je bakterija, i

siva pjegavost (Marssonina juglandis), koju

uzrokuje gljiva; pri jačem napadu lišće

otpada ljeti.

Od štetnika najvažniji je orahov savijač

(Laspeyeresia amplana), koji uzrokuje

"crvljivost" plodova.

Štetočinje u nasadu u rodu jesu i puhovi i

vjeverice, koji jedu plodove. Međutim, šteta

je veća tek pri pojavi velikih populacija tih

štetočinja, a one su česte ako se nasad oraha

nalazi u blizini šume.


40

ORAH

Regija: kontinentalna


Trajnost nasada: 40 godina Podloga: Juglans regia

Uzgojni oblik: popravljena piramidalna krošnja








Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba 250,00

Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje u redu 1.000,00





Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Raspršivanje atomizerom 380,00


Poravnavanje terena 700,00 Okopavanje u redu 1.000,00

Dovoz i razvoženje kolaca 100,00 UKUPNO 3.080,00

Dovoz i razvoženje sadnica 240,00 SVEUKUPNO 68.252,00



Kolci 620,00

Sadnice 15.500,00

Vezivo 200,00





Sadnja 1.550,00

Okopavanje oko sadnica 1.000,00

Prskanje 250,00




UKUPNO 35.020,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada oraha iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


41

Orah, u ljusci






Prinos, kg/ha 3.000,00 4.000,00 5.000,00

Cijena, kn/kg 10,00 10,00 10,00 1,33

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


32.500,00 42.500,00 52.500,00 5.666,67




Vreće kapaciteta 10 kg, 1 kn/kom. 300,00 400,00 500,00 53,33

Skupljanje, 20 kg/h, 25 kn/h 3.750,00 5.000,00 6.250,00 666,67

Rezidba, 50 h, 35 kn/h 1.750,00 1.750,00 1.750,00 233,33

Ostali troškovi, kn/ha 500,00 1.000,00 1.500,00 133,33


PVT, kn/ha 24.554,42 32.637,92 40.721,42 4.351,72


Dohodak, kn/ha* 22.704,72 30.760,85 38.816,98 4.101,45


Cijena niža, kn/kg 8,00 16.704,72 22.760,85 28.816,98 3.034,78


Cijena viša, kn/kg 12,00 28.704,72 38.760,85 48.816,98 5.168,11




42

L I J E S K A

Ekološki uvjeti

Klima

Za dobar rast i razvoj te redovitu rodnost

lijeska traži puno svjetla i topline od feno faze

pupanja (veljača, ožujak) pa do zriobe

plodova. Na povišene temperature lijeska nije

posebno osjetljiva. U fazi mirovanja podnosi -

28 °C. S obzirom da cvatnja kreće već u

siječnju, veljači, muški cvatovi podnose

temperaturu od - 7 °C do 10 0C, a ženski

cvatovi u cvatnji podnose od – 7 °C do - 8

°C. Lijeska traži dovoljno vlage u tlu i u zraku

tijekom cijele godine, a potrebno joj je od

800 do 1000 mm oborina. Lijeska je biljka

svjetlosti i sunčanih položaja, ne voli hladne

vjetrove u vrijeme cvatnje.

Tlo

Lijeska traži umjereno vlažno, srednje

duboko i humusno tlo. Podnosi i karbonatne

ilovače, koju mogu biti i skeletna tla. Dobro

uspijeva i na plitkim tlima, pogotovo ako

imaju dosta vlage. Ne podnosi visoku razinu

podzemne vode. Najbolje joj odgovaraju

rastrestita, pjeskovito ilovasta tla, neutralne

reakcije, iako je optimalan pH 6,5 – 7,5.

Iznad pH 8 pojavljuju se ferokloroza. Nakon

obavljene analize tla, gnojidba se obavlja u

skladu s preporukom.

Položaj

Poznato je da lijeska rano kreće pa je

potrebno ublažiti i utjecaj tih nepovoljnih

čimbenika. Nepovoljne su nizine, posebice

tzv. mrazne doline, zatim južne eksplozije.

Sigurniji su povišeni položaji, područja uz

potoke i rijeke jer na njima ta kultura kasnije

cvate i manja je mogućnost štete od mraza.

Povoljnije su sjeverne i istočne ekspozicije od

zapadnih i južnih.

Sorte i podloge

Lijeska se može razmnažati vegetativno i

generativno. Budući da se nisu dovoljno

istraživale podloge za lijesku, intenzivni

nasadi sada se uzgajaju na vlastitom

korijenu, što se pokazalo jako dobro.

Za podizanje intenzivnog nasada

preporučujemo ove sorte: Rimski, Istarski

dugi, Haleški div (oprašivač), Tonda di

Giffoni, Camponica (Tonde Tempestiva

Napolitana), San Giovani, Tonda Gentile della

Lange, Tonda Romana, Nocchione

(oprašivač).

Važno je napomenuti da se nasad mora

podići s više sorata da bi se osiguralo

kvalitetno oprašivanje i oplodnja. Lijeska ima

posebno razvijene ženske cvjetove, koji

ranije počinju cvasti, te posebno muške

cvjetove (rese), koji kasnije cvatu na istoj

sorti.

Sustav uzgoja

Za intenzivni nasad lijeske preporučuje se

uzgojni oblik modificirani grm, sa četiri

osnovne skeletne grane i razmak sadnje 5,00

x 4,00 m.


Najvažnija bolest jest bakterioza

(Xanthomonas corilya), koja napada sve

nadzemne dijelove. U zaštiti protiv te bolesti

treba saditi zdrav sadni materijal, a pri

rezidbi dezinficirati alat.

Od štetnika je najvažniji ljeskotoč (Balaninus

nucum), a javljaju se lisne uši (Aphidae) i

ljeskova strizibuba (Oberea linearis). Zaštita

se provodi na osnovi praćenja pojave tih

štetnika.


43

LIJESKA



Trajnost nasada: 40 godina Podloga: vlastiti korijen

Uzgojni oblik: modificirani grm


Poravnavanje terena 1.250,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje

100,00


Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje leđnom prskalicom 550,00




Mineralno gnojivo 5.852,00 Rezidba 500,00

Organski gnoj 4.550,00 Okopavanje oko sadnica 1.000,00












Sadnice 9.000,00





Sadnja 2.200,00

Okopavanje oko sadnica 1.000,00

Prskanje 250,00




UKUPNO 28.475,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada lijeske iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


44

Lijeska




Uzgojni oblik: modificirani grm Vlaga: 8 %



Prinos, kg/ha 2.000,00 2.500,00 3.000,00

Cijena, kn/kg 7,50 7,50 7,50 1,00

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


Mineralna gnojiva, kn/ha 687,00 893,00 1.100,00 119,07


Skupljanje, 7 kg/h, 25 kn/h 7.142,86 8.928,57 10.714,29 1.190,48

Rezidba, 60 h, 35 kn/h 2.100,00 2.100,00 2.100,00 280,00



PVT, kn/ha 3.259,14 4.517,43 5.774,71 602,32


Dohodak, kn/ha* 1.169,14 2.427,43 3.684,71 323,66


Cijena niža, kn/kg 7,00 169,14 1.177,43 2.184,71 156,99

Cijena srednja, kn/kg 7,50 1.169,14 2.427,43 3.684,71 323,66

Cijena viša, kn/kg 8,00 2.169,14 3.677,43 5.184,71 490,32




45

E U R O P S K I K E S T E N

Ekološki uvjeti

Klima, tlo, položaj

U cijelom području središnje Hrvatske kesten

se nalazi u sklopu prirodnih acidofilnih biljnih

zajednica hrasta kitnjaka i kestena, te u

neutrofilnoj zajednici hrasta kitnjaka i

običnoga graba. Zanimljivo je da kestena

nema u dolinama koje su vlažne i hladne.

Njegov areal rasprostranjenja otprilike je 200

do 600 m nadmorske visine. U nas se kesten

praktično ne uzgaja, nego je njegovo

iskorištavanje svedeno na eksploataciju

šumskog kestena. Međutim, u svijetu, napose

u Italiji i Kini, napravljeno je puno na selekciji

boljih sorti kestena te se u tim zemljama

uzgaja u intenzivnim nasadima.

Sorte i podloge

Preporučujemo sljedeće sorte: Marrone

di Caprese Michelangelo, Marrone di

Marandi, te sorte koje još nisu na sortnoj

listi: Marrone fiorentino, Antrodoco,

Triora, San Giorgio, Savatue, Bouche

rouge.

Kesten se uglavnom uzgaja cijepljen na

sjemenjak, u novije vrijeme pojavljuju se i

slabobujne podloge.

Osim europskih sorata kestena i marona koje

napada i uništava rak kore, postoje križanci

europskog kestena s japanskim ili kineskim

kestenom, koji su otporni na rak kestenove

kore. Te sorte europsko japansko kineskih

kestena karakterizira: vrlo krupni plodovi,

otpornost na rak kore, brzi dolazak u

rodnost(3-5 godina), visoka rodnost,

jednostavno cijepljenje, podnose skromna tla

i sušu, osjetljivi su na kasne mrazeve,

trebaju oprašivače. Sorte: Mariquele,

Manaral, Bournette, Marsol, Precoce Migoule,

Marilhac, Bouche de Betizac, Primato,

Lusenta, Maridonne itd.

Sustav uzgoja

Pomotehnikom se formiraju stabla s niskim

deblom i širokom krošnjom. Na plodnim tlima

preporučujemo sklop 10 x 10 m, a na

siromašnijim tlima 8 x 8 m, tj. po ha 100 do

160 sadnica.


Najvažnija bolest kestena jest rak kestena

(Cryphonectria parasitica), koji uzrokuje

propadanje stabla kestena. Pojava te bolesti

može se smanjiti sadnjom zdravog

deklariranog sadnog matrijala, orezivanjem

zaraženih dijelova i dezinfekcijom rana.

Od štetnika najvažniji su savijači (Pammene

fasciana, Cydia sp.) i kestenova pipa

(Balaninus elephas) kao uzročnici "crvljivosti

ploda". Tretiranje se provodi na osnovi

praćenja pojave tih štetnika.


46

KESTEN


Broj stabala/ ha: 150 Razmak sadnje: 8 x 8 m

Trajnost nasada: 50 Podloga: sjemenjak kestena

Uzgojni oblik: slobodna krošnja



Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 480,00

Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Prskanje leđnom prskalicom 80,00

Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Stupovi za ogradu 4.760,00


Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 325,00


Stajski gnoj 4.550,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Troškovi analize tla (0 - 30 i 30 - 60 cm) 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 50,00 Okopavanje 600,00

Uzimanje uzoraka tla 50,00 UKUPNO 14.340,00


PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 480,00





Međuredna obrada 1.400,00 SVEUKUPNO 53.007


Sadnice 9.750,00





Sadnja 300,00

Okopavanje u redu 200,00

Zaštita - prskanje leđnom prskalicom 80,00

UKUPNO 13.515,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada kestena iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna


47

JAGODASTO VOĆE

J A G O D A

Ekološki uvjeti

Klima

Pri odabiru staništa za uzgoj jagoda

najvažnije je paziti na minimalne

temparature i raspored oborina tijekom

vegetacije. Temperature od -15 do -18 0C

mogu izazvati pozeb na jagodama. U našim

uvjetima jagode rijetko pozebu od niskih

zimskih temperatura, ali češće pozebu od

kasnih proljetnih mrazova u doba cvatnje, ili

nakon zametanja plodova. U vrijeme cvatnje

otvoreni cvjetovi pozebu na -2 0C, a

zametnuti plodovi već na -1 0 C.

Tlo

Tlo za uzgoj jagode treba biti slabo kisele do

neutralne reakcije. Za dobre prirode treba

osigurati plodna humusna tla, pjeskovito-

ilovaste strukture. Jagoda ne podnosi jako

glinena tla, s prekomjernom vlažnošću, kao

ni karbonatna i alkalična tla, na kojima

oboljevaju od ferokloroze (žutice).

Položaj

Pri odabiru položaja prednost treba dati

južnim ekspozicijama, jer na njima jagoda

ranije počinje vegetaciju, a samim time i

ranije dozrijeva.

Podloge i sorte

Sorte jagoda dijelimo na one koje 'stalno'

rađaju i one koje samo jednom rode. Najviše

u proizvodnji ima sorti koje jednom rode, a to

su: Miss, Maya, Clery, Madeleine, Elsanta,

Marmolada, Arosa, Raurica,Alba, Onda, i dr.

Sadnice se proizvode najčešće kao frigo

bezvirusne i dolaze smrznute na -2 0C, a

klasirane su po krupnoći i kvaliteti. Osim njih

rabe se i sadnice proizvedene na klasičan

način ili u kontejnerima.

Sustav uzgoja

Jagode se uzgajaju na gredicama širine 70-90

cm i visine 15-20 cm. Gredice se prekrivaju

folijom ispod koje se postavlja sustav za

navodnjavanje kap po kap. Na malim

parcelama gredice i folije sa sustavom za

navodnjavanje postavljaju se ručno, a na

većim parcelama to se obavlja strojno

(gredičarima polagačima folije).

Podizanje nasada

Priprema zemljišta za jagodnjak obavlja se u

nekoliko faza:

uništavanje korova prije oranja

kemijskim putem;

oranje na 30-35 cm dubine;

raspodjeljivanje stajskog i mineralnog

gnojiva;

frezanje i postavljanje gredica s

folijom i sustavom za navodnjavanje.

Ako je zemljište zakorovljeno višegodišnjim

korovima (zubača i slak), potrebno ga je prije

oranja uništiti kemijski. Ore se na 30-35 cm

dubine jer jagoda ima plitak korijen i uzgaja

se na gredici. Prije sadnje treba obaviti

kemijsku analizu tla i odrediti sadržaj

osnovnih hraniva N P i K, te pH vrijednost tla

da bi se odredila potrebna količina gnojiva.

