Upload
others
View
15
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
POJAM NACIONALNE KULTURE
Pod nacionalnom kulturom podrazumevamo skup pretpostavki, verovanja i vrednosti koje dele pripadnici jedne nacionalne zajednice i koji bitno određuju njihovo razumevanje sveta kao i ponašanje u njemu
Nacionalna kultura predstavlja «mentalno programiranje: obrazac mišljenja, osećanja i delovanja koje svaka osoba stekne u detinjstvu i zatim primenjuje kroz čitav život» Hofstede, 2001.
DIMENZIJE NACIONALNE KULTURE
Kluckhohn i Strodtbeck: »Postoji ograničen broj zajedničkih ljudskih problema za koje
svi ljudi u svakom vremenu moraju pronaći određena rešenja.«
»Postoji ograničen broj mogućih alternativa za rešavanje ovih problema«.
»Sve alternative su prisutne u svim društvima sve vreme ali se nekima od njih daje prednost u odnosu na druge.«
»Svako društvo ima dominantan profil ili vrednosne orijentacije ali, dodatno, ima i brojne varijacije ili alternativne profile.«
»U dominantnom profilu ali i varijacijama postoji hijerarhija izbora alternativa.«
»U društvima koja prolaze kroz proces promena hijerarhija izbora alternativa neće biti jasno definisana«
Dimenzije nacionalnih kultura su zapravo pitanja koja se postavljaju pred ljudsku zajednicu a odgovori koje svaka zajednica daje na ta pitanja određuju karakter ili sadržaj njene nacionalne kulture
KLUCKHOHN I STRODTBECK- OVE DIMENZIJE NACIONALNE KULTURE
Shvatanje ljudske prirode (da li je čovek po prirodi dobar, loš ili ambivalentan).
Odnos čoveka prema prirodi (nadređenost čoveka nad prirodom, podređenost čoveka prirodi ili harmonija čoveka sa prirodom).
Priroda ljudske aktivnosti (»činiti«, »kontrolisati« ili »biti«).
Odnos prema drugim ljudima (individualizam, kolektivizam).
Vremenska orijentacija (prošlost, sadašnjost ili budućnost).
Shvatanje prostora (privatni, javni i kombinovani).
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA -
HOFSTEDE
Distanca moći
Izbegavanje neizvesnosti
Individualizam-kolektivizam
"Muške" - "ženske" vrednosti
Dugoročna – kratkoročna perspektiva
DISTANCA MOĆI
Daje odgovor na fundamentalan problem raspodele moći u društvu
Stepen u kojem društvo prihvata činjenicu da je moć u institucijama i organizacijama raspoređena nejednako
Odgovor društva na fundamentalni problem koji svaka socijalna zajednica mora da reši, a koji se odnosi na princip raspodele moći i uticaja u njoj
Visoka distanca moći: nejednaka distribucija moći u društvu, kao i u organizacijama, je normalno, prirodno, efikasno i jedino održivo stanje koje niti bi trebalo, niti se može menjati
Niska distanca moći: moć treba da bude što je moguće više ujednačena među članovima društva, jednaka distribucija moći u društvu je dobra i poželjna
Niska distanca moći Visoka distanca moći
Nejednakosti u društvu treba da budu minimizirane
Nejednakost treba da postoji, da bi svako znao svoje mesto u svetu
Svi ljudi treba da budu međuzavisni Samo mali broj ljudi treba da budu nezavisni, svi ostali treba da budu zavisni od njih
Podređeni nadređene smatraju „ljudima kao što sam i ja“
Podređeni nadređene smatraju drugačijom vrstom ljudi
Nadređeni su dostupni. Nadređeni su nedostupni i nedodirljivi
Upotreba moći treba da bude legitimna i podleže proceni kojom se proverava da li je izvršena u cilju dobra ili zla
Moć je bazična činjenica u društvu, njena legitimnost ne podleže proceni kojom se proverava da li je upotrebljena u cilju dobra ili zla
Svi treba da imaju jednaka prava Oni koji imaju moć treba da imaju privilegije
Oni koji imaju moć treba da izgledaju što manje moćni
Oni koji imaju moć treba da izgledaju što moćniji
Način da se menja društvo je redistribucija moći
Način da se menja društvo je detronizacija (zbacivanje) onih koji imaju moć
Ljudi na različitim nivoima moći se ne osećaju ugroženim i više veruju jedni drugima
Ljudi se tretiraju kao potencijalna opasnost po vlastitu moć i ne može im se verovati
INDEKSI DISTANCE MOĆI NEKIH NACIONALNIH KULTURA
Rang Država Indeks distance moći (IDM)
1 Malezija 104
2 Gvatemala 95
3 Panama 95
4 Filipini 94
5 Meksiko 81
...
12 Jugoslavija 76
...
49 Irska 28
50 Novi Zeland 22
51 Danska 18
52 Izrael 13
53 Austrija 11
IZBEGAVANJE NEIZVESNOSTI
Daje odgovor na fundamentalan problem odnosa prema nepoznatom
Pokazuje stepen ugroženosti koji osećaju članovi društva u neizvesnim, nejasnim ili promenljivim okolnostima
Način na koji je društvo rešilo fundamentalni problem odnosa prema promenama, nepoznatom i neizvesnosti
Visoko izbegavanje neizvesnosti Promene, neizvesnost, novo, nepoznato, rizik, nejasnoće,
različitosti se izbegavaju kad god je to moguće; ceni se stabilnost, uređenost, poredak, poznatost, ponavljanje, jednostavnost
Dva načina izbegavanja neizvesnosti: formalizacija i lojalnost kolektivu i njegovom lideru
Nisko izbegavanje neizvesnosti: ide u susret promenama, neizvesnosti i nepoznatom i oni se koriste kao šansa
Nisko izbegavanje neizvesnosti Visoko izbegavanje neizvesnosti
Neizvesnost u svakodnevnom životu se prihvata
Neizvesnost u svakodnevnom životu se tretira kao opasnost koja mora biti odstranjena
Manje pokazivanje emocija se preferira
Preferira se veće pokazivanje emocija
Konflikt i konkurencija se mogu zadržati u okvirima fer igre i biti konstruktivni
Konflikt i konkurencija mogu da oslobode agresiju i treba da budu eliminisani
Veće je prihvatanje neslaganja Izuzetna potreba za slaganjem i konsenzusom
Veća tolerancija devijantnog ponašanja
Devijantne osobe ili ideje se smatraju opasnim
Nizak stepen nacionalizma Vrlo izražen nacionalizam
Pozitivni stavovi prema mladim ljudima
Mladi su sumnjivi
Relativizam, empirizam Potraga za apsolutnom, krajnjom istinom
Treba da postoji što manje propisa i regula
Treba da postoji što više propisa i regula
INDEKSI IZBEGAVANJA NEIZVESNOSTI NEKIH NACIONALNIH KULTURA
Rang Država Indeks izbegavanja neizvesnosti (IIN)
1 Grčka 112
2 Portugal 104
3 Gvatemala 101
4 Urugvaj 100
5 Belgija 94
...
