Oslobođenje [broj 23583, 10.8.2012]

7/31/2019 Oslobođenje [broj 23583, 10.8.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23583-1082012 1/63

OSLOBO\ENJEPETAK, 10. 8. 2012. Godina LXVIII • Broj 23.583Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.ba

[TA KRIJE DOKUMEN

O LAGUMD@IJI?

DANAS PRILOG

Neboj{a Radmanovi} tvrdi da nije rije~ o rezoluciji, ve} nepo{tivanju Ustava i da minis

Ako ministar sam ne odstupi, pokrenut }e se pitanje njegoveodgovornosti, a sve komisije koje se bave odre|enim pitanjima,

imat }e na raspolaganju dokumentaciju o njegovim prekr{ajimai to }e izazvati jo{ teù situaciju i dodatne komplikacije, tvrdi~lan Predsjedni{tva iz RS-a 2-3. strana

Juri{i}: HSP danas iviKraljevi}evu ideju

Obiljeèna 20. godi{njica ubojstva legendarnog generala HOS-a

6. strana

Drama u blizini KPZ-a Zenica: POVRIJE\ENO [EST OSOBA

BOMBAMANA POLICIJUI OP]INARE

12. strana

ZETAIZBACILASARAJEVO

REVAN[ TRE]EG PRETKOLA EVROPSKE LIGE

46. strana



OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.2

U @I@I

VIJES

TI

BOSI] PROZVAO D@OMBI]AObjasniti anga`man u Agrobanci

Premi jer RS-a Aleksandar Dòmbi} }e morati da obja-sni anga`man u formiranju ogranka srbi janske Agro-banke u RS-u, iako je bila javna tajna da su ta ban kai njeno rukovodstvo u Srbi ji duboko umi je{ani u sumnji-ve i nezakonite radnje, oci jenio je ju~er predsjednik SDS-a Mladen Bosi}, javila je Fena.

Biv{i predsjednik Izvr{nog odbora AgrobankeSrbi je Du{an Antoni} i jo{ sedmorica osumnji~enihza malverzaci je, ka ko se procjenju je te{ke oko 300miliona eura, u toj finansijskoj instituci ji, uhap{enisu sino}, u za jedni~koj akci ji MUP-a i Tuila{tva zaorganizirani kriminal. U srbi janskom MUP-u su reklida je Antoni} uhap{en ju~er oko 22 sata na gra ni~nomprelazu izme|u Srbi je i Bosne i Hercegovine. Anto-

ni} je s tada{njim direktorom Investiciono-razvojnebanke (IRB) Republike Srpske Milenkom Pavlovi} 25.ma ja pro{le godine potpisao u Banjoj Luci ugovor oosnivanju Agrobanke Banja Luka za njeno djelovan-

je na pros toru Republike Srpske. Predsjednik VladeRS-a Aleksandar Dòmbi}, ko ji je prisus tvovao potpi-sivanju ugovora, rekao je tada da osni va~ki kapitalbanke iznosi 20 miliona KM u ko jem je udio IRBRS-

a 20 pos to, a Agrobanke Beograd 80 pos to, te da se“radi o jo{ jednom uspje{no realiziranom pro jektu saSrbi jom”.

Komentari{u}i najnovi ju aferu Agrobanka, lider SDS-a Mladen Bosi} je za Fenu rekao da pre tpostavlja da}e, nakon promjene vlasti u Srbi ji i njihovih na java da

}e u}i u ozbiljan obra~un s kriminalom i korupci jom, jedan broj kriminalaca iz Srbi je poku{ati prebaciti svoje poslove u RS, jer je “evidentno da su pos to jale ve-ze oko sumnjivih poslova izme|u Srbi je i RS-a ve} du-è vri jeme”. Bosi} se na da da }e do }i vri jeme kada}e i u RS-u biti na sce ni vlast ko ja }e ozbiljno mo}ida pokrene sve aktivnosti u borbi protiv kriminala ikorupci je.

Nicholas Hill, no vi zamjenik ambasadora SAD-a u Bosni iHercego vini, ju~er je posjetioSrebrenicu i Memori jalni centaru Poto~arima, gdje je odao po-~ast rtvama genocida, te se sas-tao sa predsta vnicima srebreni-

~kih udru enja i vlasti, te ~lano- vima Asoci jaci je studenata. Ina-~e, Hill je pri je dvi je sedmice sti-gao u na{u zemlju, kada je i stu-pio na du`nost zamjenika amba-sadora SAD-a u na{oj zemlji.Svoj mandat je odlu~io zapo~e-ti upra vo posjetom Poto~arimai Srebrenici.

Upoznavanje sa Srebrenicom

On je napri je posjetio Memo-ri jalni centar, gdje je odao po~ast`rtvama genocida. Nakon toga,u pratnji Merseda Smajlo vi}a,direktora Memori jalnog centra,obi{ao je mezar je, spomen-plo-

~e gdje su ispisana imena 8.372`rtve genocida i spomen-sobu,te razgo varao sa ~lanicama sre-breni~kih udru enja.

“Prioritet mi je bio da do|emov dje i odam po~ast `rtvamagenocida iz jula 1995. i da poka-èm posve}enost AmerikanacaSrebre nici i svim njenimgra|ani ma. Ovo je mo ja prva po-sjeta i moram re}i, {to se toga ti-~e, da sam prepun emoci ja”, ka-zao je Hill, doda ju}i da je Amba-sada SAD-a jako zaintereso vanaza proces registraci je bira~a uovom gradu.

“Nara vno, na{a ambasada je jako zaintereso vana kako

taj proces ide i na ko ji na~in }ese izbori odvi jati ov dje. Dakle,ov dje sam do{ao da slu{am ida ~u jem stvari, da se upo-znam sa Srebrenicom”, poru~io je Hill.

On se nakon posjete Poto~ari-ma sastao sa ~lano vima Asoci ja-

ci je studenata u Srebrenici, koji vode proces registraci je bira-~a u ovom gradu, ali i sa Rado-mirom Pa vlo vi}em, predsjedni-kom Skup{tine op{tine i ]a mi-lom Durako vi}em, zamjenikomna~elnika Op{tine Srebrenica.

Osnovica dràve“Ovo je jo{ jedna jasna poru-

ka Sjedinjenih Ameri~kih Drà- va da njiho va ambasada u BiHMemori jalni centar Poto~ari iSrebrenicu vidi kao osno vicudrà ve BiH. Gospodin Hill jepri je nekoliko dana stigao u BiHi njego va prva posjeta je na{em

gradu. To nas ohrabru je i go vo-ri koliko je Srebrenica va naSAD-u”, kazao nam je Durako vi},doda ju}i da je ova posjeta po~e-tna faza upozna vanja zamjeni-ka ambasadora Hilla sa Srebre-nicom.

“Tokom sastan ka smo raz-go varali o nekim goru}im pro-blemima u Srebrenici, kao {to je izgradnja Guber banje. Za-mjenika ambasadora sam upo-

znao i sa ilegalnom izgradnjomcrkve na lokalitetu Budak iznadMemori jalnog centra, gdje suprona|ene ma so vne grobnice.Tako|er, dos ta smo razgo va-rali i o budu}im lokalnim izbo-rima u Srebrenici”, kazao nam je Durako vi}. S. KARI]

Nicholas Hill u Poto~arima i Srebrenici

^lan Pred sjedni{tva BiH izRS-a Neboj{a Radmano vi} po-zvao je i ju~er sve izabrane iimeno vane zvani~nike u Bosnii Hercego vini da po{tu ju Ustav BiH i zakone ove drà ve, te ihupozorio da su na to oba vezni.

Poziv se, rekao je Radmano vi},odgo vara ju}i na no vinarsko pi-tanje odnosi na sve, pa i Milora-da Dodika, predsjednika Repu-blike Srpske.

Ministrove lekcijeNo, zbog “najno vi jeg grubog

kr{enja Usta va BiH”, ~lan Pred-sjedni{tva BiH pozvao je ju~er sapres-konferenci je jo{ jednomministra vanjskih poslo va BiHZlatka Lagumdì ju da podneseostav ku na tu funkci ju i tako iz-bjegne produblji van je krize uBosni i Hercego vini.

Od kolege, aktualnog pred-sjeda va ju}eg Predsjedni{tva BiH

Bakira Izetbego vi}a, Radmano- vi} je zatraìo da prizna svo jugre{ku.

Ni je u pitanju rezoluci ja o Si-ri ji, niti je, kako je istakao Ra-dmano vi}, nezado voljan nje-nom podr{kom od BiH, ve} seradi o daleko va ni joj stvari koja se ne moe i ne smi je tolerisa-ti - kr{enje Usta va BiH.

Obra}anje ja vnosti BiH kaosvoj korak Radmano vi} je obra-zloìo “razli~itim medijskim izvje{ta vanjem, ali i prvenstvenozbog pisama i optu`bi ministra vanjskih poslo va BiH”.

- Predsjedni{tvo BiH donosiodluke kao kolekti vni organ ito na jedinstven na~in - na svo- jim sjednicama. Ni datumi, nitermini, ni raspra ve ko je su sepo ja vile u ja vnosti, odnosno ni-ti ijedna ta~ka dne vnog reda nije bila vezana niti posve}enaraspra vi o Siri ji, niti se u tim

periodima donosila bilo kakvaodluka. U svo je ime pri je dese-tak dana zatraìo sam raspra vuo tom pitanju. Predloè na jeprvobitno telefonska sjednica, alizbog va nos ti pitanja na to ni-sam mogao pristati, nakon ~ega je trebala biti hitna. Po{to je je-dan ~lan Predsjedni{tva (@eljkoKom{i}) bio tako daleko (u Ita-li ji) da ni je mogao sti}i za 24 sa-ta, odlu~io sam da se ni ja ne poja vim, a ni je to u~inio ni predsje-da va ju}i Izetbe go vi}. Dakle,odluka o sta vu BiH mogla sedoni jeti samo na sjednici Pred-sjedni{tva, a ne nikako pozi va- ju}i se na neke rani je i stari je sta- vo ve. Krizu su, dakle, proizveliljudi iz ove zgrade (Predsjedni-{tva BiH) i one preko puta (Mi-nistarstva vanjskih poslo va BiH),oci jenio je Radmano vi}.

U skladu s ovim tuma~enjem,on smatra kako je Lagumdì ja“izdao nelegalni nalog za glasa-nje BiH u Generalnoj skup{tiniUN-a”.Osim {to je, ci jeni Radmano- vi}, ministar Lagumdì ja “svjes-tan propusta, usu|uje se iz vrta-njem teza za sve optuìti druge,prvenstveno njega, te zvani~nuBanju Luku”.

- Ministar vanjskih poslo va BiHdozvolja va sebi pra vo da drìpreda vanje ~lanu Predsjedni{tvaBiH. Neka Lagumdì ja ide u opo-zici ju, pa sa tog mjesta sugerira iupu}u je kritike na ra~un ~lano vakolekti vnog {efa drà ve. Sa pozi-ci je ministra vanjskih poslo va to

Neboj{a Radmanovi} tvrdi da nije

[TA KRIJE Ako ministar sam ne odstupi, pokrenut }e se pitanje njegove odgovornosti,a sve komisije koje se bave odre|enim pitanjima, imat }e na raspolaganjudokumentaciju o njegovim prekr{ajima i to }e izazvati jo{ teù situaciju idodatne komplikacije, tvrdi ~lan Predsjedni{tva iz RS-a

Nije bilo utjecaja ambasadoraRadmanovi} je odbacio da njegova reakci ja ima bilo kakve veze sa zah -

tjevima i eventualnim utjeca jima ambasadora stra nih dràva, prvenstvenoRuske Federaci je.

On je priznao da je raz govarao sa am basadorom Rusi je u BiH, ali da onod njega ni u jednom trenutku ni je traìo niti sugerisao ka ko bi trebalo dabude opredjel jen je vezano za stav BiH prema rezoluci ji o Siri ji.

Iako je u vi{e navrata upitan kako bi glasao vezano za rezoluci ju o Siri jida je do toga do{lo, Radmanovi} je upitao ko jeg dana, te na veo da ne tre-ba ras pravljati o tome {ta bi bilo kad bi bilo.

- Rezoluci ja ko ja je neobavezu ju}a je usvo jena i to je zavr{ena stvar, a nje -no izglasavanje ni je zavisilo od stava BiH. Protiv sam kr{enja ljudskih pra-va, pa i onih u Siri ji, naveo je Radmanovi}.

@rtve genocidasu prioritetOvo je moja prva posjeta i moram re}i dasam prepun emocija, kazao je Hill, dodaju}ida je Ambasada SAD-a jako zainteresovanaza proces registracije bira~a u ovom gradu

INTERESNara vno, na {aamba sa da je ja kozain te reso vana ka ko taj pro ces ide i nako ji }e se na ~inizbori odvi ja ti ovdje.Dakle, ov dje samdo{ao da slu {am ida ~u jem stva ri



U @I@IOSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012. 3

STA[A KO[ARAC, DELEGAT U DOMU NARODASarajevo jo{ nijenau~ilo lekciju

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skup{ti-ne BiH Sta{a Ko{arac o~eku je da }e ministar inos-tranih poslova BiH Zlatko Lagumdì ja biti smi jenjen, javila je Srna.

“Svako ko poku{a da zaobi|e interese Republi-ke Srpske i zaobi|e participaci ju predstavnikaSrpske u instituci jama BiH, a da pri tome kr{i i Us-tav BiH, mora biti sankcionisan. U tom kontek stu }e-mo se boriti normativnim aktima Parlamenta BiH”,rekao je Ko{arac na konferenci ji za novinare.

Ko{arac je naglasio da svi oni ko ji kr{e Ustav BiHmora ju odgovarati, podsje}a ju}i da je Ustavom BiH

jasno precizirano da spoljnu politiku defini{e Pred-sjedni{tvo BiH.Prema njegovim ri je~ima, Predsjedni{tvo ni je Ba-

kir Izetbegovi} i nedopustivo je da jedan ~lan Pred-sjedni{tva, uz neku ~udnu korespondenci ju, da je na-loge ministru inostranih poslova.

“Sara jevo jo{ ni je nau~ilo lekci ju da bez Banje Lu-ke ni{ta ne moe u BiH i da bez Banje Luke ni{ta

ne moe van BiH”, rekao je Ko{arac.On je dodao da se ne mogu klju~ne politi~ke odlu-

ke donositi na sara jevskim se}i jama, naglasiv{i dabi sa tom praksom trebalo da prestanu i Izetbego-vi} i Lagumdì ja.

Zahtjev za razrje{enje Lagumdì je bi}e na dne-

vnom redu sjednice Predstavni~kog doma Parlamen-tarne skup{tine BiH 6. septembra.Zvani~nici iz Republike Srpske osudili su instru-

kci ju ministra inostranih poslova BiH Zlatka Lagu-mdì je predstavniku BiH da u Generalnoj skup{tiniUN-a podrì re zoluci ju o Siri ji i pozvali ga da podne-se ostavku ili }e klubovi poslanika iz Srpske pokre-nuti proceduru za njegovu smjenu.

TU@ILA[TVO BOSNE I HERCEGOVINEProduìti pritvor Stani{i}ui Milo{evi}u

Tu ila{tvo BiH smatra da bi Osto ja Stani{i} i Mar-ko Milo{evi}, optu eni za genocid nad Srebreni~ani-ma, ako bi se na{li na slobodi, prikrivali dokaze i uti-cali na svjedoke i sau~esnike, te je zatra ilo produ e-nje pritvora, javio je Birn. Traè}i da njihovi kli jenti bu-du pu{teni na slobodu, branioci su naveli da Tuila-{tvo nema niti jedan dokaz da su optu eni, ko ji su bi-li komandni kadar [estog bataljona Zvorni~ke briga-de Vojske Republike Srpske, ometali istragu.

Tuilac Dubravko âmpara je rekao da je plani-rano da u korist optu be iskaze dâ 67 svjedoka, me|uko jima ima i onih ko ji su za{ti}eni.

“Tuila{tvo je u istrazi moralo za{tititi deset svje-doka. Svjedoci se bo je za svo ju sigurnost. Ako bi seoptu eni na{li na slobodi, bio bi izvr{en uticaj na svje-doke”, obrazloio je tuilac.

âmpara je kazao da je na brani Petkovci kod Zvor-nika u julu 1995. ubi jeno vi{e od 1.000 Srebreni~a-na, ali da svi posmrtni ostaci nisu prona|eni, te daStani{i}u i Milo{evi}u ne bi odgovaralo da budu pro-

na|eni. Kao razlog za pritvor, Tuila{tvo je naveloi da bi do{lo do ugroàvanja javnog reda i mira akobi optu eni, ko ji su uhap{eni u drugoj polovini junaove godine, bili pu{teni.

Stani{i} i Milo{evi} su optu eni da su julu 1995. napodru~ju sela Petkovci i \uli}i kod Zvornika svjesno pru-

ìli pomo} vojsci i civilnoj polici ji u provo|enju plana “dase trajno i prisilno ukloni ukupno bo{nja~ko civilno sta-novni{tvo iz za{ti}ene zone UN-a Srebrenica”. Tuila-{tvo smatra da je 40.000 bo{nja~kih civila preseljenoiz enklave Srebrenica, a vi{e od 7.000 mu{karaca i dje-~aka ubi jeno. Branilac Milo{ Peri} je rekao da Tuila-{tvo za izre~ene tvrdnje nema dokaze. Sud }e odlukuo produenju pritvora doni jeti naknadno.

niti moè niti smi je raditi, jer jenjego va du nost da iz vr{a va ono{to Predsjedni{tvo BiH zaklju~i,stav je Radmano vi}a.

Istrage i raspraveOsim toga, Radmano vi} je optu-

ìo Lagumdì ju da je “nelegalnistav” izdao u vri jeme dok je koris-tio godi{nji odmor, za {to posto jedokazi (rje{enje o njego vom kori-

{tenju), kao i ovla{tenje o prenosuposlo va na druge zvani~nike utom periodu.

- Lagumdì ja ni je dorastao pozi-ci ji na ko joj se nalazi omalo va a va-njem drugih i prav ljen jem stalnihkriza. Stoga on treba da podnese os-tav ku i izbjegne istrage i raspra ve uParlamentarnoj skup{tini BiH ko jemogu usli jediti. Ako to ne u~ini, po-krenut }e se pitanje njego ve odgovornosti, a sve komisi je ko je se bave odre|enim pi tanjima imat }ena raspolaganju dokumentaci ju onjego vim prekr{a jima. To }e izazva-

ti jo{ teu situaci ju i dodatne kom-plikaci je, upozorio je Radmano vi}.

Na no vinarsko pitanje da li pos-to je jo{ neki potezi ko je je Lagu-mdì ja napra vio kao ministar vanj-skih poslo va, a ko ji su suprotniUsta vu BiH i zakonima, Radmano- vi} je odgo vorio pot vrdno, ali jeodbio da o njima podrobni je go vo-ri. Oni }e biti prezentirani ukolikoLagumdì ja ne odstupi sa sada{njepozici je.

^lan Predsjedni{tva BiH upozo-rio je da, ukoliko se u BiH ne osigu-ra vlada vina pra va kroz po{ti vanjeUsta va BiH i zakona, do}i }e do po-tpune pra vne anarhi je, a u tom slu-

~a ju ne moè se go voriti i nema vo|enja u moderno dru{tvo.

Istakao je kako su se u protekledvi je godine ~lano vi Predsjedni{tvaKom{i} i Izetbego vi} maksimalnotrudili da ne produku ju krize, a {to je i sam ~inio, a sve s ciljem da ko-lekti vni {ef drà ve go vori jednimglasom.

Podsjetio je stoga da se ne smi- je pono viti istanbulska deklara-ci ja od pri je dvi je i po godine, ka-da je biv {i ~lan Predsjedni{tvaBiH Haris Silajdì} samostalnobez znanja druga dva ~lana pri-hvatio taj dokument.

Almir TERZI]

e~ o rezoluciji, ve} nepo{tivanju Ustava i da ministar mora oti}i

MENTACIJA O LAGSve ministrove krizeMinistar vanjskih poslova BiH Zlatko

Lagumd i ja, stav je ~lana Predsjedni{tvaBiH Neboj{e Radmanovi}a, autor je tre-}e krize u Bosni i Hercegovini.

- SDP je politi~ka parti ja ko ja je go-dinu i po zatezala sa izborom Savjetaministara BiH, odnosno sve do momen-ta dok Lagumdì ja ni je za sebe osigu-rao da bude makar poluzadovoljan. Pro-dukovao je krizu u FBiH uspostavomparlamentarne ve}ine kr{e}i ustavneodredbe tog entiteta, a potom iako jebio njen vo|a, odlu~io je da mu ta ko-

alici ja vi{e ne odgovara, pa je zatra iorekonstrukci ju Savjeta ministara BiH.To se opet reflektiralo na odnoseunutar FBiH i samo nastavilo davno zapo~etu krizu. Sada imamo najnovi ju kri-zu ko ju je produkovao kr{e}i Ustav BiH i zakone, potcrtao je Radmanovi}.

Odbacio je i nazvao smi je{nim optu be iz pisma Lagumdì je upu}ene nje-mu prema ko jim se kao ~lan Predsjedni{tva BiH svrstao “na pogre{nu stra-nu i uz diktatore”. Takvim stavovima ko je ~ini Lagumdì ja i dok se tako bu-de radilo, ocjena je Radmanovi}a, nikada se ne}e iza}i iz krize.

- Neka ocjene i stavove ko je je uputio meni ostavi za svo ju politi~ku parti- ju. Mene optu u je za podr{ku diktatorima, a svi dobro zna ju kakav je on, za-klju~io je Radmanovi}.

Dok se ne razri je{i pitanje vezano za status ministra vanjskih poslova BiH, Ra-dmanovi} je istakao kako poslanici SNSD-a u Parlamentarnoj skup{tini BiH ne-}e ni{ta drugo raditi. Ne smatra da je ri je~ o blokadi rada dràvnih instituci ja.

Neboj{a Radmanovi}: Foto: D`. KRIJE[TORAC

SDP: Tihi} ko~i napredak BiHDa po dràvu i gra|ane ni je opasno, bilo bi tragikomi~no to {to Sulejman Tihi},

ko ji ve} mjesecima potpuno ko~i napredak BiH, ima smjelosti bilo koga optu ivatiza blokade, saop}eno je ju~er iz SDP-a BiH. U saop}enju se navodi da Tihi}evo po-na{anje u posljednja tri mjeseca pokazu je o kako nemoralnom politi~aru se radi.

- Ri je~ je o osobi ko ja je radi nekoliko ministarskih fotelja kadrova SDA u sta-nju zemlju odvesti u anarhi ju i haos. Osoba ko ja je u stanju kontinuirano ja-vno plasirati te{ke lai i klevete, zaista predstavlja lidera opasnih namjera, na-vodi se u saop}enju.

Ohrabru jemo, doda je se, polici ju i tuila{tva u BiH da ispita ju sve navode koje SDA i njen nervozni lider Tihi} stavlja ju na teret ~elnicima SDP-a. U tome}e imati na{u punu podr{ku.

Pozivamo ih, doda je se, da zavr{e poodavno otvorene istrage o otima~ini i uni-{tavanju Energopetrola, Terminala FBiH, Feroelek tra, Sarabona, Binasa, Energo-investa, Pretisa, Vranice, Kriva je, Konjuha, Granita, Vitezita, Agrokomerca, @elje-znica FBiH, KTK-a, Fabrike duhana Mostar... SDPBiH smatra da je vri jeme da is-tra ni organi jednom za sva vremena stave ta~ku na istrage o stotinama milionapronevjerenih i ukradenih maraka, posredstvom {tetnih ugovora ko ji su sklapa-li i aminovali kadrovi SDA, poput ugovora o izgradnji sara jevske zaobilaznice i ne-zaboravnog SCT-a ili ugovora o dokapitalizaci ji Energopetrola. Neka se okon~a- ju istrage o sli~nim mutnim poslovima ko je su sklapali kadrovi SDA u BH Tele-komu, Elek troprivredi BiH, Fabrici duhana Sara jevo, brojnim dràvnim instituci- jama i agenci jama, saop}eno je iz Centra za informisanje SDP-a BiH.



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.4

Ivan Mikle ni},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Ma, pretjeruje dobri na{ efendija kada kaè ka-ko je efendija Ceri} kanio poslije Sebe pos ta-viti Sebe. On je, zapravo, istinu govorio u Oslo-bo|enju 2008. ka da je kazao da se vi{e nika-da ne}e kandidirati za reisa. I da }e se igratis unucima. Ali, unuci su u me|u vremenu na-rasli. Nema se reis vi{e s kim igrati. Osim sIslamskom zajednicom.

Predsjednik Srpskog demokratskog forumasvojim je odlaskom na proslavu Oluje izazvaokontroverze. Uostalom, ba{ kao i Ivo Josipo-vi} koji ga je pozvao. No, nije lo{e - za cijeli re-gion - razmisliti o (barem) jednoj re~enici ko-ju je Dàkula izrekao ovih vrelih (post)olujnihdana: “Dosta je tog ivota u pro{losti iz kojegse nismo pomakli sve ove godine”.

VIJEST UBROJU 3.000litara vode u sekundi eksploati{e se u Federaciji, {to je, po podacima KJKPVodovod i kanalizacija, najvi{e u posljednjih 10 godina.

Knjige, razgovori...Na Trgu djece Sara jeva ju~er je, u

organizaci ji IK Connectum iz Sara jeva,otvoren Prvi ramazanski festival knji-ge, a uz prodajnu izlo bu knjiga, pla-nirani su i drugi kulturni sadrà ji: ja-vni razgovori, gostovanja pisa ca...Festival }e tra jati do 18. augus ta, a sva -ki izdava~ obvezatan je da za da riva-nje slabosto je}ih knji nica u BiH bes-platno ustupi knjiga u ma loprodajnojci jeni od najmanje 200 KM. I posjeti-telji ko ji su voljni, mogu darivati knji-ge u, za njih posebno pripremljenu, ku-ti ju. Radno vri jeme je od 10 do 23 sa -ta, a sva kog dana bit }e uprili~ena i po-djela somuna. An. [.

Dalje }e aktivnosti, preduzeti Agencija za istra-ge i za{titu u slu~aju (?!) Almira Tuti}a. Povodje intervju u Oslobo|enju, zbog ko jega je ovajpredsjednik Saveza demobilisanih boraca ve} pri-vo|en. I, do du{e, korektno ispitan. Prizivanje oru-`ja jeste opasno, ali kod Tuti}a je vi{e rije~ o re-zignaciji zbog okolnosti u kojim svi ìvimo. Ne-ma tu posla za “istra ne organe”.

Hrvatski predsjednik vrlo je odmjeren u slu~ajuNeum, tj. u reakcijama na Sporazum Tu|man -Izetbegovi} iz '98. Na novinarske spekulacije ka-ko }e tim povodom poku{ati pomiriti sukoblje-ne strane, vladaju}i SDP i oporbeni HDZ, Josi-povi} se opredijelio za Sabor - pravo mjesto zarazgovore o ratifikaciji me|u dràvnih ugovora.

IVO JO SIPOVI]

SIPA

VELJKO D@AKULA

MUSTAFA SPAHI]

VIJEST U OBJEKTIVU

Pre mi jer jere kao is tinu

na vev {i da jena kon Olu je

drà va u ne kimtre nu cima bi la

ispod ra zinesvo ga za dat ka,

ali i sa da je ispod

ra zine svo gaza dat ka

Do 31. av gusta os tala su jo{ sa -mo 22 da na ka da je kraj nji rok zapri jedlog im plemen taci je pre su-de Sej di} - Fin ci ko ji je sedmor -ka ta ko ola ko na ja vila, a po to mepitanju ni je ni{ta po du zela, ka -zao je na ju ~era{njoj pres-kon -eren ci ji pred sjednik Stran ke zaBosnu i Her cego vinu Amer Jer -lagi}.

Dimna bomba- Upo zora vamo se dmor ku da

su ola ko i pre lako pre uze li oba - vezu izna las ka rje {enja za pre -su du i ovi me ih upo zora vamoda su na do brom pu tu da una -zade evrop ski put BiH. Ono {tose de {a va da nas u ovoj kva zi{es-tor ci ili se dmor ci, ko ja je bi la uBruxel lesu, ne obe }a va da }emoima ti rje {enje ni do 2014. go di-ne. Po ziv Milorada Do dika daZlat ko Lagumdì ja podne se os -tav ku je sa mo jo{ je dan u ni zupro ble ma s ko jim se BiH su -sre }e, re kao je Jer lagi}, do dav -{i da, pre ma nje go vom mi {ljenju, ne tre ba je dan mi nis tar dapo dne se os tav ku, ve} cje loku-pno Vi je}e mi nistara BiH ko je za200 da na ra da ni je uspje lo ni {tari je{iti.

Bosna i Her cego vina se na la-zi u sta nju kon trolisane kri ze, ta -~ni je iz jedne ide se u dru gukrizu vlas ti, po ja{nja va Jerlagi},te do da je da se u pro teklih 200dana po kazalo da je drà va spre -mna za van redne izbo re.

- Od ova kve vlas ti i od ova kvoguprav ljan ja dr a vom ne ma ni {ta.Rezoluci ja o Siri ji je samo jo{ je -dan po vod za di mnu bom buko ja se pra vi od Do dika da bi seokus i pa` nja na je dno izu zetnolo{e sta nje gra|ana Re pu blikeSrpske sklo nilo na one po liti~kei nacional ne te rene i da bi se nane ki na ~in gra|an stvo okre ta lopre ma okto bru i op}im izbo ri-

ma, fn gira njem ra ta s La gu-mdì jom, na glasio je Jer lagi},te is takao i da je na jav ljena blo -kada ra da drà vnih in sti tu ci jasamo jo{ je dna var ka za ku po vi-nu gla so va.