Ako se rabi sustav za navodnjavanje kap po

kap, pri pripremi tla dodaje se 40 %

potrebnih količina gnojiva, a ostatak se daje

više puta tijekom vegetacije kroz sustav kap

po kap kao vodotopiva gnojiva prema

zahtjevima biljke u raznim fenofazama.

Sadnja se može obavljati tijekom čitave

godine ako imamo odgovarajuće sadnice.

Najčešća je sadnja frigo i zelenim sadnicama,

koja počinje u srpnju pa sve do polovice

mjeseca rujna.

Pri sadnji treba kontrolirati dubinu sadnje i

potrebno je da korijen uvijek bude u zemlji, a

pupoljak iznad zemlje. Prvih deset dana

poslije sadnje bitno je održavati režim vlage

u tlu i zraku. Ovisno o tipu tla, potrebno je

dodavati 3-6 l vode na metar kvadratni

dnevno, a prema potrebi treba postaviti


48

orošivače iznad folije i uključiti ih ako su

temperature više od 28 0C. Sve lošije sadnice

i one koje se nisu primile potrebno je

nadosaditi kasno u jesen. Oko sadnice niče

korov te je potrebno ručno plijeviti nekoliko

puta da se sadnice ne bi ugušile. Kod frigo

sadnica u jesen se pojavljuju cvjetovi i

potrebno ih je odstraniti da ne bi usporili

razvoj jagode. Korove u međurednom

prostoru potrebno je uništavati kemijski ili

mehanički. Ako se to radi kemijski, na

prskalicu se obvezatno montira štitnik da bi

se spriječilo zanošenje sredstva na biljku.

Tijekom uzgoja potrebno je obaviti nekoliko

prihranjivanja kroz sustav za navodnjavanje.

U intenzivnoj fazi porasta treba davati dušik i

kalij, a u fazi zametanja plodova i zrenja

fosfor i kalij.


Bolesti lista i ploda je su siva plijesan

(Botrytis cinerea), pjegavost lista

(Mycrosphaerella fragariae, Ramularia

tulasnei), pepelnica (Sphaeroteca sp.) i

antraknoza. Na korijenu se mogu pojaviti

fitoftora (Phytophtora cactorum, Ph.

fragariae) i vrticilium (Verticilium sp.). Protiv

bolesti prska se preventivno na temelju

iskustva i praćenja vremenskih prilika.

Od štetnika se najčešće javljaju lisne uši

(Aphidae), grinje (Tetranychus urticae i

Tarsonemus pallidus) i jagodina pipa

(Rhynchites germanicus). Štetnici se obično

prate i kada pređu prag štetnosti provodi se

njihovo suzbijanje.


49

Jagoda

Regija: kontinentalna Površina: 1 ha Broj sadnica/ha: 44.000 Razmak sadnje: dvored, 30 x 30 cm Trajnost nasada: 2 godine Klasa sadnica: A Sadnja: srpanj - kolovoz

Kalkulacija pokrića var. troškova

(PVT) Niži Srednji Viši

EUR/ha,

srednji

Prinos, kg/ha 19.800,00 24.200,00 28.600,00 3.188,41

Klasa 1 12,00 kn 16.830,00 20.570,00 24.310,00 2.710,14

Klasa 2 5,00 kn 2.970,00 3.630,00 4.290,00 478,26



Sadnice (1.god) 44.000 kom. 1,35 kn/kom. 59.400,00 59.400,00 59.400,00 7.826,09

Unajmljena mehanizacija

(1. god) 1 ha 4.000 kn/ha 4.000,00 4.000,00 4.000,00 527,01

Folija (1.god) 7.000 m 0,92 kn/m 6.440,00 6.440,00 6.440,00 848,48

Cijevi za navod., 63 mm, 4 bara (1. god)

280 m 14 kn/m 3.920,00 3.920,00 3.920,00 516,47

Cijevi za navodnjavanje,

kap po kap (1. god) 14.000 m 0,65 kn/m 9.100,00 9.100,00 9.100,00 1.198,95

Troškovi sadnje (1.god) 220 h 20 kn/h 4.400,00 4.400,00 4.400,00 579,71

Stajski gnoj (1.god) 40 t 130 kn/t 5.200,00 5.200,00 5.200,00 685,11

Mineralna gnojiva (1.god) 0,00 0,00 0,00 0,00

Mineralna gnojiva (2.god) 0,00 0,00 0,00 0,00

Sredstva za zaštitu bilja 2.209,42 2.209,42 2.209,42 291,10

Košarice 0,5 kg 0,28 kn/kom. 11.088,00 13.552,00 16.016,00 1.785,51

Letvarice 5 kg 2,5 kn/kom. 9.900,00 12.100,00 14.300,00 1.594,20

Berba 10 kg/h 25 kn/h 49.500,00 60.500,00 71.500,00 7.971,01

Čišćenje vriježa i lišća 250 h 20 kn/h 5.000,00 5.000,00 5.000,00 658,76

Ostali troškovi 4.000,00 5.000,00 6.000,00 658,76

UKUPNI VAR. TROŠKOVI - 1. godina, kn/ha 174.157,42 190.821,42 207.485,42 25.141,16

PVT - 1 godina, kn/ha 42.652,58 74.168,58 105.684,58 9.771,88


Dohodak - 1 godina, kn/ha 40.209,37 71.610,42 103.003,25 9.434,84

UKUPNI VAR. TROŠKOVI - 2. godina, kn/ha 81.697,42 98.361,42 115.025,42 12.959,34

PVT - 2 godina, kn/ha 135.112,58 166.628,58 198.144,58 21.953,70

Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 808,05 923,00 1.046,17 121,61

Dohodak - 2 godina, kn/ha 134.304,53 165.705,58 197.098,41 21.832,09

0,00

PVT - 1 i 2 godina, kn/ha (prosjek) 88.882,58 120.398,58 151.914,58 15.862,79

Dohodak - 1. i 2. godina, kn/ha (prosjek) 87.256,95 118.658,00 150.050,83 15.633,46

Prosječni dohodak uz različite cijene: Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 9,00 4,00 74.467,42 79.251,42 84.035,42 10.441,56


Cijena viša, kn/kg 15,00 6,00 181.387,42 209.931,42 238.475,42 27.658,95


50

M A L I N A

Ekološki uvjeti

Klima

Malina za dobar rast, razvoj i redovitu

rodnost treba svježiju klimu s dovoljno

oborina. Temperatura je vrlo važan čimbenik

o kojem treba voditi računa pri podizanju

nasada. Važno je napomenuti da izboji

maline bez sniježnog pokrivača mogu

izmrznuti na temperaturi od -16 ºC do -25

ºC, a korijen izmrzava na temperaturi

zemljišta od -12 ºC do -14 ºC. Osjetljiva je

na promjene temperature u proljeće, koje

mogu prouzročiti veće štete na izbojima,

pogotovo ako se smjenjuju temperature od

+6 ºC do -7 ºC. Cvate u svibnju pa joj kasni

proljetni mrazovi ne mogu jako naštetiti.

Za uzgoj malina potrebna je ukupna godišnja

količina oborina od 800 mm, a 400 mm

prijeko je potrebno u vrijeme rasta mladica i

plodova. Ako nema dovoljno oborina,

potrebno je osigurati navodnjavanje.

Tlo

Za uzgoj malina povoljna su rastresita,

humusom bogata, slabo kisela tla kojima je

pH oko 6. Na jako kiselim i akalnim tlima

postoji poremetnja u opskrbi

mikroelementima. Malina ne podnosi zbita

glinena tla, s visokom razinom podzemne

vode, a ni suha vapnenasta i pjeskovita tla.

Položaj

Malina najbolje uspijeva na 400 do 800 m

nadmorske visine. Položaj znatno utječe na

izmrzavanje maline. Nasade malina treba

podizati na prozračnim položajima.

Ekspozicija utječe jačinom i trajanjem

osunčavanja na kretanje vegetacije i zrenje

plodova maline. Ovisno o nadmorskoj visini,

biraju se južne ili sjeverne ekspozicije. Malinu

treba saditi na položajima zaštićenim od jakih

olujnih vjetrova, da se ne bi lomili izboji, i to

osobito pred berbu. Blagi povjetarac koristi

jer smanjuje pojavu gljivičnih bolesti. Malina

treba dosta svjetla i ne podnosi zasjenjene

položaje.

Sorte

Pri izboru sorata trebalo bi se paziti na

namjenu plodova: za potrošnju u svježem

stanju ili za preradu. Malina ima vrlo nježan

plod, osjetljiv na transport, pa se pri

podizanju nasada treba voditi računa o blizini

tržišta ili hladnjače ako se prerađuje.

Sorte malina: Willamette, Glen moy,

Princess, Chilliwak, Tulameen, Zeva, Ruby,

Heritage, Rossana...

Sustav uzgoja

Plantažni nasadi – uzgoj uz naslon. Potrebni

su stupovi (drveni, betonski ili metalni) i žica.

U intenzivnim nasadima preporučujemo

razmak sadnje u redu 40 – 50 cm, a razmak

između redova od 160 do 280 cm. Grm se

mora održavati rezidbom. Treba ostaviti 6 –

12 izboja po dužnom metru, što ovisi o

bujnosti sorte i kondiciji nasada. Rezidba

maline jednostavna je. Jednogodišnji izboji u

proljeće se prikrate na 150 cm, najviše 160

cm visine. Nakon berbe odstranjuju se iz

nasada izboji koji su te godine donijeli rod i

spaljuju se.

Slobodni uzgoj malina


Najvažnija bolest maline jest sušenje izbojka,

čemu uzročnici mogu biti gljive (Didymella

applanata ili Leptosphaeria coniothyrium). Za

obje bolesti karakteristično je da mogu biti

ograničavajući čimbenik uzgoja maline. Kao i

u uzgoju kupine, u vlažnijim godinama siva

plijesan (Botrytis cinerea) može znatno

umanjiti urod. Mjere zaštite iste su kao za

kupine. Štetnici kao kod kupine.


51

MALINA


Broj sadnica/ha: 8.930 Razmak sadnje: 2,8 x 0,4 m


Uzgoj: uz naslon




Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 600,00

Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Vezivo 600,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Nadosađivanje sadnica 150,00

Raspodjeljivanje organskog gnoja 1.200,00 Zimska rezidba 1.720,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje u redu 1.250,00

Organski gnoj 4.550,00 Vezanje i uvlačenje mladica 1.500,00

Troškovi analize tla 700,00 Prskanje prskalicom 800,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00

UKUPNO 23.002,00 UKUPNO 10.170,00

PRVA GODINA (sadnja i armatura) kn/ha SVEUKUPNO 158.449,00

Poravnavanje terena 700,00 Dovoz i istovar stupova i žice za armaturu

550,00

Dovoz, istovar i razvoženje sadnica 250,00


Sadnice 71.440,00

Stupovi 14.000,00


Zatezači 1.700,00


Sidra 1.680,00



Vezivo 450,00



Sadnja 5.550,00


Prskanje prskalicom 400,00



UKUPNO 125.277,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada maline iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.


52

Malina



Uzgojni oblik: uzgoj uz naslon Razmak sadnje: 2,8 x 0,4 m

Podloga: vlastiti korijen



Prinos, kg/ha 10.000,00 12.000,00 14.000,00

Cijena, kn/kg 6,00 6,00 6,00 0,80

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


62.500,00 74.500,00 86.500,00 9.933,33



Sanduci kapaciteta

8 kg, 3 kn/kom. 3.750,00 4.500,00 5.250,00 600,00

Berba, 8 kg/h, 25 kn/h 31.250,00 37.500,00 43.750,00 5.000,00

Rezidba, 180 h, 30 kn/h 5.400,00 5.400,00 5.400,00 720,00



PVT, kn/ha 16.904,00 21.369,00 25.733,00 2.849,20


Dohodak, kn/ha* 13.991,00 18.395,00 22.677,00 2.452,67


Cijena niža, kn/kg 4,60 -9,00 1.595,00 3.077,00 212,67


Cijena viša, kn/kg 7,40 27.991,00 35.195,00 42.277,00 4.692,67


uključeni u kalkulaciju


53

K U P I N A

Ekološki uvjeti

Klima

Kupina je osjetljiva na niske zimske

temperature, pa znatnije pozebe možemo

očekivati već na –15 ºC, a smrzavanje na

–20 ºC. Osjetljiva je na promjenjive

temperature u proljeće koje mogu prouzročiti

veće štete na izbojima, pogotovo ako se

smjenjuju temperature od +6 ºC do -7 ºC.

Cvate u svibnju pa joj kasni proljetni mrazovi

ne mogu jako naštetiti. Za uzgoj kupina

potrebno je više od 800 mm godišnje količine

oborina, a više od 400 mm u fazi vegetacije,

u protivnom treba nasad navodnjavati. Ne

voli terene gdje su jaki vjetrovi zbog lomova

izboja, preferira položaje s blagim strujanjem

zraka. Kupina traži puno sunčanih dana, s

puno svjetla.

Tlo

Kupina traži lagana, humusna tla neutralne

do blago kisele reakcije (pH 6 – 7). Prikladna

su tla koja sadrže 4 do 5% humusa do dubine

od 30 do 40 cm.

Položaj

Kupini najviše odgovaraju malo nagnuti

tereni, s nagibom od 3 do 6 º. Na takvim

terenima ne zadržava se voda i hladan zrak,

a preko zime dulje se zadržava snijeg pa je

manja opasnost od pozebe. Iskustvo je

pokazalo da je 120 m nadmorske visine u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj granica ispod koje

se kupina češće smrzavala pa se tamo ne bi

smjela saditi.

Sorte

Za intenzivne nasade interesantne su sorte

uspravnog rasta i bez bodlji. Preporučujemo

sljedeće sorte kupina: Black satin, Lockness,

Hull thornless, Thornfree, Chester.