8 Jugoslavija 88
...
49 Hong Kong 29
50 Švedska 29
51 Danska 23
52 Jamajka 13
53 Singapur 8
INDIVIDUALIZAM KOLEKTIVIZAM
Daje odgovor na fundamentalan problem odnosa pojedinca i kolektiva
Individualizam podrazumeva da je svaki pojedinac odgovoran za sebe i svoju najbližu porodicu
U individualizmu pojedinac veruje da je samo on odgovoran za sopstvenu sudbinu i da kolektiv nema obavezu prema njemu
Kolektivizam podrazumeva da je za sudbinu svakog pojedinca odgovoran kolektiv kojem pripada, bilo da je taj kolektiv porodica, preduzeće ili društvo u celini.
U kolektivizmu pojedinci veruju da imaju pravo da očekuju da se kolektiv brine za njih
Individualizam Kolektivizam
Pretpostavlja se da je svako odgovoran samo za sebe i za svoju užu porodicu
Pretpostavlja se da je za sudbinu pojedinca odgovoran kolektivitet čiji je on član: porodica, organizacija, društvo
Dominira „ja“ logika Dominira „mi“ logika
Naglasak na individualnoj inicijativi, ideal je liderstvo
Naglasak je na pripadnosti organizaciji, ideal je članstvo
Privatan život pojedinca je van uticaja organizacije
Privatan život pojedinca je pod uticajem organizacije kojoj pripada
Verovanje u individualne odluke Verovanje u grupne odluke
Emocionalna nezavisnost pojedinca od organizacije
Emocionalna zavisnost pojedinca od organizacije
Pripadnost organizaciji je pitanje računa (kalkulacije)
Pripadnost organizaciji je stvar emocija i morala
Identitet pojedinca je baziran na njegovim ličnim osobinama
Identitet pojedinca je baziran na njegovoj pripadnosti kolektivitetu
INDEKSI INDIVIDUALIZMA NEKIH NACIONALNIH KULTURA
Rang Država Indeks individualizma (IIND)
1 USA 91
2 Australija 90
3 Velika Britanija 89
4 Kanada 80
5 Holandija 80
...
33 Jugoslavija 27
...
49 Kolumbija 13
50 Venecuela 12
51 Panama 11
52 Ekvador 8
53 Gvatemala 6
MUŠKE VREDNOSTI – ŽENSKE VREDNOSTI
Daje odgovor na fundamentalan problem odnosa polova
„Ženske“ (feminine) nacionalne kulture su one u kojima dominiraju „ženske“ vrednosti kao što su: međuljudski odnosi, kvalitet života, balans i harmonija
To su „biti“ (being) kulture u kojima se vrednost ljudi dokazuje samim postojanjem i ulogom u socijalnoj mreži
U kulturama u kojima preovlađuju tzv. „muške“ vrednosti ceni se činjenje, postignuće, rezultati, odlučnost i agresivnost
To su „činiti“ (doing) kulture u kojima se nečija vrednost dokazuje rezultatom i činjenjem
Ženska kultura Muška kultura
Kvalitet života je važan Samo se rezultat računa
Ljudi i okruženje su važni Novac i materijalne stvari su važni
Ideal je međuzavisnost ljudi Ideal je nezavisnost ljudi
Saoseća se i simpatiše sa nesrećnima
Poštuju se samo uspešni
Vrednost čoveka se ocenjuje na osnovu socijalnih veza i statusa u društvu
Vrednost čoveka se ocenjuje prema materijalnim dobrima koje je stekao
Uloge polova su fluidne Uloge polova su jasno razgraničene
Malo i sporo je lepo Brzo i veliko je lepo
Muškarac ne mora biti samo agresivan, može imati i zaštitnu ulogu
Muškarac treba da bude agresivan, žena treba da ima zaštitnu ulogu
INDEKSI „MUŠKIH VREDNOSTI“ NEKIH NACIONALNIH KULTURA
Rang Država Indeks „muških vrednosti“ (IMAS)
1 Japan 95
2 Austrija 79
3 Venecuela 73
4 Italija 70
5 Švajcarska 70
...
48 Jugoslavija 21
...