Slana pustinjaPred sje dnik SBiH je izra zio i

zabri nu tost zbog na ja ve izgra -dnje hi dro elek tra na u plo dnojdel ti Ne re tve, {to bi bez stra te -{ke stu di je o uti ca ju na bu du -}nost tog po dru ~ja do velo dopro ble ma oko 30.000 sta no - vnika i sla ne pus tinje u ovomdi jelu BiH. Os vrnuo se i na ~i -nje ni cu da gra|ani FBiH mo gu

pos ta ti veliki du `ni ci ako e de -ral na Vla da bu de ga rant za ne -po voljne vi so ke kre ditne aran -`ma ne za iz gra dnju blo ka 7Ter mo elek tra ne Tu zla te da upi ta nje tran spa ren tnos ti ovogpo sla tre ba da se uklju ~i ede -ral ni Par lament.

Iz ove stran ke po zvali su i vi -sokog pred sta vnika Va len tinaInzka i Tu ì la{tvo BiH da re agi-ra ju zbog an tidrà vnih i an tidej-ton skih izja va Dodika da tih uBeo gra du pri likom su sre ta spred sjedni kom Srbi je Tomisla - vom Nikoli}em, jer su one jo{ je -dan u ni zu drà vnih uda ra.

L. RIZVANOVI]

BiH spremna za vanredne izbore

Stranka za BiH sumnja u istinitost Dodikovih namjera

Ne treba jedan ministar da podnese ostavku, ve} cjelokupno Vije}e ministara BiH koje za 200 dana rada nije uspjelo ni{tarije{iti, poru~uje Jerlagi}

[ampion dràvnih udara Aktuelno insistiranje Dodika da Lagumdì ja podnese os tavku reìrani je

sukob dvo jice, sra ~unati rat po dogovoru poru~io je dopredsjednik Strankeza BiH Gradimir Go jer.

- Dogovor po principu: “napadaj ti mene, ja }u te be” sra ~unat je da bi sepa`nja obespravljenih glasa~a, naro~ito onih u “dodikistanu”, preusmjerilas njihovih te{kih egzistenci jalnih prilika, istakao je Go jer, te dodao da je Zlat-ko Lagumdì ja {ampion dràvnih udara u BiH.

Prema njegovim ri je~ima, kao po~etni u nizu tih udara se de sio kada jeplatforma{ka vlast, s Lagumdì jinim SDP-om BiH na ~elu, smi jenila 400 di-rektora u drà vi.



INTERVJUOSLOBO\ENJE petak, 10. august/kolovoz 2012. 5

Radnici Radi ja i televizi je Isto~no Sara jevonastavili su 23. dan sa {traj kom upozorenjai jednosatnom obustavom rada kako bi izra-zili nezadovoljstvo trenutnim soci jalnim iekonomskim polo a jem, javila je Fena. Zbogobe}anja da bi trenutna situaci ja mogla bitiprevazi|ena, Sin dikalna organizaci ja je doni-

jela odluku da produì {trajk upozorenja dopostizanja dogovora sa po slodavcem ili do mi-

nimalnog ispunjen ja zahtjeva. Zatraèno je dase iz budèt skih sredstava izdvo ji jednokra-tna, interventna nov~ana pomo} u iznosu oko100 hiljada KM za zaposlene u ovom medi ju,kako bi se {to pri je, uz sredstva lokalne za-

jednice, krenulo u sanaci ju stanja u RTV-u Is-to~no Sara jevo, te prekinuo {trajk.

TAKORE]I... [TRAJK

Razgovarao:Jakub SALKI]

• Da li je BiH pono vo u recesi ji?- Ne mogu zvani~no re}i da smo u rece-

si ji jer moramo ~ekati da pro|e i tre }i kvar-tal. Tek nakon septembra, ako budu nastav -ljeni negati vni trendo vi kakve sad imamo,BiH }e biti u recesi ji. Dakle, treba da ima-mo dva kvarta la negati vnih trendo va zare-dom da bi se proglasila recesi ja. S te stranene mogu re}i da smo u recesi ji, ali general-no, idemo prema recesi ji. Ekonomska kre-tanja pokazu ju da idemo u tom prav cu.

• ime argumentirate tvrdnju da je BiHna putu ka recesi ji? Na osno vu ko jihpodataka je mogu}e izvesti takav za-klju~ak?

- Podaci za prvih {est mjeseci go vore da ima-mo pad industrijske proizvodnje 6,7 posto, padizvoza 5,1 posto i pad uvoza 0,7 posto. Sve na-bro jano je rezultiralo spoljnotrgo vinskim de-f citom od 3,4 mili jarde KM, {to je uzroko va-lo pad de viznih rezer vi. injenica je da u re-alnom sektoru svi oni ko ji ima ju ekonomskeakti vnosti prema vani mora ju kupiti od komer-ci jalnih banaka de vize, a banke ih kupu ju pre-ko Centralne banke, tako da imamo pad re-zer vi od 400 miliona KM.

S druge strane, dobar je pokazatelj da je tone{to ubla eno tokom turisti~ke sezone i jo{se nadam da }e se to u augustu i septembru,dok jo{ tra je sezona, popra viti. Pobolj{an jese ve} osjeti jer imamo podatak da je koli~i-na nov ca u optica ju trenutno naj ve}a. To opetgo vori da smo mi vr{ili proda ju KM za de vi-ze, {to zna~i da priliv turista i na{ih gra|anaiz inostranstva ima uticaj.

DeficitI pored toga, podaci nisu ohrabru ju}i

iako su u na ja vi odre|ene do ma}e in ves-tici je, nasta vak gradnje autoceste na kori-doru 5c i in vestici je u energetskom sekto-ru. Sve }e to dobro do}i, samo treba da vi-dimo tu realizaci ju, da se ne{to pokrene.

• O pokretanju in vestici ja pri~a se petgodina. Zar mislite da }e nas upra vosad in vestici je izvu}i?

- Vjeru jem da tu ima prostora. Energetskisektor jeste {ansa jer BiH koristi 38 posto vo-denih kapaciteta, da ne go vorim o postro je-njima za vjetar. Ali ono {to zabrinja va jeste ovasada{nja situaci ja u poljopri vrednom sekto-ru, su{a i sve ove nepogode ko je prate taj se-ktor. S druge strane, iskazali smo 1,7 mili jar-

di KM def cita u trgo vini prehrambenimproizvodima pro{le godine, a u prvih {est mje-seci 2012. def cit je 1,1 mili jarda i vjero vatno}e do kra ja godine i}i preko dvi je mili jardeKM. Uvozimo i ono {to imamo na doma}emtrì{tu jer na{i proizvo|a~i nisu u ra vnopra- vnom poloà ju sa stranim. Tako smo uvezli vode i soko va 330 miliona KM, li jeko va 350miliona, duhanskih proizvoda preko 100miliona KM itd. Gra|ani kad odu na pi jacu,zabora ve da doma}e treba imati prioritet jer je istog kvaliteta i cjeno vno je prihvatlji vo. Sve

{to do|e izvana mora da seplati ~vrstom valutom.

Svi smo u pozici jida koristimo uslugeljekara, polica jaca,pro esora, a svi onisu nara vno budèt -ski korisnici, a opetznamo da sve {to jedoma}e upo{lja vai doma}u radnu sna-gu. Stopa nezaposle-nosti u BiH je 28 posto,naj vi{a je u regionu, takoda ovim def citom mi f -nansiramo neka tu|a ra dnamjesta, stotine hiljada radnih mjes-ta u inostranstvu.

• Velike kompani je po vla~e no vac izbanaka eurozone, da li je to znak da je eu-rozona u sve ozbiljni jim problemima?

- Eurozona ima mno{tvo problema, stalna

ner voza oko Gr~ke, ho}e li ostati u eurozoniili ne}e, nara vno, tu je i [pani ja, ko ja tako|erima problema, njen bankarski sektor ima pro-blema sa likvidno{}u i tra i pomo} od evrop-skog onda. Tu su Portugal i Itali ja. Me|utim,sigurno je da }e Evropska centralna banka,kao i naj ja~e ekonomi je eurozone, Njema~kai Francuska, u~initi sve da za jednica opsta-ne. Mislim da }e u~initi sve da odrè tu ami-li ju na okupu, da li }e to biti kompletna ami-li ja ili }e neposlu{ni ~lano vi odstupiti, to }e-mo vidjeti. Trenutno imamo problema sa du-

go vima, zemlje su se pre-komjerno zaduì vale i

sad ima ju problema,tu je sada i Slo veni- ja, ko ja je za nas bi-la primjer discipli-ne i urednosti.

• BiH ima dobre ekonomske

veze sa Itali jom iSlo veni jom, zna~i

li to da }e kriza uovim zemljama uti-

cati i na BiH?- Ja se nadam da }e Slo-

veni ja na}i na~in da to pre va-zi|e, mi ima mo sa njima zaista zna-

~ajnu trgo vinsku saradnju, sada ~ak imamoi suf cit u razmjeni. Pratimo {ta se tamo de-{a va, po{to mi ne mo emo ra~unati naevropske ondo ve za spas, okrenuli smo sesporazumu s Me|una rodnim monetarnim

ondom. Prego vori su za vr{eni, o~eku jemoda Upra vni odbor MMF-a u septembruodobri no vi aran man od 800 miliona KM dabismo na neki na~in ugasili poàr, da vla-de mogu za vr{iti godinu bez ve}ih proble-ma. Nara vno, to je samo bajpas, bez no vihin vestici ja, bez no vih radnih mjesta opet}emo biti u istoj situaci ji, mora ju se pro ves-ti odre|ene re orme, a uslov svih uslo va jepoliti~ka stabilnost, ko ju nikako da do~e-kamo, stalno imamo neku ner vozu, {tonam oteà va situaci ju.

Svjetlo na kraju tunela• Kako uop{te firme poslu ju u ovako

nestabilnom ekonomskom i politi~komokruènju?

- To biste trebali pitati nekoga ko je u re-alnom sektoru, ali mogu re}i da moramoiskreno ci jeniti svakog ko je otvorio jednoradno mjesto i pla}a doprinose i oba vezedrà vi, jer zaista ni je lako raditi u ovakvomokruènju. Sve one ko ji danas obav lja juizvozne djelatnosti, uslu`ne djelatnosti,odnosno one ko ji stvara ju no vu vri jednostroba, drà va treba ~u vati i olak{icamamoti virati da rade bolje i otvara ju radnamjesta. es to sam sebe pitam kako uop}eovo unkcioni{e i do kada }e mo}i izdrà -ti realni sektor.

• Do kada }e izdrà ti?- Optimista sam, mora biti svjetlo na kra-

ju tunela.• Ve} ste spomenuli probleme sa hra-

nom, o~eku jete li inflaci ju?- In a ci ja je iznena|uju }e mirna, ali to

je zasluga valutnog odbora, mi smo veza-ni za euro fk snim kursom i tu nema nekihiznena|enja i ta ko }e ostati. Mo e se de-siti uvozna in a ci ja, ukoliko budu rasle ci- jene hrane na svjetskom trì{tu, pa to bu-de imalo uticaj na ci jene u BiH kao {to jebilo pro{le godine, kada smo imali in a ci- ju od 3 posto zbog ci jena na te. Upra vo ci- jene na te i ci jene hrane ima ju naj vi{eutica ja na ina ci ju.

• Uzima ju}i u obzir sve {to ste do sadarekli, ~ini mi se da ovo ne}e biti nimalolaka godina. Kakve su Va{e procjene?

- Ja bih volio da godinu za vr{imo optimis-ti~no, ali nemam nekih argumenata za to. @e-lim upozoriti sve one ko ji se ba ve planiranjemekonomi je da ove slabe ta~ke preispita ju i da vidimo {ta se mo e u~initi pri je nego {tozvani~no obja vimo recesi ju.

Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH

NA DOBROM PUTU KA RECEZabrinjavaju}e je stanje u poljoprivredi zbog su{e i drugih nepogoda koje su pogodile ovaj sektorUvoz prehrambenih proizvoda do kraja godine }e dosti}i dvije milijarde KM

F o t o :

D `

. K R I J E

[ T O R A C

VODA, SOKOVI,LIJEKOVIUvozimo i ono {to

imamo na do ma}em trì {tu jer na {i proizvo|a~i

nisu u ra vnopra vnompoloà ju sa stra nim. Takosmo uve zli vode i so ko va330 mi liona KM, li jeko va350 mi liona, du han skih

proizvoda vi{e od100 mi liona KM




VIJESTI

Novi kolodvor u[irokom Brijegu

Povodom Dana op}ine, na~elnik Op}i-ne [iroki Bri jeg Miro Kraljevi} odrào jeu ~etvrtak konferenci ju za novinare, ja-vila je Fena. Tom prilikom na~elnik je go-vorio o infrastrukturnim pro jektima koji su u toku, ko ji ~eka ju na realizaci ju teo samom radu i funkcioniranju ti jelaop}inske uprave. Kraljevi} je izdvo jio nas-tavak izgradnje Osnovne {kole na Lisa-ma za ko ju je dio sredstava osigurala Vla-da Zapadnohercegova~ke ùpani je, iz-gradnju prometnice kod Doma zdravljako jom }e se pobolj{ati pristup Hitnoj po-

mo}i i smanjiti pote{ko}e u prometu, terekonstrukci ju i asfaltiranje Kruninestrane. “U sklopu izgradnje novog grad-skog autobusnog kolodvora uskoro }e-mo zapo~eti s radovima rekonstrukci jei ure|enja prometnica i partera, a nakontoga nastaviti i s izgradnjom samog obje-kta”, kazao je on.

Cjeloìvotnoobrazovanje

Obrazovanje odraslih u kontek stucjelo ivotnog u~enja tema je skupa koji je u okviru realizaci je pro jektaEvropske uni je Ja~anje kapaciteta ra-zvo ja ljudskih resursa u BiH odràn ju-~er u hotelu Zenica, javila je Fena. Pro- jekt finansira Evropska uni ja, imple-mentira EPRD Poljska, a realizu je seu tri komponente.

“Stepen uklju~enosti u kvalitetanobrazovni sistem postalo je pitanje op-stanka i najva ni je mjerilo bogatstva iprosperiteta svakog dru{tva. To je na- jisplativi ja investici ja ko ja }e se vratitikao vi{estruka i nemjerljiva i ekonom-ska i soci jalna dobit”, na skupu je izja-vio Mirko Trifunovi}, ministar obrazova-nja, nauke, kulture i sporta ZDK-a.

Ekshumirane~etiri `rtve

Na lokalitetu Klje{tani, na podru~ju Vla-senice, ek shumirane su ~etiri `rtve, ja-vila je Fena. “Ri je~ je o ~etiri mu{ke oso-be. Prema na{im informaci jama, pretpos-tavlja se da je ri je~ o civilima bo{nja~kenacionalnosti stradalim ’93. godine napodru~ju Vlasenice”, kazala je glasnogo-vornica Instituta za nestale osobe BiH Lej-la êngi}.

Po njenim ri je~ima, kod tri rtve pro-na|eni su povezi na rukama. “Dakle, ru-ke su ovim `rtvama bile vezane nale|ima trostrukom aluminijskom icom.Unutar grobnice prona|eno je devet~ahura razli~itog kalibra, a grobnica jebila na dubini od oko 30 centimetara”,kazala je êngi}. Ek shumaci jom je ru-kovodilo Tuila{tvo BiH.

HSPBiH danas ì vi ide ju ko ju je u BiH zapo~eo Bla` Kralje vi},a to je su verena drà va jednako-pra vnih naroda i gra|ana, re kao je ju~er u Kru{e vu, izme|u Mos-tara i itluka, predsjednik HSP-a BiH Zvonko Juri{i}. U Kru{e vu je ju~er, naime, obilje eno 20 go-dina od ubojstva generala HOS-a Bla a Kralje vi}a i osam njego-

vih pobo~nika. Visoko izaslan-stvo HSP-a poloìlo je vi jence izapalilo svi je}e na mjestu stra-danja Kralje vi}a, a Juri{i} je izja- vio kako i 20 godina nakon uboj-stva Kralje vi}a, “HSP i dalje~vrsto i uspra vno sto ji na pozi-ci jama s ko jih je ova strankakrenula u politi~ku i kasni je voj-nu borbu za slobodu, progresi- vnost, dosto janstvo i ~ast svoganaroda”.

- I danas smo kao i u ratnim iporatnim vremenima izloènipritiscima, {ikaniranjima, ra-znim objedama. S puno odgovornosti i ponosa mogu re}i daHSPBiH i danas uspje{no prede

onu tanku, ali nepoderi vu prava{ku nit ko ju je zasno vao otacdomo vine i na{ utemeljitelj An-te Star~e vi}. To je trn u oku oni-ma ko ji nas poku{a va ju oblatitii omalo va iti. HSP je utemeljenna osno vnim vri jednostimakr{}anskog i islamskog morala iuloìt }emo i zadnji atom u bor-bi za svoj osno vni cilj - drà vnopra vo hrvatskog i drugih naroda,rekao je Juri{i}.

Op~injeni srpskompropagandom

Tako|er, li der HSP-a je ista-knuo kako su Kralje vi} i njegovi suborci ì vote poloìli kako bi-

smo dobili cjelo vitu i demokrat-sku BiH.- Mi smo jedini ostali na lini-

ji o~u vanja i pojma i teritori je idrà ve BiH, za razliku od drugihstranaka s hrvatskim predzna-kom. Oni ko ji nam to pra voospora va ju su liko vali nad na-{om tragedi jom pri je 20 godina,oni su op~injeni srpskom propa-gandom i BiH su nazvali biv -{om. To su oni ko ji bi danas è-ljeli pri vesti kra ju proces huma-nog preseljen ja Hrvata iz Bosneu kninska zmi ji{ta i hercego va-~ke kontejnere da bi nam takoi{~upali srce. Srce na{e domo- vine BiH je Bosna i u Bosni su

na{a po vi jest, sveti{ta i identi-tet, rekao je Juri{i}.Tako|er, os vrnuo se i na sudje-

lo van je HSP-a u Vladi FBiH ka-zav {i kako se ne vi|ena haj kadigla na ovu stranku nakon po-tpisi vanja platforme. Oni ko jinisu razumjeli bit stvari, na veo

je Juri{i}, nasjeli su na medijskilin~ zbog koaliranja HSP-a saSDP-om. Istaknuo je i kako je Ante Star~e vi}, osni va~ HSP-a,“izgorio za soci jalnu prav du uborbi za hrvatskog kmeta i slu-gu, malog i soci jalno ugroè -nog ~o vjeka”.

- Oni ne zna ju da je HSP prviosno vao soci jalni, radni~ki savez. Taj dio na{e po vi jesti nasprisilja va da srcem prihvatimosuradnju sa svima ko jima ta na-~ela nisu sporna. Nismo se niko-mu priklonili, vri jeme i politi~kirealitet su izni jeli na po vr{inuna{ program, kao jedini mogu}.Mi nastav ljamo borbu za ta na-~ela, za Hrvate, za BiH i svi oniko ji nam podme}u samo namda ju dodatnu snagu. Nikada,pak, ne}emo re}i da se ov dje (uKru{e vu, nap. a) dogodio tragi-~ni nesporazum ili nesretni slu-

~aj. Ov dje se dogodio zvjerski ~inpomno planiranog zlo~ina. Ubi- jen je Bla` i njego vih osam mo-maka, ali je ostala ide ja, ostao jeHSP. Vi{e se puta poku{a valopokrenuti sudski proces, no bi-li smo nemo}ni protiv silne bi-rokraci je i korumpiranog sud-stva. Pre vi{e je onih ko jima pra-

va istina ne ide u prilog, istaknuo je Juri{i}.

Planiran zlo~inPredsjednik FBiH i ~lan Pred-

sjedni{tva HSP-a @iv ko Budi-mir je, tako|er, ka zao kako jeubojstvo Kralje vi}a i njego vih su -boraca bio zlo~in, a nikako tra-gi~an doga|aj i slu ~aj, dodav {ikako se danas pokazu je da je tobio zlo~in ko ji je tada bio usmje-ren protiv pra va na druga~i jemi{ljen je.

Mladen Bo{njak, ratni po vje-renik HSP-a za BiH i pri jateljBla a Kralje vi}a, istaknuo je ka-ko je pri je 20 godina u Kru{e vuiz vr{en dobro planiran zlo~in.

- Na dana{nji dan pri je 20 go-dina ov dje su ubi jeni Bla` Kra-lje vi}, [ahdo Deli}, Marko Stje-pano vi}, Osman Ma ksi}, Mari- jo Medi}, Vinko Primorac, IvanGrani}, Gordan û ljak i RasimKrasniqi. Ov dje su pobi jeni

hrvatski vojnici. Nikad nam nesmi je pasti na pamet pre{utjetiili zani jekati da su ov dje ubi jenatri na{a brata islamske vjere, trihrvatska vojnika ko ja su na me-zar ju u Vitini pokopana podhrvatskim sti jegom, rekao je Bo-{njak. Jurica GUDELJ

Juri{i}: HSP danas iviKraljevi}evu ideju

Obiljeèna 20. godi{njica ubojstva legendarnog

Mi smo jedini ostali na liniji o~uvanja i pojma i teritorije i dràve BiH, za razlikuod drugih stranaka s hrvatskim predznakom, poru~io je predsjednik HSP-a BiH

Tko je bio Bla` Kraljevi}Na ju~era{nji dan 1992. ubojstvom Blaà

Kraljevi}a i njegovih osam pobo~nika (Gor-dan uljak, [ahdo Deli}, Ivan Grani}, RasimKrasniqi, Osman Maksi}, Mario Medi}, Vin-ko Primorac i Marko Stjepanovi}) ozna~en je i skori kraj djelovan ja HOS-a u BiH. Uboj-stvu je prethodio Kraljevi}ev sastanak s vrhomtada{nje Herceg-Bosne, ko ji je odr an u Mos-taru, a tada{nji lider Herceg-Bosne Mate Bo-ban je, navodno, od Kraljevi}a traio da ra-zoru a Bo{njake unutar HOS-a. Pri povrat-ku sa sastanka Kraljevi} je s osam pobo~ni-ka upao u unapri jed postavljenu klopku Kanjeni~ke bojne, speci jalne postroj-be HVO-a. Vodstvo HOS-a je likvidirano, a ubo jice su poku{ale ti jela prebaciti

do mora te ih baciti na pu~ini kako bi zata{kale zlo~in. No, vozilo s ti jelima pro-na{la je Hrvatska polici ja. Kraljevi} je sahranjen u rodnim Lisicama kod Ljubu-{koga 13. kolovoza 1992. Vodstvo HSP-a ga je posmrtno unapri jedilo u ~in kril-nika, najvi{i ~in u HOS-u. Na nagovor Gojka [u{ka, Franjo Tu|man ga je 3. pro-sinca 1996. posmrtno odlikovao Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Franko-pana sa pozla}enim pleterom, odlikovanjem ko je se dodjel ju je svakom borcupoginulom u obrani Hrvatske. Tako|er, Kraljevi} je bio i general Armi je BiH.



Foto: Dènan KRIJE[TORAC

DOGA\AJIOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 7

VIJESTI

Maktouf se àlioStrasbourguPredsjednik Advokatske komore

Republike Srpske Jovan îzmovi} ocijenio je da bi moglo do}i do promje-na u pravosu|u BiH ukoliko Evropskisud za ljudska prava u Strasbourgu pri-hvati apelaci ju Abduladhima Maktoufaprotiv Bosne i Hercegovine u vezi spresudama po predmetima ratnihzlo~ina ko je su donesene retroakti-vnom primjenom Krivi~nog zakonaBosne i Hercegovine.

“Mogu}e je o~ekivati odgovara ju-}e promjene u pravosu|u BiH ukolikoova apelaci ja bude prihva}ena i Evrop-ski sud za ljudska prava u Strasbour-

gu zauzme stanovi{te da je trebalo pri-mjenjivati zakon ko ji je bio na snaziu vri jeme izvr{enja krivi~nog djela”,rekao je îzmovi} za Srnu. îzmovi} je po jasnio da se Maktoufova apela-ci ja odnosi na to da je trebalo primi- jeniti krivi~ni zakon ko ji je vaio u vrijeme izvr{enja krivi~nog djela.

Danas penzije u RS-uZa korisnike Fonda penzijsko-inva-

lidskog osiguranja Republike Srpske(PIORS) danas po~inje isplata julskihpenzi ja u nepromi jenjenom iznosu uodnosu na rani ji period i za sada ne-ma ni obe}anja o pove}anju penzi jako je se nisu mi jenjale u proteklih {estgodina, javila je Fena.

Iznos najni e penzi je i dalje je 160maraka, a prosje~ne 311 KM i pred-stavlja 38 posto prosje~ne pla}e uRepublici Srpskoj.

U Fondu PIO RS-a obe}ava ju samoredovnost isplate penzi ja.

Kupa~i prona{libombe u Bosni i Savi

Na dvi je odvo jene lokaci je na r i je-kama Bosni i Savi kod [amca kupa-~i su ju~er prona{li neek splodiranaubo jita sredstva, potvrdio je koordi-nator za deminiranje u Civilnoj za{ti-ti [amac Milan Blago jevi}.

Oruje je prona|eno na {ljunku Bo-sne, na lokalitetu Burum, 500 meta-ra nizvodno od mjesne za jednice Za-savica, kao i na Savi u blizini {ama-~ke firme Luka, a kupa~i su odmahobavi jestili polici ju, ko ja je pozvala Ci-vilnu za{titu, javila je Srna.

“Na ri jeci Bosni prona|ene sudvi je ru~ne bombe, a na Savi tako-zvana zolja”, rekao je Blago jevi} i do-dao da je oru`je uklonjeno i transpor-tovano u magacin Civilne za{tite,odakle }e biti poslato na dalju obra-du, odnosno uni{tavanje u Br~ko iliBanju Luku.

Jedino se policijaotima politiciU cen trali SDU ju~er je odrà na

kon erenci ja za me di je na ko joj jeNermin Pe }anac, pred sjednik SDU,za jedno sa Ha risom Hrvom, de cer -tif ciranim pri padni kom je dinice zapodr{ku KS-a, Ner minom La gu-md i jom, pen zionisanim na ~el-nikom Odjel jen ja za bor bu pro tiv zloupotrebe dro ga, i Men suromBa{i}em, na ~elnikom krim-po lici-je Pete po licijske upra ve KS-a upen zi ji, dao vi|enje u ve zi s po ku-{a jem po litizaci je polici je.

Na po ~etku obra }anja me di jimaPe}anac je gos te pred sta vio kaoljude ko ji su sada u mo gu}nos ti daiz prve ru ke kaù o de {a vanjima u

polici ji.Va`na je granica

- Ovi ljudi su ra dili i bili dio sis te-ma, a na svo joj ko i su osje tili po-sljedice po litizaci je. Stalno se po ku-

{a va iz vr{iti po litizaci ja polici je i po-litiku sta viti na ~e lo rada MUP-aKantona i Fe deraci je, a na u{trbpro esional nos ti i stru ~nosti. Ako }e vlada bi rati komesara, on da nam je jasno ko uti ~e na izbor i da je to di -rek tna po litizaci ja. Pra vosu|e jepalo pod uti caj po litike i to je ja sno.Jedino se po lici ja otima i ko liko du -go }e mo }i izdrà ti ove pri tiske, to je pitanje, is takao je Pe }anac.

Hrvo je na glasio da je ve oma va`na gra nica izme|u po lici je ipo litike.

- Polici ja i politika tre ba da ima - ju za jedni~ke ta~ke samo u di je-lu u ko jem }e po litika bi ti po -

dr{ka po lici ji u smislu da joj obe -zbi jedi sve ono {to je ne ophodnoza ne sme tan i nor malan rad. Pro -ces cer tif kaci je polici je u BiH,ko ji je pro veo IPTF, tre bao je re zul-tirati time da aktu elni po licajci do -

bi ju cer tif kate za svoj rad. Mismo po drà vali taj pro jekat.Me|utim, lju di ko ji su vodili tajpro ces iza {li su iz okvi ra svogman data. Osno vne pra vne nor meko je se mo ra ju po{ti vati u na {emslu~a ju ni su po {to vane i ni smoima li pra vo na al bu. Oglu {ili suse o pra vosna `ne pre sude na {e ze-mlje. Do bili smo sud ska rje {enjau ko jima sto ji da ni smo od go vor-ni za stva ri ko je su nam stav ljenena te ret i zbog ko jih smo otpu {te-ni, po jasnio je Hrvo.

Lagumd i ja je na veo ne kolikoprimje ra za ko je sma tra da su re zul-tat upli tanja po litike.

Reket stopiran- Puno sam vre mena pro veo ra-

de}i na po sebnim is tra nim ra dnja -ma. Sve se ra dilo na osno vu nare-dbi Su da BiH i tu ìla{ta va. Kada seprimjenju ju po sebne is tra`ne ra -dnje, za kon je u je dnom slu ~a ju do-zvolio istragu u tra janju do {estmjeseci. Tu ra di veliki broj lju di istru ~nih ti mo va, ko ji sakuplja judokaze i pre zentu ju ih pre dme -tnom tu ìocu. Imao sam tri-~e tiriistrage ko je su do vedene do predkraj, a on da su pre dme tni tu ìociprebaci vani na dru ge slu ~a je ve.Kada na kra ju istrage od {est mje -seci u mo ru pri kupljenih do kaza

dobi jete rje {enje da se pre dme tnituìlac pre bacu je na dru ge po slo- ve i zadat ke, ni je jednos ta vno. Sve~e{}e vidimo da su is trage sta le.U~estvo vao sam u vrlo aktu elnimistragama, od ko ji je jedna bi la i ae -ra re ket, ko ja ni je ugledala svje tlodana i ko ja je stopirana. Lju de ko -

ji su obu ~eni za bor bu pro tiv krimi-nala i korupci je ~esto pre bacu ju namjes ta ko ja nema ju veze sa po slomza ko ji su se spe ci jalizirali, po jasnio

je Lagumd i ja.Penzionisani po lica jac Men surBa{i} je na sve do dao da je uvi jek bi-lo po litike u po lici ji, ali nikada kaodanas, te is takao da je za ta kvostanje od go vorna vla da ju}a stru -ktu ra u ko joj pre dnja ~i SDP.