Sustav uzgoja

Kupina se uzgaja poput maline u obliku žive

ograde uz obvezatnu armaturu, koju

sačinjavaju stupovi i žica. Kupina se sadi na

razmake od 1,2 m do 1,5 m u redu, a red od

reda je 2,5 m do 2,8 m (najviše 3 m). Rez

kupine obavlja se u pravilu krajem ožujka. Na

jednom grmu ostavlja se 3 – 5 izboja, ovisno

o kondiciji grma. Na glavnim izbojima

prikračuju se postrani izboji na 6 – 10

pupova. Nakon berbe odstranjuju se iz

nasada izboji koji su te godine donijeli rod i

spaljuju se.

Rezidba kupine nakon sadnje

Lepezasti uzgoj kupine

Uspravni uzgoj kupine

Tijekom vegetacije (najbolje u kolovozu)

izboji se prikračuju na 180 cm visine, da bi se

grm održao prozračnim da bi se smanjila

opasnost od bolesti.


Najvažnije bolest kupine jesu purpurno–

crvena palež izdanaka (Didymella applanata)

te žuta hrđa kupine (Kuehneola uredinis). Za

vlažnijih godina znatno smanjenje uroda

može prouzročiti siva plijesan (Botrytis

cinerea), koja se uočava kao trulež ploda sa


54

sivkastom paučinastom prevlakom. Zaštita se

treba temeljiti na pravilnom odabiru položaja,

tla, uravnoteženoj gnojidbi, umjerenoj

gustoći izboja, svim ostalim fitosanitetskim

mjerama (orezivanje i spaljivanje zaraženih

izdanaka i sl.). Potrebno je provoditi i

kemijsku zaštitu, od navedenih bolesti

kupine.

Od štetnika na kupini najvažniji su kupinova

muha šiškarica (Lasioptera rubi), čije se

ličinke ubušuju u izbojak i na tom mjestu se

formira zadebljanje. Tako napadnuti izbojak

slabije raste i rodi. Osim tog štetnika, izboje

buše i drugi štetnici: malinov krasnik

(Buprestis cupressi), malinov prstenar

(Agrilus aurichalceus), malinova mušica

(Resseliella theobaldi). Suzbijanje se provodi

rezanjem i uništavanjem zaraženih izboja

zimi ili tijekom vegetacije, ovisno o kojem se

štetniku radi.

Pojavljuje se i malinin cvjetar (Anthonomus

rubi) koji oštećuje cvijet i koprivina grinja

(Tetranychus urticae), koja štete čine

sisanjem na listu. Suzbijanje tih štetnika

provodi se prema potrebi.

KUPINA




Uzgoj: uz naslon




Dovoz organskog gnojiva 2.400,00 Sadnice za nadosađivanje 1.200,00

Dubinsko rahljenje tla 6.250,00 Vezivo 660,00


Raspodjeljivanje organskog gnoja 2.100,00 Zimska rezidba 1.640,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Okopavanje u redu 4.050,00

Organski gnoj 4.550,00 Vezanje i uvlačenje mladica 1.500,00

Troškovi analize tla 700,00 Prskanje prskalicom 800,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Zatravljivanje nasada 1.550,00

UKUPNO 23.902,00 UKUPNO 13.550,00

PRVA GODINA (sadnja i armatura) kn/ha SVEUKUPNO 114.484,00

Poravnavanje terena 700,00

Dovoz i istovar stupova i žice za

armaturu i ogradu 550,00

Dovoz, istovar i razvoženje sadnica 250,00


Sadnice 23.800,00

Stupovi 14.000,00


Zatezači 1.700,00


Sidra 1.680,00



Vezivo 320,00



Sadnja 4.600,00


Prskanje leđnom prskalicom 400,00



UKUPNO 77.032,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada kupine iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.


55

Kupina




Uzgojni oblik: uzgoj uz naslon Podloga: vlastiti korijen



Prinos, kg/ha 13.000,00 15.000,00 18.000,00

Cijena, kn/kg 5,50 5,50 5,50 0,73

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


74.000,00 85.000,00 101.500,00 11.333,33



Sanduci kapaciteta

8 kg, 3 kn/kom. 4.875,00 5.625,00 6.750,00 750,00

Berba, 10 kg/h, 25 kn/h 32.500,00 37.500,00 45.000,00 5.000,00

Rezidba, 180 h, 35 kn/h 6.300,00 6.300,00 6.300,00 840,00



PVT, kn/ha 25.128,26 29.843,26 37.082,26 3.979,10


Dohodak, kn/ha* 22.215,26 26.869,26 34.026,26 3.582,57


Cijena niža, kn/kg 4,00 2.715,26 4.369,26 7.026,26 582,57


Cijena viša, kn/kg 7,00 41.715,26 49.369,26 61.026,26 6.582,57




60

9. MODELI ZA MEDITERANSKO PODRUČJE

JABUKA

BRESKVA I NEKTARINA

ŠLJIVA

MARELICA

TREŠNJA

VIŠNJA MARASKA

BADEM

SMOKVA

MANDARINA

KIVI


61


62

JEZGRIČAVO VOĆE

J A B U K A

Ekološki uvjeti

Za postizanje visokih i redovitih prinosa, prije

odabira staništa za podizanje nasada,

potrebno je obaviti detaljnu analizu ekoloških

čimbenika. Što su oni povoljniji, uspjeh je

proizvodnje bolji.

Klima

Od klimatskih elemenata najveće značenje

imaju temperature:

apsolutno minimalne (za intenzivni

uzgoj ne bi smjele padati ispod -25

°C),

apsolutno maksimalne (nije poželjno

da češće prelaze +35 °C),

srednje godišnje (optimalno između 8

°C i 12 °C),

srednje u razdoblju vegetacije

(optimalno od 15 °C i 21 °C) te

apsolutno minimalne u vrijeme

cvatnje, oplodnje (u fazi "balona"

cvijet strada na oko -3,8 °C, a u fazi

otvorenih cvjetova na oko -2,2 °C) i

dozrijevanja plodova (tek zametnuti

plodovi stradaju na oko -1,7 °C).

Apsolutno minimalne temperature i njihova

učestalost pokazuju s koliko se uspješnosti

mogu uzgajati jabuke bez opasnosti od

pozeba.

Tlo

Najpogodnija tla za sadnju jabuka jesu

plodna pjeskovito ilovasta tla, dubokog

fiziološki aktivnog profila, slabo kisele

reakcije. Često se zbog nedostatka takvih

tala voćnjaci podižu na manje povoljnim

staništima, ali onda se agromeliorativnim

zahvatima (odvodnja, popravljanje strukture,

duboka obrada, agromeliorativna gnojidba)

prije podizanja nasada trebaju osposobiti za

intezivnu proizvodnju.

Kako jabuka podnosi samo do 5% fiziološki

aktivnog vapna u tlu, u odabiru tla treba biti

oprezan. Naknadno zakiseljavanje tla ili

primjena helatnih hraniva se ne isplati.

Položaj

Reljef određuje mikroklimu pojedinog mjesta

pa zbog toga ima veliko značenje u

proizvodnji jabuka. Toplotni režim položaja,

zatim vjetrovi i vodni režim uvelike su pod

utjecajem reljefa. Najpovoljniji položaji za

podizanje voćnjaka jesu blago nagnuti tereni

na uzdignutim položajima južne ekspozicije.

Sorte i podloge

Za jabuku upotrebljavamo generativne i

vegetativne podloge. Suvremena proizvodnja

gustog sklopa sadnje zasniva se na

vegetativnim podlogama slabije bujnosti. To

su podloge: M9, M26, M27, MAC9, te od

srednje bujnih podloga MM106. Izbor

sortimenta najvažniji je čimbenik proizvodnji,

plasmanu te o njemu uvelike ovisi uspješnost

našega voćarenja. Odabir sorte treba

temeljiti na tržišnim i proizvodnim kriterijima.

Prema vremenu dozrijevanja sorte dijelimo

na: ljetne, jesnske i zimske.

Ljetne sorte: Close, Vista Bella, Mantet,

Discovery, Julyred, Jerseymac, Summerred,

Akane, James Grieve.

Jesenske i zimske sorte: Elstar, Gala, Galaxy,

Jonagold, Zlatni delišes, Gloster, Idared,

Melrose, Granny Smith, Breaeburn, Pink

Lady, Fuji.

Za mediteransko područje preporučuje se

uzgoj ljetnih sorti te izrazito kasnih zimskih

sorata kao što je Granny Smith i sl.

Sustavi uzgoja

Jabuka je, kao voćna vrsta, vrlo dobro

proučena. U nizu vrlo dobrih sustava uzgoja

koji se danas rabe u intenzivnoj proizvodnji,

za mediteranski dio Hrvatske preporučujemo

dva. Prvi, najintenzivniji, podrazumijeva

uporabu slabo bujne podloge M-9 ako postoje

uvjeti za redovito navodnjavanje te

obvezatnu uporabu armature. Armatura se

sastoji od stupova i više redova žica.


63

Preporučuje se jednoredni sustav te vreteno

kao uzgojni oblik. Voćke valja saditi na

razmak 3,5 m x 1,0 m (2700 stab./ha). Drugi

preporučeni sustav uključuje podlogu MM-

106 te vretenasti grm kao uzgojni oblik.

Razmak sadnje za taj sustav uzgoja jest 4,0

m x 2,5 m (1000 stab./ha).

Sustav uzgoja vretenasti grm


Pravilnim odabirom položaja, sorti i podloga

znatno možemo utjecati na smanjenje

intenziteta pojave pojedinih bolesti i štetnika.

Uz to načinom održavanja nasada (rezidba,

gnojidba…) može se smanjiti broj potrebnih

tretiranja sredstvima za zaštitu bilja može se

smanjiti.

Najčešće su ove bolesti jabuke: krastavost

plodova i maljavost lista jabuke (Venturia

inaqualis), pepelnica jabuke (Podosphaera

leucotricha), rak kore (Nectria galligena),

bakterijska palež (Erwinia amylovora).

Poslove praćenja pojave tih bolesti i

signalizaciju rokova i mjera suzbijanja

provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a.

Preporuke za zaštitu jabuka djelatnici

objavljuju na lokalnim radio-stanicama i

internet stranici Zavoda www.hzpss.hr.

Najvažniji štetnici jabuke jesu jabučni savijač

(Cydia pomonella), lisne uši iz rodova (Aphis,

Dysaphis), crveni voćni pauk (Panonycus

ulmi) te lisni mineri (Leucoptera,

Phylonorycta, Stigmella, Lyonetia). Osim tih

najvažnijih štetnika na jabuci, ovisno o

lokalitetu i godini, problem mogu biti i

jabučna osa pilatka (Hoplocampa testudinea),

cvjetojed (Anthonomus pomorum), jabučna

krvava uš (Eriosoma lanigerum), savijači

pupova i kožice plodova (Tortricidae), grinje i

štitaste uši.

Poslove praćenja pojave tih štetnika i

signalizaciju rokova i mjera suzbijanja

provodi Odjel za zaštitu bilja HZPSS-a i

objavljuje ih u medijima.

U nasadima jabuke treba pratiti populaciju

poljskih glodavaca i prema potrebi provoditi

zaštitu odgovarajućim sredstvima. Protiv

šteta od divljači (zec, srna) najbolji učinak

ima mehanička zaštita, tj. postavljanje

ograde. Zaštita protiv korova može se

provoditi kemijski i mehanički. Odabir

herbicida ovisi o vrsti i sastavu korova te

starosti nasada.


64

JABUKA

Regija: mediteranska Površina: 1 ha


Trajnost nasada: 20 godina Podloga: M9

Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm










Troškovi analize tla 700,00 UKUPNO 12.800,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 TREĆA GODINA kn/ha

UKUPNO 27.652,00 Međuredna obrada 1.400,00

PRVA GODINA (priprema,sadnja i armatura) kn/ha Raspršivanje atomizerom 2.400,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Održavanje tla u redu 1.650,00



Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 4.725,00




Kolci 10.800,00

Sadnice 48.600,00

Vezivo 520,00





Sadnja 5.500,00


Prskanje 1.950,00


Stupovi za armaturu 14.000,00


Sidra 600,00

Zatezači 600,00





UKUPNO 114.667,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada jabuke iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.


65

Jabuka




Uzgojni oblik: vitki vretenasti grm Podloga: M 9



Prinos, kg/ha 25.000,00 30.000,00 35.000,00

Klasa 1 3,20 kn 21.000,00 24.000,00 27.000,00

Klasa 2 1,50 kn 4.000,00 6.000,00 8.000,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


75.700,00 88.300,00 100.900,00 11.773,33




Sanduci kapaciteta 15 kg, 4 kn/kom. 6.666,67 8.000,00 9.333,33 1.066,67

Vezivo, 35 kg, 25 kn/kg 875,00 875,00 875,00 116,67

Berba, 70 kg/h, 25 kn/h 8.928,57 10.714,29 12.500,00 1.428,57

Rezidba, 325 h, 35 kn/h 11.375,00 11.375,00 11.375,00 1.516,67



PVT, kn/ha 38.296,76 46.575,71 54.853,67 6.210,10


Dohodak, kn/ha* 34.780,76 42.923,71 51.064,67 5.723,16


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 2,70 1,25 23.280,76 29.423,71 35.564,67 3.923,16


Cijena viša, kn/kg 3,50 1,75 42.080,76 51.623,71 61.164,67 6.883,16




66

BRESKVA I NEKTARINA

Ekološki uvjeti

Klima

Breskva je voćka umjereno toplih krajeva.

Kritične niske temperature za stabla breskve

u fazi dubokog zimskog mirovanja jesu od –

20 0C do –24 0C. Cvjetni pupovi ozebu uz

apsolutno minimalnu temperaturu od –18 0C

do –20 0C. Otpornost cvjetnih pupova ovisi o

trajanju niskih temperatura i amplitudi

temperatura. U proizvodnji breskve česte su

štete od kasnih proljetnih mrazova, koji su

štetni za cvjetove i zametnute plodove. Osim

štetnog djelovanja, umjereno niske

temperature imaju i korisno djelovanje na

voćke. Breskvama i nektarinama u zimskom

mirovanju potreban je određeni zbroj niskih

zimskih temperatura da bi se normalno

razvijale i rodile sljedeće vegetacije.