49 Kostarika 21
50 Danska 16
51 Holandija 14
52 Norveška 8
53 Švedska 5
MAPA NACIONALNIH KULTURA
*isr *aut *fin
*ger *nor *swi *den
*nzl *usa *gbr *can *aul
*spa
*ita *fra
*bel
*pak *col *ven *per
*sin *por *yug *mex *gre
*tur *bra *jap *ind
Distanca moci Visoka Niska
Individualizam
Kolektivizam
MAPA NACIONALNIH KULTURA
*den *swe
*ire *gbr
*nzl *usa *can
*aul *fin *swi *ger *aut
*isr
*sin
*hok
*ind *phi
*ita *arg
*bra *ven *col *tur
*per *spa *yug
*bel *gre
Distanca moci
Visoko
Izbegavanje nezivesnosti
Nisko
Niska Visoka
MAPA NACIONALNIH KULTURA
*den *swe
*nor *fin
*gbr *ire *ind
*usa *phi *nzl
*swi *ger
*aut *chl
*yug
*por
*bra *isr
*fra *spa *tur
*ita *col *mex *arg *bel *jap
*gre
Izbegavanje neizvesnosti
Nisko
Visoko
“Zenske" vrednosti "Muške" vrednosti
DIMENZIJE JUGOSLOVENSKE NACIONALNE KULTURE
DIMENZIJA NACIONALNE KULTURE INDEX RANG 1-52
Distanca moći 76 (11-104) 12
Izbegavanje neizvesnosti 88 (8-112) 8
Individualizam 27 (6-91) 33-35
Muške vrednosti 21 (5-95) 48-49
YU Anglosaksonske kulture GBR,USA
Germanske kulture GER, AUT
Skandinavske kulture SWE, NOR
Latinoevropske kulture FRA, ITA
Latinoameričke kulture MEX, VEN
Distanca moći PDI
76 37.5 22.5 31 59 81
Izbegavanje neizvesnosti UAI
88 40.5 67.5 39.5 80.5 79
Individualizam IND
27 90 61 70 73.5 21
Muške vrednosti MAS
21 64 72.5 6.5 56.5 71
MAPA NACIONALNIH KULTURA
* SLO
10 20 30 40 50
60
70 80 90 100
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
* CRO
* SER
Mala distanca moći Nisko izbegavanje neizvesnosti
Velika distanca moći Nisko izbegavanje neizvesnosti
Mala distanca moći Visoko izbegavanje neizvesnosti
* FRA * TUR CHL *
* MEX
* VEN * RUS * BRA
* PAN
* GRE
* POR
* BEL
* SPA
* COL
* SIN
* HOK * MAL
* PHI * IDO
* DEN
* SWE
* GBR * IRE
* USA
* CAN
* NOR
* AUL * NZL
* SWI
* FIN
* GER
* ISR
* HUN
* IRA
* PAK
* ARA * ECU
* JPN
Velika distanca moći
Visoko izbegavanje
neizvesnosti
MAPA NACIONALNIH KULTURA
* SLO
10 20 30 40 50
60
70 80 90 100
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
* CRO
* SER
Individualizam Ženske vrednosti
Kolektivizam Ženske vrednosti
Individualizam Muške vrednosti
Kolektivizam Muške vrednosti
* RUS
* CHI
* POR
* BRA * IRA
* WAR * PER
* EAF
* IDO
* JPN
* MEX
* VEN
* ARG
* AUT
* SWI * GER
* BEL
* FRA
* NZL
* USA
* AUL * GBR
* FIN
* DEN
* NOR
* SWE
* GRE
* ARA
* ECU
INDEKSI NACIONALNIH KULTURA SRBIJE, SLOVENIJE I HRVATSKE
SLO CRO SER SLO CRO SER SLO CRO SER SLO CRO SER
DISTANCA MOĆI
IZBEGAVANJE NEIZVESNOSTI
INDIVIDUALIZAM MUŠKE VREDNOSTI
71
73
86
FRA 68
68
DEN
18
88 80
92
GRE 112
DEN
23
27 33
25 POR
GBR 89
19
40 43
DEN
14
ITA 70
73
86
71
73
86
FRA 68
71
73
86
DEN
18
FRA 68
71
73
86
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86 80
88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
33 27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
33 27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
25
33 27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
40
25
33 27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
43 40
25
33 27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
19
43 40
25
33 27
92
80 88
68
DEN
18
FRA 68
71
73
86
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA PO TROMPENAARU
Univerzalizam – partikularizam: da li postoje
univerzalna pravila i principi koji se odnose na sve ili
različite ljude i situacije tretiramo različito
Specifičnost – integralizam: suočeni sa kompleksnim
problemima da li analiziramo deo po deo ili pokušavamo
da uočimo celinu i razumemo model
Individualizam – komunitarizam: da li je bolje
razvijati pojedinca i njegove individualne sposobnosti ili
razvijati kolektiv kojem pojedinci pripadaju
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA PO TROMPENAARU
Interni – eksterni lokus kontrole ili motor aktivnosti: da li ljudsku aktivnost pokreću unutrašnji motivi, ciljevi, odluke ili spoljni faktori i sile
Sekvencijalnost-sinhronicitet. Da li se vreme organizuje sekvencijalno, radeći jedan po jedan posao, ili uporedo (sinhronizovano), obavljajući više aktivnosti
istovremeno?
Ostvaren – dodeljen status: da li status čoveka u društvu treba da bude rezultat isključivo njegovih rezultata ili barem deo statusa treba da zavisi od prethodno definisanih karakteristika (starost, poreklo, obrazovanje, pol)
Jednakost – hijerarhija: da li je bolje da postoji jednakost ili hijerarhija onih koji donose odluke
DIMENZIJE NACIONLANIH KULTURA - SCHWARTZ
Prvo osnovno pitanje sa kojim se suočava svako društvo je uređivanje prirode odnosa između pojedinca i grupe. Odgovori: konzervativizam (društveni poredak, poštovanje tradicije, sigurnost porodice) ili intelektualna autonomija (radoznalost, otvorenost, raznovrsnost) .
Drugo osnovno pitanje sa kojima se suočavaju sva društva je obezbeđivanje odgovornog ponašanja koje će očuvati društveni red. Odgovori: hijerarhija (društvena moć, autoritet, poniznost) ili egalitarizam (jednakost, socijalna pravda, sloboda, odgovornost, poštenje) .