S. HUREMOVI]

SDU o politizaciji policije, federalnom USKOK-u, politi~koj situaciji

Kada na kraju istrage od {est mjeseci u moru prikupljenih dokazadobijete rje{enje da se predmetni tuìlac prebacuje na druge poslovei zadatke, nije jednostavno i to govori o uplitanju politike u rad policije,kaè penzionisani policajac Nermin Lagumdìja

Obesmi{ljavanjeUSKOK-a

Federalni USKOK Pe}anac jeokarakterisao poku{a jem minimi-ziranja dràve.

- Mi ve} godinu govorimo o fe-deralnom USKOK-u i ne moèmodopustiti da se na{a ide ja, ko ja jedobra i ko ja ima rezultate u zemlja-ma okruenja, na ovakav na~inobesmisli. Mi traìmo da to budena dràvnom nivou. Na ovaj na~inkako je predloeno, negira seBiH, te ja~a ju entiteti. Ovo }e ima-ti dalekose ne posljedice ako seovako progura, isti~e Pe}anac.

USKOK nam treba, a Pe}anac je naveo nekoliko razloga zbog ko- jih je to tako.

- Svako odga|anje i gubitak navremenu je ja~anje po jedinaca i kri-minalnih grupa, ko ji ne ele pravnudràvu, a s druge strane, slabljen- je snaga ko je èle da se bore pro-tiv kriminala. USKOK elimo kakobi se ri je{io kriminal jer ovako nemoemo u EU. Sve mape puta supri~e za malu djecu ako ne ri je{i-mo pitanje korupci je, ko ja je rak-rana ove dràve. Kriminal i korup-ci ju pospje{u jemo i dono{enjem ra-znih zakona. Kad bi se usvo jilo ono{to predlau na{i politi~ari, niko ni-kada ne bi odgovarao zbog suko-ba interesa i to bi bio raj za krimi-nal i korupci ju. Oni ko ji èle fede-ralni USKOK i navodnu borbu pro-tiv kriminala vrlo jasno i otvorenoputem svo jih odluka poku{ava ju ra-zviti kriminal i korupci ju. Ne vjeru- jem ovoj vlasti, poru~io je Pe}anac.

Lagumdìja i Dodik zabavljaju narodPoliti~ka situaci ja u BiH, prema ri je~ima Pe}anca, nikada ni je bila gora.- Ako ima ju ve}inu, a stalno se hvale time, poru~u jemo im da je iskoris-

te, da raspuste parlamente i raspi{u pri jevremene izbore. Svo ju politiku tre-ba ju dati na raspolaganje narodu, ko ji }e re}i slae li se sa njima. Mislim dase Dodik i Lagumdì ja bo je vanrednih izbora, kazao je Pe}anac.

Situaci ja oko zahtjeva Dodika za Lagumdì jinom ostavkom, prema ri je~i-ma Pe}anca, samo je maskiranje pravog stanja u dràvi.

- Ovo {to oni rade i traenje ostavki je jo{ jedna igra ko ja ide u korist i je-dnom i drugom. Oni su izmislili novi sukob. Da li je to dogovoreno, ne bih uto ulazio. Ima jedan jedini razlog zbog ~ega mislim da ni je tako. Poznava ju-}i Zlatka kao narcisoidnog ~ovjeka, znam da on nikad ne bi dopustio da muiza|e Dodik i trai ostavku. Da toga ni je bilo, rekao bih da je dogovor, ali po-{to znam koliko je Zlatko osjetljiv na to, vidim da ni je. Za BiH bi najbolje bi-lo kad bi Milorad i Zlatko oti{li. Pet dana kad ne pri~a ju i ne rade ni{ta na-ma je svima bolje. Na{a poruka odavde je odlazite i jedan i drugi, a razlogaza to ima toliko da ih normalan ~ovjek za jedan dan ne bi mogao nabro jati.




VIJESTI

Zajedni~ki iftaru Travniku

Na~elnik Op}ine Travnik Admir Had ie-mri} u suradnji s Narodnom kuhinjomMerhamet Travnik organizovao je za je-dni~ki iftar na otvorenom, u parku iza

Alibegove dàmi je u Travniku. Na ifta-ru je bilo prisutno mnogo Travni~ana, ja-vila je Fena.

“Zahvalju jem svim gra|a ni ma koji su ovo sh vatili kao dobronamjerangest Op}ine Travnik i Merhameta. Cilj

je b io da se z a jedno druìmo u no}iramazana”, rekao je za radio TNT na-~elnik Hadìemri}, naglasiv{i da senada da }e ova kvi ifta ri pre}i u tra-dici ju. Direktor Merhameta Travnik Mustafa Indì} je podsjetio da }e sli-~an iftar biti organizovan u ponedjel-

jak, 13. au gus ta.

Konferencija mladihu Banjoj Luci

Tre}a konferenci ja mladih Bosne i Her-cegovine bit }e odrà na od 18. do 24.augusta ove godine u Domu omladineu Banjoj Luci, javila je Fena. Konferen-ci ja mladih BiH odràva se tre }i put sane{to druga~i jom tematikom u odnosuna prethodne ko je su odrà ne 2009. i2010.

Trideset u~esnika iz ci jele BiH po-ha|at }e pro gram ko ji s e s as to ji odniza edukativnih radionica sa ci ljemobrazovanja mladih u vezi sa omladin-skim aktivizmom i rje{avanjem pro-blema unutar dru{tvene za jednice. Or-ganizator konferenci je je Udruè njegra|ana Be nevolentia iz Banje Lukeu sa radnji sa Ambasa dom SAD-a uBosni i Hercegovini.

Savez zaevropsku BiH

Gra|an ska de mokratska stran kaBiH (GDSBiH) je, ima ju}i u vidu aktu-elnu situ aci ju u BiH, odlu~ila da po-krene formiranje Saveza za evropskuBiH. Iz GDS-a po ja{njava ju da }eova stran ka kroz Savez za evropskuBiH odgovoriti na interese na jugroè -ni jih kategori ja sta novni{tva u BiH tepoziva ju zainteresirane da im se pri -druè.

- Gra|ani i gra|an ke s pravom traèpromjene, jednake {anse i bolji ivot. Na{program nudi izlaz iz ove dru{tvene kri-ze i depresi je, obnovu povjerenja i soli-darnosti me|u gra|ani ma i gra|an ka-ma, izjavila je portparol GDS-a Nejra Da-hi}. Istakla je da je nu`no promi jenitiodnos prema mladima kako bi rastao nji-hov interes za os tanak u BiH kroz radi-kalnu promjenu u politici zapo{ljavan jai {kolstvu.

Zastupnici Zastupni~kog do-ma Parlamen tarne skup{tineBiH od 1. 1. do 30. 6. 2012. godi-ne odrà li su 13 plenarnih sje-dnica na ko jima su pro veli uku-pno 77,5 sati. To u prosjeku,mjese~no, iznosi jedan i poosmosatni radni dan. Isto vreme-no, zastupnici i izaslanici za svoj“mukotrpni” rad bili su pla}eniizme|u 4.800 i 7.000 KM. Aferim!

Niko kao miNa vedeni podaci samo su dio

spektakularne statistike ko ju su ju~er, na konferenci ji za no vina-re, predsta vili Centri ci vilnihinici jati va.

Ovakvu, ne dao Bog nikom,statistiku ni je pokvarilo ni Vi je-}e ministara BiH ko je je, za isti

period, ostvarilo najlo{i je rezul-tate u posljednjih {est godina, jerni je usvo jilo ni tre}inu onoga {to je planirano. Vi je}e ministarani je ut vrdio ni jedan zakon napri jedlog Ministarstva saobra}a- ja i komunikaci ja BiH i Ministar-stva vanjskih poslo va BiH.

- Zakonoda vnog plana radaMVP-a i nemamo, a izgleda dasamo odabrani zna ju u ko joj jefazi priprema famoznog no vogzakona o vanjskim poslo vimaBiH, upozorili su iz CCI-ja.

Broj ut vr|enih za kona u prvojpolo vini 2012. je toliki da je, poovom pitanju, za gra|ane BiH po-tpuno nebitno da li Vi je}e minista-ra djelu je u tehni~kom ili redo vnommandatu, smatra ju u CCI-ju dodaju}i da je tragi~no da za gra|ane na -

{e zemlje vi{e zabrinutosti pokazu- ju strani politi~ari i birokrate, nego vlast ko ju su oni birali.

CCI smatra da pore|enje sasusjedima najbolje oslika va ka-tastrofalne rezultate na{e vlasti.Tako su, naprimjer, zastupnicihrvatskog Sabora u prvoj polovini 2012. na 58 zasjedanja efe-kti vno radili oko 330 sati, {to je4 puta vi{e od poslanika Predsta- vni~kog, a 25 puta vi{e od dele-gata Doma naroda PS-u BiH.

U istom periodu zastupnici

iz Hrvatske usvo jili su 101 zakon,{to je skoro sedam puta vi{e odbro ja zakona ko je je usvo jioPSBiH. Isto vremeno, Skup{tinaCrne Gore je za 42 dana zasjeda-nja efekti vno utro{ila oko 140 sa-ti, te je usvo jila ukupno 56 zako-

na, {to je ~etiri puta vi{e od bro- ja zakona ko je je usvo jio PSBiH.

Bolja i SrbijaMo da je najzanimlji vi ja uspo-

redba sa Narodnom skup{tinomRepublike Srbi je ko ja je, zbogparlamentarnih izbora, odrà lasvega dvi je sjednice u ~etiri danazasjedanja, na ko jima je usvo jilaukupno 27 zakona. Toliko zako-na PSBiH usvo jio je posljednjihgodinu i po. Svaka ~ast!

CCI je kao veliki problem ista-

kao i obaranje enormnog bro jazakona u drà vnom Parlamen-tu, te su ov da{njim vlastima po-ru~ili da se prestanu ba viti sa-mim sobom, a da kona~no po -~nu raditi.

D. MOCNAJ

Ne moèmo platitikoliko mogu ne raditi!

CCI:Rezultati monitoringa PS-a i VM-a BiH

Parlamentarcise proslavili: uprvih pola godineradili mjese~no jedan i poosmosatni radnidan Vije}eministara biljeìnajlo{ije rezultate

u posljednjih {estgodina Foto: S. GUBELI]

Poàri sje verno od Mostara i u

op}ini Konjic se i dalje ne smiru- ju. Pero Pa vlo vi}, glasnogo vornik Ci vilne za{tite Hercego va~ko-neretvanske ùpani je, ju~er jeizja vio kako po a ri bjesne ci je-lom @upani jom, no najkriti~nije je i dalje u Konjicu i Mostaru.

Grad pod dimom- Na poà ri{tima u Bi jelom

polju sje verno od Mostara, umjestima Kuti te izme|u Gor njei Donje Grabo vice, i dalje imamoakti vne po are. Vatrogasci poku-{a va ju zausta viti {irenje vatre. Usri jedu predve~er i u ~et vrtak ujutro u ga{enju je sudjelo vao ihelikopter Oruànih snaga BiH,

no ovi po a ri jo{ nisu do kra jastav ljeni pod nadzor. Sli~na je si-tuaci ja i u Konjicu. Ci jeli je grad,zbog tri akti vna poà ra, prekri- ven gustim dimom. Vatrogasciza jedno s mje{tanima sela ko jasu u blizini poàri{ta danono}nogase vatru. I na ovom je prosto-

ru djelo vao helikopter Oruànihsnaga. Ci vilne za{tite Mostara iKonjica traìle su da helikopteri dalje ostane na ovom podru~jukako bi bio od pomo}i vatrogas-

cima, ko ji su ve} na izmaku sna-ga. Vatrogasci }e bez pomo}ihelikoptera te{ko ugasiti ovepoàre, izja vio je Pa vlo vi}.

On je istaknuo kako je u no}i sa

sri jede na ~et vrtak vatra zapri je-

tila naselju Omano vi}i, sje vernood Mostara, no mje{tani i vatro-gasci su spri je~ili da po ar do|edo stambenih objekata.

Bez opu{tanja- Za sada ku}e i ljudski ì voti

nigdje nisu izra vno ugro eni,no u Konjicu imamo poàre ta-kvog intenziteta da nikakvo opu-{tanje ni je dopu{teno. Imamokonstantnu opasnost {irenja po-àri{ta. U Konjicu imamo poà-re u Gla vati~e vu, Spiljanima iDuànima. Tu je poàr ve} u{aou podru~je boro ve {ume i zbogtoga je i njegov intenzitet izni-mno jak, rekao je Pa vlo vi}.

Ti jekom ju~era{njeg dana, is-taknuo je Pa vlo vi}, vatrogasci sumorali inter venirati i u ostalimop}inama u HN@-u.

- Gori i u Neumu, i tluku i aplji-ni, no ti su po ari manjeg intenzi-teta i lokalni vatrogasci ih kontro-lira ju, rekao je. J. GUDELJ

Kriti~no u Konjicu i MHN@ U PLAMENUGori i u Neumu, îtluku i âpljini, no ti su poàri manjeg intenziteta i vatrogasci ihkontroliraju, tvrdi Pero Pavlovi}, glasnogovornik Civilne za{tite HN@-a

NI [TA BEZ HELIKOPTERAVa tro gas ci }e bez po mo}i he likop te ra te {kouga si ti ove po à re, izja vio je Pa vlo vi}



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 9

VIJESTI

Sve manje vodeu Kaknju

Zbog nepovoljne hidrolo{ke situaci je,Javno preduze}e Vodokom Kakanj oba-vi jestilo je gra|ane Kaknja kako je tre-nutno oteano vodosnabdi jevanje na po-dru~ju ove op}ine, javila je Fena. Problem je posebno izraen u tzv. vr{nim zona-ma, vi{im spratovima zgrada kao i po-dru~jima ko ji se snabdi jeva ju putem

pumpnih stanica.“Zbog izuzetno lo{e hidrolo{ke situ-aci je samim tim i smanjenog dotoka vo-de, kako na izvori{ta tako i u bazenei rezervoare, apelu jemo da se voda ko-risti maksimalno razumno, nikako zazali jevanje, sapiranje itd”, navode iz JP Vodokom.

ârdì} kandidatkinjaza na~elnicu

Alma ârdì} je kandidatkinja Naro-dne stranke Radom za boljitak za na~el-nicu najmnogoljudni je op}ine u Sara je-vu, Novi Grad, saop}eno je ju~er iz testranke. Planira da radi na pobolj{an juìvotnih uslova Novog Grada, naro~ito naoìvljavan ju zapu{tene privrede, izjavi-la je. Narodna stranka Radom za bolji-tak kandidirala je vi{e od 40 posto è-na na njenim izbornim listama. “Kao {tosam partner u ku}i, kao ena, èlim bi-ti partner i u dono{enju odluka ko je seti~u budu}nosti svih nas. Ljudi me mo-`da percipira ju kao pjeva~icu, estradnuumjetnicu, ali ~esto zaboravlja ju da sam ja ekonomistica i da }u se ozbiljno uhva-titi uko{tac s problemima privrede u op}i-ni Novi Grad, kako bih i svo jim primjeromdokazala da su ene s Boljitkovih listi ite-kako spremne i sposobne da budu akti-vni ji i produktivni ji dio politi~ke scene una{oj zemlji”, izjavila je ona.

Donacija zaizgradnju stanova

Njema~ka podràva izgradnju soci- jalnih stanova za korisnike kolektivnogcentra Splavi{te u op}ini Gora de. Utu svrhu Savezno ministarstvo za pri-vrednu saradnju i razvoj Njema~kestavlja Agenci ji Ujedinjenih naci ja zapomo} izbjeglicama (UNHCR) na raspo-laganje 745.000 eura. U jesen 2013. ko-risnici, ko je }e Op}ina Gora de zbrinu-ti tokom gradnje, mo}i }e useliti u no-ve stanove.

Njema~ka vlada je ve} u aprilu na do-natorskoj konferenci ji za iznala enje traj-nog rje{enja problema izbjeglica nazapadnom Balkanu obe}ala pet milionaeura za izgradnju smje{ta ja. Njema~kapomo} fokusira na BiH, jer je patnja iz-bjeglica tu jo{ najve}a, saop}eno je iz Ambasade SR Njema~ke u BiH.

Komisi ja za verif kaci ju i ut-vr|ivanje spiska i statusa organi-zatora pokreta~a otpora i dobitni-ka Spomenice i Medalje otpora,ko ju je sasta vio Zukan Helez, mi-

nistar za bora~ka pitanja u Fede-raci ji BiH, a predsjeda va joj IranLje vako vi}, radi pod medijskimpritiskom, tvrdi Senaid Memi},~lan spomenute komisi je. Naime,~injenica da Komisi ja kao mo-gu}im organizatorom otpora ba-rata i imenom Sulejmana Tihi}a,predsjednika SDA, na vodno je, pi-{e na alost no vina, u {ehidskimporodicama izazvala buru. Pita juse, kako neko ko ni je bio pripadnik Armi je BiH, ko je bio u Njema~kojza vri jeme rata, moè biti ilegalac,organizator otpora?!

Bez sufliranja“Najpri je, ni Avaz ni Oslo-

bo|enje ne }e Komisi ji sui ratiko bi trebalo da se na|e na spis kuorganizatora otpora. I komisi jako ja je ovaj posao radila pri je ovebaratala je njego vim imenom.Nalazio se Sulejman Tihi} i na ra-dnim verzi jama spisko va organi-zatora otpora ko ji su stizali iz ba-ze. Sada{nja se komisi ja Sulej-manom Tihi}em ba vi samo kaojednim od mogu}ih nekoliko sto-tina organizatora otpora. O njemurasprav ljamo ba{ kao i o svakomdrugom kandidatu i pitanje je ka-kva }e kona~na odluka komisi jebiti. Ne}emo dozvoliti da se radKomisi je zloupotreblja va u dne-vnopoliti~ke svrhe, tim pri je {tosvaki njen ~lan o svakom kandida-tu na sastanku Komisi je mo e re-}i ono {to misli, svoj stav braniti ar-gumentima. A argument ni je to dali nekog volite ili ne, ~lanstvo u su-parni~koj parti ji i sli~no. Neki od~lano va Komisi je ba{ iz tih razlo-ga pozi va ju medi je u pomo}. Isto-vremeno zaborav lja ju da je i spo-minjan je njih kao organizatoraotpora vrlo upitno. Mo ja im jeporuka da nam dne vne no vinene}e sastav ljati spisko ve. Sastav -ljat }e ih usvo jeni kriteri ji i doku-mentaci ja ko jom kandidati ra-spola u!”, ka e Memi}, ko ji je jedvapristao na razgo vor budu}i sa-mo predsjednik Komisi je ima pra-vo istupati u ja vnosti.

Obja{nja va, ako nekome ni je ja-sno za{to je Tihi} osoba ko ja bi semogla u kona~nici na}i na spiskuorganizatora otpora, neka pogle-da njego va svjedo~enja pred Ha-{kim tribunalom u procesimavo|enim pro tiv Slobodana Milo-

{e vi}a i Rado vana Karadì}a. Mo-gu}e je, ka e, da }e iz tih svjedo-~enja saznati za{to je Tihi} zaro-bljen i istraì van. Preporu~u je imMemi} i da se raspita ju kako je sa-

da{nji predsjednik SDA u Bosan-skom [amcu spasio kamion sa1.400 pu{aka nami jenjenih odbra-ni BiH?!

“E, kad sve to urade, neka kriti-~ari Ti hi}a kao kandidata za f nal-ni spisak organizatora otpora ra-zmisle o tome gdje su oni bili i {tasu radili u to doba. Neka se sjete da

su bili u Evropi, a Tihi} zato~en usrpskim kazamatima i logorima uBosanskom [amcu, Br~kom, Bi je-ljini, Batajnici i Sri jemskoj Mitro- vici”, poru~u je Memi}.

O golgoti kroz ko ju je pro{ao ulogorima Tihi} je u jednom od in-ter vjua rekao sli jede}e: “Mu~ilisu me bez prestanka, a najteè mi je bilo kada su mi u usta puna ra-na ugurali {aku e erona. Za me-ne je pendrek pri vilegi ja, a DraganKalini} mi je rekao: A moj Suljo,dobro ikako mo e{ da nas gleda{!”(Start br. 83, 11. ebruar 2002).

No, sastav ljan je def niti vnogspiska organizatora otpora pipav je, osjetljiv posao i iz vjesno da

Tihi} ne}e biti jedini ko ji je, ovo-me ili onome, sporan kao prvobo-rac. Bilo je, ne za rada ove komi-si je, pri jedloga da, recimo, of ciriJNA ko ji su pre{li u Armi ju BiH, pa

i pripadnici MUP-a, ne dolaze uobzir kao neko ko bi mogao biti or-ganizator otpora. Radni spisko viilegalaca doìv lja vali su drasti-~ne promjene nakon nekih sasta-naka u sara jev skom Domu Oruà-nih snaga ili u Gora`du i Donjem Vakuu. U principu, kriteri ji ko je jeodredila sada{nja komisi ja su ti

ko ji bi trebalo da sasta ve listu ile-galaca ko ji su spremili otpor agre-soru. Na kriteri je }emo kasni jepodsjetiti, sad idemo na pri jedlo-ge ko ji bi, poput ovog s Tihi}emkao organizatorom otpora, mogleizazvati reakci je ja vnosti. Statusprvoborca mogao bi biti upitan iza ~lano ve Komisi je ko ja sastav ljaspisak ilegalaca.

Najvi{e 600 ilegalacaNaime, jedan od kriteri ja jeste

da organizator otpora u vremenuod 18. septembra ‘91. do 23. de-cembra ‘95. treba da ima kontinu-itet u oruànim snagama, MUP-uBiH, radnoj oba vezi, Ci vilnoj za-

{titi, osim ako ni je bio spri je~enpogibi jom, ranja van jem, zaro-blja van jem i sli~no. Dakle, neki od~lano va Komisi je morat }e obja-sniti za{to su 1992. napustili BiH

i jesu li to uradili s dozvolom tada-{njih vlasti. Podsjetimo, stara ko-misi ja je i raspu{tena budu}i se nije mogla dogo voriti oko kriteri jako ji se zo ve “kontinuitet u od-brani BiH”.

Helem, na kona~nom spiskuprvoboraca ne bi trebalo biti vi{eod 600 osoba. Aktuelna komisi ja

ve} barata spisko vima ko je sudosta vili Patriotska liga BiH, Zele-ne beretke i Udru enje Organiza-tori otpora FBiH ko ji se u velikojmjeri podudara ju i ve}ina ~lanova stare komisi je potpisala je ovajza jedni~ki spisak. Aktuelnu komi-si ju ~ine Senaid Memi} i Abdura-hman [e ~i} (Udruenje Organiza-tori i pokreta~i otpora FBiH), Mu-hamed [vraki} i Emsad Muratspa-hi} (Zelene beretke), Av do Hebibi Salko Halilo vi} (PLBiH), Dra-gan Pinjuh i Petar Zelenika (HVO),te Salko Polimac, Nezim ]a ti},Hasan Murato vi} i Nasu Beba,imeno vani u ime Ministarstva zapitanja boraca. A. B.

Komisija za sastavljanje spiska organizatora otpora

MEMI]: MEDIJI NAM NE]SASTAVLJATI SPISAKNeka se kriti~ari Sulejmana Tihi}a kao kandidata za finalni spisak organizatorasjete da su oni za rata bili u Evropi, a Tihi} zato~en u srpskim kazamatima, kaè Memi}

^lanovi Komisije koji su ‘92. napustili BiH treba da objasne jesu li to uradili sdozvolom vlasti

ZA[TO TIHI]?!Ako nekome ni je ja sno za {to je Tihi} oso ba ko ja bi se mo gla ukona ~nici na }i na spis ku or ga niza tora otpo ra, ne ka po gleda nje go vasvje do~enja pred Ha {kim tri buna lom u pro ce sima vo|enim pro tiv Sloboda na Milo{e vi}a i Ra do vana Karadì }a



KOMENTARI OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.10

Pi {e: Dènana KARUP - DRU[KO F O K U S

Otkud Radon~i}u pare dakupi Pobjedu? Ta~nije,

otkud mu, kako je Tanjugobjavio, vi{e od 16

miliona? Pogotovo ako sezna da su inspektori Uprave

za indirektno oporezivanjekontrolom samo ~etiri

mjeseca 2012.obra~unavanja i pla}anja

PDV-a utvrdili da Avazduguje 606.108 KM. [ta bi

tek otkrili da su provjeriliposlovanje Avaza sve od januara 2008, kada su

poreski inspektori zadnjiput bili u ovoj kompaniji?

Vi jest glasi: “Predsta- vnici Pobjede i Avazapos tigli su ju~er uPodgorici na~elan

dogo vor o kupoprodajnomugo voru, prema kome bi Avazuskoro treba lo da postane vla-snik podgori~kog dne vnog lis-ta. Iz Tenderske komisi je zapri vatizaci ju Pobjede saop{te-no je da je sa predsta vnicimakompani je Avaz-roto pres pos-tignut na~elni dogo vor o osnovnim elemen tima budu}egugo vora o kupoproda ji i dogo- voren nasta vak prego vora ucilju f nalnog usagla{a vanjanjego vih detalja. Naredni sas-tanak predvi|en je za sre dinuseptembra, a u me|u vremenu je dogo voren rad na f nalizaci- ji transakcionih dokumenata,na vodi se u saop{tenju Tender-ske komisi je. Na tre}em tende-ru za proda ju Pobjede ponudu je dosta vio samo Avaz. Avaz jeprvobitno za kupo vinu Pobje-de ponudio jedan euro, da bizatim pobolj{ao ponudu nude-}i 100.000 eura za goto vo 86odsto drà vnih akci ja u podgo-ri~kom dne vnom listu. Jednaod naj ve}ih medijskih ku}a uBosni i Hercego vini bila jespremna da u sanaci ju, dugo- ve, zaostale oba veze premazaposlenima i razvoj Pobjedeuloì vi{e od 16 miliona eura.”Ovu vi jest obja vila je ju~eragenci ja Tanjug.

Sredinom juna Vlastimir Mi- jo vi}, direktor Avaza, izja vio je:“Nezgodno je prego varati o

kupo vini Pobjede u trenutkukada se razgo vara o proda ji Ava za. Vjero vatno }emo nare-dnih dana oba vi jestiti Tender-sku komisi ju da za sada odus-ta jemo od kupo vine Pobjede.”Tada je saop}io i da je za kupovinu Avaza zainteresirano ne-koliko stranih kompani ja, a lida je na jiz vjesni je da }e je ku-piti austrijska grupa Styria.Nara vno, to je bila pri~a zadoma}u ja vnost - od kupo vinenema ni{ta, a jo{ manje odproda je.

N o, po~etkom jula sucrnogorski medi jiizvi jestili da je Ten-derska komisi ja pro-

duìla rok za prego vore sa sa-ra jev skom no vinsko-izda va-~kom ku}om Avaz, ko ja je ra-ni je dosta vila ponudu za kupovinu najstari jeg crnogorskogdne vnog lista Pobjeda te da }ebudu}nost Pobjede bi}e po-znata u naredna dva mjeseca,kada bi Avaz trebalo ili dapreuzme ili da odustane. Na ve-deno je i da sudbina Pobjedeza visi od ishoda prego vora Avaza i austrijskog no vinsko-izda va~kog preduze}a Styria,~i ji je prvi sastanak na vodnotrebao biti odràn upra vo po-~etkom jula, jer ako Styriapreuzme Avaz, {anse za proda- ju Pobjede su veoma male,po{to ova austrijska ku}a po-sjedu je oko 30 odsto vlasni{tvau podgori~kom dne vnom lis-tu Vi jesti. Medi ji su na veli i dasu iz Avaza rani je kazali da ih

je proda ja kompani je omela upreuzimanju Pobjede, kada je vlasnik Fahrudin Radon~i} iza-bran za ministra za bezbje-dnost BiH. Kao ni od Styrie, niod ministra - ni{ta.

No, otkud sad potpuni zao-kret? Odgo vor je vrlo jednosta- van: napokon je i Radon~i}shvatio da od spektakularneLagumdì jine na ja ve kako }eon, Radon~i}, biti ministar si-gurnosti, a SBB postati vlast sa-ma - nema ni{ta. Ni je da je ma-njkalo truda: plat orma se ra-spala, od obra~una SDP-a saSDA jo{ sve pr{ti, i to na svimno vima vlasti, neri jetko se podnoge baca ju i Ustav i zakoni iprocedure, ~ak je nastao i novi pri jedlog usta vnih re ormipo obrascu HDZ-SDP-HDZ1990-SBB, ali, ali, ali... Isposta- vilo se da plano vi nisu ba{ ta-ko lako ostvari vi ili, {to bi rekaoLagumdì ja, neko se a{i}areprekombinirao. Ko sve, vidjet}emo.