Fiziološka potreba za određenim zbrojem

niskih temperatura (ispod 7,2 0C), ovisi o

sorti. Iako je breskva relativno otporna

prema suši, nedostatak vode rezultira

postizanjem slabije kvalitete i umanjenog

priroda. Zbog neravnomjernog rasporeda

oborina u razdoblju vegetacije za siguran i

kvalitetan prirod nužno je osigurati i

natapanje. Hladni vjetar, bura u doba

cvatnje, što često uzrokuje i posolicu, može

osjetno smanjiti oplodnju i ugroziti

proizvodnju. Tuča je također opasna za

jednogodišnje izboje i plodove bresaka.

Nepovoljni utjecaj vjetra može se smanjiti i

ublažiti pravilnim izborom položaja i

podizanjem vjetrozaštitnih pojaseva ( npr.

gusto posađenim čempresima ili maslinom

sorte Cipresssino).

Tlo

Za uzgoj breskve prikladna su duboka,

drenirana tla, lakšeg teksturnog sastava,

dobre strukture i dobro opskrbljena humusom

i biogenim elementima. Najpovoljnija reakcija

tla jest od pH 6,5 do pH 7,0. Manje su

prikladna kisela i jako kisela tla, a posve

neprikladna slabo alkalna i alkalna tla. Na

alkalnim tlima, zbog poremetnje u primanju

željeza, breskve obolijevaju od žutice ili

ferokloroze. Poremetnja u primanju željeza

javlja se i na karbonatnim tlima, koja sadrže

više od 5,0 % aktivnog vapna.

Položaj

U južnim područjima Hrvatske breskva se

može uzgajati do 500 m nadmorske visine,

ali općenito se uzgaja na nižim nadmorskim

visinama (pretežito na 50 – 150 m

nadmorske visine). Najpovoljnije su južne pa

zapadne i istočne ekspozicije. Zatvorene

depresije, nisu pogodne za proizvodnju

breskve, zbog zadržavanja hladnog zraka,

niskih temperatura i pojave mrazova. Vrlo

uspješno breskva se može uzgajati na

manjim nagibima do 3 %, a najviše do 5 %.

Sorta i podloga

Dobra podloga za breskve i nektarine u tlima

lakšeg teksturnog sastava i dobrih fizikalnih

svojstava, u kojima sadržaj fiziološki aktivnog

vapna ne prelazi 5,0 %, jest sjemenjak

vinogradarske breskve. Na tlima istih

fizikalnih svojstava u kojima sadržaj fiziološki

aktivnog vapna ne prelazi 12 % rabi se

križanac badem x breskva GF 677. Ta se

podloga uspješno rabi i za “umorna” tla, na

kojima se na drugoj podlozi već uzgajala

breskva. Na tlima nešto težeg mehaničkog

sastava mogu se kao podloge za breskvu

rabiti križance St. Julien N0 1 i N0 2. Ove

podloge podnose veći sadržaj karbonata. Za

teža i vlažnija tla te tla većeg sadržaja

karbonata može se rabiti vegetativna podloga

INRA Damas 1869. Ta podloga nema dobar

afinitet s većinom sorti nektarina i stvara

dosta korijenovih izdanaka. Vegetativna

podloga St. Julien 655-2 također se može

rabiti na tlima težeg teksturnog sastava i na

vlažnijim tlima, s umjerenim sadržajem

karbonata. Od svih nabrojenih podloga

Damas 1869 najbolje podnosi teža i vlažna

tla, ali ne sa stajaćom vodom. Od posebnih

križanaca za razne tipove tla preporučuje se

TETRA (europska šljiva dobivena slobodnom

oplodnjom sorte Regina Claudia Verde).

Odlično se ukorjenjuje i nema korijenovih

izdanaka, a ima vrlo dobar afinitet sa

sortama breskve i nektarine. Sorte na toj

podlozi dolaze ranije u rodnost.


67

Od bresaka i nektarina preporučuju se ove

sorte:

Dozrijevanje u danima – (prije) i + (poslije)

Red havena, a sorta Red haven dozrijeva od

5. do 10. srpnja (okolica Zadra).

Breskve: Early Crest (-37), May Crest (-28),

Spring Crest (-23), Dixired (-15), Springbelle

(-15), Royal Glory (-5), Red haven (0), Red

top (+6), Maria Marta (+8), Glohaven (+10),

Suncrest (+19), Fayette (+32), O Henry

(+49).

Nektarine: Armking (-20), Supercrimson (-0),

Caldesi 2000 (-3) Spring Red (+2),Red

Diamond (+10), Flavortop (+17), Stark Red

Gold (+21), Maria Aurelia (+27) Venus(+31).

Sustavi uzgoja

Sustav uzgoja slobodna palmeta

Od postojećih uzgojnih oblika za breskvu i

nektarinu prednost treba dati slobodnoj

palmeti i vretenastom grmu. Za uzgojni oblik

slobodne palmete na podlozi sjemenjaka

vinogradarske breskve razmak sadnje treba

iznositi 4,5 x 3 m, a na podlozi križanca

badem x breskva GF 677 4,5 – 5 x 3 – 3,5 m.

Na podlozi križanca St. Julien N0 1 i N0 2

razmak treba iznositi 4,5 x 3 m. Za uzgojni

oblik vretenastog grma u gustom sklopu

razmaci trebaju biti ovi:

sjemenjak vinogradarske breskve 4,5

x 2 m,

križanci St. Julien N0 1 i N0 2 4,5 x 2

m,

Damas 1869 i St. Julien 655-2, 4 x

1,5 – 2 m.

Sustav uzgoja vretenasti grm


Najznačajnije bolesti breskve i nektarine jesu


šupljikavost lista (Stigmina carpophila),

pepelnica (Sphaerotheca pannosa), pjegavost

(Fusicoccum carpophilum), monilija (Monilia

fructigena), cvjetna monilija (Sclerotinia laxa)

trulež korijenova vrata (Phytophtohora

cactorum), trulež provodnih suopova

(Armilaria mellea), bakterijsko sušenje

breskve (Pseudomonas mors-prunorum), rak

korijena breskve (Agrobacterium tume-

faciens).

Štetnici na breskvi i nektarini jesu breskvin

savijač (Cydia molesta), breskvin moljac

(Anarsia lineatella), žilogriz (Capnodis

tenebrionis), trips (Taeniothrips meridio-

nalis), mediteranska voćna muha (Ceratitis

capitata), breskvina štitasta uš (Parthe-

nolecanium persicae), breskvina lisna uš

(Mysus persicae).


68

BRESKVA I NEKTARINA


Broj stabala/ha: 741 Razmak sadnje: 4,5 x 3 m

Trajnost nasada: 18 Podloga: GF 677 (križanac breskve i badema)

Uzgojni oblik: slobodna palmeta

PRIPREMNI RADOVI kn/ha NJEGA PRVE GODINE kn/ha

Poravnavanje terena 1.250,00 Mineralno gnojivo 420,00

Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.540,00

Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Trska 1.482,00

Dubinska obrada tla 10.000,00 PVC vezivo 120,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Proljetno i jesensko oranje 960,00

Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Međuredna obrada 1.600,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Prskanje 1.440,00

Stajski gnoj 4.550,00 Prijevoz gnojiva i sredstava za zaštitu

240,00

Troškovi analize tla 700,00 Rezidba 560,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Prskanje 560,00

UKUPNO 27.652,00 Okopavanje 950,00

SADNJA kn/ha Pinciranje 840,00

Mineralno gnojivo 960,00 Vezivanje mladica za trsku 1.680,00

Zemljišni insekticid 1.050,00 Zelena rezidba 1.120,00

Sadnice 22.230,00 UKUPNO 13.512,00

Organsko gnojivo 3.000,00 SVEUKUPNO 76.764,00

Prijevoz sadnica, gnojiva i zaštitnih sredstava

1.440,00

Markiranje sadnih mjesta 560,00

Priprema sadnica 400,00

Iskop jama za sadnju 1.500,00

Tretiranje tla insekticidima 200,00

Gnojidba mineralnim gnojivom 200,00

Gnojidba organskim gnojem 1.100,00

Sadnja 2.960,00

UKUPNO 35.600,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada breskve i nektarine iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


69

Breskva i nektarina




Uzgojni oblik: slobodna palmeta Podloga: GF 677



Prinos, kg/ha 15.000,00 20.000,00 25.000,00

Klasa 1 6,00 kn 12.000,00 15.000,00 18.000,00

Klasa 2 4,00 kn 3.000,00 5.000,00 7.000,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


Mineralna gnojiva, kn/ha 1.110,00 1.313,00 1.515,00 175,07


Sanduci kapaciteta 5 kg, 2 kn/kom. 6.000,00 8.000,00 10.000,00 1.066,67

Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67

Berba, 40 kg/h, 25 kn/h 9.375,00 12.500,00 15.625,00 1.666,67

Rezidba, 190 h, 35 kn/h 6.650,00 6.650,00 6.650,00 886,67



PVT, kn/ha 55.128,00 74.800,00 94.473,00 9.973,33

Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 119,25 119,25 119,25 15,90

Dohodak, kn/ha* 55.008,75 74.680,75 94.353,75 9.957,43


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 4,00 3,00 28.008,75 39.680,75 51.353,75 5.290,77


Cijena viša, kn/kg 8,00 5,00 82.008,75 109.680,75 137.353,75 14.624,10




70

Š L J I V A

Ekološki uvjeti

Klima

Šljiva dobro podnosi niske zimske

temperature. U toplijem klimatu ranije kreće

vegetacija te je izraženija opasnost od kasnih

proljetnih mrazova. U najjužnijim dijelovima

Hrvatske ograničavajući čimbenik za uzgoj

nekih sorti šljiva može biti i premala suma

inaktivnih temperatura (nižih od 7,2 °C) u

razdoblju zimskog mirovanja (potrebno od

700 do 1700 sati). Uzgoju šljive odgovara

srednja godišnja temperatura zraka oko 11

°C (u mediteranskom području od 12-14 °C).

U razdoblju vegetacije, tj. tijekom lipnja,

srpnja i kolovoza, pogodna srednja

temperatura kreće se od 16 °C do 20 °C

(mediteransko područje od 20-23 °C).

Godišnja količina oborina treba biti između

700 do 1000 mm, a tijekom vegetacije od

400 do 500 mm. Pri izrazitoj suši lišće izvlači

vodu iz plodova, oni tada ostaju sitni. U

cvatnji šljiva vjetar može ometati oplodnju. U

uvjetima visokih ljetnih temperatura (iznad

30 °C) nalet suhog toplog vjetra može

uzrokovati naglo sušenje lišća šljive (preko

noći). Jaki vjetrovi pred zriobu uzrokuju

prijevremeno opadanje plodova. Tuča (grad)

može nanijeti velike štete na plodovima i na

lišću te granama šljiva.

Tlo

Iako pliće rasprostire svoj korijen, šljiva voli

dublja, ocjedita tla. Najbolja tekstura tla za

uzgoj šljive jesu ilovasta, zatim pjeskovito

ilovasta, te ilovasto pjeskovita tla. Kao voćna

vrsta ističe se prilagodljivošću i na teža tla.

Za uzgoj šljive odgovara pH tla od 5,5 do 7,5.

Dosta dobro podnosi fiziološki aktivno vapno

u tlu (do 10 %). Poželjna je količina humusa

od 2 do 3 %. Šljiva traži tla dobro

opskrbljena kalijem (kalijeva voćka).

Položaj

Kao i većina voćnih vrsta, šljiva najbolje

uspijeva na brežuljkastim terenima.

Odgovaraju joj prozračni, ali ne i otvoreni

položaji. Šljiva uspijeva na nadmorskim

visinama od 60 do 600 m. U mediteranskim

uvjetima uzgoja u Hrvatskoj prikladne su i

sjeverne te prijelazne (sjeveroistočna i

sjeverozapadna) ekspozicije. Povoljan nagib

terena za uzgoj šljive jest do 5 %.

Sorte i podloge

Najčešće rabljena podloga za šljivu u našim

krajevima jest sjemenjak Džanarike (Prunus

myrabolana). Od vegetativnih podloga

najviše se danas koristi Myrobalana 29C,

zatim Myrobalana B, Julior, Jaspi, te novije

podloge kao Ishtara, Penta, Tetra, a u novije

vrijeme na manje plodnim sušnim tlima i

GF677, čija je kompatibilnost s kinesko

japanskim-sortama nedovoljno provjerena.

Za japansko-kineske sorte preporučuje se

podloga Pixi, ali samo u nasadima s manje

fiziološkog vapna u tlu i na kojima je

osigurano navodnjavanje.

Za mediteransko područje interesantnije su

stolne sorte i neke sorte kombiniranih

svojstava, koje dozrijevaju od 15. lipnja pa

do 15. rujna. Plodove stolnih sortata često

prodaje izgled, stoga je dobro da ih krasi

krupnoća, jednolična obojenost te pokožica

prekrivena maškom. Preporučene sorte

europskog podrijetla: Ruth Gerstetter,

Herman, California blue, Čačanska rana,

Cimerova rana, Valerija, Čačanska ljepotica,

Early Big Egg, Firenze 90, Čačanska najbolja,

Hanita, Stanley, Grossa di Felisio i Bistrica.

Preporučene sorte japansko-kineskog

podrijetla: Obilnaja, Shiro, Black Gold, Black

Diamond, Fortune, Friar, T.C. Sun i Angeleno.

Sustavi uzgoja

Pri određivanju sustava uzgoja valja paziti na

svojstva podloga i sorata koje će se uzgajati.