Treće osnovno pitanje koje se nameće svim društvima jeste odnos ljudi prema njihovom prirodnom i društvenom okruženju: Odgovori: ovladavanje ili usklađivanje
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA - HALL
Osnovni kriterijum diferenciranja tipova kultura je značaj konteksta u komunikaciji
Kulture visokog konteksta su kulture u kojima se značenja poruka koje je komuniciraju nalaze, koliko u samoj poruci, toliko, ako ne i više, i u kontekstu komunikacije
Kulture niskog konteksta su kulture u kojima i pošiljalac i primalac poruke podrazumevaju da su sva značenja koja treba da se prenesu sadržana u samoj poruci, a da se u kontekstu nalazi malo ili nimalo značenja
Razlike između kultura niskog i visokog konteksta mogu i te kako da utiču na efikasnost komunikacije i pregovora u multikulturalnom kontekstu
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA - HALL
Kulture visokog konteksta
Međusobni odnosi ljudi relativno dugo traju i pojedinci osećaju snažnu zainteresovanost za druge osobe.
Postoji izražena komunikacija uz pomoć »zajedničkog koda« (konteksta).
Ljudi na pozicijama moći su lično odgovorni za delovanje podređenih, što dodatno vrednuje međusobno lojalnost između nadređenih i podređenih.
Sporazumi su često pre usmeni nego pisani, ugovori su vrlo kratki
»Insajderi« i »autsajderi« su jasno odvojeni; u autsajdere spadaju, na prvom mestu, ljudi koji nisu pripadnici porodice, klana, organizacije i, na kraju, stranci (tj. pripadnici drugih kultura).
Kulturni obrasci su duboko »ukorenjeni« i sporo se menjaju.
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA - HALL
Kulture niskog konteksta
Odnosi među pojedincima su relativno kratkotrajni i ne vrednuje se preterano izražena povezanost sa drugima.
Komunikacione poruke moraju biti jasne i u procesu komunikacije se može manje oslanjati na kontekst i, na primer, neverbalnu komunikaciju. (Uputstva za upotrebu proizvoda)
Autoritet je raspodeljen kroz ceo birokratski mehanizam i odnosi lične odgovornosti se retko uspostavljaju.
Sporazumi su češće pisani nego usmeni. Ugovori su vrlo dugi, smatraju se konačnim i pravno obavezujućim.
»Insajderi« i »autsajderi« se manje jasno razlikuju, što podrazumeva da se stranci relativno lakše prilagođavaju u takvoj kulturi.
Kulturni obrasci se brže menjaju
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA - HALL
Klasifikacija kultura prema odnosu prema prostoru
Kulture teritorijalnog karaktera
Prostor se tretira kao centar moći.
Ljudi žele da jasno omeđe svoj fizički, ali i duhovni i emocionalni prostor, i ne osećaju se lagodno ako treba da ga dele sa drugima
Kultura implicira i nešto veću distancu među ljudima, kako fizičku, tako i psihičku
Komunalne kulture
Prostor se tretira kao centar zajednice
Ljudima je potreban mnogo manji prostor, fizički i psihički, kako bi se osećali lagodno.
Oni su spremni da dele svoj prostor sa drugima
Veze između ljudi su u ovim kulturama mnogo prisnije.
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA - HALL
Klasifikacija kultura prema odnosu prema vremenu Monohromatske kulture
Vreme je konceputalizovano kao apsolutni pojam.
Vreme je precizno i jasno, prošlost je potpuno razdvojena od sadašnjosti, a ova od budućnosti.
Vreme protiče linearno, a događaji su striktno vezani za određeno vreme, te zato određeni događaj, koji se desio u jednom vremenskom periodu, nema nikakve veze sa događajima u drugim vremenskim periodima
Polihromatske kulture vreme je konceptualizovano kao relativni pojam,
Vreme protiče spiralno, ciklično ili kružno.
Vreme se odvija u ciklusima i stalno se ponavlja. Događaji se ponavljaju kada se vremenski ciklus završi i novi počne ispočetka.
Stoga događaji u jednom vremenskom periodu i te kako imaju veze sa događajima u drugim vremenskim periodima. Sve što se događa se već nekada dogodilo, samo u drugom obliku
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA -GLOBE PROJECT
Distanca moći je stepen do koga društvo prihvata autoritet, nejednakost moći i statusne privilegije. U društvima sa visokom distancom moći postoji jasna podela na klase, a moć se vidi kao osnovno sredstvo za obezbeđenje poretka u društvu. U društvima sa niskom distancom moći postoji velika srednja klasa, a mobilnost ljudi ka višim socijalnim slojevima je visoka.
Izbegavanje neizvesnosti. Stepen u kojem društvo, organizacija ili grupa nastoje da izbegnu nepredvidljivost budućih događanja oslanjanjem na društvene norme, rituale i procedure. Kulture sa visokim izbegavanjem neizvesnosti se karakterišu visokom formalizacijom društvenih interakcija, oslanjanjem na ugovore, poredak i formalizovane podatke.
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA -GLOBE PROJECT
Humana orijentacija je stepen u kome društvo ohrabruje i nagrađuje pojedince za njihovo poštenje, prijateljsku raspoloženost, velikodušnost, brižnost, uviđavnost i pažljvost prema drugima. U takvim kulturama ljudi su motivisani potrebom pripadnosti i visoko uvažavaju potrebe drugih.
Institucionalni kolektivizam je stepen u kome društvo ohrabruje i podržava kolektivnu raspodelu resursa i kolektivnu akciju. U kulturama sa visokim institucionalnim kolektivizmom pojedinci se smatraju međusobno veoma povezanim, a grupna lojalnost se poštuje, pa čak i po cenu individualnih performansi
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA -GLOBE PROJECT
Unutar grupni kolektivizam je stepen do koga pripadnici kulture u svojim organizacijama ili porodicama izražavaju lojalnost, ponos i zajedništvo. U kulturama sa visokim unutar grupnim kolektivizmom socijalne obaveze su važan regulator ponašanja ljudi. U takvim kulturama se pravi jasna razlika između unutar grupnih, bliskih osoba (on group) i osoba van grupe (out group).