U vri jeme dok je jo{ vje-ro vao da }e po krat-kom postupku ovla-dati Ministarstvom si-

gurnosti i nara vno dok su no- vinari ov dje poga|ali ho }e limu Keljmendi biti samo sa vje-tnik ili {e kabineta, Radon~i} je pri~om o proda ji Avaza ma-zao o~i diplomatskom koru una{oj zemlji. Tako je tih danapala i inormaci ja da odusta jeod Pobjede. âk ni oni nai vninisu vjero vali da }e se Radon-~i} odre}i Dne vnog avaza, pre-

ko ko jeg se godinama obru{a- va na sve one ko ji mu se na|una putu i zahvalju ju}i ko jem jei uspio dio bira~kog ti jela uvje-riti da je on politi~ar “za boljubudu}nost”. Fahrudin Radon-~i} je bez Avaza ni{ta i on sam je naj vi{e svjestan toga.

Dok su njego vi uposle-nici u Avazu pri~alikako on proda jekompani ju, njego vi

poslanici (iz SBB-a) pokrenu-li su inici jati vu za izmjenu Za-kona o sukobu interesa kako biRadon~i} mogao biti i politi~ari izda va~. Vi jest da su prego vo-ri o kupo vini Pobjede nastav -ljeni i, kako je rekao Mi jo vi}, da}e Avaz “99 odsto kupiti Pobje-du” jasno go vore da je Radon-~i} shvatio kako od njego veministarske otelje nema ni{ta.

No, osta je pitanje otkud Ra-don~i}u pare da kupi Pobjedu?Ta~ni je, otkud mu, kako je Ta-njug obja vio, vi{e od 16 mili-ona? Pogoto vo ako se zna dasu inspektori Upra ve za indi-rek tno oporezi vanje kontro-lom samo ~etiri mjeseca 2012.obra~una vanja i pla}anja PDV-a ut vrdili da Avaz dugu je606.108 KM. [ta bi tek otkrilida su pro vjerili poslo vanje Avaza sve od januara 2008,kada su poreski inspektorizadnji put bili u ovoj kompa-ni ji? A i tad , pod brinimokom dana{njeg esbebeov -ca Kemala au{e vi}a, pozna-tog za{titnika lika i (ne)djelaFahru dina Radon~i}a.

Radon~i} izlazi iz politike

POZNAVANJE PRIRODE I DRU[TVA

Pi {e: Asaf BEÎROVI]

Vlasnik rancuzice je[a ban. Vlasnik {e{iraZuko. Penzioneri su.Sjede na klupi. Hla-

do vina debela. Zuko pri~a kakosu se Stari Slo veni ba vili lo- vom, zemljoradnjom, sto~ar-stvom i ribolo vom.

“Eto, ni tada se ni je moglo ì- vjeti od penzi je!”, zaklju~u je [a-ban.

Oba su sjetna. Prekju~er im je umro kolega. Pra vosla vac.[a ban bio na spro vodu. Zuko jok. Sad mu ovaj obja{nja vada se za jebao {to ne ode. Jerna pra vosla vnoj sahra ni imaza po jest i popit. Bilo, pri~a[a ban, pe~enja, doma }eghljeba, pita sirnica, pita zelja-nica...

“Vjeruj, niko ni je ostao gla-dan!”, rekne [aban.

“Svaka ~ast pokojniku!”, tu-`no }e Zuko obja{nja va ju}ida i on nekad-tenekad ne{tosli~no po jede i da je to njegov doprinos op{tem blagostanjuu drà vi. U neko }e doba obazaklju~iti da oni ko ji su se za vri jeme komu nis ta stidjeli

svo je sirotinje sada, za de-mokraci je, bez ustezanja mo-gu re}i da su gladni i bosi.

“Bi}e da je to jedina razlikaizme|u on da i sada!”, rekne [a-ban.

I pomaù}i se {tapom, ode kahajf {u. Vratio se s pregr{tomstarih no vina. Podugo ih listao.I rekao Zuki kako prema sadrà - ju tek sto va posto je ozbiljne in-dici je da bi hvatanje malo kru-pni jih lopo va ugrozilo unkci-onisanje vlasti. Sad Zuko lista,mi~e usnama dok ~ita.

“Jebem li ga! Pres vla~e separ tijski dreso vi ko nikada!U dresu esbebea je esdeaovaci na~elnik Starog Grada! I glavni urednik kantonalne televizi je iz esdea pre{ao u esbe-be. Pi{e i da neki je zlatni ljil- jan a{ iko vao s t ri stranke dok ni je na{ao onu ko ja }e ga kan-dido vati za na~elnika op{tine.Ko ji pre vrtljiv ci!”, ljutio se Zu-ko, go vore}i da takvi su {up-ci, da mi jenja ju ideologi ju k’o~ar{a .

[a ban ga je smiri vao go vore -}i da iz jedne u drugu stranku

prelazi se trbuhom za kruhomi da se tu ne radi ni o ka voj ide-ologi ji, no pragmi. Plus mu jerekao da je takvima vjero va-tno do jadilo da ~esto mi jenja- ju svo je mi{ljen je e da bi seono uvi jek slagalo s mi{ljen jemstranke.

“Nabi jem ih! Znam ja da vlastkvari ljude, al’ mi se ~ini da suljudi prvi po~eli!”, rekne Zuko.

Nisam ih vi{e prislu{ki vao.Krenuo sam ku}i. I tar }e sko-ro, a supruga je pozvala tetkai tetku. Ku}i sam na hastaluzatekao tanjure sa supom, smesom ‘vako i mesom ‘nako,slaganom zeljanicom... Ne-uzubillah, pomislih, ima sve-ga, ko na sahra ni onog Zuki-nog i [e kinog pra voslav ca.Kad je supruga na hastal htje-la sta viti i kri{ke torte, rekaosam da je torta opasna.

“I jeste, ako je svadbena!”, re-kla je supruga.

Uto su do{li tetak i tetka. Snjima je do{la i tahan-hal va.Tetak je, pogledav {i sadràjhastala, rekao da drago mu je{to ima supe jer supom se la-

k{e speru brige. I mesom jebio zado voljan jer, znamo uamili ji, n jego va omiljena ì -

votinja je - odrezak. Premdamu je tetka go vorila da crve-no meso je {tetno.

“Mo e bit’! Ali jo{ nisam vidiotigra ko ji izgleda bolesno!”, prav -dao se.

Neise. I tarili smo. Kriomicesam promatrao kako tetak me-te sve ispred sebe. Usta mala, alibrda guta ju! Kad smo srkali,tetak je po~eo pri~u o korupci- ji, politi~arima ko ji hapa ju gdjestignu. Plus je rekao kako bi vla-da, ako je imalo moralna, treba-lo da obja vi rat kriminalcima.

“Bio bi to bratoubila~ki rat!”,rekao sam ja.

Tetka je skrenula temu. Reknekako ona i tetak ne sto je ba{ naj-bolje i da im je dobro do{aopost. Tim pri je {to ni jednom uovih 22 dana ramazana nisukod svo je ku}e i tarili. Nego ihna i tare zo vu ja vna kuhinja, ko-m{i je, te mnogobrojna rodbinai pri jatelji.

“I tako i vi trbuhom za kru-hom!”, rekao sam ja.

Trbuhom za kruhom

Kriomice sampromatrao kako tetakmete sve ispred sebe.Usta mala, ali brdagutaju. Kad smo srkali,tetak je po~eo pri~u otome kako bi vladatrebala da objavi ratkriminalcima. Bio bi tobratoubila~ki rat,rekao sam ja



KOMENTARIOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 11

U OBJEKTIVU

S ob zi rom na to da dne vni list Avaz ni je obja vio moj de manti, naj - lju ba zni je vas mo lim da ovaj de mant obja vi te u va {em lis tu Oslo bo|enje.[a ljem ga u ci je los ti .

“Dana 7. augusta 2012. godine uposli jepodnevnim satima nazvao menovinar dnevnog lista Avaz M. A {~i}interesu ju}i se za li je~enje libijskih ra-njenika u BiH. Ne sumnja ju}i u dobrunamjeru, po jasnio sam da ja o tomene znam mnogo, jer sam svo ju misi- ju u Libi ji zavr{io koncem marta 2012.godine, te da za moga vremena nije bio zavr{en proces pregovaranja

izme|u odgovara ju}ih ministarstavaLibi je i BiH i da ja u tom vremenu ni-sam izdao niti jednu vizu za libijskeranjenike. Uputio sam novinara da raz-govara sa odgovara ju}im ministarstvi-ma i Ambasadom u Tripoli ju. Na upitnovinara da li je bilo pritisaka iz BiH,

odgovorio sam da je bilo interesova-nja, {to se ne moè nazvati pritiskomi smatram to sasvim normalnimpostupkom. Niti jednom ri je~ju nisamspomenuo g. Budnju, Ali Ami{a, Rej-hana Kubata, jer ja sa tim ljudima ne-mam nikakvih nesporazuma, nitiposlovnih veza, pa ni potrebe da o nji-ma lo{e govorim. Zato me je iznena-dio naslov u va{em listu: “[eta pri-znao da je Budnjo na njega vr{io pri-tisak”. To jednostavno ne odgovaraistini i ni je ta~no.

Posebno smatram zlonamjernomi neta~nom tvrdnju va{eg novinara da

je g. Rejhan Kubat umi je{an u ovu ra-botu. On, kao tehni~ki sekretar, ni jeimao nikakvu mogu}nost da prego-vara ili dogovora dolazak ranjenika uBiH. To ni je mogao ~ak ni ambasador, jer onaj ko zna {ta je posao ambasa-de, jasno mu je da je Ambasada du-

`na izdati vize kad dobi je pisanu sa-glasnost od Ministarstva sigurnosti BiHi Ministarstva vanjskih poslova BiH. Tuse zavr{ava ci jela nadlenost Amba-sade. Ovakav odnos prema g. Kuba-tu je nepravedan, pogotovo ako se znada je imao izuzetno vanu ulogu u eva-kuaci ji BiH gra|ana po~etkom rata, pai njegov ostanak u Libi ji, gdje je po-mogao mnogim gra|anima BiH, a izu-zetno je zasluan da je imovina bh. fir-mi ostala dobro sa~uvana, {to dobrozna ju svi gra|ani BiH ko ji su u to do-ba bili u Libi ji.

Osobno ovaj ~lanak doivljavam

kao poku{aj lista Avaz ili samo nje-nog novinara da me konfrontira uodnosu na odre|ene ljude sa ko ji-ma ja nemam ni{ta sporno. Tako|e,ne èlim da neko rje{ava svo jeprobleme preko mo jih le|a.”

Ferhat [ETA

REAGIRANJEDemanti na ~lanak objavljen u dnevnom listu Avaz 8. 8. 2012.pod nazivom “Kako je tajkun SDA zgrnuo milione: [eta priznaoda je Budnjo na njega vr{io pritisak!”

Pi{e: Dèvad HOD@I] T E O L O G I J A

O S L O B O \ E N J A

Kada biste sve dekaneUniverziteta u Sarajevu

upitali {ta misle, recimo, oustavnim, politi~kim i

ekonomskim procesimakoji Bosnu i Hercegovinu vode u dezintegraciju, {ta

misle o, naprimjer,Dodikovom

suprotstavljanjupreno{enju nadle`nosti

Republike Srpske na nivodràve i njenih kapaciteta,

svi bi vam rekli da toosu|uju. Samo {to se u

pogledu nadle`nosti svojih

fakulteta u odnosu na“unitarni” Univerzitetpona{aju kao Dodik uodnosu na “unitarnu”Bosnu i Hercegovinu

Neda vno uskra}i vanje saglasnos-ti od Vlade Kantona Sara je vo naizbor pro . Muharema Av dispahi-}a za rektora Uni verziteta u Sara-

je vu ko ji (izbor) je iz vr{io Senat Uni verzi-teta, izazvalo je tek sporadi~ne reakci je uakademskoj za jednici, me|u in telektual-cima i u ja vnosti. Sje}amo se neda vnogogla{a vanja pro . Esada Durako vi}a ko ji je,o~ito je bilo, naslu}u ju}i mogu}nost iopasnost politi~kog uplitanja u izbor rekto-ra, poku{ao, ukazi vanjem na nau~nu,akademsku i dru{tvenu va`nost auto nomi- je Uni verziteta, spri je~iti “veto” kanto-nalne Vlade. Proteklih je dana na obrazlo-ènje resornog ministra za poni{tenjeizbora rektora od Senata reagirao i pro .Ugo Vlaisav lje vi}, ukazu ju}i na ironi junotornog omalo va a vanja Senata u izbo-ru rektora.

îme se moè objasniti nedo voljna rea-kci ja na{ih intelektualaca, akademske javnosti, uni verzitetskih djelatnika?

Prvo, banalno obja{njen je sasto ji se uprozai~noj ~i njenici da su pro esori na ra-spustu, a to moè zna~iti da proteklihdana nisu nikako bili u Bosni i Hercego- vini, poku{a va ju}i ove vrele dane ublaì-ti mo`da ne gdje na moru, uz neku ri jekuili negdje na planini, u hotelu ili vikendi-ci.

Drugo, osno vani je i vjero vatni je obja-{njen je sasto ji se u manje-vi{e poznatoj,otu`noj i oporoj ~injenici da mi, ruku nasrce, i nemamo mnogo intelektualaca koji se odgo vorno, odva no, promi{ljeno iprincipi jelno izja{nja va ju o vani jim pita-njima na{eg dru{tvenog, politi~kog, znan-stvenog i kulturnog ì vota. Ogromna ve}i-na njih o svim va nim, te{kim i ~esto pro-tur je~nim temama u na{em ja vnom dis-kursu mudro i blaèno {uti. Na taj se na-~in, {utnjom, nedosljedno{}u, nekriti-~kim odnosom prema dru{tvenoj i politi-~koj svakodne vici i stvarnosti na{e ze-mlje, kalkulantskim drànjem i korumpi-ranim pona{anjem zapra vo korumpira

ci jelo dru{tvo, moralna atmos era, ja vniprostor, temelji dru{tvenog ì vota.I tre}e, naj va ni je, kako ja mislim, obja-

{njen je ti~e se nekih dubljih uzroka nera-zumi je vanja va nos ti Uni verziteta u Sara- je vu i visokog obrazo vanja za budu}nostna{eg dru{tva i na{e zemlje u cjelini.

Evo o ~emu se radi. Kada vi, naprimjer,ka ete da je znanje (i obrazo vanje) na{ najva ni ji resurs i da se na{a naj ve}a strate-{ka dru{tvena, pri vredna i kulturna zada-}a sasto ji u tome da stvaramo dru{tvo zna-nja, svi }e se sloiti s vama, svi }e klimnu-ti gla vom, neki }e na to jo{ pone{to mudrododati. Problem je, me|utim, u to me {toniko ni{ta na tome, u politi~kom smislu,ozbiljno i odgo vorno ne radi. Problem je{to naj ve}i broj onih ko ji ima ju poziv imandat da o tome odlu~u ju takvu strate-{ku, pri vrednu, ekonomsku, soci jalnu i kul-turnu ulogu znanja, ni uop}e ni u po jedi -nostima, ne razumi ju. To je za njih razako ju su i sami radi politi~ke korek tnostispremni ponav ljati, ali ko ju oni niti razu-mi ju niti u nju vjeru ju.

Da politi~ke parti je nasto je ostvariti {to ve}i uticaj, mo} i kontrolu nad ovom ilionom ekonomskom, dru{tvenom pozici- jom, instituci jom ili grupom - to je pozna-to. Na ko ji to na~in ~ine, u ko jem i ~i jeminteresu, to je druga i ov dje manje va nastvar. Problem je ipak u tome, ma kolikoto zvu~alo paradoksalno, {to sektor obra-zo vanja ni je za politiku va na pozici ja. Ap-solutnoj ve}ini u na{em strana~kom, par-lamentarnom i politi~kom ì votu va`ni ja

je pozici ja direktora ili predsjednika nad-zornog odbora nekog ja vnog preduze}anego pozici ja rektora. Uni verzitet, nje-gov razvoj, njego va uloga u dru{tvenom ra-zvitku ove zemlje, njego vo prof liranje - tonikoga ne zanima. Ni politi~are, ni pro e-sore, ni dekane, ni gra|ane. Da ni je tako,ne bi Uni verzitet, odnosno njego ve ~lani-ce- akulteti bili posljednji i valjda jedini po-tro{a~i budè ta ko ji se ne fnansira ju pu-tem trezorskog poslo vanja, nego putem

dodjel ji van ja granto va ko ji su du{u dali zanetransparentno f nansijsko poslo vanje,za polupri vatne aran`ma ne, za razli~itemal verzaci je, za neobi~na ja vno-pri va-tna udru ì vanja itd.

Da visoko obrazo vanje i Uni verzitet u Sa-ra je vu ozbiljno zanima bilo koga, ne bismoi u posljednjem, za sada neuspjelom, po-ku{a ju dono{enja zakona o izmjenama idopunama Zakona o visokom obrazo va-nju propustili priliku da u~inimo naj va niji i najpotrebni ji, jedini vri jedan ozbiljnepa`nje re ormski korak u tim promjenama:da iz vr{imo potpunu integraci ju Uni ver-ziteta. Ne, time se nismo ni ba vili, to niko-ga ne zanima, to nikome ne odgo vara, aposebno akultetima s velikim bro jemstudenata i vanrednih f nansijskih pri-hoda. Kada biste sve dekane Uni verzite-ta u Sara je vu upitali {ta misle, recimo, o us-ta vnim, politi~kim i ekonomskim proce-sima ko ji Bosnu i Hercego vinu vode u de-zintegraci ju, {ta misle o, naprimjer, Dodi-ko vom suprotstav ljan ju preno{enju nadle-`nos ti Republike Srpske na ni vo drà ve injenih kapaciteta, svi bi vam rekli da toosu|uju. Sa mo {to se u pogledu nadle-`nos ti svo jih akulteta u odnosu na “uni-tarni” Uni verzitet pona{a ju kao Dodik uodnosu na “unitarnu” Bosnu i Hercego vi-nu.

Bo jim se da mi to ne uspi je va na ovakomalom prostoru, ali, htio bih kazati kako je problem upra vo u tome {to se politikane ba vi uop}e obrazo vanjem, pa tako ni vi-sokim obrazo vanjem, ni re ormama na{ih

ja vnih uni verziteta, ni njiho vim racional-nim ekonomskim i znanstvenim mena-d`men tom, kulturnim i soci jalnim prof -liranjem i planiranjem.

Dakle, visoko obrazo vanje, pitanje Uni- verziteta u Sara je vu, njego vih reormi,pitanje uprav ljan ja materi jalnim, f nansij-skim, znanstveni~kim, istraì va~kim i ra-zvojnim resursima Uni verziteta u Sara jevu ni je, a moralo bi biti, politi~ko pitanjenaj vi{eg ranga.

Intelektualci nagodi{njem odmoru

Godi{njica napadaJapanski zvani~nici obe}ali su da }e formiratidru{tvo manje ovisno o nuklearnoj energi ji u vrijeme kada dràva obiljeava 67. godi{njicu napa-da na Nagasaki. Gradona~elnik Tomihisa Taue za-tra io je od Japana da napravi mapu konkretnogplana kako bi se postiglo dru{tvo oslobo|eno od

potrebe za nuklearnom energi jom i gdje narod ne-

}e brinuti o radi jaci ji, prenosi Fena.Oko 6.000 osoba se okupilo ju~er u Par-ku mira u blizini epicentra gdje je nuklear-na bomba ek splodirala 1945. SAD su baci-le dvi je atomske bombe na Japan, prvu naHiro{imu, ubiv{i 140.000 ljudi, a drugu naNagasaki, ubiv{i 70.000 stanovnika.

Zloupotrebe Avaza



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEpetak, 10. august/kolovoz 2012.12

Radnik prijetiodirektoru

Gata~ka polici ja podni- jela je Tu i la{tvu u Trebi-nju iz vje{taj protiv M. J. izGacka zbog sumnje da je24. jula, u prostori jamaRudnika i termoelektrane(RiTE) Gacko, nakon {to jesuspendo van s posla, pri- jetio Bo ju Vuko vi}u, dire-

ktoru gata~kog rudnika.Polici ja je prilikom pre- tre sa u ku}i M. J. prona{la50 metaka za pu{ku kali-bra 7,62 mm, a on je rekaoda munici ja pripada njego vom bratu P. J.

Oplja~kanKonzum

Za sada nepoznati razbojniku sri jedu popodne oplja~kao jeradnike u proda vnici Konzu-ma u Ulici Sma je [ikala u sara jev skom naselju Boljakov Potok. Tom prilikom razbojnik je, uz pri jetnju pi{toljem, oteone{to vi{e od 1.000 KM dne v-nog pazara, a zatim se udaljio

u nepoznatom prav cu. O ovom je polici ja oba vi jestila tuìocaKantonalnog tu ila{tva u Sara- je vu, te zapo~ela rad na ras- vjetlja van ju ovog kri vi~nog djela, identif kaci ji i prona-lasku iz vr{ioca.

De vetogodi{nji dje~ak iz Kotorskog smr-tno je stradao u saobra}ajnoj nesre}i ka-da ga je ju~er ujutro mercedesom udarioMehmed Sma jilo vi} sa podru~ja op}ineSanski Most. Do udesa je do{lo na magi-stralnom putu M-17 u mjestu Kotorsko kodDobo ja.

Kako se moglo saznati, do udesa je do{lokada je de vetogodi{nji Sejudin @ili} sa lop- tom u ruci pretr~a vao sa li je ve na desnu stra- nu ceste. Nesre}a se desila van naseljenogmjesta, na dionici magistralnog puta, na kojoj se Sma jilo vi} neprilago|enom brzi nom

kretao iz prav ca Der vente, tako da ni je na vrijeme uo~io dje~aka i uspio zako~iti.

Po vri je|eni dje ~ak je pre vezen u dobojskubolnicu, gdje je sat kasni je preminuo. Uvi|ajna mjestu nesre}e iz vr{ili su policijski pripa-dnici Policijske stanice za bezbjednost saobra}a ja Doboj.

Deùrni tuìlac Okru nog tuìla{tva Do- boj naredio je obdukci ju ti jela preminulogdje~aka. Alkotestiranjem Sma jilo vi}a, voza-~a mercedesa, ni je ut vr|eno pri sustvo alkohola u organizmu.

D. P.

ê trdesetjednogodi{nji \or|an Va si}iz Bi jeljine poginuo je u sri jedu na ve~er,kada ga je ordom f estom u Ulici Srpskedobro volja~ke garde, kod marketa Bostu Bi jeljini, usmrtio Mi}o Tomi} (31).

Kako sazna jemo, Vasi} se vra}ao ku}iiz proda vnice. U trenutku kada je krenuoda pre|e uli cu, na njega je ordom nale-tio Tomi}, voze}i brzinom ve}om od

dozvoljene u na seljenom mjestu. Na vo-dno je Mi}o Tomi} poku{ao da preteknedrugo vozilo i u tom trenutku je naletiona Vasi}a, ko ji je htio da pre|e ulicu namjestu gdje ni je bilo pje{a~kog prelaza.Ura|eno je i al kotestiranje voza~a Mi}eTomi}a i tom prilikom u krvi mu nisuprona|eni tra go vi alkohola.

D. P.

Bijeljina

Pje{ak stradao pod to~kovima forda

U Kotorskom kod Doboja

Mercedesom usmrtio dje~

DRAMA U BLIZINI KPZ-a ZENICA:

Bombama na policiju i op}inare

[est osoba je po vri je|eno ju ~erujutro u Zenici u ek splozi ji dvi je ru-~ne bombe u blizini KPZ-a Zenicako je je bacio vlasnik jednog od dvakioska ko ji se nalaze u blizini kapi- je 2 naj ve}eg zatvora u BiH, poku-{a va ju}i spri je~iti delo aci ju radnje.

Nema ugovorHanas Bo{njak (52), nakon {to

je na ljude iz op}inske slu be,elek tri~ara i policajce, ko ji subili u pratnji, bacio tri bombe, odko jih su se dvi je akti virale, sjurio

se kroz zatvorsku kapi ju za po vri- je| enom ses trom, ko ja je tuutr~ala da se spasi. Sa vladali suga zatvorski stra ari uz pomo} je-dnog od osu|eni ka ko ji radi uautopraonici.

U Kantonalnu bolnicu Zenica

primljeni su policajci Sabahudin Alispahi} (43) i Izet Arnauto vi}(41), prolaznica Edina Huskano vi}(21), “bomba{“ Hanas Bo{njak,njegov brat Mahmut Bo{njak i se-stra Nasiha Bo{njak, su vlasnicadrugog kioska sa ko jom je u dugogodi{njoj za vadi.

“Kad se to dogodilo, svi su pomi-{ljali da se radi o teroristi~komaktu i u minuti je 35-40 straara bi-lo spremno sa oru`jem kraj ogra- de, dok su preostali ~u vali unutra-{nji dio zatvora, gdje se nalaze

osu|eni ci. Nekoliko trenutaka nakon ek splozi je, kroz drugu kapi ju je utr~ala po vri je|ena è na da sespasi, a za njom i ~o vjek ko ji je ak-ti virao bombe. U blizini na{e auto-praonice kod pa viljona VIII sa- vladalo ga je nekoliko stra ara i je-

dan osu|enik, ko ji je tako|er pri- tr~ao da im pomogne. Oni su gazadrà li do dolaska polici je”, izja- vio je za Oslobo|enje Ni had Spa- hi}, direktor KPZ-a Zenica, uzobja{njen je kako su po vri je|enojprvu pomo} pruìli njiho vi medi-cinski tehni~ari.

On je istakao da je sretan {to sureago vali munje vito i za vodskistraàri i sudski policajci, ko ji su seslu~ajno zatekli jer su iz Sara je vado veli u pritvor jednu osobu, ali izeni~ki policajci, ko ji su krenuli daspa{a va ju gra|ane i imo vinu.

Naime, na mjestu ek splozi je gra- di se {iroka cesta sa ~etiri trake usklopu gla vne gradske magistrale.Prema ri je~ima Eniza Bo{njaka,

Hanaso vog i Mahmuto vog brata, jednom vlasniku od spornih kios-ka su dali da izabere lokaci ju u gradu, a drugom su htjeli da sklone objekat bez mogu}nosti premje{tanja.

“Pri je toga su im dosta vili skicuda }e kiosci morati nekoliko meta-

ra nazad, te da ih, kad pro|u ra dovi, vrate na isto mjesto. Iako je {e radili{ta rekao da im ne smeta ju ki-osci, u Op}ini je doneseno rje{enjeda se uklone. Ju~er su dolazili izElek tropri vrede i htjeli isklju~itistru ju, a brat je upozora vao sve, pai na~elnika, da je bio na rati{tima{irom BiH ~etiri godine i da mu jeovo izvor i vota, te da }e napra vi-ti masakr ako mu budu to htjeliuzeti. Nisam vjero vao da do ovo- ga moè do}i. Rekao mi je da mu je pukao flm i da nema {ta izgu-biti”, ispri~ao nam je Eniz Bo{njak.

Iz Slu be za inspekcijske poslove Op}ine Zenica ju~er su saop}i-li da su poku{ali ukloniti objekatprema zaklju~ku o prinudnom iz-

vr{enju, jer Hanas Bo{njak od 1.no vembra 2007. nema potpisanugo vor sa JP za prostorno plani-ranje i ure|enje gra da Zenice, te da ja vnu po vr{inu zauzima bespra vnoi ometa izgradnju GGM-a.

Nasiha Bo{njak, ko ja je i sama

po vri je|ena u ek splozi ji, ispri~ala je da je bila u radnji.“On je bacio bombu na mene.Po vri je|ena sam i ja sam pa la.Niko od polici je ni je pri{ao, ve} supritr~ali ~u vari iz KPZ-a”, rekla jeNasiha.

Najavljivao napadMunira Patko vi}, ko ja je svjedo-

~ila ci jelom doga|aju, ka è da je zadlaku izmakla smrti. Vidjela je,pri~a, ~o vjeka kako baca bombe idoda je: “On je godinama imao turadnju, a sada su mu je htjeli odu- zeti. Na jav lji vao je da }e napasti sabombama one ko ji budu do{li damu uzmu hljeb”.

Amir Stanko vi}, ~ista~ u ALBA, na-

{ao se u blizini kada je odjeknula ek -splozi ja. Objasnio je da su svi u pa- nici po~eli bje ati kad je ek splodi-rala prva bomba. Druga se skotrlja-la niz ulicu i ek splodirala izme|uzgrada. Polici ja je, veli, spri je~ila i go-re posljedice. M. DAJI]

Hanas Bo{njak, vlasnik kioska koji je

rje{enjem nadle`ne op}inske slu`betrebao biti uklonjen, aktivirao bombeu ~ijim eksplozijama su povrije|ena dvapolicajca, njegovi brat i sestra, sa kojom

je u zavadi, prolaznica, ali i on sam



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE petak, 10. august/kolovoz 2012. 13

Prijava protivpijanog voza~a

Policijski slu benici PS Tesli}u sri jedu su prilikom kontrolemercedesa uo~ili da je S. M. izTesli}a uprav ljao ovim vozilomu vidno pi janom stanju. Alko-testiranjem su kod voza~a utvr|ena 2,42 promila alkoholau organizmu. Zbog opasnostida }e nasta viti sa daljom vo -

njom, S. M. je li{en slobode. Podokumento vanju, protiv ovog voza~a Osno vnom sudu Te- sli} polici ja }e podni jeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnog po-stupka zbog uprav ljan ja vozi-lom pod utica jem alkohola.

Uz povr}e uzgajaoi marihuanu

Policajce Pete PU u sri je-du ujutro oba vi jestili su sta-nari Ulice Barica u Vogo{}ida se u ovoj ulici, u plaste-niku, pored ku}e vlasni{tvo^. P, na laze zasi jane stablji-ke indijske konoplje. Polici- ja je pregledom plastenika,pored zasa|enog po vr}a, ot-

krila i ~etiri stabljike indijskekonoplje. Ut vr|eno je da jebiljke zasadio Azur Planja(34), ko ji je potom uhap{eni predat u Odsjek za zadrà - vanje osoba li{enih slobodeMUP-a KS.