Dobro odabran sustav uzgoja omogućit će

raniji ulazak u rod, postizanje redovitih i

visokih prinosa te visoku kvalitetu plodova.

Uz to, bit će moguće racionalnije obavljanje

agrotehničkih i pomotehničkih radnji. Na

Džanarici, kao bujnoj generativnoj podlozi za

šljivu, i Mirobalani B. preporučuje se kao

uzgojni oblik popravljena piramidalna

krošnja. Za taj sustav preporučuje se razmak

sadnje 5 m x 4 m (500 stab./ha).

Na slabije bujnim vegetativnim podlogama

poput Mirobalana 29C, GF8/1 i Ishtara kao

uzgojni oblik preporučuje se vretenasti grm.


71

Na visini debla od 40-60 cm od tla ostavljaju

se 3-4 spiralno raspoređene grane koje se

otklanjaju od osnove pod kutem 50-60 °. Te

grane trebaju ublažiti vršni rast stabla. Iznad

njih, vodeći računa o spiralnom rasporedu

oko provodnice, ostavljaju se poluskeletne

grane horizontalnog položaja. Preporučeni

razmak sadnje za takav sustav uzgoja je 3,5

-4 m x 2,5-3 m. U novije vrijeme često se

rabi nepravilna palmeta s razmacima sadnje

ovisno o bujnosti podloge i sorte od 3,5-4,5

m x 2,5-3 m.


Najopasnija bolest šljive jest viroza - šarka

šljive (Plum Pox Virus). Ostale, bolesti u

mediteranskom području na šljivi jesu bolest

sušenja cvjetova, grančica i plodova (Monilia

laxa i M. fructigena), rogač šljive (Taphrina

pruni), vještičina metla (Taphrina instititiae),

plamenjača šljive (Polystigma rubrum), rđa

šlive (Puccinia pruni spinosae), šupljikavost

lista (Clasterosporium carpophilum) te olovna

bolest (Stereum purpureum). Valja biti vrlo

oprezan pri nabavi sadnog materijala.

Naročito se to odnosi na viroze te moguće

pojave bakterioza (Pseudomonas syringa i

Pseudomonas mors-prunorum, i dr.)

Češći štetnici na šljivi jesu žilogriz (Capnodis

tenebrionis), šljivina crna osica (Hoplocampa

minuta) i šljivina žuta osica (Hoplocampa

flava), lisne uši (Brachycaudus, Hyalopterus),

crveni voćni pauk (Panonychus ulmi), grinje

(Eryophies), šljivin savijač (Grapholita

funebrana) te šljivina štitasta uš (Eulecanium

corni).

Šljivu treba redovito štititi od bolesti i

štetnika. Koliko će tretiranja biti potrebno

ovisi o brojnim čimbenicima.


72

ŠLJIVA (europske i kinesko-japanske sorte)



Trajnost nasada: 20 Podloga: Myrobalana 29C

Uzgojni oblik: nepravilna palmeta

GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA (ograda) kn/ha




Dubinska obrada tla 10.000,00 Sredstva za zaštitu bilja 700,00


Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Žičano pletivo za ogradu 4.800,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Nadosađivanje sadnica 120,00

Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba zimska 500,00

Troškovi analize tla 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje 950,00

UKUPNO 27.652,00 UKUPNO 18.015,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha TREĆA GODINA kn/ha


Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Raspršivanje atomizerom 450,00

Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 750,00

Dovoz i razvoženje sadnica 260,00 Rezidba zimska 500,00

Međuredna obrada 1.600,00 Okopavanje 950,00


Kolci 2.940,00 SVEUKUPNO 84.854,00

Sadnice 22.225,00

Vezivo 100,00





Sadnja 3.332,00

Okopavanje 1.550,00

Prskanje 400,00

UKUPNO 34.937,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada šljive iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


73

ŠLJIVA (Kinesko - Japanske sorte)




Uzgojni oblik: nepravilna palmeta Podloga: Myrobalana 29C



Prinos, kg/ha 10.000,00 15.000,00 20.000,00

Klasa 1 6,00 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00

Klasa 2 1,50 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33





Sanduci kapaciteta 5 kg, 2 kn/kom. 2.000,00 3.000,00 4.000,00 400,00

Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67

Berba i skupljanje, 40 kg/h, 25 kn/h 6.250,00 9.375,00 12.500,00 1.250,00

Rezidba, 120 h, 35 kn/h 4.200,00 4.200,00 4.200,00 560,00

Ostali troškovi, kn/ha 500,00 750,00 1.000,00 100,00


PVT, kn/ha 23.454,00 37.626,00 51.799,00 5.016,80


Dohodak, kn/ha* 21.274,00 35.309,00 49.345,00 4.707,87


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 5,00 1,00 13.774,00 24.059,00 34.345,00 3.207,87


Cijena viša, kn/kg 7,00 2,00 28.774,00 46.559,00 64.345,00 6.207,87




74

ŠLJIVA - Konzumna



Trajnost nasada: 25 Podloga: Myrobalana 29C

Uzgojni oblik: nepravilna palmeta



Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Prskanje leđnom prskalicom 1.000,00

Dovoz organskog gnojiva 2.000,00 Stupovi za ogradu 4.760,00

Rigolanje (40 - 50 cm) 6.250,00 Sredstva za zaštitu bilja 350,00




Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba zimska 500,00

Troškovi analize tla (0 - 30 i 30 - 60 cm) 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 250,00 Okopavanje u redu 1.000,00

Uzimanje uzoraka tla 50,00 UKUPNO 17.765,00


PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 800,00








Kolci 4.000,00

Sadnice 24.000,00

Vezivo 60,00



Istovar i postavljanje kolaca 120,00



Sadnja 1.915,90


Zaštita - prskanje leđnom prskalicom 120,00

UKUPNO 36.290,90

Poticaj za podizanje 1 ha nasada šljive iznosi 16.800,00 kuna,

a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


75

ŠLJIVA (Europske sorte)



Trajnost nasada: 20 Starost nasada: puna rodnost

Uzgojni oblik: nepravilna palmeta Podloga: Myrobalana 29 C



Prinos, kg/ha 10.000,00 15.000,00 20.000,00

40 4,00 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00

Klasa 2 1,50 kn 5.000,00 7.500,00 10.000,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33






Vezivo, 20 kg, 25 kn/kg 500,00 500,00 500,00 66,67

Berba i skupljanje, 40 kg/h, 25 kn/h 6.250,00 9.375,00 12.500,00 1.250,00

Rezidba, 120 h, 35 kn/h 4.200,00 4.200,00 4.200,00 560,00

Ostali troškovi, kn/ha 500,00 750,00 1.000,00 100,00


PVT, kn/ha 13.454,00 22.626,00 31.799,00 3.016,80


Dohodak, kn/ha* 11.274,00 20.309,00 29.345,00 2.707,87


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 3,00 1,00 3.774,00 9.059,00 14.345,00 1.207,87


Cijena viša, kn/kg 5,00 2,00 18.774,00 31.559,00 44.345,00 4.207,87




76

M A R E L I C A

Ekološki uvjeti

Klima

Marelica je vrlo osjetljiva na nagle promjene

temperatura krajem zime i u rano proljeće.

Treba je uzgajati u područjima bez velikih

promjena temperatura, a dobre su lokacije

zaklonjene od sjevera. Tijekom dubokog

zimskog mirovanja, ako nije bilo većih

promjena temperature, može podnijeti do

-30 0C. Marelica vrlo dobro podnosi i visoke

ljetne temperature. Vrlo rano cvate te

temperature od –1,1 0C do –5,5 0C mogu

prouzročiti štete. Pozeba zametnutih plodova

javlja se pri temperaturi od 0 0C, pa do –2,0 0C. Dobro podnosi sušu, ali na dubokim tlima,

koja dobro gospodare vlagom. Osjetljiva je

prema hladnim, olujnim vjetrovima, a biraju

se lokacije tamo gdje nema tuče ili se mora

osigurati zaštita.

Tlo

Za uzgoj marelice prikladna su duboka do

vrlo duboka tla. Marelica najbolje uspijeva na

dubljim, dobro ocjeditim i lakšim tlima, koja

su dobro opskrbljena hranivima, neutralne do

slabo alkalne reakcije.

Položaj

Marelica je voćna vrsta koja rano cvate i brzo

reagira na provocirajuća kasna zimska

zatopljenja. Za njezinu sadnju potrebno je

izabrati položaje koji će ublažiti nagle

proljetne prelaze s nižih na više temperature i

obratno. Za podizanje nasada marelice

pogodni mogu biti brežuljci odnosno njihove

blage padine zaklonjene od dominantnog

vjetra, ali i od direktnog ranojutarnjeg i

dnevnog zagrijavanja. Stoga se jugu izloženi

položaji uglavnom ne mogu označiti kao

najpovoljniji za uzgoj marelica. Blizina

vodotoka, ali ne u zatvorenim udolinama

zbog pojave jezera hladnog zraka, mogu

povoljno djelovati na smanjenje spomenutih

naglih temperaturnih kolebanja.

Sorte i podloge

Od generativnih podloga rabe se sjemenjaci

marelice, vinogradarske breskve, badema te

sjemenjaci različitih vrsta, sorti i tipova šljiva.

Od vegetativnih podloga rabe se odabrani

klonovi Džanarike, ringloa i Marianne. Hibridi

između breskve i badema nisu dali

zadovoljavajuće rezultate. Džanarika –

razvija vrlo razgranatu korijenovu mrežu, a

prikladna je za lakša i suša plodna tla. Velik

broj sorti marelica nije kompatibilan s

džanarikom, te se rabe razne međupodloge

(Stanley, Aženka, Bjelošljiva i dr.). Bjelošljiva

dobro podnosi vlažnija i zbijenija tla. Većina

sorata marelice dobro je kompatibilna s tom

podlogom. Podloga INRA Džanarika GF 31 –

preporučuje se na teksturno lakšim dobro

dreniranim i sušnim tlima. Dobro je

kompatibilna s velikim brojem sorti marelice.

Podloga INRA Ringlo GF 1380 preporučuje se

za teža tla. Dobro je kompatibilna sa sortama

marelice. Marianna 2624 kompatibilna je s

važnijim sortama marelice. Sorte na njoj rano

prorode, a daju dobre prirode.

Sortiment dozrijevanje – (prije) i + (poslije)

San Castrese: Monaco bello (-50), Nimfa

(-50), Aurora (-25), Orange Red (-8), Harcot

(-3), Vitillo (-4), Sun Castrese (0), Portici

(+2), Pisana (+16).

Sorta Sun Castrese dozrijeva na području

Zadarske županije 25.-27.lipnja.

Sustavi uzgoja

Marelica se najčešće uzgaja u mediteranskom

dijelu u obliku popravljene vaze, poboljšane

piramidalne krošnje ili slobodne palmete.

Uzgojni oblik popravljena piramida

Marelicu u obliku popravljene vaze i

poboljšane piramidalne krošnje sadi se na

razmak od 7-7,5 m između redova, i 5-5,5 m


77

u redu, a za slobodnu palmetu razmak

između redova je 4-5 m, a 4 m u redu.


Najvažnije bolesti marelice jesu: šarka

šljive(Plum Pox Virus), sušenje grančica sa

cvjetovima (Monilia laxa) apopleksija (više se

uzročnika navodi kao razlog sušenja stabala)

i šupljikavost (Stigmina carpophila).

Od štetnika važjniji jesu lisne uši (Myzus

persicae) i žilogriz (Capnodis tenebrionis).

MARELICA



Trajnost nasada: 20 Podloga: Bjelošljiva ili Džanarika

Uzgojni oblik: kotlasta krošnja

PRIPREMNI RADOVI kn/ha NJEGA PRVE GODINE kn/ha

Poravnavanje terena 1.250,00 Mineralno gnojivo 400,00

Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.200,00

Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Trska 800,00

Dubinska obrada tla 10.000,00 PVC vezivo 220,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Proljetno i jesensko oranje 960,00

Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Međuredna obrada 1.600,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Prskanje 1.200,00

Stajski gnoj 4.550,00 Prijevoz gnojiva i sredstava za zaštitu 720,00

Troškovi analize tla 700,00 Rezidba sadnica 560,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Prskanje 560,00

UKUPNO 27.652,00 Okopavanje 950,00

SADNJA kn/ha Pinciranje 840,00

Mineralno gnojivo 960,00 Vezivanje mladica za trsku 1.680,00

Zemljišni insekticid 1.050,00 Zelena rezidba 1.120,00

Sadnice 12.000,00 UKUPNO 12.810,00

Organsko gnojivo 3.000,00 SVEUKUPNO 64.922,00

Prijevoz sadnica, gnojiva i zaštitnih sredstava

1.440,00

Markiranje sadnih mjesta 560,00


Iskop jama za sadnju 1.000,00

Tretiranje tla insekticidima 200,00

Gnojidba mineralnim gnojivom 200,00

Gnojidba organskim gnojem 2.250,00

Sadnja 1.500,00

UKUPNO 24.460,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada marelice iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


78

Marelica




Uzgojni oblik: kotlasta krošnja Podloga: Bjelošljiva ili Džanarika



Prinos, kg/ha 8.000,00 10.000,00 12.000,00

Klasa 1 8,00 Kn 6.800,00 8.500,00 10.200,00

Klasa 2 5,00 Kn 1.200,00 1.500,00 1.800,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33





Berba, 35 kg/h, 25 kn/h 5.714,29 7.142,86 8.571,43 952,38

Rezidba, 80 h, 35 kn/h 2.800,00 2.800,00 2.800,00 373,33



PVT, kn/ha 43.850,71 55.519,14 67.188,57 7.402,55


Dohodak, kn/ha* 41.230,71 52.744,14 64.258,57 7.032,55


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 6,00 4,00 26.430,71 34.244,14 42.058,57 4.565,89


Cijena viša, kn/kg 10,00 6,00 56.030,71 71.244,14 86.458,57 9.499,22




79

T R E Š N J A

Ekološki uvjeti

Klima

Trešnja kao voćna vrsta širokog areala uzgoja

ima specifične zahtjeve prema klimatskim

prilikama u pojedinim fenofazama vegetacije,

posebno prema temperaturi. U stadiju

mirovanja podnosi i temperature ispod - 27 oC, dok u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -2 oC do -3,0 oC. Za dobru oplodnju cvjetova

pojedine sorte iskazuju specifične zahtjeve

prema sumi inaktivnih temperatura

(temperatura ispod 7 oC). Prema količini i

vremenu oborina trešnja ima specifične

zahtjeve u pojedinim fenofazama, naročito

početkom svibnja, kada intenzivno raste

plod. Stoga bi natapanje u tom razdoblju bilo

više nego potrebno.