Odlučnost je stepen u kome su pojedinci odlučni, kompetitivni, agresivni i skloni konfliktima u odnosima sa drugima. U kulturama sa visokom odlučnošću ceni se kompetitivnost, uspeh i progres. Komunikacija je direktna i otvorena. Ljudi teže da ovladaju svojim prirodnim i društvenim okruženjem.
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA -GLOBE PROJECT
Rodna ravnopravnost podrazumeva stepen u kome društvo teži smanjenju rodne neravnopravnosti. U kulturama sa visokom rodnom ravnopravnošću na poslovima je manje segregacije po polu, a više je žena na visokim pozicijama
Orijentacija ka budućnosti je stepen u kome društvo ohrabruje i nagrađuje ponašanja orijentisana na budućnost kao što su: planiranje, ulaganja u budućnost i odlaganje zadovoljstva. U kulturama sa visokom orijentacijom ka budućnosti ljudi su skloniji da štede, kao i da rade za rezultate koji će se ostvariti tek u dugom roku.
DIMENZIJE NACIONALNIH KULTURA -GLOBE PROJECT
Orijentacija na performanse predstavlja stepen do koga društvena zajednica ohrabruje i nagrađuje visoke performanse, inovacije, visoke standarde i odlučnost. U kulturama sa visokom orijentacijom na performanse cene se odlučnost i rezultati.
AGRARNA (PREINDUSTRIJSKA) KULTURA U SRBIJI
Pretpostavka o ograničenom dobru: svako dobro je ograničeno, ne može se stvarati već samo redistribuirati
Proizilazi iz ograničenosti zemlje kao osnovnog resursa
Neophodnost redistribucije dobara i centralnog autoriteta koji vrši tu redistribuciju
Vrednosti agrarne kulture Egalitarizam
Kolektivizam
Autoritarizam
Statičnost
Fizički rad
KULTURNA KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA
Funkcionisanje i institucije tržišne privrede, i sa njome kompatibilnih praksi menadžmenta, izgrađeni su na sasvim određenim pretpostavkama i vrednostima koje čine “menadžersku ideologiju”
Pretpostavke i vrednosti na kojima je izgrađena tržišna privreda i menadžment došle su iz nacionalnih kultura zemalja u kojima je izgrađena tržišna privreda i menadžment (Zapad, protestantska osnova)
Da li prihvatanjem tržišne privrede i menadzmenta, nacije sa različitom kulturom moraju da prihvataju i pretpostavke i vrednosti na kojima su oni izgrađeni?
KULTURNA KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA
Hipoteza konvergencije - nacionalne kulture će
konvergirati jer će izgradnja savremene tržišne privrede
u nerazvijenim i tranzicionim zemljama dovesti do
promena njihove nacionalne kulture
Tehnološka determinanta dominantna – primena menadžerske
tehnologije implicira prihvatanje pretpostavki na kojima je
izgrađena
Uticaj informacione tehnologije, globalizacije, multinacionalnih
kompanija i politički uticaj SAD, EU, konsultanata, univerziteta
Zaključak: treba izgradjivati model tržišne privrede sa svim
institucijama koje su poznate i istovremno menjati nacionalnu
kulturu prema modelu zapadnih zemalja
KULTURNA KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA
Hipoteza divergencije - nacionalne kulture će divergirati jer je relacija pretposatvki i vrednosti i tržišnih mehanizama i menadžment praksi slaba
Kulturna determinanta je dominantna
Nacionalna kultura kao nepromenljiva
Ne postoji jedinstveni kulturni obrazac tržišne ekonomije i menadžmenta (SAD – Nemačka – Japan)
Globalizacija i informaciona tehnologija čine ljude svesnim razlika i sopstvenog identiteta
Zaključak: treba ljubomorno čuvati sopstvene kulturne specifičnosti a istovremeno raditi na modifikaciji tržišnog modela privrede kao i menadžerske tehnologije kako bi se oni prilagodili što je više moguće nacionalnoj kulturi (primer Japana)
KULTURNA KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA
Hipoteza krosvergencije
kulturna i tehnološka determinanta su ravnopravne - na
ponašanje menadžera i zaposlenih utiču podjednako tehnološka i
kulturna detemrinanta
nacionalne kulture će konvergirati i divergirati – dva simultana
procesa: modifikacija tržišne ekonomije i menadžerske
tehnologije, sa jedne strane i promena nacionalne kulture, sa
druge strane
Zaključak: prilagođavati menadžment nacionalnoj kulturi i
nacionalnu kulturu menadžmentu
DISTANCA MOĆI U 4 ZEMLJE
Percentage of agreement with high power distance
statements
Hofstede’s index of power distance
Serbia 76% 86
France 69% 68
Netherlands 48% 38
Denmark 16% 18
IZBEGAVANJE NEIZVESNOSTI U 4 ZEMLJE
Percentage of agreement with high uncertainty avoidance statements
Hofstede’s index of uncertainty avoidance
Serbia 69% 92
France 74% 86
Netherlands 25% 53
Denmark 18% 23
INDIVIDUALIZAM-KOLEKTIVIZAM U 4 ZEMLJE
Percentage of agreement with individualism
Hofstede’s index of individualism
Serbia 15.5% 25
France 55.5% 71
Netherlands 82.% 80
Danmark 84% 74
MUŠKE-ŽENSKE VREDNOSTI U 4 ZEMLJE
Percentage of agreement with masculine values
Hofstede’s index of masculinity
Serbia 11% 43
France 24% 43
Netherlands 29% 14
Denmark 36% 16
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA MENADŽMENT
Nacionalne kulture se međusobno razlikuju i imaju različite implikacije na menadžment i organizaciju
Rukovodstva organizacija te razlike moraju uvažiti, tako što će svoje upravljanje organizacijama prilagoditi specifičnostima kulturnog konteksta u kome se nalaze
Kao i organizacione, nacionalne kulture determinišu razumevanje realnosti i ponašanje ljudi u organizacijama
Nacionalna kultura utiče na gotovo sve komponente menadžmenta
Nacionalna kultura je samo jedan, doduše važan, ali ne i jedini uzrok, razlika u organizaciji i menadžmentu u međunarodnom kontekstu
NACIONALNA KULTURA I ORGANIZACIONA STRUKTURA
Hofstede ove hipoteze o odnosu nacionlane kulture i
strukture
H1: Distanca moći nacionalne kulture i stepen centralizacije
autoriteta u organizacijama su pozitivno korelirani. Što je veća
distanca moći u nacionalnoj kulturi, to je viši stepen
centralizacije autoriteta, i obratno.