Fadil Aljo vi}, optuèni za pripa-dnost zlo~ina~koj organizaci ji Zi ja-da Turko vi}a, i njegov advokat, ka-ko nezvani~no sazna jemo, stupili suu prego vore sa Tuìla{tvom BiH, teni je isklju~ena mogu}nost da do|edo sklapanja nagodbe. Ukoliko bi seto desilo, Aljo vi} }e se, nakon razma-tranja nagodbe i njenog eventualnogprihvatanja, u daljem toku postup-ka na}i na klupi za svjedoke i dati iz-ja vu protiv Turko vi}a i ostalih.

Naime, na kra ju ju~era{njeg pre-tresa u Sudu BiH, tu iteljica DianaKajmako vi} je zatraìla od Vi je}a daizda naredbu da se Aljo vi}, u prisu-stvu njego vog advokata Kerima e-lika, do vede u njenu kancelari ju.Iako tu iteljica ni je precizirala {ta jerazlog za to, nezvani~no dozna jemoda su u pitanju prego vori o uslo vi-ma priznanja kriv nje. Aljo vi} se,podsje}amo, tereti za pripadnostzlo~ina~koj organizaci ji te poma-ganje u ubistvu Mithata Meki}a i Lu-ci je Salas Cortez, ~i ja su ti jela pro-

na|ena za kopana u blizini viken-dice Seada Dumanji}a.

Izjava iz policijeIna~e, na su|enju, ko je se vodi

pred Sudskim vi je}em ko jim pred-sjeda va Izo Tanki}, ju~er su saslu-{ana ~etiri svjedoka optu`be.

Iz izja ve ko je je Muhamed Sara~,zaposlen na parkingu kod Op}ebolnice “Prim. Dr. Abdulah Naka{“,dao pred Vi je}em, ali i u FUP-u to-kom istrage, proizilazi da je metalik si vi por{e, vlasni{tvo Mari ja Toli}a,do vezen u no}i sa 26. na 27. mart2010. te je tu bio tri dana.

Naime, svjedok, ko ji je u jednomtrenutku pot vrdio da mu je neugo-

dno {to svjedo~i te na upit tu itelji-ce pot vrdio da ga je i strah, ni je semogao sjetiti detalja, pa mu je pre-do~ena izja va data u polici ji, ~i ju jeautenti~nost potom i pot vrdio. Upra-vo iz te izja ve proizlazi da je por{e do-vezen i odvezen u njego voj smjeni,a voza~a je prepoznao na otograf -

ji ko ja mu je pokazana tokom ispiti vanja u polici ji, a na ko joj je RajkoMilo vano vi}, ubi jeni ~lan zlo~ina-~ke organizaci je, ko ja se tereti i zanjego vu likvidaci ju.

Nekoliko dana nakon {to je por-{e odvezen, Sara~ je iz medi ja saznaoda je prona|en na Ci glanama, te dasu dva ~o vjeka (Toli} i Werner Ajda- ri, op.a), ko ja su do{la tim autom uSara je vo, nestala. Tada se, kako je kazao, zabrinuo jer ni jedan od njih nije do vezao ni odvezao por{e, pa jepretposta vio da ih je “odradio” mu-{karac ko jeg je vidio na parkingu.

Esmir Ferizo vi} iz Tupko vi}a kod@i vinica, tako|er svje dok optu`be,pred Vi je}em je ispri~ao da je jedno vri jeme, do ma ja 2012. radio za Se-ada Dumanji}a (osu|en po na godbisa Tuìla{tvom BiH, op.a). Naime,Ferizo vi} je radio sa radnicima naDumanji}e voj vikendici, brinuo seo objektu i hranio njego ve pse. Du- manji}u je, kazao je Ferizo vi}, do- lazilo dru{tvo, ali u takvim situacijama on ni je bio u vikendici, ve} biga Dumanji} slao u grad. Bio jeprisutan samo jednom prilikom i ta-da je vidio mu{karca u prolazu za

ko jeg je posli je, nakon {to je uhap{eni osumnji~en za pripadnost Turko- vi}e voj grupi, suo~en sa njim. Ispo-sta vilo se da se radilo o Isljamu Ka- lenderu, svjedoku pokajniku. Ina~e,Ferizo vi} je u pritvoru pro veo tri mjeseca kao osumnji~eni jer je, kako semoglo ~uti od advokata tokom njego vog ju~era{njeg ispiti vanja, Kalen- der dao izja vu da je on (Ferizo vi})u~estvo vao u preno{enju le{e va i kupo vini benzina za paljen je deka uko jima su bila ti jela. Me|utim, is tra- ga protiv Ferizo vi}a, ko ji je i ju~er kazao da ni{ta od toga ni je ta~no,obustav ljena je, a on je potom saslu-{an kao svjedok.

Ferizo vi} je ispri~ao i to da su muNermina Bostand i} i njen tada{njimladi} Edin D ihani}, vlasnik ku}ena Bistriku, pri jatelji. Sa njima je, ka-da su u martu 2010. ku}u ustupili

Dumanji}u za, kako je kazao, der- nek, oti{ao u Tuzlu da uzmu nekino vac za Se ju. Me|utim, no vac ni-su preuzeli jer se ~o vjek ko ji ga je trebao doni jeti, ni je po ja vio. Potom jeispri~ao isto {to i Dìhani} i Bos-tand i}e va na jednom od rani jih ro-~i{ta, odnosno da su se i pored Du-

manji}e vog protiv ljen ja vratili u Sa- ra je vo. Naime, Dìhani}a je boliozub, i htio je ku}i, ali Dumanji} mu je, kako je kazao Ferizo vi}, go vorioda jo{ ne moe. Kada su mu se ja- vili iz Semizov ca, Dumanji} je, prema Ferizo vi}e vim ri je~ima, bioslu|en te im je re kao da }e se na}ikod Wise (na Stupu). Potom ih je po- slao u svo ju vikendicu, te objasnioDìhani}u za{to jo{ ne moe svo jojku}i. [ta mu je rekao, Ferizo vi}, ka-ko je istakao, ne zna jer ni je ~uo, aliDìhani} je, podsje}amo, tokomsvjedo~enja u Sudu BiH ispri~ao damu je Dumanji} rekao doslo vno da}e on i njego va dje vojka biti ubi je-ni ako se vrate u ku}u pri je vreme-na. U toj ku}i, kako se kasni je ispo-sta vilo, ubi jeni su Toli} i Ajdari.

Smrad

D ihani} je tada ispri~ao i to da supo po vratku ku}i zatekli izrezannamje{taj, tepihe, a to je ju~er potvrdio i Ferizo vi}.

Naime, namje{taj iz dne vne sobe je bio pre vrnut i na gomili, a u ku}ise, i pored ~injenice da su prozori bi-li otvoreni, osjetio neki smrad.

- Asociralo me na to kao da je ne-{to uginulo, po jasnio je Ferizo vi} tedodao da je Nermina, kada je vidjela sve to, kazala: “[ta ste mi ovo uradili od ku}e”.

Dumanji} je tada, pri~a Ferizo vi},rekao Dìhani}u da }e mu sve na- doknaditi te mu je, prema izja viovog svjedoka, kupio no vi namje{taj.

Mehmed o lak iz Zenice ispri~ao je da mu je ubi jeni Toli} bio kum, tepo jasnio da je kada bi dolazio iz Pu-le, gdje je i vio, svra}ao u njegov ugo-stiteljski objekat. Potom je pot vrdioda je Toli} no} uo~i ~imburi jade 20.marta 2010. bio u njego voj viken-dici te da je sutradan, u jutarnjim satima oti{ao na dva-tri sata. Da li je iposli je toga sa bratom napu{taonjego vo imanje kod Zenice, ôlak ju~er ni je znao re}i jer, kako je po- jasnio, bilo je puno ljudi.

Jasmin Pramenko vi}, sin vlasni-ka Izvor na Stupu, odgo vara ju}i napitanja tuìteljice je kazao da jeTurko vi} dolazio u taj ugostititeljskiobjekat, odnosno da ga je on vidiopar puta. Na to je Turko vi} dobacioda je u Izvoru bio bar milion puta.

L. S.

Novi preokret na su|enju optuènima u predmetu Turkovi}?

Aljovi} pregovarasa Tuìla{tvom BiHUkoliko do|e do nagodbe i njenog prihvatanja, optuèni za pripadnostzlo~ina~koj organizaciji }e postati novi svjedok optu`be • Radnikparkinga u voza~u Toli}evog por{ea prepoznao ubijenog Milovanovi}a

Fahrija Karkin: Saop}enjena TV1 je pritisak na svjedoke

Na samom po~etku ro~i{ta Turkovi}ev advokat Fahri ja Karkin je zatra io dase obrati Vi je}u, te kazao kako ga je u sri jedu, tokom iftara, putem telefonakontaktirao njegov kli jent i na javio da ne}e do}i na zakazani pretres. Razlog

za to je, prema ri je~ima Karkina, ono {to se javlja pred svaki pretres - straho-vit pritisak, pri ~emu je to ovaj put, kako je kazao, bilo saop}enje objavljenona TV1 da se provjerava ju navodi Turkovi}a o zakopanom oruju.

- To bi zna~ilo da je dao neke informaci je SIPA, a to je takva la` i takav pritisak na svjedoke, ko ji ukazu je da Zi jo ne{to prizna je. Vi znate da on nikadani je kontaktirao sa SIPA, niti }e kontaktirati, kazao je Karkin obra}a ju}i se Vi- je}u nakon {to je po jasnio da se sa Turkovi}em ipak uspio dogovoriti da do|ena su|enje. Potom je Turkovi} zatra io da se otkri je ko je to rekao, a onda dodao kako sumnja na tuiteljicu Kajmakovi} i inspektora SIPA [ahinpa{i}a.

Ina~e, Turkovi} je i ju~er u nekoliko navrata opomenut zbog dobacivanja, ana kra ju je, tokom Ferizovi}evog svjedo~enja, izba~en iz sudnice. Dok su gaspeci jalci izvodili, rekao je da ne ometa on pretres, ve} da to ~ini Tuila{tvo{ap}u}i svjedoku (navodno odgovore).



TUZLANSKA KAPIJA OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.14

OKOMKAMERE Raport iz po rodili{ta

DJEÂKA

DJEVOJÎCE

U proteklih sedamdana na poro|aj -nom odjelu Ginekolo{ko-aku{erskeklinikeUni verzitetsko-klini~kog cen-tra u Tuzli ro|eno je 88 beba.

4444

MUP 122, 250-011VATROGASCI 123, 282-436HITNA POMO] 124,311-510UKC TUZLA 303-500DOM ZDRAVLJA 282-411AUTOBUSKA STANICA 280-738

DE@URNI TELEFONI

Ukratko...@ele igrali{te uSlavinovi}ima

“Du e od deset godina dje-ca i mladi iz mjesne za je-dnice Sla vino vi}i nema juadekvatno igrali{te na kojem bi pro vodili slobodno vri jeme. Generaci je i genera-ci je mladih ko je su se ra|ale,rasle, odga jale i sticale prvepri jatelje nisu upamtile pros-tor ko ji bi bio samo za njih,djecu i mlade ove za jednice.”

Ovo je po~etak pisma ko jimsu se mladi iz mjesne za jedni-ce Sla vino vi}i obratili op}in-skim vlastima u Tuzli, u nadi da}e ri je{iti njihov dugogodi{njiproblem - izgraditi igrali{te.

“Pri je nekoliko sedmicaOmladinski klub Osmi jeh zaosmi jeh je uredio mali pros-tor sa ljul ja{kama i klackali-cama za djecu do sedam go-dina. Ovim je ri je{ena polo- vica na{eg problema i hvalaim zbog toga. Me|utim, {ta jes nama? Da li mladi iz Sla vi-no vi}a uvi jek izno va mora juobilaziti sportske terene iigrali{ta na Sjenjaku, Bule va-ru... Ne traìmo mnogo, sa-mo malo pa`nje op}inske vlasti”, na vodi se u pismu.

Mladi se, tako|er, pi ta ju zbog~ega su zaborav ljeni i za{toop}inska vlast, pored Sjenjaka,Bule vara, no voizgra|enog Tu -{nja i ostalih za jednica, ne mi-sli i na Sla vino vi}e?

“Zar mi ne pripadamo Tu-zli? Zar i nama ni je potrebnomjesto za igru i rekreaci ju?”,

pita ju se mladi.Voda za 130doma}instava

Stano vnici mjesne za jedniceGornja Obodnica u proteklommjesecu su uredili izvori{te vo-de Vrelo, kako bi osigurali snab-di je vanje pitkom vodom u lje-tnom periodu za oko 130 do-ma}insta va. Organizo vana gru-pa gra|ana, njih oko 60, odlu-~ila je da ri je{i jedan od primar-nih problema ove za jednice, testvori bolje uslo ve iv ljen ja i za-{titi izvori{te od zaga|enja. Ovajpro jekt je realizo van uz pomo}Fondaci je tuzlanske za jednice,a u okviru programa Podr{kagra|an skim inici jati vama zadobrobit za jednice.

“Putem programa moti vi-ramo gra|ane da akti vnou~estvuju u unapre|enju ra -zvo ja za jednice i akci jamadoprinesu stvaranju kvalite-tni jih uslo va za ì vot”, saop-{teno je iz Fondaci je tuzlan-ske za jednice.

RamazanU Tuzli se u to ku ra ma za -

na or gani zu ju mno gobroj ni za je dni ~ki i ta ri, ali i hu -ma ni tar ne akci je, ~i ji je cilj da se u ovom sve tom mje se -cu uru ~i pomo} na ju groè -ni jim ka te gori jama sta no -vni {tva.

Za je dni ~ki i tar je or gani -zovan i is pred ~u ve ne Mej -dan ske dà mi je, ko ja je iz - gra|ena 1644. go di ne. Ovo -se dmi ~nu o to gra f ju Mej -dan ske dà mi je, je dne od naj sta ri jih u ju `noj Evro pi,po sudi li smo od o to gra aSulej ma na Mu ra tovi }a.

Samir KARI]

Pripremio

U organizaci ji Udruge Dru{tvoBre{~ana, u Tuzli se i ove godineod 6. do 15. augusta odrà va ma-nifestaci ja Dani Velike GospeBre{ke 2012, tokom ko je su upri-li~eni mnogobrojni kulturni, za-ba vni i edukati vni sadrà ji.

Proteklih dana su ve} odràneBre a~ke igre u okviru ko jih jeodigrana malonogometna uta-kmica ènskih ekipa iz GornjeTuzle i Bre{ki. Tako|er, odrà no je i na vla~enje konopca, tr~anjeu vre}i, no{enje ja jeta u ka{ici, alii knji e vna ve~er sa [imom E{i-}em i Jagodom Ili~i}.

Duhovna priprava Ve} danas, u lokalnoj crkvi u

Bre{kama, bit }e uprili~ena pre-zentaci ja Kulturno-po vi jesno na-sli je|e i turis ti~ki potenci jali bre-à~kog kra ja. U narednim dani-ma }e biti odràn tam bura{ki

koncert Hrvatskog kulturnog dru-{tva Napredak, slikarska radi-onica Udruènja “Franjo Leder”,ali i izloba i proda ja rado va.

U Bre{kama }e biti odràna ismotra folklora na ko joj }e nastu-piti Za vi~ajni klub @are vac iz Sla- vonskog Broda, HKUD Husino,

KUD Par Selo, KUD “Pe jo Marko- vi}” iz Lipnice, Udruga Dru{tvoBre{~ana i HKUD Tihaljina iz Gru-da. Na kra ju manifestaci je }e bitiorganizo vana izlo`ba starinskih

predmeta, tkanja, ali i prodajnaizlo`ba narodnih no{nji, di jelo vanarodnih no{nji i ru~nih rado va.

“@elimo da u razdoblju dok tra- je duho vna pripra va za svetko vi-nu Velike Gospe organiziramo ra-zli~ite kulturne, sportske, eduka-ti vne sadrà je, kako bismo pri vu-

kli {to vi{e posjetitelja pri je patro-na. Na{ cilj je da ova manifestaci- ja postane tradicionalna i da zau-zme mjesto u turisti~koj ponudiTuzlanskog kantona”, kazala nam je Svjetlana Nikoli}, predsjednicaUdruge Dru{tvo Bre{~ana.

Nekropola ste}akaOna je naglasila da @upa Bre-

{ke posto ji vi{e od 170 godina, ada je sada{nja crkva stara oko 130godina i jedna je od najljep{ih ka-toli~kih crka va u Bosni i Hercego- vini. Prema njenim ri je~ima, po-sjetitelji u Bre{kama mogu vidje-ti nekoliko nekropola ste}aka, aposebno je zanimlji va nekropo-la u Nikoli}ima, na lokalitetuStare ku}e, ko ja bi se mogla na-}i i na UNESCO-ovoj listi.

Navla~enje

konopca,knjièvne ve~eri...

Ve} danas, u lokalnoj crkvi u Bre{kama, bit }e uprili~ena prezentacijakulturno-povijesnog naslije|a i turisti~kih potencijala breà~kog kraja

Dani Velike Gospe Bre{ke 2012.

SMOTRA FOLKLORAU Bre{ka ma }e bi ti odrà na i smo tra fol klorana ko joj }e nas tupi ti Za vi~ajni klub @are vaciz Sla vonskog Bro da, HKUD Husino, KUD Par Selo, KUD “Pe jo Marko vi}” iz Lipnice, UdrugaDru{tvo Bre {~ana i HKUD Tiha ljina iz Gruda

Osamdeset ~lanovaPrema ri je~ima Svjetla-

ne Nikoli}, Udruga Dru{tvoBre{~ana trenutno bro ji okoosamdeset ~lano va iz Bre-{aka, Obodnice Gornje, Tis-kov ca, Doknja, Soline, Tu-zle, Sara je va, Hrvatske, Slo- veni je, Austri je, Njema~ke,[vicarske i drugih zemalja.

Ona na vodi da Dru{tvonasto ji svo je djelo van je us-mjeriti na njego van je tradi-ci je i kulture naroda breà-~kog kra ja, promoci ju vjer-skog, kulturnog i seoskogturizma, organizo vanje spor-tskih, kulturnih, nau~nih idrugih manifestaci ja.



OGLASIOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 15





REGIONOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz2012. 17

VIJESTI

Pritvor osumnji~enimza trgovinu ljudima

EULEX-ov sudi ja izrekao je ju~er 15-dne-vni pritvor za 10 osoba, od ko jih za dvije osobe sudski, a za osam ku }ni, zbogsumnje da su umi je{ane u organizovanikriminal i trgovinu ljudima na Kosovu. Slu-~aj je povezan s navodnom trgovinom e-nama iz Moldavi je, ko je su radile kao ko- nobarice u ba rovima u okolini \ako vicei bile prisiljene da, u za mjenu za novac,pruà ju seksualne usluge mu{teri jama.

Me|u op tuènima su me nadèri barova,vlasnik hotela i dva zvani~nika za ko je sesumnja da su omogu}ili izdavanje dozvola radi ozakonjivan ja boravka tih e na naKosovu, saop}eno je iz EULEX-a. Tokomhap{enja ovih osoba prona|eno je oru -`je, munici ja i odre|ena vrsta do ku-menta ko je je polici ja zapli jenila.

Pajevi} na ~eluKancelarije za EU

Kabinet potpredsjednika Vlade Srbi- je za evropske integraci je saop{tio je da je Vlada Srbi je imenovala Milana Pa je-vi}a za direktora Kancelari je za evrop-ske integraci je. Pa jevi} je na tom mje-stu nasli jedio Milicu Delevi} ko ja je rani je podni jela ostavku, a kako je saop-{teno iz Vlade Srbi je, Delevi} je ju~er ra-zri je{ena du`nosti, na li~ni zahtjev. U sa-op{tenju se navodi da je Pa jevi} kra jemosamdesetih i po~etkom devedesetihodustao od na mjere da se an gaù je uzvani~noj spoljnoj politici i posvetio pa-

radiplomatskom djelovan ju, zbog toga{to se “duboko ni je slagao sa des tru-ktivnom politikom srpskog rukovod-stva”. Bio je me|u osni va~ima Evropskogpokreta u Srbi ji, a od 1994. do 2000. ipotpredsjednik zaduèn za me|una ro-dnu sa radnju, a jedan je od osniva~audruènja gra|ana G 17 plus 1999.

Slovenija uvela Dan`rtava totalitarizma

U Sloveni ji }e se 23. augus ta prvi putslu`beno obilje iti spomendan na rtvetotalitarnih reìma, objavio je Ured za in- formiranje slovenske vlade, a odluku je

ju~er doni jela Vlada po pre poruci iz rezoluci je o europskoj svi jesti i totalitari-zmu ko ju je Evropski parlament prihvatio u aprilu 2009. Njome su osu|eni svizlo~ini protiv ~ovje~nosti ko je su po~i-nili totalitarni i autoritarni reìmi i nagla-{eno je da treba ~uvati sje}anje na pro-{lost, jer su uspo mena i istina uslov zapomirenje, javlja Fena.

Vlada ko ju vodi premi jer Janez Jan -{a tim je povodom podsjetila da se u Slo- veni ji od 2008. na sli~an na~in obilje-àva 12. februar, kao Dan sje}anja na`rtve holokausta.

Koman dant KFOR-a, nje ma~kigeneral Erhard Drews za tra io je dabude uklo njena ba rikada s mos tako ji Kosov sku Mitro vicu di jeli nasrpski i albanski dio.

Naime, to kom po sjete ju`nomdi jelu grada gdje pre te`no i ve Al-banci, Drews je no vinarima re kaoda je ba rikada na mos tu sra mota,jer pred stav lja simbol po djele gra-da, kao i mo }an po liti~ki simbol.

Sloboda kretanja- Gra|ani su pro tiv barikade, ista-kao je Drews po sli je razgo vora s gra-dona~elnikom ju ne Mi tro vice Avni-jem Kastrati jem i dodao da KFORbarikadu mo è da uklo ni silom, alito ne bi bi lo idealno rje {enje.

- Mi moèmo da ih uklo nimo si-lom, ali to ne }e dobro shva titi oniko ji su ih pos ta vili. Dakle, ne}e pro -mi jeniti ni{ta u njiho vim gla vama,rekao je koman dant KFOR-a ipodsjetio da je je dna od osno -

vnih vri jednos ti EU sloboda kre ta-nja, pa su ba rikade pro ti vne timprin cipima.

Odgo vara ju}i na kri tike iz UN-ai Vlade Koso va da KFOR i EULEX nisu do bro oba vili misi ju, Drews jerekao da ni je bitno da tim ra dombude za do voljna kosov ska Vlada,

ve} oni ko ji mu da ju naloge, a to jekoman da NATO-a.

Pred sjednik Op {tine Kosov skaMitro vica Krstimir Pan ti} odba cio je tvrdnje ko man dan ta KFOR-ada je ba rikada na mos tu u tom gra -du sra mna i oci jenio da je ona sim -bol otpo ra Srba na silju iz Pri{tine.

Pan ti} je rekao da je ba rikada nagla vnom mos tu na Ibru ko ji Kosov -sku Mitro vicu di jeli na srpski i al -banski dio, pos tav ljena po sli je “je-dnos tranih i na silnih akci ja Pri{ti-ne i po sljedica je na silja ko je se 13godina vr{i nad Srbi ma na Ko so vui Metohi ji”.

Gradona~elnik Kosov ske Mitro- vice je do dao da ba rikadom Srbi“nisu i ne e le da iza zo vu nestabil-nost, ve} je to od go vor na na siljeko jem su bi li izloèni”.

- Barikada na mos tu jes te ba ri-kada sra ma, ali nje tre ba da se sti -de KFOR i me|una rodna za je-

dnica, jer su u nji ho vom prisustvu Albanci poku{ali da mimo Rezolu-ci je 1244 Vi je}a sigurnosti UN-a isvih dogo vora me|una rodne za je-dni ce i Vlade Srbi je uspos ta vekontrolu nad ~i ta vim sje veromPokra jine, re kao je Pan ti}.

Tako|er, Pan ti} je istakao da jePri{tina ta kvu akci ju izvela u tre nut -ku kada su ve} tra jali prego vori o Ko-so vu izme|u Beo grada i Pri{tine.

^vrste garancije- KFOR moè da po ku{a da si-lom uklo ni ba rikadu, ali gra|anine}e lako na to pris tati sve dok nedobi ju ~vrste garanci je da Pri{tinanikada vi{e ne}e poku{ati da na si-ljem uspos ta vi svo je instituci je,zaklju~io je Pan ti}.

Barikada na mos tu u Kosov skojMitro vici pos tav ljena je 2011. go -dine po {to su kosov ski speci jalcipoku{ali da zau zmu pre laze nasje veru Koso va.

Erhard Drews, komandant KFOR-a

Sramotna barikada

u Kosovskoj MitroviciBarikada na mostu u Kosovskoj Mitrovici predstavlja simbol podjele grada, kao i mo}an politi~kisimbol, tvrdi Drews • Barikada na mostu je simbol otpora Srba nasilju iz Pri{tine, poru~io Panti}

Ministar f nansi ja Republike Hrvat ske Slav -ko Lini} izja vio je ju~er za Hrvat ski radio da }esljede}a godina bi ti teà od ove, no i daHrvat ska ne tre ba po mo} Me|una rodnog mo -netarnog on da (MMF), jer je uvje ren dahrvat ski kreditni rej ting na jesen ne }e pas ti narazinu bez vri jednog.

DisciplinaLini} je po ru~io da hrvat ska Vlada ne

odus ta je od na jav ljene po litike sre|iva -nja pro ra~una, {tednje i ja ~anja po rezne

discipline.- Kada je pi tanje da li do lazi MMF, ja od -go varam ne. Vla da pro vodi svo ju politi-ku, Vlada je ta ko ja je imala hra bros ti iuvela {tednju i dis ciplinu, pre go vara u vrlo

ru`nim uvje tima sa sin dikatima, vrlogrubo se obra ~una vamo s udru gom po slo-

da vaca, pre ma to me, Vlada je ta ko ja je osta-la sama - bez po tpore po sloda vaca, ali i s po-tporom naj ve}eg di jela sindikata, kazao jeLini}.

Pono vio je da je hrvat ska Vlada ta ko ja provodi mje re {tednje i od go vorno se po na{a,zbog ~ega Hrvat skoj ni je potreban MMF.

- Ali, ako je pitanje kada }e Vlada even tu-alno po zvati MMF, on da vrlo jasno ka èm da je mogu}e da izgubimo rej ting i u tom tre nut-ku bez MMF-a bit }e vrlo te {ko ser visirati na-{e dugo ve. Ako ne ser visirate du go ve, onda }e-

te ima ti problema i s do ma}om po tro{njomi s realizaci jom pro ra~una, za klju~io je Lini}.

Pao rejtingHrvatski kreditni rej ting tre nu tno je je dan

stepen iznad {pe kulati vnog (tzv. bez vri je-dnog) sta tusa, uz ne gati vnu pro gnozu.

SILOM SE NE MO@EMi moè mo da ih uklo nimo si lom, ali to ne }edobro shva ti ti oni ko ji su ih pos ta vili. Dakle,

ne}e pro mi jeni ti ni{ta u nji ho vim gla vama,rekao je ko man dant KFOR-a i pod sje tio da je jedna od osno vnih vri jednos ti EU sloboda

kre tanja, pa su ba rikade pro ti vne tim prin cipima

Ministar finansija Republike Hrvatske

NE TREBAMO POMO] MLini} je ponovio da je hrvatska Vlada ta koja provodi mjere {tednjei odgovorno se pona{a te ne odustaje od sre|ivanja prora~una



OGLASI OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.18

Bosna i HercegovinaFederaci ja Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVOJU OSNOVNA [KOLA "OSMAN NAKA["

Na osnovu ~lanova 75. i 90. Zakona o osnovnom odgo ju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sa-ra jevo" 10/04, 21/06 i 26/08 i 31/11), ~lana 87. Pravila i ~lana 7. Pravilnika o radu JU O[ "Osman Na-ka{" u Sara jevu, a po prethodnoj Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sa-ra jevo broj 11-38-22632-38/12, od 24. 7. 2012. godine, na osnovu Odluke [kolskog odbora JU O["Osman Naka{", donesenoj 6. 8. 2012. godine raspisu je se

K O NK U R SZA POPUNU UPRA@NJENIH RADNIH MJESTA

1. Nastavnik informatike 1 izvr{ilac - 11 ~asova nastavne norme sedmi~no na odre|eno vri jeme od 1.9. 2012. do 15. 8. 2013. godine,

2. Nastavnik engleskog jezika, 1 izvr{ilac - 18 ~asova nastavne norme sedmi~no na odre|eno vri jemeod 1. 9. 2012. do 15. 8. 2013. godine,

3. Nastavnik fizike 1 izvr{ilac - 3 ~asa nastavne norme sedmi~no na odre|eno vri jeme od 1. 9. 2012.do 15. 8. 2013. godine,

4. Radnica na odràvanju ~isto}e (higi jeni~arka), 1 izvr{ilac puno radno vri jeme na neodre|eno vrijeme od 1. 9. 2012. godine,

5. Radnica na odràvanju ~isto}e (higi jeni~arka), 1 izvr{ilac puno radno vri jeme na odre|eno vri je-me od 1. 9. 2012. do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najkasni je do 15. 8. 2013. godine.