Tlo

Trešnja kao voćna vrsta najbolje uspijeva na

dubokim, laganim, prozračnim, dobro

dreniranim tlima s dobrim vododržnim

svojstvima, dostatno opskrbljenim s

humusom i mineralnim hranivima. Takva

teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta

ili ilovasta tla, kojih ima dostatno u

hrvatskom priobalju. Međutim, uspijeva i na

skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla

(čestice pjeska, praha i gline) na otocima i

zaobalju. Budući da se do sada trešnja u

južnoj Hrvatskoj uzgajala na podlozi Prunus

mahaleb (rašeljka) koja relativno duboko i

široko prodire u tlo, ima dobro razgranat

korijenov sustav, tla takva teksturnog

sastava bila su predispozicija za podizanje

nasada trešanja. Uvođenjem novijih podloga

(pr. Gisela 5 itd.) areal uzgoja proširio se i na

nešto teža glinasta tla.

Položaj

Trešnja traži po mogućnosti južne ekspozicije

s blagom do srednjom inklinacijom, a nikako

udoline, odnosno potencijalna mrazišta u

vrijeme cvatnje.

Sortiment i podloge

Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak

trešnje (kontinentalni dio) ili rašeljka

(priobalje i otoci). Danas se u svijetu rabi niz

podloga prikladnih za različita tla i tipove

uzgoja, ali u mediteranskom dijelu trebali bi

prevladavati klonovi rašeljke, primjerice

Santa Lucija 64 (otporna na Agrobacterium

tumefacijens). Za umjereno teška tla, osobito

u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uspješno se

trešnja može uzgajati i na podlozi Gisela 5,

koja se pak u južnoj Hrvatskoj pokazala

lošom, osim na plodnim tlima s mogućnošću

natapanja. Uz navedene podloge rabe se još

podloge F 12/1, Colt, Max Ma 14 i 60,

talijanska serija CAB(6P), francuska Edabriz,

njemačka (Gisela, Pi-ku, Weiroot 53, 72,

158), ruska Vladimir, belgijska GM 79 itd.

Danas u svijetu postoji velik broj sorata, no

izdvojit ćemo one sorte koje su se pokazale

prikladnim u našim ekološkim uvjetima te

one sorte koje su se u sličnim klimatima

pokazale dobrima. Preporučuju se ove sorte:

Early Lory(-3), Burlat C1 (dozrijeva od 25-30

svibnja), Moreau clone B, Isabella (+4),

Giorgia (+9), New Star (+13, autofertilna),

Van (+18), Ferrovia (+23), Lapins (+24,

autofertilna), Sweet Heart (+35,

samooplodna), Tugarka (+26) i Lambert kao

oprašivač Tugarke. U obzir dolaze još

autohtone sorte Stonska i Gomilička. Postoji

još cijeli niz novoselekcioniranih sorata, koje

se šire u proizvodnim nasadima i ispituju u

pokusnim nasadima.

Sustavi uzgoja

U suvremenim trešnjicima prevladava uzgojni

oblik kotlasta krošnja ili vaza, a na slabo

bujnim podlogama vretenasti grm. Zapravo

su to i jedini uzgojni oblici u novim nasadima.

Važno je istaknuti da se primarne skeletne

grane formiraju na 40-50-60 cm visine.

Razmaci sadnje variraju ovisno o podlozi i

tipu tla, pa se preporučuju na podlozi Sl64 5

x 3,5-4 m, Gisela 5 3,5-4 x 2-2,5 m itd.

Uzgojni oblik vaza - kotlasta krošnja


80

Uzgojni oblik vretenasti grm


Trešnja je osjetljiva na bolesti sušenja

mladica s cvjetovima i trulež plodova (Monilia

spp.), šupljikavost lista (Clasterosporium

carpophilum) i kozičavost lista (Blumeriella

jaapii).

Od štetnika znatne štete mogu pričiniti

žilogriz (Capnodis tenebrionis), trešnjina

muha (Rhagletis cerasi), zatim lisne uši

(Myzus cerasi). Valja biti vrlo oprezan pri

nabavi sadnog materijala na prisutnost virusa

te bakterioza (Agrobacterium tumefaciens,

Pseudomonas syringae, Pseudomonas mors-

prunorum i dr.).

TREŠNJA



Trajnost nasada: 25 Podloga: Santa Lucia

Uzgojni oblik: španjolska vaza





Dubinska obrada tla 10.000,00 Vezivo 200,00


Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Sadnice za nadosađivanje 725,00


Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba zimska i povijanje mladica 600,00

Troškovi analize tla 700,00 Okopavanje 950,00



PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 1.600,00












Sadnja 2.960,00

Okopavanje 1.550,00

Prskanje 400,00

UKUPNO 27.805,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada trešnje iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


81

Trešnja




Uzgojni oblik: španjolska vaza Podloga: Santa Lucia



Prinos, kg/ha 8.000,00 10.000,00 12.000,00

Klasa 1 8,00 Kn 6.800,00 8.500,00 10.200,00

Klasa 2 4,00 Kn 1.200,00 1.500,00 1.800,00


Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


61.700,00 76.500,00 91.300,00 10.200,00




Berba, 20 kg/h, 25 kn/h 10.000,00 12.500,00 15.000,00 1.666,67

Rezidba, 150 h, 35 kn/h 5.250,00 5.250,00 5.250,00 700,00



PVT, kn/ha 35.915,00 46.212,00 56.510,00 6.161,60


Dohodak, kn/ha* 33.295,00 43.437,00 53.580,00 5.791,60


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 6,00 2,00 17.295,00 23.437,00 29.580,00 3.124,93


Cijena viša, kn/kg 10,00 6,00 49.295,00 63.437,00 77.580,00 8.458,27




82

V I Š N J A M A R A S K A

Ekološki uvjeti

Klima

Maraska kao heliofit preferira sunčane

položaje. U odnosu prema temperaturama ta

sorta višnje može uspijevati i u hladnijim

krajevima i na većim nadmorskim visinama,

ali ona svoja osnovna svojstva zbog kojih se

uzgaja postiže samo u krajevima toplijeg i

sušnog podneblja (visok sadržaj suhe tvari i

šećera te specifična aroma). Rasprostranjena

je u području Dalmacije do pretežno 200 m

nadmorska visine. Srednje mjesečne

temperature u uzgojnom području maraske

kreću se od 13 oC do 18 oC. Aposolutne

maksimalne temperature penju se u ljetnim

mjesecima i do 40 oC,a apsolutne minimalne

temperature spuštaju se zimi i do –18 oC.

Voda joj je potrebna u svim fazama

vegetacije od cvatnje do zriobe plodova, a

njezin nedostatak uzrokuje slab rast

nadzemnih i podzemnih dijelova stabla, nizak

prirod i sitan plod, te slabu diferecijaciju

cvjetnih pupova za iduću godinu. Ukupna

količina oborina koja padne godišnje u

područjima Dalmacije u kojima se većim

dijelom uzgaja maraska (900 - 1200 mm)

uglavnom je dovoljna za njezin uzgoj, ali

samo ako je raspored oborina povoljan.

Pravilnim agrotehničkim mjerama u obradi

čuva se vlaga u tlu, a nedostatak se

nadoknađuje navodnjavanjem. Suvišna

vlažnost tla sprječava razvitak korijenova

sustava maraske (osobito na podlozi rašeljka)

i vrlo brzo dovodi do ugušenja zbog čega

najčešće propada. U uzgojnom području

maraske glavni su vjetrovi bura i jugo. Bura

jakog intenziteta može biti štetna za višnju

marasku jer isušuje tlo, uzrokuje eolsku

eroziju tla, vrši mehanička oštećenja,

uzrokuje pojavu posolice isušuje zelene

dijelove stabla ako puše u razdoblju

vegetacije. U fazi cvatnje bura ometa

oplodnju i sprječava let pčela. Poželjno je

izbjegavati položaje koji su izvrgnuti njezinim

izravnim i snažnim udarcima, a za

ublažavanje njezinih udara podižu se

vjetrozaštitni pojasevi. Jugo niske vlažnosti,

tzv. suho ili bijelo jugo (“palac”) može biti

štetno u fazi cvatnje maraske, jer isušuje

njuške tučka i pogoršava uvjete oplodnje,

čime uvelike smanjuje prirode.

Tlo

Lakša ilovasta tla, odnosno pjeskovito–

ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla najbolji su

supstrat za višnju marasku. U tim tlima

korijenov sustav rašeljke snažno se razvija,

ta tla imaju dobru propusnost za vodu i zrak,

a ipak dosta dobro drže vlagu i laka su za

obradu.

Položaj

Najbolju kvalitetu plodovi višnje maraske

postižu na nadmorskoj visini do 200 m.

Položaj za nasad višnje maraske treba imati

dobro osvjetljenje, zaklonjenost od štetnog

utjecaja vjetra, mogućnost učinkovite

primjene agrotehničkih mjera i zaštite od

štetnih eolskih erozija, odgovarajuću

temperaturu, te dobre prometnice i blizinu

tržišta. Najpovoljniji su blago nagnuti tereni

izloženi jugu do 3 %, najviše do 5 %.

Sorte i podloge

Kao podloga za marasku rabi se uglavnom

rašeljka (Prunus mahaleb). Ona dobro

podnosi suha, vapnena, šljunkovita i skeletna

tla. Ima vrlo dobar afinitet s maraskom.

Razvija snažan, razgranat korijen, a osjetljiva

je na vlažna tla i na suvišak vode u tlu. Može

se rabiti i podloga višnje (Prunus cerasus) za

uzgoj maraske na nešto vlažnijim tlima, ali

na takvim tlima plodovi maraske imaju manji

sadržaj suhih tvari. Višnja kao podloga stvara

mnogo korijenovih izdanaka.

Tipovi (klonovi) maraske

Za daljnje širenje preporučuju se autofertilni

tipovi: Brač 2, Brač 6, Sokoluša, recta i

Vodice 1.

Sustavi uzgoja

Maraska se uzgaja u prostornim uzgojnim

oblicima i to kotlasta krošnja (vaza) i

popravljena piramidalna krošnja. Radi

mehanizirane berbe visina debla treba iznositi

oko 1 m (0,50 - 0,80 cm). Razmak sadnje

višnje maraske na podlozi rašeljke i

eventualno višnje treba biti 5,5 – 6,0 m


83

(između redova stabala) i 4,0 – 4,5 m

(između stabala u redu) na dubokim i srednje

dubokim tlima i 5,0 – 5,5 m (između redova

stabala) i 3,5 – 4,0 m (između stabala u

redu) na plićim tlima.

Sustav uzgoja vaza


Najvažnije bolesti i štetnici na višnji marasci

jesu kozičavost višnje (Blumeriella jappii),

sušenje mladica s cvjetovima i trulež plodova

(Monilia spp.), žilogriz (Capnodis tene-

brionis), osa trešnjarica (Caliroa cerasi) i crna

trešnjina uš (Myzus cerasi).

VIŠNJA MARASKA



Trajnost nasada: 25 Podloga: Rašeljka (P. Mahaleb)

Uzgojni oblik: vaza










Troškovi analize tla 700,00 Okopavanje 950,00



PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Međuredna obrada 1.600,00












Sadnja 2.960,00

Okopavanje 1.550,00

Prskanje 400,00

UKUPNO 23.280,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada višnje iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


84

Višnja Maraska (za preradu)




Uzgojni oblik: vaza Podloga: Rašeljka (P. Mahaleb)



Prinos, kg/ha 8.000,00 9.000,00 10.000,00

Cijena 6,00 kn 8.000,00 9.000,00 10.000,00

Poticaj, kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33





Berba, 35 kg/h, 25 kn/h 5.714,29 6.428,57 7.142,86 857,14

Rezidba, 100 h, 35 kn/h 3.500,00 3.500,00 3.500,00 466,67



PVT, kn/ha 30.750,71 34.433,43 38.117,14 4.591,12


Dohodak, kn/ha* 28.130,71 31.658,43 35.187,14 4.221,12


Cijena niža, kn/kg 5,00 20.130,71 22.658,43 25.187,14 3.021,12


Cijena viša, kn/kg 7,00 36.130,71 40.658,43 45.187,14 5.421,12




85

B A D E M

Ekološki uvjeti

Klima

Badem kao tipična mediteranska voćna vrsta

zahtijeva dosta topline, izraziti je heliofit. U

stadiju mirovanja podnosi i temperature

ispod - 20 oC, a u fazi cvjetanja cvjetovi

pozebu na -1,1 oC do - 2 oC - 2,5 oC. Za

dobru oplodnju cvjetova važno je da skupi

dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. Prema

količini i vremenu oborina badem ima

specifične zahtjeve u pojedinim fenofazama,

naročito početkom srpnja, kada se intenzivno

nakupljaju lipidi i proteini. Ako u tom

razdoblju izostasnu oborine natapanje bi bilo

više nego potrebno.