H2: Izbegavanje neizvesnosti i formalizacija uloga u strukturi su
pozitivno korelirani. Što je viši nivo izbegavanja neizvesnosti u
nacionalnoj kulturi, to je viši nivo formalizacije uloga u
strukturiranju aktivnosti, i obratno.
NACIONALNA KULTURA I ORGANIZACIONA STRUKTURA
Distanca moći
Visoka
Niska
Izbegavanje neizvesnosti
Visoka Niska
Centralizovana birokratija: •Visoka formalizacija •Visoka centralizacija
Preduzetnička organizacija: •Niska formalizacija •Visoka centralizacija
Decentralizovana birokratija •Visoka formalizacija •Niska centralizacija
Decentralizovana organska •Niska formalizacija •Niska centrralizacija
““ “Piramida” “Porodica”
“Mašina” “Pijaca”
NACIONALNA KULTURA I ORGANIZACIONA STRUKTURA
Distanca moći Izbegavanje neizvesnosti
Visoko Nisko
Visoka Birokratski model
Visoka centralizacija i formalizacija
Jednostavni model
Visoka centralizacija i niska formalizacija
Niska Profesionalni model
Niska centralizacija i visoka formalizacija
Model adhokkratije
Niska centralizacija i formalizacija
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
23% varijanse organizacionih kultura u različitim zemljama, merenih prema devet kulturnih vrednosti objašnjava se uticajem zemlje (country effect)
Nacionalna i organizaciona kultura su isti fenomeni, ali na različitim nivoima
Tri nivoa kulture: nacionalna, profesionalna i organizaciona
Pretpostavke, vrednosti, norme i stavovi formirani u nacionalnoj kulturi su osnova i najdublji sloj kultura organizacija koje funkcionišu u njenim okvirima
Pripadnici jedne nacije usvajaju pretpostavke, vrednosti, norme i stavove nacionalne kulture još u vrlo ranom detinjstvu, i to najviše u porodici
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
tokom školovanja mladi ljudi uče prihvatanju određenih vrednosti i normi koje se vezuju za njihovu buduću profesiju
Kada se zaposle, ljudi već nose sa sobom paket formiranih pretpostavki, vrednosti, normi, stavova koji im sugerišu na koji način da razumeju svet oko sebe i kako da se u njemu ponašaju.
Te pretpostavke, vrednosti, stavovi i norme će biti slične, budući da su se novozaposleni formirali u sličnim uslovima, u okviru jedne nacionalne zajednice i jednog obrazovnog sistema.
Stupajući u međusobne interakcije u organizaciji u kojoj se zaposle, oni samo pojačavaju postojeće vrednosti i norme, jer kroz te interakcije oni shvataju da i ostali u organizaciji misle i rade isto ili slično njima.
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
U svakoj organizaciji se pretpostavke i vrednosti, nacionalne kulture donekle modifikuju, pojačavaju ili slabe saglasno idiosinkrastičnom iskustvu organizacije
Pretpostavke i vrednosti nacionalne kulture određuju samo najdublji sloj a ne čitav sadržaj organizacionih kultura
Sve organizacije, u manjem ili većem stepenu, dele pretpostavke i vrednosti koje potiču iz zajedničke nacionalne kulture, ali se međusobno razlikuju, kako po načinu na koji su ih primenile i modifikovale, tako i po normama, stavovima, praksama i simbolima koje su na tim pretpostavkama i vrednostima izgradile
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
Uticaj nacionalnih kultura na izbor tipa organizacione kulture
Hendijeva i Trompenarova klasifikacija organizacionih kultura
Organizacione kulture se razlikuju po dva kriterijuma
Orijentacija menadžmenta ka ostvarivanju ciljeva, obavljanju zadataka i rešavanju problema: orijentacija na ljude i orijentacija na zadatke
Pretpostavka o pogodnoj, efikasnoj ili prirodnoj distribuciji moći: hijerarhijske i egalitarne organizacione kulture
Distanca moći i “muške” i “ženske” vrednosti imaju uticaj na izbor tipa organizacione kulture
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
Orijentacije u rešavanju problema Pretpostavka o pogodnoj distribuciji moći
Orijentacija na zadatke Orijentacija na ljude
Hijerarhija
Kultura uloga (H) Kultura „Ajfelovog tornja”
(T)
Kultura moći (H) Porodična kultura (T)
Egalitarnost
Kultura zadatka (H) Kultura „navođene rakete”
(T)
Kultura podrške (H) Inkubator-kultura (T)
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
H1: Visoka distanca moći u nacionalnoj kulturi implicira pretpostavku o potrebi hijerarhijske distribucije moći u organizacionoj kulturi
H2: Niska distanca moći u nacionalnoj kulturi implicira pretpostavku o potrebi egalitarne distribucije moći u organizacionoj kulturi
H3: Dominacija „muških“ vrednosti u nacionalnoj kulturi implicira orijentaciju na zadatke i radnu strukturu u organizacionoj kulturi,
H4: Dominacija „ženskih“ vrednosti u nacionalnoj kulturi implicira orijentaciju na ljude i socijalnu strukturu u organizacionoj kulturi
NACIONALNA I ORGANIZACIONA KULTURA
„Muške“ vs. „ženske“ vrednosti /
Orijentacija na ljude ili zadatke
Distanca moći / Distribucija moći
„Muške“ vrednosti Orijentacija na zadatke
„Ženske“ vrednosti
Orijentacija na ljude
Visoka distanca moći Hijerarhija
Kultura uloga (H) Kultura „Ajfelovog tornja”
(T)
Kultura moći (H) Porodična kultura (T)
Niska distanca moći Egalitarnost
Kultura zadatka (H) Kultura „navođene
rakete” (T)
Kultura podrške (H) Inkubator-kultura(T)
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA MOTIVACIJU I NAGRAĐIVANJE
Da li ima sistematskih razlika u motivima, potrebama, izvorima zadovoljstva i nagradama između pripadnika različitih nacionalnih kultura? Pristup kulturnog relativizma:motivacija i zadovoljstvo poslom se
značajno razlikuje od kulture do kulture, jer kultura definiše značenje koje različite potrebe imaju za različite ljude