USLOVIPored op}ih uslova utvr|enih Za konom o radu FBiH (»Slubene novine Federaci je BiH« broj 43/99,32/00 i 29/03), kandidati za radna mjesta od 1. do 3. treba ju ispunjavati i posebne uslove predvi|eneZakonom o osnovnom odgo ju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole kaoi polo en stru~ni ispit, a za radna mjesta 4. i 5. zavr{ena osmogodi{nja {kola.Prednost pri izboru ima ju kandidati ko ji ispunjava ju uslove iz ~lana 11. stav 8. Pravilnika sa kriteri- jima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima ko ji su djelomi~no ili potpuno ostali bez radnihzadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim us- tanovama na podru~ju Kantona Sara jevom, ko ji je donesen od Ministarstva obrazovanja i nauke Kan-tona Sara jevo broj 11-01-34-1417/097. od decembra 2009. godine.

Uz pri javu kandidati su du ni dostaviti:- diplomu o zavr{enom odgovara ju}em fakultetu (akademi ji),- uvjerenje o polo enom stru~nom ispitu,- izvod iz mati~ne knjige ro|enih,- uvjerenje o dràvljanstvu,- uvjerenje Kantonalnog suda da ni je potvr|ena op tu`nica kod Op}inskog i Kantonalnog suda,- uvjerenje MUP-a - Uprava Polici je Sara jevo da je neosu|ivano lice,- kra}u biografi ju,- kandidati ko ji aplicira ju po ~lanu 11. stav 8. Pravilnika Kantona Sara jevo potvrda o radnopra-

vnom statusu na dan 11. 12. 2009. godine, ovjerenu kopi ju ugovora o radu, a za nastavnike uvje-renje da je imao polo en stru~ni ispit.

Kandidati ko ji budu izabrani du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti.Konkurs osta je otvoren 8 dana od dana objavljivan ja u dnevnom listu "Oslobo|enje" i na slu`benojstranici MONKS-a, a pri jave sa dokazima o ispunjavan ju uslova dostaviti na adresu JU O[ "OsmanNaka{", Sara jevo, Grada~a~ka ulica broj 39, sa naznakom za konkurs.Osim originalnih dokumenata, mogu se prilo iti i od nadle nih organa ovjerene kopi je dokumenata.Nepotpune i neblagovremene pri jave ne}e se razmatrati.Po okon~anju konkursne procedure, kandidatima se ne}e vra}ati dostavljena dokumentaci ja, istu sudu`ni li~no preuzeti u prostori jama {kole u roku od mjesec dana.

U skla du sa ~la nom 4. Pra vilnika o objavljivan ju infor ma ci ja i izvje{ta va nju na trì{tu vri jednosnih pa pira,objavlju jemo

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTAZA PERIOD 1.1 - 30.6.2012. godine

I - OP]I PO DACI O EMITENTU- puna i skra }ena fir ma Ja vno preduze}e za vodoprivrednu djela tnost

"Spre~a" d.d. Tuzla,skra }ena fir ma: JP "Spre~a" d.d. Tuzla

- a dresa sjedi{ta Tuzla, Ale ja Ali je Izetbegovi}a 29/VII- broj telefona i telefa ksa, e-ma il i web stra nica Tel/faks: 035/25 00 63,[email protected] ,

ww.spreca.com- predsjednik i ~la novi Nadzor nog odbora Predsjednik Nadzor nog odbora: Benko Fa tu{i}

^la novi Nadzor nog odbora: Muha med Mehmedovi},Da mir Piri}, Muha med Gegi} i Meho Me{a novi}

- ~la novi upra ve Enver ]osi}ki}, direktor,Vla dimir Sa vi~i}, izvr{ni direktor

II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA- broj emitova nih vri jednosnih pa pira i 166.093 obi~ne dionice

nominalna ci jena nominalne vri jednosti po 10 KM- vla snici sa vi{e od 5% vri jednosnih pa pira - 51% drà vni ka pital - Vla da Tuzlanskog kantona

dionica emitenta s pra vom gla sa - vla snici ~la novi upra ve i Nadzor nog odbora Enver ]osi}ki}: 0,0939%;

i postotak vla sni{tva u emitentu Vla dimir Sa vi~i}: 1,3812%Muha med Gegi}: 0,1204%Meho Me{a novi}: 1,0837% - ukupno: 2,6792%

III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA:Podaci iz bilansa stanja:AKTIVAa) Upisa ni a neupla }eni ka pital -b) Stalna sredstva 1.820.873c) Teku}a sredstva 1.774.363d) Gubitak iznad visine ka pita la -e) Ukupna aktiva 3.595.236PASIVAa) Ka pital 2.433.523b) Upisa ni osnovni ka pital 1.660.930e) Dugoro~ne oba veze 181.114d) Krat koro~ne oba veze 980.599e) Ukupno pa siva 3.595.236Podaci iz bilansa uspjeha emitenta:

a) Prihodi 1.378.147b) Rashodi 1.113.974c) Dobit/gubitak pri je poreza 264.173d) Porez na dobit 26.417e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 237.756

Direktor






SVIJET OSLOBO\ENJEpetak, 10. august/kolovoz 2012.20

VIJESTI

Poàr na Svetoj Gori Veliki {umski poàr na Sve toj Gori,

na sjeveru Gr~ke, primorao je vlasti darano ju~er ujutro djelimi~no evakui{usta novnike turisti~kog mjesta Urano-polis, javlja Fena. Poàr je izbio u srijedu, i kako navode vlasti nekoliko ku-}a je o{te}eno, ali za sa da nema izvje-

{ta ja o tome da li ima o{te}enja na manas tirima, prenosi AP. Kako je rani jesaop}eno, veliki poàr ko ji je zahvatioborovu {umu i nisko rastinje na SvetojGori, ozbiljno pri jeti da ugrozi manas -tir Hilandar. Manji po a ri su pri javljenii na jugu Gr~ke, ko ja se na {la na uda- ru toplotnog talasa.

Evropski poslanikoptuèn za korupciju

Biv{i austrijski ministar unutarnjih poslova konzervativac Ernst Stras ser op-tuèn je za ko rupci ju u okviru skanda-la oko lobiranja u Evropskom parla-mentu zbog ko jeg je podnio ostavku namjesto poslanika, sao p}eno je ju~er iztuìla{tva u Be~u. Nakon 15-mjese~neistrage, Ernst Stras ser je optuèn za korupci ju i mogao bi dobiti deset godinazatvora ako bude progla{en krivim,saop}ilo je tuìla{tvo. Ernst Stras ser jepodnio ostavku u martu 2011. go dine, nakon {to su ga za jedno s dvo jicom euro-poslanika uhvatili u zamku novinaribritanskog dnevnog lista Sunday Times,ko ji su se predstavili kao lobisti. Snima- na skrivenom kamerom, tri poslanika supristala da uloè odre|ene aman dma-ne povoljne za jedan lobi ako budu do- bivali naknadu od 100.000 eura go di{nje.

Smanjen broj civilnih`rtava u Afganistanu

U prvoj polovini 2012. godine u Afga- nistanu je poginulo 1.145 civila, sto ji uizvje{ta ju Ujedinjenih naroda. Ta ko|er,izni jeto je u izvje{ta ju da su od ukupnogbro ja poginulih, 80 posto ubili talibani,deset pos to unutra{nje i vanjske sna ge,dok za deset pos to stra dalih nisu poz-nate ubice. Broj poginulih civila u Afga- nistanu tokom 2011. iznosio je 3.021 osobu, a u prvih {est mjeseci 2012. ukupanbroj ubi jenih i ranjenih iznosi 3.099 osoba. Ovaj pad u bro ju civilnih `rtava predstavlja okretanje trenda u ko jem je biostalni rast bro ja civilnih rtava u posljednjih pet godina, sao p}eno je. Rezul-tati stiù u tre nutku kada NA TO-snage,ko je predvode SAD, planira ju da povu-ku ve}inu od svo jih 180.000 vojnika iz

Afganistana u na rednih 18 mjeseci.

ur ski mi nistar vanj skih po slova Ahmet Da vutolu, ko ji se nala-zi u po sjeti Mi janmaru, sas tao sesa pred sjednikom te ze mlje Te i-nom Se inom.

Pred sjednik Mi janmara izja vio jenakon sas tan ka kako je sre tan {to je ur ska odlu ~ila da otvo ri am ba- sadu u toj ze mlji. Sein je is takao da}e i nje go va zemlja us koro ima tisvo je diplomat sko pred sta vni{tvou Ankari, {to }e oja ~ati me|uso bneodno se ur ske i Mi janmara.

ur ska je prva ze mlja ~i jim jedu`no snicima, osim pred sta vni-ka UN-a, vla da Mi janmara do zvo- lila po sjetu. Pret hodno je Da vu-tolu re kao da su mu slima ni u Mi- janmaru ve} du go zapostav ljeni.

On je na pomenuo i da se pro ble-mi u Ara kanu nas tav lja ju i da broj`rta va iznosi ne koliko hi ljada.

Pomo} ko ju je po slala drà vaur ska pri likom ove po sjete bit }euru ~ena kam pu mu slimana i bu- dista. - Na{ cilj prven stveno jeuspos ta viti do bre di plomat ske od-nose sa vlas tima u Mi janmaru ipomo}i na rodu u Ara kanu, izja vio je Da vutolu, ja vila je agen ci ja Ana- doli ja.

Za jedno sa {e fom tur ske di plo-ma ti je u Mi janmar je sti gla i Emi- ne Er doan, su pru ga pred sjedni kaur ske Redè pa a jipa Er doana,ko ja je pri je dolaska izra zila zapre- pa{tenje stra danjem mu slimana uMi janma ru.

Pomo} i ja~anje diplomatskih odnosaTurska otvara ambasadu u Mijanmaru

HUMANITARNA KATASTROFAU SIRIJI

Asad avionima Avioni si rijske voj ske pod kon-

trolom Ba {ara al-Asa da sva ko-dne vno bom bar du ju mjes ta Azaz,el Ri fat i El-Bab u Ale pu.

- Avioni po li je}u sa si rijskogaero droma Mi nih, izja vio je zaagen ci ju Anadoli ja opo zicioni ak-ti vist iz Siri je Muham med Akdag,prenosi Fena.

@estoka ofanzivaOn je is takao da su se hi ljade Si-

ri jaca iz spo menutih na selja zapu- tile ka po grani~nom po jasu ka kobi izbjegle u ur sku, dok si rijska vojska i da lje izvodi oru à ne ope-

raci je u tim kra je vima. Akdag tvrdi da su voj ni

avioni bom bar diraliregi ju u bli zini

grani~nog pre laza Bab-u Se lam,gdje su smje {tene iz bjeglice ko jeè le pre }i u ur sku, a tri oso be supoginu le. Sirijski po bunjenici izja vili su da je u to ku bar bar ski idiv lja~ki napad na Alep, ko ji jepod kon trolom po bunjenika, alisu ne girali tvrdnje vla dinih tru pada su iz gubili pokra jinu.

S dru ge stra ne, or ganizaci ja zanad gledanje po {ti vanja ljud skihpra va u Siri ji, sa sjedi{tem u Lon- donu, sao p}ila je da je u sri jedupoginu lo naj manje 150 oso ba.

Oru à ni su kobi u Siri ji, inten -zi vno bom bar diranje gra do va ikriza ko ja svakodne vno odno siì vote ne vinih Si ri jaca, taj na rod

Sirijski pobunjeniciizjavili su da je utoku barbarski idivlja~ki napad uAlepu, koji je podkontrolompobunjenika,ali su negiralitvrdnje vladinihtrupa da suizgubili pokrajinu

Veliki di jelo vi egipat skog gla vnog gra da Ka ira, u kojem i vi 18 mi liona lju di,os ta li su bez na pa janjaelek tri ~nom ener gi jom,{to je obus ta vilo sao bra }aju pod zemnoj è ljeznici iodgodilo po ~etak trgo va-nja na ber zi. Pre kidi na pa- janja stru jom, za jedno spre kidima snab di je vanja vodom, raz bjesni li su Egi -p}a ne, zbog ~e ga su mno-

gi, u znak pro tes ta, iza {li naulice. Pre kidi su po sebnote{ki od po ~etka sve tog mje seca ra ma zana. Ovipre kidi su ta ko|er iza zva-li o{tre kri tike pro tiv predsje dni ka Mu hameda Mur- si ja. Vlada je sao p}i la da jepre komjer na po tro {njazbog lje tnih vru }ina ra zlog pre kida snab di je vanjaelek tri~nom ener gi jom i vodom, pre nosi Fena. Is to-

vreme no, egi pat ski predsje dnik Mu ha med Mur sismi jenio je {e a oba vje-{tajne slu be Mu rada Mva- f ja i po zvao mi nis tra odbra ne da za mi jeni za po- vjednika egi pat ske voj nepolici je, re or mira ju}i si- gur no sni apa rat na konubis tva 16 voj nika na kon- trol noj ta ~ki na Si na ju, ubli zini egi pat ske gra nice sIzra elom.

Egipat

KAIRO

BEZSTRUJEI VODE



SVIJETOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 21

VIJESTI

Nove poplave u ManObilne padavine su se, nakon kratkestanke, ju~er vratile u glavni grad Fili-pina Manilu, ponovo izazvav{i smrto-nosne poplave i druga razaranja, ameteorolo{ke slube na javlju ju mogu}uki{u i idu}ih dana. U poplavama, klizi-{tima i drugim incidentima povezanims obilnim padavinama stradalo je 19 osoba u gusto naseljenom podru~ju pri je-stolnice, ~ime se broj poginulih u mon- sunskim ki{ama od kra ja jula popeo na73. Ova prirodna nepogoda uticala je naìvote dva miliona stanovnika, me|u ko- jima je 300.000 smje{teno u prihvatnecentre ko je je dràva hitno uredila u tusvrhu, prenosi Fena. Oko 60 posto Ma-

nile je poplavljeno, a u dva dana palo jeki{e koliko ina~e padne u mjesec.

[trajk londonskih~ista~a metroa

îsta~i londonskog metroa otpo~eli su ju~er 48-satni {trajk zbog malih plata tokom Olimpijskih igara. Kako prenosi AP,~ista~i su u 5.30 ujutru napustili posao,{to zna~i da dio metroa oko Olimpijskogparka ne}e biti ~i{}en barem dva dana.U planu je i postavljan je ograda ispred nekoliko stanica metroa, uklju~u ju}i i Stra-tford, ko ji je glavna stanica za sve one koji èle u Olimpijski park, javlja Fena. Ge- neralni sekretar sindikata transportnih ra-

dnika Bob Crow rekao je da je {trajk na-~in protestovanja zbog minimalnih platako je su ~ista~i dobili kako bi radili “jedanod najprljavi jih poslova”. OI u Londonu tra- jat }e do 12. augusta.

Nacionalno prelazno vi je-}e u Libi ji predalo je u sri je-du na ve~er u gla vnom graduTripoli ju vlast skup{tini or-miranoj nakon izbora 7. ju-la, na sve~anosti ko jom jeobilje en prvi mirni prenosvlasti posli je 40 godina dik-tature Muamera Gadaf ja,jav lja ju~er Fena.

- Preda jem na{e usta vneprerogati ve Op}oj nacional-noj skup{tini, ko ja je od sa-da legitimni predsta vnik libij- skog naroda, kazao je predsjednik Nacionalnog pri je-laznog vi je}a Mustaa Abdel-dàlil, predav {i simboli~no vlast Muhamedu Ali ju Seli-mu, najstari jem od 200 ~la-

no va Op}e nacionalne skup-{tine ko ji su izabrani na pr- vim slobodnim izborima uLibi ji.

ZakletvaZbog ramazanskog mjese-

ca posta, sve~anost je po~e-la kasno na ve~er u rasko{nojkonerencijskoj dvorani jed-nog hotela u libijskoj pri- jestolnici. Sve~anost se odvi- jala u prisustvu predsta vni-ka ci vilnog dru{tva i diplo-matskih misi ja u Libi ji, kao i~lano va Nacionalnog pre- laznog vi je}a i vlade.

^lano vi skup{tine poloì-

li su zakletvu pred Selimom,a skup{tina bi trebala izabrati no vog predsjeda va ju-}eg, a NTC }e biti raspu{ten.

Skup{tina }e imeno vatino vog premi jera ko ji bi trebao izabrati svo ju vladu koja }e doni jeti potrebne zako-

ne i voditi Libi ju do prvihpra vih demokratskih izbora

ko ji }e se odr ati nakon {tose sljede}e godine prihvati ino vi ustav zemlje.

Poja~ana sigurnostTrebalo bi da skup{tina

po~ne zvani~no raditi za sedam dana, ja vila je libijska

agenci ja Lana, prenio je AFP.Nacionalno prelazno vi-

je}e na vlasti bilo je politi-~ki organ pobune ko ja jedo vela do pada reì maMuamera Gadaf ja, a zatim je zvani~no preuzelo vodstvo zemlje s padom libij-skog vo|e ko ji je ubi jen uoktobru nakon 40 godina

pro vedenih na vlasti. U vrijeme sve~anosti sigurno-

sne mjere su bile po ja~anezbog eskalaci je nasilja unekoliko di jelo va Libi je posljednjih dana. Polici ja jeopkolila hotel, a hodniciko ji vode do sale u ko joj jeodrà na sve~anost bili sublokirani.

Prvi mirni prenos vlasti poslije 40 godina diktature Gadafija

Skup{tina }e imenovati novog premijera koji bi trebaoizabrati svoju vladu koja }e donijeti potrebne zakone i voditiLibiju do prvih pravih demokratskih izbora sljede}e godine

razara AlepImenovan novi premijer Vail el-Halki imenovan je ju~er za premi jera nakon bi jega biv{eg {efa vlade Ri jada Hidàba, objavila je sirij-ska televizi ja. Imenovanje je usli je-dilo 72 sata nakon {to je Hidàb po-bjegao u Jordan, za jedno sa poro-dicom, i pridruio se opozici ji.

tjera da u sve ve}im kolonamabjeì u susjedne zemlje. U sri je-du uve~er je u Irak pre{lo ukupno126 Siri jaca, ko ji su nakon prela-ska smje{teni u tamo{nje {kolskezgrade. U Tursku je pre{lo uku-pno 212 sirijskih izbjeglica. Onisu iz sirijskih grado va Lazki ja iIdliba do{li u turski grad Jajla-dagi, a smje{teni su u centre zakolekti vni smje{taj u Sanliurf iIslahi ji.

Turska direkci ja za vanredneokolnosti izdala je saop}enje u ko-jem sto ji da se u Turskoj trenutnonalazi ukupno 50.227 izbjeglica izSiri je. Do sada je izgra|eno osam{atorskih naselja i jedan kamp sa

monta`nim stambenim objekti-ma za kolekti vni smje{taj ko ji nu-di dobre uslo ve za ì vot. PoredTurske i Iraka, sirijske izbjeglice ukolonama traè spas i u Jordanui Libanu.

Ju~er su ve} tokom jutra u zemljipoginule 22 osobe, me|u ko jima17 ci vila i pet pobunjenika. Naj vi-{e `rta va je u gradu i pokra jini Alep, gdje je poginulo de vet ci vi-la i pet pobunjenika.

Isto vremeno, Iran, gla vni saveznik sirijskog re ima, na ja vio jeu Teheranu konsultati vni sastanak o Siri ji na ko ji bi trebalo do}i desetak zemalja ko je realno gleda juna krizu, jav lja ju agenci je. Na njoj

ne}e biti sirijskog predsta vnika, rekao je izvor u sirijskom ministar-stvu vanjskih poslo va.

Iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi rekao je da }edvanaest ili trinaest zemalja iz Azi- je, A rike i Latinske Amerike sudjelo vati na tom skupu o sirijskoj kri- zi ko ja tra je goto vo 17 mjeseci i koja se vremenom militarizirala.

Mirovni plan TeheranaSalehi je dodao da Teheran èli

o i viti miro vni plan Kof ja Annana,posrednika UN-a i Arapske lige zaSiri ju, ko ji je pro{le sedmice odstu-pio s du nosti nakon pet mjeseciuzaludnog prego varanja.

Moskvu, drugog vanog sa ve-znika Siri je, u Teheranu }e zastu-pati njen ambasador u TeheranuLe van Dàgar jan “bude li se skupdoista odrào”, saop}ilo je ruskoministarstvo vanjskih poslo va. Li- ban, ko ji grani~i sa Siri jom, teKu vajt, odbili su sudjelo van je naskupu, na ko ji ne}e do}i ni Kof Annan.

Teheran redo vno optuù je za- padne zemlje, Saudijsku Arabi ju,Katar i Tursku da vojno pomaùsirijskim pobunjenicima. Iran i dalje poku{a va ishoditi osloba|anje48 svo jih dràv ljana ko je je u subotu u okolini Damaska otelaSlobodna sirijska vojska (FSA).

Politi~ki poredakSavez nacionalnih snaga, liberalna koalici ja nekoliko desetina malih stranaka, na ~elu sa predvodnicima pobune protiv Gadafi ja, imau Skup{tini 39 od 80 mjesta rezerviranih za politi~ke stranke. Ko-alici ja premi jera Mahmuda Dìbrila ra~una i na podr{ku stranke cen-

tra Ali ja Taruni ja, ko ji je obavljao vi{e funkci ja tokom pro{logodi-{nje pobune, a ko ja je osvo jila dva poslani~ka mjesta. Parti ja prav- de i izgradnje, bliska Muslimanskoj bra}i, druga je po snazi poli-ti~ka formaci ja u Skup{tini, sa 17 mjesta. Lider ove parti je, Moham- med Sovan, smatra da se ovaj broj moè uve}ati uklju~ivan jem ne- zavisnih poslanika na njegovu listu. Preostalih 120 mjesta ima junezavisni poslanici, ali oni su veoma bliski politi~kim parti jama.

LIBIJSKA SKUP[TINA PREUZELA






Itali janske porodice sve vi{e i- ve od u{te|evine, pokazala jeanketa ko ju je obja vila grupaci- ja preduzetnika i vlasnika malihpreduze}a CGIA.

U anketi ove grupe preduze-tnika sa sje veroistoka Itali je, vrijednost u{te|evi ne gra|ana Ita -li je smanjena je za 26,4 posto od2008. do 2011, dok je ni vo njihovih prihoda ostao isti, preni jela je itali janska no vinska agenci ja ANSA.

To zna~i da, uz sve manjenov ca za potro{nju, porodicene}e mo}i da priu{te proizvo-

de ko je nude male proda vnicei zanatli je, za {ta CGIA kri vi re-cesi ju i sve ve}u nezaposlenostu Itali ji.

Anketa pokazu je da je

izme|u 2008. i 2011. potro{njadoma}insta va uve}ana za ~eti-ri posto, dostigav {i 962,6 mili jar-di eura, dok je isto vremenou{te|evi na smanjena za 93,5mili jardi eura. Infa ci ja je u da-tom periodu porasla za 5,2 pos-to. Me|utim, od 2001. do 2011.potro{nja je porasla za 30,4posto, dok je u{te|evina sma-njena za 16,5 posto.

Naj ve}a svjetska agenci jaza pri vremeno zapo{lja vanje,{vicarski Adecco, upozorila jena izazo vno predsto je}e raz-doblje u Evropi u vezi sa za-po{lja van jem, jer naj ve}etrì{te rada - Francuska i os-tale zemlje ~lanice eurozonene}e tako brzo iza}i iz para-lizira ju}e du`ni~ke krize.

Pri vremeno zapo{lja van jesmatra se vode}im indikato-rom za ukupno trì{te rada.Mnogi poslodav ci, naime,okli je va ju odmah preuzetioba veze ko je proizlaze iz za-po{lja van ja na neodre|eno

vri jeme, nego pre erira ju za-po{lja van je na odre|eno vri - jeme, jer smatra ju da im to da- je feksibilnost u slu~a ju da go-spodarski opora vak stane.

“Na{i prihodi u julu bili su sla-bi ji, ugla vnom zbog Francuskei Japana. Geogra ski gledano, ra-zvoj situaci je na tr i{tima rada idalje je raznolik. Evropska trì-{ta rada i dalje slabe”, sto ji usaop}enju Adecca.

U SAD-u je stopa nezaposle-nosti i dalje visoka, dok evrop-ske vlade uvode prora~unsku{tednju, a bore se i s rekordnomnezaposleno{}u.

Slabi potra`nja zaprivremenim poslom

SVIJET FINANSIJAOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 23

BiH EU

Italijani tro{eu{te|evinu da preìve

Bonitetna agenci ja Fitch sni-zila je ocjenu kreditnog rejtingaSlo veni je sa A na A-, s negati-vnim srednjoro~nim izgledima

nakon {to su joj prethodnih da-na kreditnu ocjenu snizile iagenci je Moody’s i Stan-dard&Poor’s, prenosi Fena.

Prema no voj ocjeni Fitcha,ko ji je Slo veni ji kreditni rejtingzadnji put smanjio u januaru ovegodine, ta zemlja je sada premakreditnom riziku za in vestitoresvrstana u skupinu u ko joj su jo{Itali ja, Poljska i Malezi ja.

Nema planaFitch je u saop}enju po vo-

dom no ve ocjene na veo da seSlo veni ja i dalje susre}e s nedos-tatkom vjerodostojnog plana zadokapitalizaci ju bankarskog sis-

tema, te da pogor{ana pozici jana trì{tu kapitala slo venskojVladi moè onemogu}iti nasto-janje da dokapitalizira banke ipremosti s kalni de cit.

Prema ocjeni Fitcha, slo venskaVlada }e ove i sli jede}e godinebanke morati dokapitalizirati sa2,8 mili jardi eura, zbog ~ega bi seudio drà vnog duga u nacional-nom BDP-u mogao po ve}ati sa47,6 posto, koliko je iznosio u

2011, na 63 posto u 2014. godini.Ukoliko ne osigura nansijska

sredstva za banke i nansiranjes kalnog de cita, Slo veni ji pri-

jeti daljn je sni a vanje rejtinga,upozora va Fitch.Slo venski medi ji na vode mi-

{ljen ja nekih istaknutih ekono-mista kako sroza vanje kredi-tnog rejtinga Slo veni je od vode-}ih agenci ja ni je iznena|enjenego uskla|iva nje s ve} posto je-}im rastom kamata na slo venskeob veznice ko je je zabiljeìlo -nansijsko trì{te, ali i mi{ljen janekih drugih kako te ocjene ni-su primjerene stvarnoj situaci jislo venskog gospodarstva i rela-ti vno malom prora~unskom de-

citu i drà vnom dugu u odno-su na neke druge drà ve eurozo-ne i Evropske uni je.

Nekada{nji ministar gospo-darstva i proesor na Ekonom-skom akultetu u Ljubljani MaksTajnikar izja vio je da bonitetneagenci je u svo jim ocjenama ko -riste stroìje kriteri je za maledrà ve i njiho ve ekonomi je ne-go za neke velike drà ve ko je suu ve}im te{ko}ama, poput [pa -ni je i Itali je, prenosi business.hr.

Budu}i da su no ve kreditneocjene agenci ja izazvale {peku-

laci je da }e Slo veni ja trebati tra-ìti pomo} Bruxellesa, Tajnikar je rekao da bi ~ak i u slu~a ju te-è krize Slo veni ja od EU trebala

mnogo manju pomo} u odnosuna onu ko ju bi trebale [pa ni ja iItali ja.

Ina~e, njema~ki dne vni listSueddeutsche Zeitung (SZ) objavio je u sri jedu op{iran ~lanak oSlo veni ji, u ko jemu upozora vana krizu {to je pogodila ovumladu ~lanicu EU, uz tvrdnju da je rani ji optimizam u razvitku ze-mlje u me|u vremenu ustupiomjesto pesimizmu izazvanomlo{im gospodarskim rezultatima.

Li~e na ItalijuSlo veni ja je izgledala poput

“produètka Austri je”, pi{e SZ, ali je u me|u vremenu po~ela sli~i-

ti Itali ji.“Du`ni~ka kriza potpuno jezahvatila zemlju”, pi{e list, pod-sje}a ju}i da je pro{le sedmicekreditna agenci ja Moody’s snizi-la kreditni rejting Slo veni ji.

Nakon dobrih gospodarskihpokazatelja u vri jeme pristupaEU 2004, Slo veni ja muku mu~is krizom i lo{im trendom, a Vla-da je prinu|ena {te djeti na svestrane.

Bonitetna agencija Fitch snizila ocjenu kreditnog rejtinga

Slovenija na rubuekonomske propastiUkoliko ne osigura finansijska sredstva za banke i finansiranje fiskalnogdeficita, Sloveniji prijeti daljnje sni avanje rejtinga, upozorava Fitch









BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.26

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 155 - 10. 8. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.676210 1.680411 1.684612Kanada 124 CAD 1 1.595209 1.599207 1.603205Hrvatska 191 HRK 100 26.003871 26.069044 26.134217Ceska R 203 CZK 1 0.077618 0.077813 0.078008Danska 208 DKK 1 0.262139 0.262796 0.263453Maðarska 348 HUF 100 0.704845 0.706612 0.708379Japan 392 JPY 100 2.021072 2.026137 2.031202Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864Norveska 578 NOK 1 0.267417 0.268087 0.268757Svedska 752 SEK 1 0.235995 0.236586 0.237177Svicarska 756 CHF 1 1.624430 1.628501 1.632572

Turska 949 TRY 1 0.888447 0.890674 0.892901 V.Britanija 826 GBP 1 2.478644 2.484856 2.491068SAD 840 USD 1 1.586001 1.589976 1.593951Rusija 643 RUB 1 0.050052 0.050177 0.050302Kina 156 CNY 1 0.249398 0.250023 0.250648Srbija 941 RSD 100 1.638451 1.642557 1.646663SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 08. 2012 = USD 1.51082SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 08. 2012 = BAM 2.395344

Ured za veterinarstvo BiH je preduzeo niz akti vnostipo preporuci Evropske ko-misi je, a najbrojni je su oneko je se odnose na pripremupodzakonskih akata (pra vil-nika) ko jim se preuzima jupropisi Evropske uni je, pre-nosi portal Indikator.ba.