Tlo

Badem kao voćna vrsta najbolje uspijeva na

dubokim, laganim, prozračnim, dobro

dreniranim tlima s dobrim vododržnim

svojstvima, dostatno opskrbljenim s

humusom i mineralnim hranivima. Takva

teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta

ili ilovasta tla, kojih ima dostatno u

hrvatskom priobalju, ali isto tako uspijeva na

skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla

(čestice pijeska, praha i gline) na otocima i

uzobalju. Budući da se do sada badem

uzgajao na sjemenjaku, koji duboko i snažno

prodire u tlo, takva tla bila su predispozicija

za sadnju badema. Uvođenjem novijih

podloga (hibrida Myrobalne npr. Marianna

2624) areal uzgoja proširio se i na nešto teža

glinasta tla.

Položaj

Budući da je izraziti heliofit, pogoduju mu

južne ekspozicije s blagom do srednjom

inklinacijom, a nikako udoline, odnosno

potencijalna mrazišta u vrijeme cvatnje.

Sortiment i podloge

Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak

gorkog badema. Danas je u svijetu

najraširenija podloga GF677, a uzgred se

javljaju i razni hibridi Myrobalane (Marianna

2624), sjemenjaci pojedinih sorata bresaka i

badema i niz novo selekcioniranih podloga

(Tetra, Penta, Ishtara itd.).

Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non

Pareil, Primorski, Aromatični, Priceza i sl.), a

u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih

nasada prevladavaju četiri sorte i to:

Ferragnes, Supernova, Tuono i Genko. Odlika

tih sorata jest dobra i redovita rodnost, kasna

cvatnja, dobar randman jezgre (od 33-38 %),

malo dvostrukih sjemenki, polutvrda koštica i

dobra kvalitativna svojstva jezgre. Zadnje tri

sorte i autofertilne su.

Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Troito

(grčki tip Tuona), Falsa Barese (autofertilna),

Francoli, Laurane Avijor (autofertilna),

Pepparudda (autofertilna), Fra Giulio Grande,

i td.

Sustavi uzgoja

U suvremenim bademicima prevladava

uzgojni oblik kotlasta krošnja ili vaza.

Zapravo je to i jedini oblik u novim

suvremenim i intenzivnim nasadima. Važno

je istaknuti da se primarne skeletne grane

formiraju na 50-60 cm visine. Razmaci

sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla,

pa se na podlozi GF677 preporučuju 6-7 m x

5-6 m.


Badem je jako osjetljiv na bolesti: sušenje

grančica sa cvjetovima (Monilia laxa),


šupljikavost lista (Stigmina carpophila).

Štetnici badema jesu žilogriz (Capnodis

tenebrionis), lisne uši (Myzus persicae…) i

štitaste uši (Parthenolecanium persicae…).

Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo

oprezan na prisutnost virusa, te na moguću

prisutnost bakterioza (Agrobacterium tumefa-

ciens, Pseudomonas syringae).


86

BADEM



Trajnost nasada: 20 godina Podloga: GF 677 ili gorki badem

Uzgojni oblik: kotlasta krošnja - vaza

GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA (armatura) kn/ha




Dubinska obrada tla 10.000,00 Sredstva za zaštitu bilja 880,00





Troškovi analize tla 700,00 Postavljanje ograde 2.835,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Okopavanje u redu 950,00

UKUPNO 27.652,00 UKUPNO 17.965,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha TREĆA GODINA kn/ha


Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Raspršivanje atomizerom 1.100,00

Poravnavanje terena 700,00 Sredstva za zaštitu bilja 1.500,00


Međuredna obrada 1.600,00 Okopavanje u redu 950,00



Sadnice 10.000,00

Vezivo 200,00

Vezivo 1.000,00





Sadnja 1.485,00

Okopavanje 1.550,00

Prskanje 550,00

UKUPNO 20.480,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada badema iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


87

S M O K V A

Ekološki uvjeti

U našoj zemlji smokva se uzgaja duž morske

obale, te u zaleđu kamo prodire utjecaj

mediteranske klime.

Klima

Smokva zahtijeva toplije podneblje. Od

suptropskih voćaka, smokva je jedna od

najizdržljivijih voćnih vrsta prema niskim

temperaturama. Možemo je naći i u

kontinentalnom dijelu naše zemlje, gdje

također donosi plod. Nagle promjene

temperatura, a osobito njihov nagli pad u

vrijeme vegetacije, pogubni su za smokvu.

Za vrijeme zimskog mirovanja, većina sorti

smokava može izdržati temperaturu od - 15 0C. Otpornost na niske zimske temperature

dosta ovisi i o ishranjenosti stabla smokve,

bujnosti i starosti. Prema pozebi i smrzavanju

osjetljivija su mlađa stabla. Neke sorte mogu

pozebsti već kod - 10 0C, a druge izdrže

znatno veću hladnoću.

Visoke ljetne temperature smokva dobro

podnosi. Pri visokim temperaturama uz

navodnjavanje, smokva daje obilne i redovite

prinose izvanredne kvalitete. Dugo sušno

razdoblje smokva dobro podnosi.

Tlo

Smokva najbolje uspijeva na lakim,

vapnenastim, dubokim, propusnim i

rastresitim tlima. Dobro uspijeva i na

kamenim terenima, s dosta podzemnih

pukotina, gdje se korijen također može dobro

razvijati. Pruža korijenje dosta duboko do

150 cm dubine, a katkad i do 3 metra. Na

nekim lokalitetima gdje je tlo dosta propusno

i rastresito, korijen smokve može biti udaljen

od matičnog stabla do 12 metara, pa čak i

više od 15 metara. Smokva nije osjetljiva na

klorozu. Dobro podnosi karbonatna tla.

Teška, glinasta tla i tla s podzemnom vodom

nisu dobra za smokvu.

Položaj

Smokvi odgovaraju položaji u ravnici, na

južnim i jugozapadnim ekspozicijama, na

obroncima i sl. Područje uspješnog uzgoja

smokve proteže se do 400 m nadmorske

visine (ovisi i o geografskoj širini).

Neprikladni lokaliteti za uzgoj smokve jesu

oni prevelike nadmorske visine te oni izloženi

jakim vjetrovima.

Sorte i podloge

U praksi smokva se razmnožava uglavnom

vegetativnim načinom, zrelim jednogodišnjim

reznicama, izdancima i cijepljenjem. Smokva

se može cijepiti na sjemenjak ili divlju

smokvu.

U nas se uzgaja veliki broj sorti smokava.

Puno smokava u nas poznato je po

sinonimima ili lokalnim nazivima. Smokve se

dijele po vremenu dozrijevanja na jednorotke

i dvorotke. U odnosu na boju kožice postoje

bjelice i crnice.

Od važnijih sorti treba spomenuti dvorotke:

Petrovača bijela, Termenjača, Petrovača crna,

Zlatulja, Vodenjača, a od jednorotkih

Zamorčica, Zimica, Modrulja, Šaraguja i

Rezavica.

Sorte smokava koje slabije podnose sušu su:

Zamorčica i Petrovača crna. Bolje sušu

podnose Zimica i Petrovača bijela.

Sustavi uzgoja

Smokva se u nas uglavnom uzgaja kao

pojedinačno stablo slobodno uzgajano. Vrlo je

malo monokulturnih komercijalnih nasada.

Uzgojni oblik može biti piramidalan ali smokvi

najviše odgovara uzgojni oblik "vaza". Obično

se smokve sade na razmak sadnje 6 x 5 ili 5

x 5 m.


Češće bolesti smokve jesu šupljikavost

(Phillosticta sycophilia) i rđa lista (Uredo fici).

Od štetnika nalazimo smokvinu buhu

(Homotoma ficus), smokvina moljca

(Simaethis nemorana), smokvina medića

(Ceroplastes rusci), mediteransku voćnu

muhu (Ceratitis capitata), cvrčke (Empoasca

flavescens) te smokvina podkornjaka

(Hypoborus ficus).

Zbog utjecaja kiše, vjetra, sunca, mraza i

dugotrajne suše plod puca, nastaju sunčane

ožegotine, oštećenja od mraza.


88

SMOKVA




Uzgojni oblik: vaza



Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Međuredna obrada 800,00


Dubinska obrada tla 10.000,00 Stupovi za ogradu 4.760,00




Stajski gnoj 4.550,00 Istovar i raznošenje stupova i žice 400,00

Troškovi analize tla 700,00 Nadosađivanje sadnica 200,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Rezidba 660,00

UKUPNO 27.652,00 Postavljanje ograde 2.835,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Okopavanje 950,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 UKUPNO 16.610,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 TREĆA GODINA kn/ha

Poravnavanje terena 700,00 Međuredna obrada 800,00

Dovoz i razvoženje sadnica 260,00 Raspršivanje atomizerom 400,00

Međuredna obrada 1.600,00 Sredstva za zaštitu bilja 260,00

Mineralno gnojivo 260,00 Nadosađivanje sadnica 60,00

Kolci 945,00 Rezidba zimska 660,00

Sadnice 8.100,00 Okopavanje 950,00



Istovar i postavljanje kolaca 1.125,00



Sadnja 1.290,00

Okopavanje 1.550,00

Prskanje 200,00

UKUPNO 17.210,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada smokve iznosi 16.800,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 22.700,00 kuna.


89

M A N D A R I N A

Ekološki uvjeti

Poznato je da agrumi najbolje uspijevaju i

donose najveće urode između 200 i 400

sjeverne i južne geografske širine. Međutim

mandarina prelazi u našoj zemlji tu granicu te

dopire preko 44045! sjeverne geografske

širine (lošinjska otočna skupina i Brijuni).

Klima

Od klimatskih prilika na rast i razvoj

mandarine jako utječu temperatura, vjetar,

relativna vlaga zraka i oborine. Niske

temperature mogu biti ograničavajući

čimbenik za uzgoj mandarina. Stabla u dobroj

kondiciji podnose zimske temperature do -10 0 C, ali -6 do – 4,5 0 C mogu oštetiti lišće i

mladice. Zbroj aktivnih temperatura za

vrijeme vegetacijskog razdoblja treba biti

najmanje 4200 0C. Vjetar, naročito sjevernog

smjera, svojom snagom kida lišće i dijelove

krošnje, snižava temperaturu i pojačava

isparavanje vode preko lista. Podizanjem

vjetrozaštite, sadnjom drveća ili

postavljanjem armature s mrežama, može se

znatno smanjiti snaga vjetra i njegova

štetnost na uzgoj mandarina.

Relativna vlaga zraka vrlo je važan čimbenik

u uspješnom i rentabilnom uzgoju

mandarina, osobito u ljetnim mjesecima, ako

padne ispod 50 %, a temperatura zraka

poraste preko 30 0C, poremete se fiziološke

funkcije stabla koje se odražavaju u opadanju

zametnutih plodova i smanjenju kvalitete

uroda. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja, od

travnja do listopada, kada mandarina

zahtijeva najveće količine vlage, količina je

oborina ispod minimalnih potreba te je

potrebno navodnjavanje.

Tlo

Mandarina dosta dobro uspijeva na svim

tlima, osim na izrazito glinastim. Za

mandarine su dobra srednje propusna

duboka tla. Podzemne vode na 80 – 100 cm

dubine granica je koja se ne bi smjela

smanjivati.

Mandarina na podlozi Poncirus trifoliata

najbolje uspijeva na tlima kojima se pH kreće

od 6-6,5. Međutim, može uspijevati i na tlima

gdje je pH 7-8,5 i 4-4,5. Bitno je da sadržaj

aktivnog vapna u tlu ne prelazi 10 %. Sve

vrste podloga agruma osjetljive su na

zaslanjena tla.

Položaj

Prikladni lokaliteti za podizanje nasada

mandarina jesu ravni tereni zaštićenim od

vjetra, osobito iz smjera sjevera. Treba

izbjegavati tla na suviše velikim nadmorskim

visinama, strma i pretjerano krševita tla.

Sortiment i podloge

Podloga Poncirus trifoliata najvažnija je i

najzastupljenija podloga za mandarine.

Mandarina Unshiu predstavlja složen skup

mnogobrojnih sorata i klonova.

Prema vremenu zriobe preporučujemo

sljedeće sorte:

Vrlo rane: Ichimaru, Wakijama,

Zorica rana, Chahara, …

Rane: Kawano wase, Miyagava wase,

Okitsu, Miho, …

Srednje: Kuno, Seto, …

Kasne: Hajashi, Aoshima, Saigon,

Owari, Otsu-4.

Sustavi uzgoja

Najprikladniji uzgojni oblik jest "vaza", što

osigurava dobru prozračnost unutrašnjosti

krošnje te daje dobar i kvalitetan urod.

Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte i kreće

se od 3-4 x 2-3 m.

Sustav uzgoja vaza


Bolesti na mandarinama jesu trulež korijena

(Armillariella mellea, Roselinia necatrix),

gumoza (Phytophthora spp.), smeđa trulež

(Brown Rot Gumosis), suha korjenova trulež

(Dry Root Rot), antraknoza (Gleosporium

follicolum), čađavica (Capnodium citri),

bakterijska palež lišća (Pseudomonas

syringae), eksokortis.


90

Od štetnika prisutni mogu biti crveni pauk

(Panonychus citri), rđasta grinja (Aculops

pelakassi), grinja pupova agruma (Aceria

sheldoni), bijela mušica (Dialeurodes citri),

crna lisna uš (Toxoptera aurantiae) i zelena

lisna uš (Aphis spiraecola), štitaste uši,

mediteranska voćna muha (Ceratitis

capitata), trips i miner (Phyllocnistis citrela).