Pristup apsolutizma: nema nikakvih razlika u motivaciji i zadovoljstvu zaposlenih između kultura, jer na njih utiču bazični psihološki mehanizmi i priroda čoveka, koji su isti za sve ljude
Pristup univerzalizma:ljudska priroda i bazični psihološki mehanizmi su isti za sve ljude, ali kulture uslovljavaju način njihovog ispoljavanja: zato kultura ne utiče na to šta motiviše ljude, već kako se različite potrebe ispoljavaju
Motivacija se izvodi iz definisanja sopstva (self) tj. kako čovek definiše sebe što je kulturno uslovljeno
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA MOTIVACIJU I NAGRAĐIVANJE
Muške kulture
Materijalne i potrebe posignuća
Interni lokus kontrole
Rezultat (equity) kao princip distributivne pravde
Individualne povišice važne
Veći deo primanja pod rizikom
Bonusi menadžera visoki
Opcije na akcije česte
Pozitivno za ocenjivanje i nagrađivanje na osnovu performansi
Ženske kulture
Potrebe sigurnosti i pripadanja
Eksterni lokus kontrole
Jednakost (equality) kao princip distributivne pravde
Pogodnosti su važne
Manji deo primanja pod rizikom
Bonusi menadžera umereni
Opcije na akcije retke
Negativno za ocenjivanje i nagrađivanje na osnovu performansi
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA MOTIVACIJU I NAGRAĐIVANJE
Individualizam Materijalne i potrebe
postignuća
Odnos između pojedinca i kolektiva je racionalan i kalkulativan
Rezultat (equity) kao princip distributivne pravde
Interni lokus kontrole
Najvažnije materijalne, potrebe statusa i postignuća
Novac, napredovanje, posao su motivatori
Pozitivno za sistem ocene performansi
Nagrađivanje na osnovu individualnih performansi
Kolektivizam Potrebe sigurnosti i pripadanja
Odnos između pojedinca i kolektiva je emocionalan i etički
Jednakost (equality) kao princip distributivne pravde
Eksterni lokus kontrole
Njavažnije potrebe sigurnosti i pripadanja
Pohvale, kohezija kao nagrade
Nagrađivanje na osnovu kvalifikacija i senioriteta
Negativno za sistem ocene performansi
Grupne stimulacije česte
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA MOTIVACIJU I NAGRAĐIVANJE
Visoko izbegavanje neizvesnosti
Potrebe za sigurnošću i pripadanje
Nagrađivanje na osnovu senioriteta i kvalifikacija
Mani deo nagrada je pod rizikom (varijabilan)
Negativno za Performance appraisal i Pay for performance
Opcije na akcije retke
Pogodnosti su važne
Negativno za Management by Objectives
Nisko iznegavanje neizvesnosti
Potrebe postignuća
Nagrađivanje na osnovu performansi
Veći deo nagrada je pod rizikom (varijabilan)
Pozitivno za Performance appraisal i Pay for performance
Opcije na akcije česte
Pogodnosti nisu tako važne
Pozitivno za Management by Objectives
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA MOTIVACIJU I NAGRAĐIVANJE
Visoka distanca moći
Velike razlike u primanjima
Statusni simboli važni
Eksterni lokus kontrole
Nagrađivanje na osnovu hijerarhijske pozicije i senioriteta
Opcije na akcije retke
Negativno za MBO
Niska distanca moći
Manje razlike u primanjima
Statusni simboli manje važni
Interni lokus kontrole
Nagrađivanje na osnovu performansi
Opcije na akcije česte
Pozitivno za MBO
KULTURNI OBRAZAC
A: Niska distanca moći Nisko izbegavanje neizvesnosti Visok individualizam Muške vrednosti
B: Visoka distanca moći Visoko izbegavanje neizvesnosti Visok kolektivizam Ženske vrednosti
Potrebe Materijalne, status, postignuće Sigurnost i pripadanje
Nagrade Novac, napredovanje, posao sam po sebi
Pohvale, socijalni kontakt
Proces motivacije Racionalan, kalkulativan Emocionalan, etički
Lokus kontrole, atribucija performansi
Interni, personalna Eksterni, situaciona
Princip distributivne pravde Rezultati (Equity) Jednakost (Equality)
Ocena performansi Objektivna, individualna, formalizovana, razvijena, prisustvo MBO-a
Subjektivna, grupna, neformalna, nerazvijena, odsustvo MBO-a
Oblik stimulacija
Stimulacije na osnovu performansi (Pay for Performance) u obliku bonusa, provizija i podela akcija, dok su povišice na osnovu staža manje prisutne
Stimulacije na osnovi staža, veština i kompetencija (Seniority, skills based) u obliku povišica, dok su bonusi, provizije i podele akcija manje prisutni
Nivo stimulacija Individualne, na osnovu individualnog rezultata
Grupne, na osnovu grupnog rezultata
Visina stimulacija Visoko učešće u primanjima
Nisko učešće u primanjima
Pogodnosti zaposlenih
Nevažni, manje razvijeni, nefleksibilni Važni, više razvijeni, fleksibilni
NACIONALNA KULTURA, MOTIVACIJA I NAGRAĐIVANJE U SRBIJI
4.07
4.61
3.93
4.34
4.46
4.26
4.43
4.56
4.04
4.23
4.41
4.24
4.42
4.62
4.28 4.28
4.56
4.43
3.4
3.6
3.8
4
4.2
4.4
4.6
4.8
1 2 3 4 5 6
Companies
Average valence of job dimesions related to three basic group
of needs
Existence needs Affiliation needs Growth needs
NACIONALNA KULTURA, MOTIVACIJA I NAGRAĐIVANJE U SRBIJI
Potrebe pripadanja i sigurnosti
Formalizovan, individualizovan i razvijen sistem ocene učinaka zaposlenih je kulturno neprihvatljiv
Zarada: osnovna (fiksna) + stimulacija (varijabilna) (do 20%)
Stimulacije na osnovi senioriteta, lojalnosti, hijerarhijske pozicije i kvalifikacija
Jedinstveni a ne diferencirani sistem zarada po kategorijama zaposlenih
Statusni simboli su OK
Timska stimulacija je popularna
Pogodnosti su važne
MBO je neprihvatljiv
NACIONALNA KULTURA I LIDERSTVO
Da li (uspešni) lideri u svim nacionalnim kulturama imaju slične osobine i ponašanje (stil) ili se oni razlikuju u različitim nacionalnim kulturama?