Akti vnosti se realizira ju uskladu sa zaklju~cima s po-sljednjeg sastanka Pri vre-menog odbora za realizaci- ju Sporazuma o stabilizaci- ji i pridruì vanju, odrà -nog po~etkom pro{log mje-seca u Sara je vu.

Pripremljeni su pra vilnik o higi jeni hrane ì votinj-skog pori jekla, ko jim se pre-uzima Uredba Evropske ko-misi je broj 853/2004 i pra- vilnik o organizaci ji slu-`benih kontrola proizvodaì votinjskog pori jekla nami- jenjenih ishrani ljudi, ko jim

se preuzima Uredba Evrop-ske komisi je broj 854/2004.

Pra vilnici su dobili pozi-ti vna mi{ljen ja od nadle-`nih organa entiteta i Dire-kci je za evropske integraci- je BiH (u pogledu us-kla|enos ti), te se o~eku jeskoro usva janje od Vi je}aministara BiH. Za jedno sapropisima ko je priprema Agenci ja za sigurnost hraneBosne i Hercego vine, a kojim }e se preuzeti UredbeEvropske komisi je broj882/2004, Uredba broj852/2004 i Uredba broj2073/200, u doma}e zako-nodav stvo }e biti ugra|enipropisi “higi jenskog pake-ta” i propisani potpuno is-ti zahtje vi za subjekte u po-slo vanju sa hranom u BiHsa propisima EU i Hrvatskeko ja pristupa ~lanstvu u2013. godini.

Ured za veterinarstvo BiH

Preuzimanje propisa EU

Pripreme za Prvi me|u -narodni sa jam halal-indus-tri je (SAHAF) i Prvume|una rodnu kon erenci- ju halal-industri je, ko ji }e bi-ti odràni idu}eg mjeseca uCentru Skenderi ja, zapo-~ele su, pot vrdio je za Fenuna~elnik Sektora za mar-

keting i promoci ju CentraSkenderi ja Dèmal Dragolj.@elja organizatora je nasajmu od 27. do 29. sep-tembra okupiti sve zna~aj-ne proizvo|a~e ha lal-proi-zvoda, ali i one ko ji ele po-krenuti postupak certif -kaci je halal-kvalitete.

Pripreme za prvi sajam halal-industrije

RS: Gra|ani u prosjekudu`ni 1.681 KM

Svaki gra|anin Republike Srpske zaduèn je u prosjeku 1.681 KM kod banaka i mikro-kreditnih organizaci ja, {to je vi{e nego du-plo u odnosu na prosje~nu platu od 818 KM,podaci su Agenci je za bankarstvo RS-a.

Zaklju~no sa junom, banke u RS-u sustano vni{tvu plasirale 1,7 mili jardi KM,a mikrokreditne organizaci je 242 milionakreditnih sredsta va.

Portparol Agenci je za bankarstvo RS-aSr|an Ka rali} rekao je da u strukturi uku-

pnih kredita gra|ana naj ve}e u~e{}e imaju krediti za op{tu potro{nju ko ji iznoseoko mili jardu maraka, sa stopom rasta oddva posto u odnosu na pro{lu godinu.

Krediti gra|ana za stam bene potrebeiznose 513,3 miliona KM i bilje e rast, tako|e,od dva posto u odnosu na pro{lu godinu.

I nakon pada prihoda kon ekci jeBorac Tra vnik u prvih {est mjeseciove godine sa 11 na pet milionaKM, a obima posla za 54 posto,zbog ~ega je na ~ekanje poslano700 radnika, za spas ove bh. kompa-ni je jo{ ima nade.

No vi-stari direktor kon ekci je Bo-rac Tra vnik Ahmet ûri} za Oslo-bo|enje je ju ~er rekao da je hitnopotrebno krenuti u isprav ljan je ne-gati vnih rezultata.

Svjeì kapital“Da bismo krenuli u poprav ljan je

stanja, treba nam najmanje izme|u~etiri i deset miliona KM, odnosnosvje i kapital ko ji Borac od banakane moè dobiti. Zato idemo s mode-lom u ko jem }emo stupiti u saradnjus frmama ko je ima ju svje` kapital ito samo da bismo ovu krizu pre va-zi{li”, kae û ri}.

Na{ sago vornik je istaknuo da jedvogodi{nji plan stabilizaci je Borca2010-2011. uspje{no ura|en jer jeproizvodnja tada bila po ve}ana, pla-te redo vno ispla}i vane, a mnoge obaveze prema bankama ispunja vane.

“Ve} u ma ju 2011. godine sam serazbolio jer nisam mogao izdrà titempo ko ji smo posta vili. Nakontoga su do{le no ve uprav lja~ke stru-kture ko je n isu mogle ispuniti za-crtane plano ve. Sada to treba popra- viti. Cilj nam je vratiti partnerske fr-me ko je tra e garanci je u BiH. Ti par-tneri traè od fr mi u BiH da svo jimuposlenicima mogu ispla}i vati pla-te i upla}i vati doprinose. Tra e se ga-ranci je da ne}e biti {trajko va i obus-ta ve rada uzroko vanih f nansijskimproblemima. Zato smo, prema pre-poruci predsta vnika Vlade FBiH,

napra vili trogodi{nji plan restru-kturiranja, a u me|u vremenu smoplanirali iznajmiti di jelo ve proizvo -dnje Borca zdra vim frmama”, rekaonam je û ri}.

Javni pozivDirektor Borca kaè da se radi

sve na tome da radnici dobi ju pla-tu, a ino-partner garanci ju da ne}edo}i do obusta ve rada. O te ini tre-nutne situaci je u Borcu do voljno govori podatak da je od 1.500 na ~eka-nju 700 radnika. Ipak, uri} smatrada }e lo{a situaci ja tra jati jo{ mjesec-dva, te da }e nakon toga Borac po-

no vo stati na noge. Zbog toga }e ovihdana biti objav ljen ja vni poziv zaiznajmlji van je prostora i opremeBorca za fr me ko je mogu zado volji-ti osno vne kriteri je, a oni su zapo{lja - van je ljudi, zadrà vanje djelatnos-ti i redo vna isplata plata.

“Treba nam {ok-terapi ja, jer akone reagu jemo brzo, do}i }e do doda-tne obusta ve proizvodnje. Cilj nam je sa~u vati radna mjesta, makar sveostalo rtvo vali. Na{e plano ve nosimu Sara je vo, jer bez Vlade FBiH, koja je ve}inski vlasnik, ne smi jemni{ta uraditi”, istaknuo je ûri}.

Dk. OMERAGI]

Ahmet ûri}, direktor travni~kog Borca

Treba nam{ok-terapijaU prvih {est mjeseci prihodi Borca pali susa 11 na pet miliona KM, 700 radnika je na~ekanju, a obim proizvodnje opao je 54 posto

[ansa u iznajmljivanju postrojenja, uzzadràvanje djelatnosti i ljudi

TROGODI[NJI PLANPre ma pre poruci pred sta vnika Vlade FBiH,na pra vljen je tro godi{nji plan res truktu riranja,a u me|u vremenu }e zdra vim firmama bitiiznajmljeni di jelo vi proizvodnje Bor ca






Na osnovu Odluke Nasta vno-nau~nog vi je}a Prirodno-ma tema ti~kog fa kulteta Sa ra jevo, broj01/06-1732/1-2012 od 13. 7. 2012. godine i Odluke Upra vnog odbora Prirodno-ma tema ti~kog fa -kulteta Sa ra jevo, broj U.O.01/04-1732/2-2012 od 20. 7. 2012. godine, ra spisu je se

KONKURS/NATJEÂJza izbor nastavnika na Prirodno-matemati~kom fakultetu Sara jevo

a) NASTAVNIK(sva zva nja) za oblast:Fizika u obrazovanju na Odsjeku za fizikuPrirodno-ma tema ti~kog fa kulteta Sa ra jevo .............................................................1 izvr{ilac;

b) NASTAVNIK(sva zva nja) za oblast:Algebra na Odsjeku za ma tema tiku Prirodno-ma te-ma ti~kog fa kulteta Sa ra jevo ....................................................................................1 izvr{ilac;

c) NASTAVNIK(sva zva nja) za predmete:Pedagogi ja, Didaktika, Pedago{ka psihologi ja iPartnerstvo obitelji i {kole na Prirodno-ma tema ti~kom fa kultetu Sa ra jevo..........1 izvr{ilac;

Uvjeti za izbor u zva nja ut vr|eni su Za konom o visokom obra zova nju - pre~i{}eni tekst (Slube-ne novine Kantona Sa ra jevo, broj: 22/10).

Kandidati za izbor nastavnika uz pri javu dostavlja ju:• biogra fi ju/ìvotopis,• za pozici ju pod a) i b)- ovjerene kopi je diploma ma ti~nog fa kulteta (visoke stru~ne spre-

me, nau~nog stepena ma gistra i nau~nog stepena doktora),a za pozici ju pod c)ovjerenukopi ju diplome - VSS - za vr{enog filozof skog fa kulteta - smjer peda gogi ja, ovjerenu ko-pi ju ma gistar ske diplome i ovjerenu kopi ju diplome doktora huma nisti~kih na uka iz oblas-

ti peda gogi je;• bibliogra fi ju (prilo iti: ra dove, ud`benike, knjige, monogra fi je i dr.),• doka ze o doprinosu u podiza nju nasta vnog i nau~noistra iva ~kog ka dra,• i druge doka ze ko je za hti jeva ju za konski propisi iz oblasti visokog obra zova nja.

U pri javi kandidati obavezno nazna~u ju jedno od zvanja za ko je se pri javlju ju.

Svi kandida ti, pored na vedenih doka za za izbor nasta vnika, dostavlja ju izvod iz ma ti~ne knjigero|enih i uvjerenje o dràvljanstvu Bosne i Her cegovine, ko ja nisu sta ri ja od {est (6) mjeseci.Na pomena: Biogra fi ju/ìvotopis i bibliogra fi ju treba dosta viti i u elektronskoj for mi na CD-u.

Konkurs/na tje~aj osta je otvoren 15 da na od da na objavljivan ja. Pri ja ve sla ti na adresu Prirodno-ma tema ti~ki fa kultet Sa ra jevo, Ul. Zma ja od Bosne br. 33/III, putem po{te (sa na zna kom za kon-kurs). Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVOOP]I NA NOVO SARAJEVO

JU OSNOVNA [KOLA GRBAVICA I

Na osnovu ~la na 90. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju ("Sl. novine Kantona Sa ra jevo" broj10/04,21/06,26/08 i 31/11) i ~la na 87. Pra vila JU osnovne {kole "Grba vica I" Sa ra jevo, a uz sa gla snost Minis-tar stva za obra zova nje, na uku i mla de Kantona Sa ra jevo, te na osnovu odluke [kolskog odbora, ra spisu je se

K O N K U R Sza popunu upra`njenog radnog mjesta u {kolskoj 2012/2013. godini

1. Peda gog {kole, 1 izvr{ilac, puno ra dno vri jeme, na neodre|eno vri jeme od 1. 9. 2012. godine.

USLOVI:Pored op{tih uslova, uslova ut vr|enih Za konom o osnovnom odgo ju i obra zova nju, kandida ti treba da ispu-nja va ju i uslove ut vr|ene Nasta vnim pla nom i progra mom za osnovno obra zova nje i peda go{kim standar di-ma za osnovno obra zova nje.

Uz pri ja vu na konkurs kandida ti treba ju dosta viti sli jede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerenu fotokopi ju)- diplomu,- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih,- uvjerenje o dràvljanstvu,- krat ku biogra fi ju.

Prednost na konkur su ima ju kandida ti po osnovu ~la na 11. stav 8. Pra vilnika sa kriteri jima za iska ziva njeprestanka potrebe za za poslenicima ko ji su djelimi~no ili potpuno osta li bez ra dnih za da ta ka i postupak po-pune upra njenih ra dnih mjesta u osnovnim i srednjim {kola ma kao ja vnim usta nova ma na podru~ju Kanto-na Sa ra jevo ko ji aplicira ju na ja vni konkurs, a ko ji su na dan 11. 12. 2009. godine bili u ra dnopra vnom statusu na odre|eno vri jeme u {koli ko ja ra spisu je konkurs za pri jem novih za poslenika, odnosno u osnovnimili srednjim {kola ma na podru~ju Kantona Sa ra jevo.

Kandidat ko ji èli ostva riti pra vo po na vedenom osnovu treba prilo iti sli jede}u dokumenta ci ju:- Ovjerenu kopi ju ugovora o ra du iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao ra dnopra vni sta tus na odre|eno

vri jeme na dan 11. 12. 2009. godine,- Ovjerenu kopi ju uvjerenja o polo enom stru~nom ispitu iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao polo-

èn stru~ni ispit za obavljan je poslova na ko je konkuri{e pri je 11. 12. 2009. godine.

Iza bra ni kandidat }e biti du an dosta viti ljekar sko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti pri je stupa nja na rad.Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljivan ja.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

PRIJAVE SLATI NA ADRESU:JU OSNOVNA [KOLA GRBAVICA I

GRBAVI KA 14SARAJEVO






SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.30

Uz fnansijsku podr{ku Mi-nistarstva pri vrede KS-a, u op}i-ni Ilidà pro vodi se pre venti- vno ~i{}enje i ure|enje ko rita vo-dotoka Zu je vine, Dobrinje, Bu-nice, Ve~erice, Miljacke i Rako- vi~kog potoka. Vri jednost ovihrado va je 48.000 KM, a izvodi ihfr ma Me vludin-Comerc iz Sara- je va. Ve}ina ovih poslo va je zavr{ena i preostalo je jo{ da seo~isti korito Miljacke na di jeluStupa I, sazna jemo u Slu bi zarazvoj, in vestici je i komunalneposlo ve Op}ine Ilidà.

Sigurnije do {kole- Ri jeka Zu je vina je o~i{}ena nadi jelu od no vog mosta u Osjekudo u{}a sa ri jekom Bosnom, aDobrinja od magistralnog putaM17 do Ulice Dèmala Bi jedi}akod Energoin vesta, gdje je ujednoo~i{}eno regulisano, ali i neregu-lisano korito. Rako vi~ki potok jera|en u du ìni od 500 metara,Bunica je o~i{}ena oko izvori{ta,a Ve~erica od Rondoa do u{}a u@eljeznicu, kazao je Mensur Ron-di}, koordinator pro jekta.

U okviru ~i{}enja Zu je vine uOsjeku, na~elnik Senaid Memi}isti~e da je planirano i prebaci- vanje metalnog mosta iz Do-njeg Kotorca i njego vo postav -ljan je na ovoj ri jeci kako bi dje-ca mogla lak{e i sigurni je stiza-

ti do {kole, jer trenutno prelazepreko nesigurnog i starog drve-nog mosta.

Oja~ane obaleUskoro }e po~eti i ~i{}enje

Miljacke na di jelu mjesne za je-dnice Stup I, ispod sto~ne pi ja-ce. Na tom mjestu naj~e{}e do-lazi do izli je vanja u vri jeme po-pla va pa se mje{tani zbog togaà le. Op}ina No vi Grad je ve}uradila kameni zid sa desneobale Miljacke, pa se voda pre-lije va na li je vu obalu. Zato }e seu duìni od 500 metara raditi ka-meni naba~aj, ade u koritu i po-di}i obalska oja ~anja, ~ime }e bi-ti onemogu}eno izli je vanje Mi-ljacke na tom podru~ju.

Svi ovi rado vi su pre venti vnikako bi se spri je~ile mogu}e po-pla ve ko je bi mogla doni jetipredsto je}a jesen. Po{to je u rije~nim koritima bilo dosta nano-sa, taj materi jal je o~i{}en ili sera vnomjerno raspore|uje podnu, na mjestima gdje je bilo po-trebno, obale su za{ti}ene i poja~ane krupnim kamenom, aizraslo {iblje je odsje~eno i odve-zeno. Korita su o~i{}ena i odnagomilanog sme}a, pa se iznjih vi{e ne}e {iriti smrad tokom vrelih ljetnih dana, a znatno }ese po ve}ati i proto~nost vode.

Z. T.

O~i{}ene Zujevina,Dobrinja i Ve~ericaPreventivno ~i{}enje i ure|enje vodotokaobavlja firma Mevludin-Comerc, a vrijednostradova je 48.000 KM

Pro{irenje autobuske okre-tnice u di jelu Ulice Ru|era Bo-{ko vi}a po~elo je u sri jedu i tra- jat }e do 15. av gusta ove godine.Nakon okon~anja rado va naovom di jelu saobra}ajnice, po-~et }e sanaci ja Ulice Ru|eraBo{ko vi}a prema hotelu Grand,

u mjesnoj za jednici Poali}i I. Uperiodu izvo|enja ra do va do}i}e do ote anog odvi janja sao-bra}a ja, a kombi-lini ja }e bitiskra}ena, te se mole svi gra|aniovog podru~ja za razumi je vanjedok se rado vi ne za vr{e.

Radovi u UliciRu|era Bo{kovi}a

MZIP OFALI] II

Za{to nema konkursa

za direktora?Ako se pita SDA, [kolski odbor ~ine ~etiri ~lana, dok SDPne priznaje sve njih • Tre}a O[ sprema tu`bu Ministarstvu?!

Kako se bli i po~etak {kolskegodine, sve je vi{e i konkursa po{kolama za upra` njena radnamjesta. No Osno vna {kola “Ha-{im Spahi}” u Ili ja{u jo{ ni je ra-spisala konkurs iako direktoruMirsadu Kusturi mandat isti~e15. augusta.

Zbog toga bi [kolski odbor{kole trebao imeno vati vr{iocadu`nos ti, ali }e i to u ovom slu-~a ju i}i malo te e, jer njega ne ~i-ni sedam ~lano va, kako je to

zakonom propisano. Naime,[kolski odbor {kole u Ili ja{ubro ji ~etiri ~lana ako se pitaSDA, a tri ih prizna je SDP.

Resorni ministar Fahru dinOru~e vi} nikad se ni je uklju~iou rje{a vanje ovog problema, ka-ko bi se pro vjerilo da li su odlu-ke ko je donosi [kolski odborzakonski pro vedene, te da li }eove trza vice u kolekti vu uticati ina za vr{etak gradnje no vog obje-kta osno vne {kole u Ili ja{u, zako ju je na jav ljeno da }e se otvo-riti ove jeseni.

- Ministar se ni je uklju~io urje{a vanje problema ili ja{ke {ko-le, gdje imamo goru situaci ju od

one u Trno vu, a gdje su svi ~la-no vi [kolskog odbora O[ “ZaimKolar” protiv odluke Vlade Kan-

tona Sara je vo. Ov dje nema kvo-ruma i svaka odluka moè pas-ti na sudu, kazao nam je predsje-dnik Sindikata osno vnog odgoja i obrazo vanja Saudin Si vro.

Na mjesto pedagoga u Tre}uosno vnu {kolu (Pejton) preba~e-na je iz Pazari}a Azra Jasika,

biv {a direktorica O[ 9. maj, iakoilidàn ska ustano va nikad ni jeiskazala potrebu za pozi ci ju ko-

ja je upra`njena.Podsje}amo, Oslobo|enje je

pisalo da se mjesto pedagoga ~u- va za direktoricu Tre}e O[ Ame-lu Tinjak, ko joj mandat isti~eove jeseni, a nezvani~no smo sa-znali da su iz ovog kolekti va na- ja vili tu`bu Ministarstvu zbog ra-

spore|iva nja Jasike na mjestoko je je Tinjak oda vno izabrala.J. M.

O[ “Ha{im Spahi}” - centar zbivanja u Ilija{u

Desetak doma}insta va u nase-lju Barice ovih je dana ostalo bez vode. Pri enormno visokim tem-peraturama, stano vnicima Bari-ca oteàn je svakodne vni ì votnedostatkom vode. Problem je

nastao jer se ova doma}instvasnabdi je va ju vodom sa lokal-nog izvora, ko ji je presu{io, a ni-su priklju~ena na gradsku vodo- vodnu mreù.

Kako bi ri je{ili svo je probleme,obratili su se za pomo} Mje-snoj za jednici, odnosno Op}ini

Stari Grad.Iz Op}ine su odmah reago va-

li i putem Ci vilne za{tite anga o- vano je Dobro voljno vatroga-sno dru{tvo Vratnik, ko jem suodobrena odre|ena sred stva za

nabav ku gori va za cisternu ko ja}e stano vnicima isporu~iti vodu.Upu}ena je mala, inter ventnacisterna na Barice, ko jom jeisporu~eno oko dva kubika vo-de, {to je posluìlo kao prva po-mo}, a no va isporuka usli jedila je ju~er.

Problemi u desetak doma}instava

Osigurana vodastanovnicima Barica

Novi asfaltu BrusuljamaZa vr{eno je as altiranje Uli-

ce Brusulje, na di jelu od bro- ja 63 prema rezer voaru. Ulica je as altirana u duìni oko150 i {irini od 3,5 do ~etiri me-tra.

- Ugra|ene su mo nolitnebetonske re{etke za priku-pljan je vode, ~ime je ri je{enproblem po vr{inskih voda,kaù u Slu`bi za komunalneposlo ve i in vestici je StarogGrada.

U donjem di jelu ove ulice,ko ji je pokri ven as altom, sa-nirane su ve}e udarne rupe. As altiranje je sa oko 23.500KM fnan sira la Op}ina, aizvo|a~ ra do va je bio KJKPRad.



Isklju~enjaelektri~ne energije

SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 31

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777Vatrogasci 123, 664-115Hitna pomo} 124, 611-111NARKO NE 223-333Pomo} ovisnicima 062/127-751Porodi~no savjetovali{te209-112Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000Op}a bolnica 285-100Bolnica Podhrastovi 297-281Veterinarska stanica 767-025Prijava tel. kvarova 1272Telefonski brojevi 1182Elektrodistribucija 080 02 01 33Vodovod 210-707, 220-435Kanalizacija 203-059,668-259Toplane 650-979, 650-956Sarajevostan 715-680KJKP Rad 658-038Eko telefon 660-000Ta~no vrijeme 125[tab CZ KS 472-636, 443-720Operativni centarCivilne za{tite 121Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS770-156, od 8 do 14 sa ti,

061/252-252, od 14 do 22 sa taAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282Informacije o stanjuna putevima 1282BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300MARINDVOR 714-280NOVOSARAJEVO 713-831ÊNGI]-VILA 721-620ILID@A 762-180DOBRINJA 766-380ILIJA[ 428-810HAD@I]I 428-220VOGO[]A 424-250INFORMACIJE O LIJEKOVIMA223-399

276-982

PORODILI[TA

56

DJEVOJÎCA

DJEÂKA

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb10.54 i 21.27, Budimpe{ta6.55, Beo-grad11.49, Plo~e7.05 i 18.18, Zenica 4.34,07.12, 12.06 i 19.27, Konjic7.15,15.40 i 19.10,Kakanj15.30

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10,Beograd17.28, Plo~e10.22 i 20.59,Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54,Konjic6.40,12.50 i 18.52, Kakanj18.35

AVIONIDolasci:

Istanbul 6.55, 9.15, 9.20, 10.30, 10.55,12.05, 12.35, 13.15, 13.40 i 14.40, Koeln7.45,

Oslo8.35, Ancona10.35, Beograd11.25 i 21.55,Munich12.25, Ljubljana14.15, Vienna14.20i 21.25, Zurich/Banja Luka14.25 i 19.30, Za-greb15.45 i 22.50, Copenhagen22.00

Odlasci:Beograd6.30 i 16.35, Zagreb6.30 i 16.15,

Istanbul7.55,10.15, 11.30, 11.55, 13.05, 13.35,14. 15,14.40, 15.40 i 18.00, Vienna7.30 i 15.05, Ba-nja Luka/Zurich7.30 i 13.00, Koeln8.25, Oslo9.15, Munich13.10, Copenhagen14.15, Ljublja-na14.45, Ancona17.55

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda iMastrihtutorkom i subotom u 8 sa ti, Roter-dam i Amsterdamutorkom i subotom u 8i ~etvrtak u 16 sa ti, Den Hagutorkom u 8sati, ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom

u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Parizpetkom u 9sati, Berlin~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sa -ti, Dortmund, Essen i Dusseldorfponedjel-

jkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom, subo-tom i nedjel jom u 8 sati, Frankfurt, Karlsru-he i Stuttgartsvaki dan u 8 sa ti, Hamburg,Hanover i Kassel subotom u 17 sa ti, Ingol-stadt i Nurnberg~etvrtkom u 8 i subotomu 17 sa ti, Munchensvaki dan u 8 i su botomu 17 sa ti, Be~ i Grazsvaki dan u 8 sa ti, Beo-gradsvaki dan u 6 sa ti, Ljubljanautorkom,~etvrtkom i nedjel jom u 20.40 sa ti, Dubro-vnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sa ti, Pu-la i Ri jekautorkom, sri jedom, ~etvrtkom, su-botom i nedjel jom u 6 sa ti, petkom i subo-tom u 18 sa ti, Makarska svakim danom u7.45 i 22.15 sa ti, Splitsvakim danom u 7, 10i 21 sat, Zagrebsvakim danom u 6.30, 12.30

i 22 sa ta, Vela Lukautorkom, sri jedom, pet-kom i subotom u 11 sa ti, Herceg Novisvaki dan u 11 sa ti, Ulcinjsvaki dan u 19 sati,Br~kosvakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sa -ti, Banja Lukasvaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30sati, Bi jeljina svaki dan u 5 i 15 sa ti, Bosan-ski Brodsvaki dan u 12.15 sa ti, BosanskaDubica svaki dan u 14.30 sa ti, Donja Vru-}ica svaki dan u 15.15 sa ti, Hrenovica sva-ki dan u 6.30, kao i sva ki dan osim nedjel-

je u 16.30 sa ti, Palesvaki dan u 6.30, 8, 10,14 i 15 sa ti i svaki dan osim nedjel je u 6.30sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sa ti, Srebre-nica svaki dan u 7.10 sa ti, Biha}svaki danu 7.30, 13.30 i 22 sa ta, Bugojno svaki danu 10, 14, 17.30 i 19 sa ti, Gora`de svaki danu 8, Grada~acsvaki dan u 8.30 i 17 sa ti, No-vi Travnik svaki dan u 13 sa ti, Ora{jesva-

ki dan u 6.30 sa ti (preko Tuzle), Olovosva-ki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30,12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18i 20 sa ti, Sanski mostsvaki dan u 15.30 sa -ti, Te{anjsvaki dan u 7, 13.15 i 16 sa ti, Tu-zlasvaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30,12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sa ti,Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik sva-ki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30,17.30, 19 i 22 sa ta, Velika Kladu{asvaki danu 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Viso-ko i Kakanj, Zenica ponedjel jkom, utor-kom, sri jedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30,9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sa tiautoputem, Zenica svaki dan osim subotom,nedjel jom i praznikom u 5.30 sa ti,Zenicasva-kim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30,14.30, 16.30 i 18.30 sa ti.

Ostav ka generalnog direktoraKJKP Gras Harisa Kadi}a ni je ra-zmatrana na ju~era{njoj vanre-dnoj sjednici Nadzornog odbo-ra ovog preduze}a. Kako je kazaoKadi}, za sri jedu, 15. august, za-kazan je sastanak u Domu sin-dikata, na ko ji su pozvani premi-jer KS-a Fikret Musi}, ministrisaobra}a ja i prostornog ure|enjaHaris Luli} i Zlatko Petro vi} ipredsta vnik Skup{tine Grasa,na ko jem bi se trebalo razmatra-ti ovo pitanje. On jo{, kako je re-kao, ni je dobio poziv da prisus-tvu je sastanku.

- Ostav ku sam podnio iz mo-ralnih razloga jer sam ostao bez

podr{ke Vlade i Skup{tine KS-a.Nadzorni odbor ima mogu}nostda isposlu je kod Vlade ili daimam podr{ku ili da se prihvatimo ja ostav ka i da do|e no vi di-rektor. U ponedjel jak idem nagodi{nji odmor, jer ne èlim daradnike iritiram prisustvom, ka-zao je Kadi}, pot vrdiv {i jo{ je-dnom da osta je pri svo joj ostav -ci.

Pono vio je da je jedina soluci-ja za opstanak predu ze}a sara-dnja sa Centrotransom.

- Stalni pad proda je i nezado-voljstvo gra|ana pri jete da unarednih {est mjeseci ne}emobiti u mogu}nosti obav ljati svo-

ju unkci ju. Nepro vo|enje za -klju~aka sa tematske sjednice iz

decembra pro{le godine je do ve-lo fr mu u te{ku situaci ju. Jedi-na {ansa u ovom trenutku zbognedostatka vozila je udruì vanjesa nekim. Centrotrans je sve ja-~i, a Gras sve slabi ji. Trebatestupiti u partnerstvo dok imatesnage i{ta ponuditi. To ne bi

doni jelo otpu{tanje radnika, do- velo bi do toga da zaradimo vi-

{e nov ca. Ukoliko Kanton moèobezbi jediti sredstva za kupo vi-nu 20 autobusa, 20 minibusa ideset trolejbusa, ja }u biti prvi zato da Gras sam vozi, istaknuo jeKadi}.

Iz NO su na veli da ostav ka dire-ktora ni je razmatrana, jer se o~e-

ku je sastanak u Vladi KS-a. Dodalisu da je na sjednici doni jet zaklju-

~ak da se NO proti vi saradnji saCentrotransom po pitanju even-tualnog ulaska ovog preduze}au sistem ja vnog gradskog pre vo-za, te odluka ko jom je naloènoupra vi preduze}a i direktoruGrasa da se prekinu svi ormal-ni i ne ormalni razgo vori sa Cen-

trotransom o ovoj temi. E. A.

