KOMPETENTAN UČITELJ/ODGAJATELJ

UVOD

Melisa Smajilović

• Pojam kompetencije.• Definicija kompetencije:• “ kompetentan pojedinac je onaj

koji je „sposoban koristiti se prirodnim i osobnim resursima (izvorima) da bi postigao dobar razvojni rezultat“. (Waters i Sroufe, 1983; 81)

• Kompetencija kao temeljna dimenzija samopoštovanja.

UVOD

LaVisa Vilson (američka znanstvenica) navodi sljedeće karakteristike ličnosti kao najvažnije za kompetentnog odgajatelja/učitelja:

• a) Fizičko zdravlje

• b) Psihičko zdravlje

• c) Pozitivna slika o sebi

• d) Fleksibilnost

• e) Strpljivost

• f) Pozitivan

• g) Otvorenost

Šta čini kompetentnog nastavnika?

PROFESIONALNA(PEDAGOŠKA) KOMPETENCIJA

Dženisa Pilipović

• 1. Potreba za holističkim pristupom u istraživanju kompetentnosti • 2. Sprega formalnoga obrazovanja i programa usavršavanja

Osnovna polazišta profesionalne kompetencije:

META-KOMPETENCIJE ( komunikacija, samo-razvoj, kreativnost, analiziranje,

rješavanje problema)

Spoznajna/kognitivnakompetencij

a

Funkcionalna

kompetencija

Osobna ili ponašajna

kompetencija

Vrijednosti/etička

kompetetncija

Tacitna/praktična

Osobitosti profesije

Društvena/profesionaln

aOsobna

Tehnička/teorijska

Organizacija/proces

Intraprofesionalna

Profesionalna

Proceduralna Cerebralna Psihomotorn

aKontekstual

na

• Određenje pedagoške kompetentnosti: doživljaj kontrole“, „odnos“ te „dobar osjećaj“• Adekvatne sposobnosti ili

kvalitete kompetentnog učitelja

Pedagoška kompetencija ideal ili nužnost?

NOVE ULOGE UČITELJA I NASTAVNIKA

Samra Pljevljak

• Učitelj/ nastavnik gubi neke tradicionalne uloge, te:

• Prilagođava se novim okolnostima (mentorska uloga, organizacija situacija u kojima se uči, intenzivnije uključivanje učenika .),

• Prihvaća neke nove uloge (uključivanje novih tehnologija u nastavu),

• Veća potrebu za mobilnošću učitelja i nastavnika.

• Niinisto (1996) dana.njeg učitelja/ nastavnika vidi, prije svega, kao inicijatora promjena a uz to naglašava i slijedeće uloge:• Učitelji/ nastavnici kao inicijatori

i oni koji potiču na učenje,• Učitelj/nastavnik koji se brine za

svoj osobni i profesionalni razvoj,• Učitelj/nastavnik koji je dio

organizacije koja se razvija i uči.

• Nove spoznaje na području struke,

• Usavršavanje na području metoda i organizacije nastave,

• Nove tehnologije,

• Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju i ponašanju.

• Usmjeravanje od «posrednika znanja ka savjetniku za učenje»

Među čimbenicima koji uzrokuju potrebu za neprestanim nadopunjavanjem profesionalnih kompetencija a koje spominje Day (1997:7) su:

• U dokumentu UNESCO-a je navedeno da su očekivanja od učitelja I nastavnika velika, dok tome ne slijedi njihov društveni status i plaća.• Pojam kompetencija ne kazuje

samo ono što bi pojedinac trebao znati ili koje je predmete apsolvirao na svom studiju već govori što je savladao u teoriji i što je sposoban napraviti I u praksi.

UČITELJSKA PEDAGOŠKA KOMPETENCIJA U ORGANIZACIJI KOJA UČI - PROFESIONALNI IDENTITET

PredragPenko

• Osobna pedagoška kompeticija je veoma značajna

• „Pedagoška kompetentnost je profesionalna mjerodavnost visoke stručne razine, u smislu kvalitetne pedagoške izobraženosti i osposobljenosti učiteljstva. Osposobljenost i ovlaštenje učitelja za odgojni i obrazovni rad stečeno je pedagoškom izobrazbom i stalnim pedagoškim usavršavanjem“ (Mijatović, 2000, 158)

• Profesionalni identitet se shvaća kao kompleksan, multidimenzionalan i dinamičan sustav

• Pedagoška kompetencija je trajan proces od pedagoške nekompetencije do pedagoške kompetencije