MANDARINA



Trajnost nasada: 25 godina Podloga: Poncirus trifoliata

Uzgojni oblik: kotlasta krošnja ili vaza









Stajski gnoj 4.550,00 Rezidba 700,00

Troškovi analize tla 700,00 Okopavanje u redu 2.100,00



PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00


Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 120,00 Raspršivanje atomizerom 650,00

Poravnavanje terena 700,00 Sadnice za nadosađivanje 250,00

Kopanje sadnih mjesta svrdlom 3.200,00 Sredstva za zaštitu bilja 2.600,00

Dovoz i razvoženje kolaca 240,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Dovoz i razvoženje sadnica 250,00 Rezidba 1.400,00


Mineralno gnojivo 1.330,00 UKUPNO 7.650,00


Sadnice 28.125,00

Vezivo 100,00



Istovar i postavljanje kolaca 500,00



Sadnja 2.587,00


Prskanje 1.360,00

UKUPNO 47.057,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada mandarine iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.


91

Mandarina

Broj stabala/ha: 1125 Površina: 1 ha

Trajnost nasada: 25 godina Razmak sadnje: 3,5 x 2,5 m

Uzgojni oblik: vaza Starost nasada: puna rodnost



Prinos, kg/ha 25.000,00 35.000,00 45.000,00

Klasa 1 3,00 kn 18.000,00 25.000,00 32.000,00

Klasa 2 2,00 kn 7.000,00 10.000,00 13.000,00

Cijena, kn/kg 2,72 2,71 2,71 0,36

Poticaj kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33





Sanduci kapaciteta 14 kg, 4,5 kn/kom. 8.035,71 11.250,00 14.464,29 1.500,00

Berba, 60 kg/h, 25 kn/h 10.416,67 14.583,33 18.750,00 1.944,44

Rezidba, 200 h, 35 kn/h 7.000,00 7.000,00 7.000,00 933,33



PVT, kn/ha 36.929,46 55.209,51 73.643,55 7.361,27


Dohodak, kn/ha* 35.392,38 53.398,72 71.559,06 7.119,83


Klasa 1 Klasa 2

Cijena niža, kn/kg 2,50 1,50 24.429,46 37.709,51 51.143,55 5.027,93


Cijena viša, kn/kg 3,50 2,50 49.429,46 72.709,51 96.143,55 9.694,60




92

K I V I

Ekološki uvjeti

Klima

Kivi traži topla južna područja gdje tijekom

zimskih mjeseci nisu učestale niske

temperature. Za vrijeme zimskog mirovanja

kivi može podnijeti temperaturu do –15 0C.

Posebno su opasne niske temperature u

razdoblju kretanja vegetacije, kada

temperatura od 2 0C do 3 0C može potpuno

uništiti rod. Osim temperature bitan čimbenik

za uzgoj kivija jest vlaga u tlu i zraku. Pri

relativnoj vlazi zraka od 30 % do 40 %

postoji negativna korelacija između isparene

vode i vode koju apsorbira korijen, a rezultat

toga je venuće, rubno sušenje listova, a u

težim slučajevima i potpuno opadanje listova.

Kivi zahtijeva stanište bez proljetnog i

jesenskog mraza.

Tlo

Kivi najbolje uspijeva na dubokim dobro

dreniranim tlima, lakšeg teksturnog sastava,

dobre strukture i dobro opskrbljenim

humusom i biogenim elementima. Kivi je

osjetljiv na vodu koja se dugo zadržava u tlu.

Najpovoljnija reakcija tla jest od pH 6 do pH

6,5.

Položaj

Kiviju odgovaraju blage padine zaštićene od

vjetra, posebno od juga i sjevera. Treba

izbjegavati depresije i mjesta gdje postoji

opasnost od proljetnih mrazova. Za podizanje

nasada treba birati južne ekspozicije.

Sortiment i podloge

Kivi se može razmnožavati cijepljenjem na

sjemenjaku kivija ili reznicama. Postoji

relativno mali broj sorti. Od ženskih sorti u

proizvodnji su zastupljene: Abbott, Monty,

Allison i Hayward. Od muških sorti ili

oprašivača najviše su zastupljene: Tomuri i

Matua. Pri podizanju nasada treba paziti na

omjer ženskih i muških sadnica, povoljan

odnos je šest ženskih naprema jednoj muškoj

sadnici.

Sustavi uzgoja

Radi postizanja većeg opterećenja po jedinici

površine u uzgoju kivija primjenjuju se

sustavi višeetažnog kordonskog uzgoja i

pergole ili odrine. Razmak sadnje treba biti 4

x 6 m.


Važnije bolesti kivija jesu trulež korijena

(Phytophtora cactorum, Phytophthora

cinnamomi), mednjača (Armillaria sp.),

sušenje rozgve (Sclerotinia sp.) te bakterijska

trulež cvjetova (Pseudomonas viridiflava).

Štetnici koji katkad uzrokuju potrebu za

tretiranjem kivija jesu štitaste uši

(Hemiberlesia rapax), tripsi (Trips obscu-

ratus), koprivina grinja (Tetranychus urticae).


93

KIVI



Trajnost nasada: 25 godina Podloga: iz sjemenjaka + cijepljenje

Uzgojni oblik: troetažni dvokraki kordonac

GODINA PRIJE SADNJE kn/ha DRUGA GODINA (armatura) kn/ha


Dovoz mineralnog gnojiva 120,00 Dovoz stupova i žice za armaturu 500,00

Dovoz organskog gnoja 2.400,00 Međuredna obrada 1.600,00

Dubinska obrada tla 10.000,00 Prskanje 320,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 480,00 Stupovi 15.392,00

Raspodjeljivanje organskog gnojiva 2.100,00 Pocinčana žica 950,00

Mineralno gnojivo 5.852,00 Sidra 1.680,00

Stajski gnoj 4.550,00 Zatezači 1.700,00

Troškovi analize tla 700,00 Vezivo 300,00

Utovar i istovar mineralnog gnojiva 200,00 Sredstva za zaštitu bilja 390,00

UKUPNO 27.652,00 Sadnice za nadosađivanje 250,00

PRVA GODINA (priprema i sadnja) kn/ha Istovar i raznošenje stupova i žice 125,00

Dovoz mineralnog gnojiva 100,00 Postavljanje armature 2.350,00


Poravnavanje terena 700,00 Rezidba 750,00

Kopanje sadnih mjesta svrdlom 1.185,00 Okopavanje 950,00

Dovoz i razvoženje kolaca 120,00 UKUPNO 27.457,00

Dovoz i razvoženje sadnica 120,00 TREĆA GODINA kn/ha

Međuredna obrada 1.680,00 Dovoz sadnica za nadosađivanje 100,00

Mineralno gnojivo 1.330,00 Međuredna obrada 1.400,00

Kolci 1.665,00 Raspršivanje atomizerom 240,00

Sadnice 10.400,00 Sadnice za nadosađivanje 250,00

Vezivo 100,00 Sredstva za zaštitu bilja 390,00

Sredstva za zaštitu bilja 130,00 Vezivo 100,00

Iskolčavanje terena 755,00 Nadosađivanje sadnica 100,00

Istovar i postavljanje kolaca 500,00 Rezidba zimska 2.100,00

Priprema sadnica 100,00 Okopavanje 950,00

Istovar sadnica 25,00 UKUPNO 5.630,00

Sadnja 1.150,00 SVEUKUPNO 82.029,00

Okopavanje 950,00

Prskanje 160,00

UKUPNO 21.290,00

Poticaj za podizanje 1 ha nasada kivija iznosi 24.000,00 kuna, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja poticaj iznosi 32.400,00 kuna.


94

Kivi

Broj stabala/ha: 416 Površina: 1 ha

Trajnost nasada: 25 godina Razmak sadnje: 4 x 6 m

Uzgojni oblik: troetažni dvokraki Starost nasada: puna rodnost

kordonac Podloga: iz sjemenjaka + cijepljenje



Prinos, kg/ha 25.000,00 30.000,00 35.000,00

Cijena, kn/kg 3,50 kn 3,50 3,50 3,50 0,47

Poticaj kn/ha 2.500,00 2.500,00 2.500,00 333,33


90.000,00 107.500,00 125.000,00 14.333,33




Sanduci kapaciteta 5 kg, 3,5 kn/kom. 17.500,00 21.000,00 24.500,00 2.800,00

Vezivo, 5 kg, 25 kn/kg 125,00 125,00 125,00 16,67

Berba, 50 kg/h, 25 kn/h 12.500,00 15.000,00 17.500,00 2.000,00

Rezidba, 250 h, 35 kn/h 8.750,00 8.750,00 8.750,00 1.166,67



PVT, kn/ha 43.978,00 54.139,00 64.453,50 7.218,53


Dohodak, kn/ha* 42.441,00 52.329,00 62.369,50 6.977,20


Cijena niža, kn/kg 3,00 31.478,00 39.139,00 46.953,50 5.218,53


Cijena viša, kn/kg 4,00 56.478,00 69.139,00 81.953,50 9.218,53




95

10. ZAKONSKA REGULATIVA VEZANA UZ OPERATIVNE PROGRAME U VVV PROIZVODNJI

Zakon o državnim potporama u

poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu,

NN, 87/02.

Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o

državnim potporama u poljoprivredi,

ribarstvu i šumarstvu, NN, 117/03.

Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o državnoj potpori u

poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu,

NN, 82/04.

Pravilnik o načinu i uvjetima

provedbe modela poticanja

proizvodnje, modela potpore dohotku

i programa očuvanja hrvatskih

izvornih i zaštićenih pasmina, NN,

11/03.

Izmjene i dopune Pravilnika o načinu

i uvjetima provedbe modela poticanja

proizvodnje, modela potpore dohotku

i programa očuvanja hrvatskih

izvornih i zaštićenih pasmina, NN,

159/03 (samo ta izmjena ima

izmjenu članka vezanog uz podizanje

vinograda).

Pravilnik o provedbi modela kapitalnih

ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i

šumarstvu, NN, 47/04.

Izmjena i dopuna Pravilnika o

provedbi modela kapitalnih ulaganja

u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu,

NN, 114/04.

Pravilnik o ostvarivanju prava na

potporu osiguranja od mogućih šteta

proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i


Izmjena i dopuna Pravilnika o

ostvarivanju prava na potporu

osiguranja od mogućih šteta

proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i


Pravilnik o primjeni zakona o

posebnom porezu na naftne derivate

što se odnosi na eurodizel - dizelsko

gorivo obojeno plavom bojom, NN,

179/03.

11. LITERATURA: 1. Bajrović, H., Bajrović, F., Kurtović, S.:

Praktično voćarstvo, Harfo-graf, Tuzla,

2000.

2. Brčić, J.: Mehanizacija u voćarstvu i

vinogradarstvu, četvrto izdanje, Lumen

d.o.o., Zagreb, 1995.

3. Brzica, K.: Voćarstvo za svakoga, sedmo

prigodno i dopunjeno izdanje,

Agroznanje, Zagreb, 2002.

4. Brzica, K.; Miklaužić, Lj.: Gnojidba

voćnjaka i vinograda, INA Petrokemija,

Kutina, 1986.

5. Bubić, Š.: Specijalno voćarstvo,

Svjetlost, Sarajevo, 1977.

6. Bulatović, S.: Posebno voćarstvo - voćke

s koštičavim plodovima, Zavod za

izdavanje udžbenika SR. S., Beograd,

1970.

7. Ciglar, I.: Integrirana zaštita voćnjaka i

vinograda, Zrinski d.d., Čakovec, 1998.

8. Čmelik, Z. et al.: Nove sorte, podloge i

sustavi uzgoja šljive, POMOLOGIA

CROATICA br. 3-4, 1995., str. 17-30,

Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb,

1995.

9. Gliha, R.: Sorte jabuka u suvremenoj

proizvodnji, Radničko sveučilište 'Moša

Pijade', Zagreb, 1978.

10. Godini A. et al.: Comportamento in

vivaio di 40 cultivar di cigliegiodolce.

11. Krpina, I. i suradnici: Voćarstvo,

Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.

12. Lučić, P. et. al.: Šljiva - podizanje,

održavanje, sanacija, NIRO ZADRUGAR,

Sarajevo, 1979.

http://www.hzpss.hr/zakoni_doc/zakonikrediti_014.htm












96

13. Petranović, K.: Voćarstvo, Znanje,

Zagreb, 1979.

14. Maceljski, M.: Poljoprivredna entomo-

logija, Zrinski d.d. Čakovec, 1999.

15. Medin, A.: Višnja maraska, Zadružni

savez Dalmacije, Split, 1997.

16. Medin, A.: Breskva, Alfa d.d., Zagreb,

1998.

17. Miloš, T.: Jagoda, Odbor za obilježavanje

smrti Tvrtka Miloša, Zagreb, 1997.

18. Mikšić M. i suradnici: Katalog kalkulacija

poljoprivredne proizvodnje, HZPSS,

Zagreb, 2004.

19. Mišić, D. P.: Nove sorte voćaka, Nolit,

Beograd, 1982.

20. Miljković, I.: Suvremeno voćarstvo,

Znanje, Zagreb, 1991.

21. Ogašanović, et al.: Nove sorte voćaka

stvorene u Čačku, Institut za istraživanja

u poljoprivredi, Srbija, Beograd, 1996.

22. Ševar, M.: Pčele samotarke Osmia

cornuta i Osmia rufa, potencijalni

oprašivači voćaka, Bilten HZPSS, 1999.,

24; 7-8.

23. Šimunović, V., Marić, A., Šnajder, I.,

Novaković, V.: Uzgoj i trženje jabuka,

HZPSS, Zagreb, 2001.

24. Dubravec, I.: Specijalno voćarstvo,

zabilješke s predavanja, Agronomski

fakultet, Zagreb, šk. god. 1989/90.

25. Grupa autora: Šljiva, brošura u rukopisu

26. (Prunus avium L.) innestate su Krpina, I.

i sur.: Voćarstvo, Nakladni zavod globus,

Zagreb, 2004.

27. Podaci sa web stranica firme Vrtnarstvo

Breskvar d. o. o.

Documents

NOVIH NASADA VOĆNJAKA - savjetodavna.hr · oraha 3487 tona, badema 1567 tona, mandarina 11.102 tona, limuna 449 tona, naranača 491 tona, smokava 4037 tona, jagoda 4900 tona i malina