Nacionalna kultura kao determinanta liderstva - nacionalna kultura utiče na osobine i ponašanje lidera
Nacionalna kultura kao moderirajući faktor liderstva – kultura moderira uticaj lidera na performanse organizacije koju vodi
Nacionalna kultura kao izvor značenja pojma lider (menadžeri u Holandiji)
NACIONALONA KULTURA I LIDERSTVO
Univerzalne osobine ili ponašanja koja doprinose uspešnosti vođstva
Poverenje, pravednost, poštenje (integritet)
Sposobnost predviđanja i planiranja (harizmatsko-vizionarsko vođstvo)
Pozitivno raspoloženje, dinamičnost, ohrabrivanje, motivisanje, podsticanje samopouzdanja (harizmatsko-inspirativno vođstvo)
Komunikativnost, informisanost, koordinacija i integracija tima (timsko vođstvo)
Univerzalne osobine ili ponašanja koja onemogućavaju uspešno vođstvo
Usamljenost i asocijalnost („sebično vođstvo“)
Nesaradnja i razdražljivost („zlobno vođstvo“)
Diktatorsko ponašanje (autokratsko vođstvo)
Kulturno kontingentne osobine ili ponašanja vođa
Individualizam (autonomno vođstvo)
Isticanje sopstvenog statusa („statusno-svesno vođstvo“)
Preuzimanje rizika („harizmatsko vođstvo: samožrtvujuće“)
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA STIL VOĐSTVA MENADŽERA
VISOKA DISTANCA MOĆI
Benevolentno autokratski stil je uspešniji (Mexico)
Lider ‘’kao otac porodice’’
Delegiranje, ojačavanje zaposlenih neprihvatljivo
Naređivanje kao taktika uticaja
Češća zloupotreba moći lidera
Odnos lider – pratioci emotivan i ekstreman
Statusni simboli lidera su O.K.
NISKA DISTANCA MOĆI
Participativni ili demokratski stil je uspešniji (SAD)
Lider kao ‘’kapiten tima’’
Delegiranje, ojačavanje zaposlenih poželjno
Pregovaranje i ubedjivanje kao taktika uticaja
Ređa zloupotreba moći
Odnos lider – pratioci racionalan i umeren
Statusni simboli lidera nisu O.K.
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA STIL VOĐSTVA MENADŽERA
KOLEKTIVIZAM
Odnos pojedinca i organizacije je etički i emotivan
Lider je dužan da vodi brigu o interesima podređenih
Lider ne treba da bude nezavistan, autonoman
Stil lidera usmeren za ljude
Autoritarni stil lidera, harizmatsko liderstvo
INDIVIDUALIZAM
Odnos pojedinca i organizacije je racionalan i kalkulativan
Lider je dužan da vodi brigu o interesima organizacije
Lider treba da bude nezavistan, autonoman
Stil lidera usmeren na zadatke
Participativni stil lidera
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA STIL VOĐSTVA MENADŽERA
VISOKO IZBEGAVANJE NEIZVESNOSTI
Orijentacija na zadatke
Negativno za empowerment
Autoritarni stil
ŽENSKE VREDNOSTI
Orijentacija na ljude i harmonizaciju odnosa
Lider je sklon konsenzusu
Lider ima i muške i ženske osobine
NISKO IZBEGAVANJE
NEIZVESNOSTI
Orijentacija na ljude
Pozitivno za empowerment
Participativni stil
MUŠKE VREDNOSTI
Orijentacija na zadatke
Lider je agresivan, odlučan, heroj
Lider ima muške osobine
UTICAJ NACIONALNE KULTURE NA STIL VOĐSTVA MENADŽERA
Nacionalne kulture sa visokim individualizmom, „muškim“ vrednostima, visokom distancom moći i visokim izbegavanjem neizvesnosti favorizuju stil liderstva orijentisan na zadatke
Nacionalne kulture sa visokim kolektivizmom, „ženskim“ vrednostima, niskom distancom moći i niskim izbegavanjem neizvesnosti favorizuju stil liderstva orijentisan na ljude.
IMPLIKACIJE SRPSKE NACIONALNE KULTURE NA STIL VOĐSTVA
Srpska nacionalna kultura ima jedinstvenu kombinaciju visoke distance moći, visokog izbegavanja neizvesnosti, kolektivizma i ženskih vrednosti
Srpska nacionalna kultura implicira
Autoritarno benevolentni stil vođstva
Emotivan i blizak odnos lider – podređeni
Orijentacija na ljude a ne na zadatke
Orijentacija na održavanje harmonije u kolektivu
Dozvoljena zloupotreba moći lidera
Agresivnost, odlučnost ili konsenzus, suptilnost?