• Strategije “zajedničkog rješavanja problema “ ili “refleksivnog prijatelja”

• Samoprocjena ili metarazina učiteljeve pedagoške kompetentnosti (Ljubetić, 2007, 86-90)

• Životno zadovoljstvo uveliko utječe na procjenu razine kompetentnosti

ISSA-ina DEFINICIJA KVALITETNE PEDAGOŠKE PRAKSE

Martina Skočibušić

• 2006. godine započela je revizija ISSA Pedagoških standarda s ciljem još jasnijeg naglaska na pravo svakog djeteta na pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju. • Revizijom Standarda ISSA je

također željela unaprijediti njihovo korištenje u svrhu profesionalnog razvoja.

• 1. Interakcije• 2. Obitelj i zajednica • 3. Inkluzija, različitost i

demokratske vrijednosti• 4. Procjenjivanje i planiranje• 5. Strategije poučavanja• 6. Okruženje za učenje• 7. Profesionalni razvoj

ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse sadržava sedam područja:

• Ekspertna skupina Europske komisije• Identifikacija kompetencija koje bi trebali imati učitelji i nastavnici kako bi mogli na adekvatan način odgovoriti na promijenjene zahtjeve s obzirom na ulogu učitelja/ nastavnika u društvu znanja

DVA PRIMJERA METODA UBRZANOG UČENJA

Kenan Selimović

• Škola “Simmon Guggenheim” u siromašnom području Chicaga• Učenici postižu loše rezultate• Razmatra se zatvaranje škole• Ipak, pristupa se metodi

integrativnoga učenja

a) Eksperiment škole Simona Guggenheima

• Uloge su zaboravljene i svi su uključeni u učenje• U školi vlada opuštena

atmosfera• Kao posljedica, rezultati

učenika su zadivljujući• Nažalost, sama promjena

škole nije promijenila šire društveno okruženje

• Čas hemije Lea Wooda u školi u Arizoni• Upotreba muzike, likovne

umjetnosti i metaforičkih priča pri učenju• Metoda optimalnog učenja

b) Nastavnik ubrzanog integrativnog učenja

• Primjer podučavanja fizike kroz metafore•Upečatljivi vidni i slušni efekti• Podučavani ovom metodom, učenici postižu značajno bolje rezultate

KRITIČNE TAČKE” PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE UČITELJA (Vesna Kostović-Vranješ, Maja Ljubetić; 2008)

RasemaSubašić

• “KRITIČNE TAČKE” PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE UČITELJA (Vesna Kostović-Vranješ, Maja Ljubetić; 2008)• Cilj istraživanja: Utvrditi kompetentnost učitelja na temelju njihove samoprocjene

ZAKLJUČAK:Kompetentan vs Nekompetentan Učitelj/Odgajatelj

NikolaSubotić

Kompetentan NekompetentanVS.

• Doživljaj kompetentnosti u radu s učenicima, roditeljima i izvedbi nastave,

• Osjećaj sigurnosti u učiteljskom nastupu,

• Spremnost za stvaranje uvjeta pogodnih za uspješno zadovoljavanje potreba učenika,

• Uvjerenost u izbor adekvatnih postupaka prema učenicima

• Nesigurnost u rješavanju disciplinskih problema,

• Sumnja u izbor odgojnih postupaka,

• Nerješavanje problema,• Izostanak kvalitetnih odnosa

s učenicima,• Neznanje, prebacivanje

odgovornosti,• Neoslanjanje na instinkt,

• Izbor neadekvatnih postupaka prema učenicima

• Nezainteresiranost i odsudstvo odgovornosti za

kvalitetniji odnos s učenicima

• Ne propitivanje vlastitoga ponašanja

• Dryden, G. i sar., (2001). Revolucija u učenju.

• Kostović-Vranješ, V. i sar., (2008). “Kritične točke” pedagoške kompetencije učitelja. Život i škola, br. 20., str. 147. do 162.  

• Kostović-Vranješ, V. i sar., (2008). Pedagoška (ne)kompetencija učitelj/ica za učiteljsku ulogu. Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu.

• Razdevšek-Pučko, C. Kakvog učitelja/nastavnika treba (očekuje) škola danas (i sutra)? Pedagoški fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

• http://www.roda.hr/article/read/kompetentan-odgajateljucitelj

• http://www.korakpokorak.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija.pdf

LITERATURA

HVALA NA PAŽNJI !