Nadzorni odbor nije razmatrao ostavku direktora Grasa

Kadi}:Ostajem pri svojoj odluciU srijedu, 15. augusta, zakazan je sastanak u Domu sindikata • Direktor od ponedjeljkana godi{njem odmoru

Zbog rada na ener-getskim postro jenji-ma bez stru je }e osta-ti sljede}a tra opodru-~ja: od 9 do 15 Toro-mano va, Crkvine 1,Ciglane 14, od 8 do16 Rako vica MUP, Po-dlugo vi 1 , Hrid i â-dordìna, od 9 do 16Kakrinje, od 11.30 do13 Igman skakaonica,od 10 do 11.30 Igmanmrazi{te, od 8.30 do10 Igman mrazi{te iod 13 do 14.30 IgmanGrkarica.

Radnici KJKP-a Pokop ovih dana intenzi vno ure|ujugroblja kako bi bila ~ista i uredna za predsto je}i praznik Bajram. Kako nam je kazao [efk Vatre{, koordinatorovog preduze}a, radi se na grobljima svih religi ja, bezobzira na to {to je u pitanju muslimanski praznik.

- Ure|enje po drazumi je va ko{enje tra ve, okopa va-nje, pli jev ljen je, ure|enje i ~i{}enje staza, odno{enjesme}a, dakle, svi poslo vi ko ji se odnose na komunal-nu higi jenu. @elimo da za Bajram svako groblje osva-ne ~isto i uredno. Ovi poslo vi se obav lja ju na de vet ko-munalnih, 44 stara groblja, te na Je vrejskom. Naj vi-{e se radi u Starom Gradu, jer na toj op}ini ima naj-vi{e groblja, rekao nam je Vatre{, te dodao da }e doBajrama biti za vr{ena i ograda na groblju Bare, ko jusu vandali uni{tili pri je nekoliko mjeseci.

E. A.

Aktivnosti KJKP Pokop

Ure|enje grobalja pred Bajram



KULTURA 33KULTURAOSLOBO\ENJE

petak, 10 .august/kolovoz2012.

“Bosanski jezik je izuzetan juo sla venski jezik ko ji u sebije sve one slo je vitosti kroz koje ovaj prostor prolazio. BiH je

voren prostor ko ji su naselja varazli~ite kulture u pro{losti, {tobolje oslika va sam jezik”, ka

o je u Sara je vu akademik Dèd Jahi}, autor IV i V toma Rjeika bosanskog jezika, ko ji suedstav ljeni u Vi je}u Kongresa{nja~kih intelektualaca.Ri je~ je o pro jektu ko ji se realia ve} skoro 13 godina, a planino je da Rje~nik u kona~nicide desetotomni. Istraì va~ki

o posla za ostale tomo ve je} ura|en, te se o~eku je da bi doaja sljede}e ili najkasni je 2014.dine pro jekt mogao biti u pounosti zaokruèn.Jahi} je naglasio da vi{etomneblikaci je ne izlaze ~esto, te dae predstav lja ju ci vilizacijsko

dostignu}e ~ita vog bh. prostora,prvenstveno bo{nja~kog naroda~i ji je maternji jezik bosanski.

“êsto se u ja vnosti ~u je ide ja obosanskom jeziku kao jeziku zatvaranja, stoga }e ovaj rje~nik pokazati da je to toliko apsurdnastvar.Osnovnizadatakovogrje~nika je da predsta vi tu slo je vitost jezika, ali i da pomogne rje{a vanjumnogih svakodne vnih nedoumica s ko jima se suo~a vamo. Ovo jei normati vni i nau~ni rje~nik, tepredstavljapisanu tradicijubosanskog jezika od 17. stolje}a do na{egvremena”,ocijenio jeon, na vodi, izme|u ostalog, Fena.

Pored autora, o Rje~niku sugo vorili i akademik Muhamed Filipo vi}, publicista i knji e vnik Isnam a lji}, Lejla Naka{ s Filozo skog akulteta u Sara je vu tepredsta vnik Izda va~ke ku}e Vri jeme Muamer Spahi}.

Predstavljena dva toma

Knjièvna ve~erVladimira Pi{tala

PKD Prosvjeta Mostar

Knji e vna ve~er Vladimira Pi{tala, dobitnika presti ne knji e vne nagrade NIN, odràt }e se usubotu, 11. augusta, u 20 sati uno voobnov ljenom Vladi~anskom dvoru u Mostaru (Branko vac, Konak 7).

Uz Pi{tala, na knjie vnoj ve~eri sudjelo vat }e i Vesna Kapor,saop}eno je iz SPKD a Pros vjetaGO Mostar, a prenijela je Fena.

a tre}oj knjie vnoj mani esta“Ri jek iz kamena”, odrànoj uitelju, nastupilo je dvadesetnika iz BiH i Hrvatske. Na

gramu ko ji je ponudio raznopjesni~ke izri~a je stiho ve suorili: o mislav Mari jan Bilo, Pa jo Kaniàj, Enerika BiStjepan [e {elj, Boidar Bre

{~ak Bagola, Ru ica Soldo,e Radomir a di} [utra, i nau~e, Fabi jan Lo vri}, Jasenkae ga Sremac, Du{an Musa,enko Sto ji}, Lidi ja Pa vlo vi}i}, Jozo Jaki{a, Pero Pa vlo

vi}, Stipan Grci}, i na Laco, Sre}ko Mari jano vi}, Vladimir [enjug i Ljubo Krmek, dok je ve~eroboga}ena i nastupom mje{o vite klape Signum.

Za pjesnikinju Lidi ju Pa vlo vi}Grgi} sudjelo van je na ovoj maniestaci ji je bilo preli jepo iskustvozbog stiho va, muzike i dru enjako ji su na najljep{i na~in ispunili ve~er, a za knjie vnika LjubuKrmeka, ko ji od po~etka organizira programe mani estaci je “Ri jek iz kamena”, odr ana knji e vna ve~er da je poticaj za dalje.

Zbirka pjesama “Sunrise in TeEyes o Te Snowmen” (Svitanje uo~ima Snje{ka Bi jeli}a) bh. pjesnika Gorana Simi}a progla{ena je zanajbolju knjigu 2012. godine uKanadi, a ovu presti nu na gradudodjel ju je Udru enje kanadskihpisaca (CAA) ko je predstav lja najzna~ajni ju proesionalnu knji e vnu organizaci ju u ovoj zemlji.

Kuriozitet predstav lja ~injenicada je nagrada Goranu Simi}u prvako ja se dodjel ju je autoru s drugoggo vornog i kulturnog prostora uhistori ji Udruenja kanadskih pisaca. Me|u dosada{njim laureatima su i planetarno poznati Leonard Cohen, Michel Ondaatie,Margaret Atwood i drugi.

Goran Simi}, pjesnik, proznipisac, libretist (tvorac je libreta zaprvu “Sev dah operu”, a njego vadrama za djecu “Bajka o Sara je vu”na sceni Pozori{ta mladih izvodise ve} 16 godina), od 1996. godine i vi u Kanadi. Obja vio je vi{e oddvadeset knjiga. Poezi ja mu jeobjav lji vana u doma}im i svjetskim antologi jama, a pjesni~keknjige su mu pre vedene na vi{e oddeset svjetskih jezika.

Pjesniku Goranu Simi}u na gala sve~anosti u muze ju StephenLeacock Orillia Ontario uru~en jesrebreni medaljon asoci jaci je inov ~ana nagrada, a nagra|enazbirka poezi je napisana je na engleskom jeziku.

Najbolja knjiga 2012. u Kanadi

Zbirka poezijeGorana Simi}aIako u ve}ini teatarskih ku}a u

Bosni i Hercego vini tra je kolekti vni godi{nji odmor a pozori{nascena miru je, u Bosanskom narodnom pozori{tu u Zenici se priprema ju za no vu sezonu i obav lja ju posljednje pripreme. Kakonam je rekao Dino Deli}, voditeljureda za odnose sa ja vno{}uBNP a Zenica, pripreme su jo{ zapo~ete kra jem prethodne sezone.

Mi smo jo{ pred za vr{etak pro{le sezone po~eli raditi nano voj predsta vi Selme Spahi}“Grebanje ili kako se ubila mo jabaka”, ko ja je bazirana na tek stua nje [lji var, a ko ju radimo u koprodukci ji sa Harte aktom i Bite teatrom, ka e Deli}.

Sa probama planiramo nasta

viti 20. av gusta, da bi premi jerausli jedila u drugoj polo vici septembra. Ve} imamo i gluma~kupodjelu u predsta vi }e igratiLana Deli}, Faketa Salihbego vi} Av dagi}, Sneana Vido vi}, Nusmir Muharemo vi}, Ma ja Izetbego vi}, Enes Salko vi} i DènanaDàni}.

Prodaja uspomena“Grebanje ili kako se ubila mo

ja baka” je drama o odrastanju iodlascima, prilago|ava nju no vom i potiski vanju starog. Smje{tena u jednu banjalu~ku osno vnu {kolu, na dan {kolske priredbe 2000. godine, prati petoroosno vaca, ~i je igre i me|usobnazezanja otkri va ju porodi~ne i li

~ne traume, nesigurnosti i proma{a je. Ma ja odlazi u Njema~ku,ali èli da ostaloj djeci osta viuspomenu na sebe samu. U Njema~koj, svo joj no voj koleginici,ona proda je uspomene.

Dramski tek st a nje [lji var je dobitnik i nagrade “SlobodanSeleni}” ko ju dodjel ju je Katedra za dramaturgi ju Fakultetadramskih umjetnosti u Beogradu. Drama je objav ljena u~asopisu ea tron i ja vno je ~itana u Ustano vi kulture Parobrod u Beogradu, u reì ji Mari je Lipkov ski u ma ju 2012. godine. Za ovu dramu i dramu “Po{to pa{teta” a nja [lji var dobila je i nagradu “Borislav Mihajlo vi} Mihiz” za ukupno dosada

{nje dramsko stvarala{tvo 2011.godine.

A ni je samo pomenuta predsta va razlog i vosti u zeni~koj teatarskoj ku}i.

Gostovanja u drugimgradovima

Pri je nekoliko dana, u prostori jama Zeni~ko dobojskog kantona, direktor Bosanskog narodnogpozori{ta Zenica Hazim Begagi}se sastao sa premi jerom FikretomPlev ljakom, te Mirkom ri uno vi}em, ministrom za obrazo vanje,nauku, kulturu i sport ZDK a. Nasastanku se go vorilo o programskim i poslo vnim plano vima zanastupa ju}u 63. pozori{nu i koncertnu sezonu BNP a, ali se pos

tigao i direktan dogo vor oko saradnje na no vim, vrlo perspekti vnim pro jektima.

Razgo varali smo o osni vanjuDramskog edukati vnog centra,~i je bi a kti vnosti bile direk tno vezane za Bosansko narodno pozori{te Zenica i njego vu produkci ju, obja{nja va Deli}. Ovaj centar bi bio jedinstven u Bosni i Hercego vini, i njegov osno vni pra vacrada bila bi edukaci ja djece imladih, ne samo iz Zenice negoiz ci jelog Zeni~ko dobojskog kantona. Radi se o jednoj vrlo poziti vnoj pri~i za ko ju se nadamo da}emo je uspjeti realizo vati na zado voljstvo svih ljubitel ja teatra.

Deli} napominje i da }e u narednom periodu do}i do jo{ nekih

poziti vnih promjena u akti vnostima, ali i administrati vnom raduBNP a Zenica.

Za sli jede}u sezonu planiramoneke od na{ih produkci ja malopomaknuti iz Zenice u druge grado ve Kantona, go vori Deli}. Posebno nam je drago {to su zvani~nici Kantona zaintereso vani dapodrè ove akti vnosti. Naj ve}i jeproblem nedostatak tehni~kih iprostornih uslo va za odrà vanjepro esionalnih predsta va u ostalim grado vima, ali uz pomo} vlasti nadamo se da }emo na}i odgo vara ju}e rje{enje. a ko|er, u narednom periodu }emo poku{atiizna}i rje{enja za olak{an pristupBNP u osobama sa in validitetom.

N. SELIMOVI]

POZITIVNA PRIÂNovosti iz Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica

U posebne dane mjeseca ramazana Bo{nja~ki institut priprema iposeban program ko ji }e ne samoduho vno nahraniti sve one ko jiposte nego i kulturno obogatitiosiroma{enu ljetnu ponudu gla vnog grada Bosne i Hercego vine.

Ukazivanje na normu istandard

Radi se o koncertu klasi~ne sufj ske (tesav vu ske) muzike, nako jem }e nastupiti akademskimuzi~ar iz ur ske Ahmet Erdo-dular u pratnji svog brata nana ju A li Osmana Erdoğdulara.Koncert je na programu ve~eras u

23.15 sati, terminom prilago|eni taru i tera vih namazu.

Erdoğdularov koncert sakralne osmanske muzike (posebnosufj ske) va an je kulturni doga|aj ko ji }e ukazati na normu istan dard, osobito u danima ramazana kad na medi jima susre}emopra vu popla vu ilahi ja i kasida ko je ni tek stualno, ni muzi~ki, ni interpretati vno nema ju nikakve veze s ovim muzi~ko poetskim ormama u islamskoj, pa time iosmanskoj sakralnoj muzici”, kaù organizatori koncerta.

Ahmet Erdoğdular ni je prvi putu Sara je vu, tu je nastupao i 2007.

godine, tako|er u Bo{nja~kominstitutu, za jedno sa svo jim ocemÖmerom Erdoğdularom. Ovajumjetnik ni je uobi~a jen interpretator islamske duho vne muzike. On je akademik ko ji je godinama izu~a vao odnos muzike i poezi je u p osljednjem razdobljuosmanske vlada vine. Njegov poriv ka ovoj vrsti muzike ni je ni do{ao slu~ajno, s obzirom na to da je odrastao u porodici gdje seodu vi jek ga jila sufj ska muzi~katradici ja, a prva znanja mu je prenio upra vo otac, s k o jim je napo~etku kari jere nastupao.

U izu~a vanju sufj ske muzike

naj ve}u pomo} mu je pru io pro .Niyaz Sayın, jedan od naj ve}ih sa vremenih pozna valaca ovog muzi~kog prav ca.

Nastup i na otvorenomErdoğdular se kroz svo je {kolo

vanje speci jalizirao za interpretaci ju gazela (impro vizaci ja na klasi~ni tek st u ormi gazela, kra}a

muzi~ka orma), a izu~a vao je i tehnike pje vanja u makamima i tehnike impro vizaci je, a interpretirao ih je na nastupima diljemsvi jeta. Radio je kao gostu ju}ipreda va~ na Columbia Uni versity i Te Sta te Uni versity o New York,a danas uz edukacijske kurse veklasi~ne osmanske muzike ko je vodi po svi jetu vodi i udru enje

Makam New York, ondaci ju ko ja se ba vi p romoci jom osmanske muzi~ke tradici je u SAD u.

Pored koncerta ko ji }e se odr ati ve~eras, Ahmet Erdoğdular i Ali Osman Erdoğdular }e sutra, uokviru Ramazanskog esti valaknjige, nastupiti i na rgu djeceSara je va.

N. S.

Koncert sufijske (tesavvufske) muzike

U duhu ramazanaU Bo{nja~kom institutu u Sarajevu ve~eras }e nastupitigost iz Turske, akademski muzi~ar Ahmet Erdoğdular upratnji svog brata na naju Ali Osmana Erdoğdulara

Pored obaveza na pripremi nove premijerne predstave, ~elnicizeni~ke teatarske ku}e rade i na novim, inovativnim projektima

Nastupilo 20 pjesnika





SCENAOSLOBO\ENJE petak, 10. august/kolovoz 2012. 35

Najve}i party u Hercegovini

SummerMusic FestivalPakleno ljeto obiljeì -t }e Hercego vinu. ParadiseGrooves party }e zasigurnozapaliti tlo oko Ljubu{kog, apo svemu sude}i, to }e bit jedan veliki, ljetni klupski do-ga|aj u Her cego vini. Gla vnigost je Jean-Marie Kone izPariza uz pratnju afri~kog bu-bnjara Manu Lokolea, ko jidonose afri~ku magi ju u hercego va~ki rajski vrt.

Izme|u Je an-Marie Koneai doma}e publike ve} 15 godina posto ji strastvena veza.Ovaj francuski producent iDJ veliki je ljubimac doma}epublike. Bit }e prisutni gosti izNjema~ke, Itali je, Slo va~keuz mnogobrojnu regionalnu idoma}u podr{ku. VodopadKra vice ve~eras i sutra neka vam bude oba vezan smjer.

Koncert Vanne u SarajevuK L U B C I N E M A S S L O G A

Pretprodajna mjestaBudu}i da vlada veliko interesovanje za Vannin koncert, osigurajte ulazni-

cu na vri jeme. Ulaznice }e biti pu{tene u pret proda ju od 15. augusta po ci je-ni od 15 KM, a na dan koncerta ko{tat }e 20 KM. Za one ko ji ele potpuni ugo|ajte ve~eri, organizatori su obezbi jedili VIP ulaznice sa re zervaci jom stola, nagaleri ji kluba Sloga, ko je se mo gu obezbi jediti po ci jeni od 30 KM. Svi zain-teresovani ulaznice mogu kupiti na dobro poznatim mjestima u Sa ra jevu:

SlogaFisKulturaOperaJohhny @ MaltaUli~ni prodava~ ispred Katedrale

Sara jev sku pu bliku u pe tak,24. augus ta, u klu bu Ci ne masSloga za bav ljat }e po zna ta hrvat -ska pje va~ica Van na, ko ja }e upra tnji svog ben da Sa raj li jamapred sta viti pje sme sa no vog albuma “Sjaj”, ali i svi ma po zna te hi- to ve “Kao ri jeka”, “Kao da mene ma”, “Daj mi je dan do bar ra z-log”, “Ispod is tog ne ba” i broj nedru ge.

Zain te re so vanost za kon cert jo{ je ve}a jer pu blika ve} iz vjesno vri jeme ~e ka njen nas tup u na -{em gla vnom gra du. Vrhun skikvalitet i is kus tvo ga ran tu ju jakoli jepo kon cer tno ve ~e u Slo gi.

Vanna je kra jem pro {le godineostvari la sa ra dnju s po pu lar nimsrbi jan skim ben dom Ne ver nebe be, sni miv {i du et “Sa mo zatvo je o~i” za nji hov du go o~eki va-ni al bum “Pra {tam”, ko ji je iza{aopo~etkom de cem bra pro {le godine. Pre ma ri je~ima fron tme naben da Mi lana \ur|evi }a, Van nase svo jim izvo|a ~kim kva litetamai sen zibilitetom sli ~nim Ne vernimbeba ma po tpu no uklo pila u njego vu vizi ju albu ma, a po sebnopje sme “Sa mo za tvo je o~i”. Van- ni se pje sma svi dje la na prvo slu -{anje i odu {ev ljeno je pri hva tilapo ziv na su ra dnju.

Festi val urbane kulture Pro- ject 035 odràt }e se u Tuzli od23. do 25. augusta, na platouis pred gimnazi je “Me{a Seli-mo vi}”.

Ovo je druga godina odrà - vanja ovog festi vala, ko ji jepro{le nosio naziv Hip HopCamp.

Ove godine {iri svo je vidikena vi{e muzi~kih pra vaca(Drum and bass/Dub step),te dobi ja naziv ko ji se vee za ve} pomenuti grad - Tuzlu.

Neka od imena ko ja nastu-pa ju pred tuzlanskom publi-kom su General Woo, Bvana,Mikri, Frenkie, Mar~elo i Filte- ri, Konza [nos tra, Fallout, Co- dex, Medo & Fody, U{ikanadruìna, Kandì ja & Toxz, Re-ma & Krle.

Ulaznice za Pro ject 035 mo-è te naba viti po ci jeni od 7KM u pretproda ji (caf fe barSloboda u Tuzli) ili za 10 KMna dan Festi vala, a za sva tri da-na ci jena je 15 KM.

Festival urbane kulture Tuzla

Project 035Nakon razvoda sve se promijenilo

Nakon {to se razvela od TomaCruisea, ne moè se ne primi jeti-ti kako Katie Holmes izgleda znatno bolje. A i Suri je, sude}i poosmi jehu na licu, puno sretni ja.

Upra vo to pot vr|uju i izvoribliski 33-godi{njoj glumici. Na- kon petogodi{njeg braka ko ji jeokon~an u junu ove godine, Ka- tie je sretni ja nego ikad jer ni je vi{e pod Tomo vom kontrolom tene mora sli jediti kruta pra vilasci jentologi je.

- Sad ~e{}e posje}u je svo ju porodicu i moè se slobodno po- svetiti razvo ju svo je kari jere. Ni- je vi{e u strahu od toga {to }e re-}i sci jentolozi. Katie je no va oso-

ba. Osje}a se os vje eno, slobo-dno od Toma i kao da vi{e nemanikakvih briga, tvrdi izvor blizak glumici. Doda je i kako glumiciodgo vara ì vot bez partnera.

- Koliko se pri je pet godina bo- jala ho}e li ikad prona}i partnera, Katie sad uì va upra vo u tojsamo}i. Radi na sebi i ne bo ji se vi{e ho}e li neki njezin postupak uzru jati Toma. Radi sve {to po-èli, otkri va izvor.

Katie je pro{log mjeseca s To- mom potpisala sporazumni ra-zvod braka ko jim je dobila pot-puno skrbni{tvo nad petogodi-{njom Suri ko ju Tom ima pra voposje}i vati kad god po eli.

Sretnije nego ikad






Detalj u jarkoj bojii bi}ete zapaèni

Osobe ko je ima ju ti jelo u obliku pje{~a-nog sata ili trougla, trebalo bi da gornji dioprekri va ju odje}om u svi jetlim bo jama,pogoto vo u utoj. Bluza u neutralnoj bo ji si-guran je na~in za skretanje pa`nje sa {irihkuko va. Osim toga, svi jetle ni janse mo-mentalno osvi jetle ci jelo lice, ~ine}i da iz-gledate mla|e. Kom binujte bluzu bo je limu-na sa tamnim dìn som kako bi kuko vi izgle-dali uè.

Naj jednosta vni ji na~in da istaknete priro-dni obim struka jeste da nosite kai{. Kai{ u jarkoj, naprimjer bo ji mandarine, kao kon-trast svedenoj haljini ko ja prati lini ju ti jela,u~ini}e da srednji dio ti jela izgleda manji, uì.

Slamnati, edora {e{ir, u~ini}e da ispo{tu- jete “neonski” stil odi je vanja, a da isto vre-meno ostanete vjerni svom jednosta vnomstilu ko ji odliku ju neupadlji ve bo je. Dakle, ve} i detalj u jarkoj bo ji do voljan je daovog ljeta budete zapaèni.

POMO] U KU]IOSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012. 37

No}ni tretmanza ljep{i izgled

Ako tokom dana nemate vremena za nje-gu kose, pri je spa vanja nanesite regeneratorili serum ko ji ne mora da se ispira. Gla vuumotajte u maramu ili sta vite kapu za tu{i-ranje kako biste sa~u vali posteljinu od fe ka.

ês to pranje ruku podsti~e pucanje iisu{i vanje koè ru ku. Neposredno pri jespa vanja ruke namaìte hidratantnom kre-mom pa na vucite pamu~ne ruka vice. Jakoispucale ruke moè te mazati intenzi vnomkremom za njegu stopala. Mu~e li vas podo~-njaci i kesice ispod o~i ju, spa vajte na le|ima upo vi{enom polo a ju. Podru~je oko o~i ju pri jespa vanja namaìte laganom hidratantnomkremom ili prirodnim bademo vim ili uljem avo-kada. Kako biste se probudili s mekim, glatkimi so~nim usnama, sve {to vam je potrebno jes-te hranlji vi balzam. Nanosite ga neposredno prije odlaska na spa vanje.

Bosanski|uve~

NOVOSTI I PREPORUKE

Ri|okosi sklonijikanceru koè

Rezultati najnovi je {panske studi je po-kazu ju da bo ja kose ukazu je na zdravstve-no stanje. U tom smislu ne bi trebalo dase brinete ukoliko imate si jede, jer je to do-bar znak. Ali, crvenokose osobe treba dabudu na oprezu, jer su skloni je raku koe.

Do ovog zaklju~ka do{lo se prou~avanjemdvi je vrste melanina, eumelanina (pigmen-ta ko ji koi i kosi da je bo ju) i feomelanina(da je crvenu bo ju i bakarne ni janse). Za ra-zliku od eumelanina, feomelaninu je potre-

ban odre|eni antioksidans da bi proizveobo ju, odnosno antioksidans ko ji ima uloguda {titi }eli je od slobodnih radikala.

Me|utim, budu}i da ga feomelanin ve-è za sebe, on ne moè da obavlja svoju funkci ju, odnosno da spre~ava uni{ta-vanje }eli ja, pa to osobe sa crvenim pi-gmentom ~ini osjetljivi jima na bolesti.[to je ve}i nivo feomelanina, to je ve}eo{te}enje }eli ja i ve}a je neravnote aizme|u slobodnih radikala i }eli ja ko jeih razgra|uju. A si jeda kosa? Ona je po-sljedica nedostatka melanina, {to uka-zu je na dobro zdravstveno stanje, nizak nivo oksidacijskog stresa, pa samim timi na dobar imunitet.

Pri pre ma:Po vr}e isjeckati na sitno, na

kockice. Luk i paprike prvopoprì ti malo da omek{a ju,zatim krompir, i sve ostalopo vr}e (patlidà ne moratepri je jo{ izrezati, oguliti i po-soliti da puste sok i ne budugorak).

Po vr}e prepe}i malo naulju da omek{a. Dodati ri uu to (moè ~a{a ri e basma-ti), zatim manju konzer vupaste od paradajza i osta vitida jo{ malo kr~ka na {poretu.

Piletinu posebno poprì tina ulju sa bi jelim lukom ({tokrupni je izrezanim).

Podmazati tepsi ju, posutipo njoj po vr}e, zatim preliti vodom (ne pre vi{e, nego ona-ko da pokri je po vr}e, po po-trebi kasni je doda vati jo{ vo-de).

Sta viti ko ji lo vorov list, po-suti per{unom i za~inimakoje volite, dobar je curry.

Preko toga sta viti pe~enupiletinu i oko sat pe}i u {po-retu na srednjoj temperaturi.Uz ovo iz vrsno ide svje` so-mun.

Po tre bno:koli~inu odredite pobro ju osoba ili po ukusupiletina, tikvicepatlidàn, crveni ibi jeli luk mrkva, krompir, rià,paprikeparadajz ili pasta odparadajzaso, mje{a vina za~ina, biber,per{un, lo vorov list

Hrana koja va{ osmijeh ~ini ljep{im

Kalcij dobar saveznik Namirnice bogate kalcijem }e pomo}i kod odràvanja lijepog osmijeha. Smanjuju rizik od krvarenjadesni, a i razinu lo{ih bakterija u usnoj {upljini

Mo ete zube ~etkati, ~istiti kon-cem ili izbjelji vati, ali posto ji hranako ja sve to moe naru{iti. Tamnahrana i pi}a mogu va{e zube pota-mniti. S druge strane, posto ji hra-na ko ja va{e zube moè u~initi li-jepima i sa~u vati njiho vu bjelinu.

Hrska vo vo }e i po vr}e@vakanje jabuke, mrkve ili

cvjeta~e }e pomo}i kod ~i{}enjazubi. Tako|er }e po mo}i kodprotoka sekreta, {to neutralizirakiselinu, te time za{tititi zube.

Sir i jo gurtNamirnice bogate kalci jem }e

pomo}i kod odrà vanja li jepogosmi jeha. Smanju ju rizik od krva-renja desni, pomaù kod ukla-njan ja ~estica hrane te sma-nju ju razinu lo{ih bakteri-ja u usnoj {upljini.

Ja go da ina ran dà

Ovo vo}e doslo vnopolira zube. Na-kon obrokatrljajte zubena rand` i nomkorom ili jago-dama, potomisperite vodom.Nakon nekoliko mje-

seci }ete primi jetiti kako su va-{i zubi b jelji.

Mli je ko u ka fiKaa uzroku je mrlje na zubi-

ma. Me|utim, do da vanje malomli jeka u ka u moè pomo}ikod spre~a vanja budu}ih mrlja.

Po ve }aj te unos vi ta mi na C Vitamin C drì stanice na oku-

pu, a to je vrlo vano za zdra ve de-sni. Ako èlite zdrav i li jep osmijeh, ne zabora vite na vitamin C.Mo ete ga unositi putem hrane ilikao nadomjestak u kapsulama.

MODA, STIL, TRENDOVILJEPO TA, KOZME TIKA




Na osnovu Rje{enja/Odluke generalnog direktora o na~inu i uslovima proda je rashodovanihsredstava po popisu na dan 31. 12. 2010. godine, u Generalnoj direkci ji broj: 05.2.1-7266/11i Uputstva o postupku za proda ju sredstava Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sara jevo broj00.1-2.1-5593/08, BH Telecom d.d. Sara jevo - Izvr{na direkci ja za ekonomsko-finansijskeposlove objavlju je:

J A V N I O G L A SZA PRO DAJU RAS HODOVANIH SLU@BE NIH MO TOR NIH VO ZILA

I) Predmet oglasa/proda je

Predmet oglasa/proda je je prikupljan je, odabir i izbor najpovoljni jeg ponu|a~a za pro daju rashodovanih slu benih motornih vozila, po specifikaci ji u tabeli ispod:

r. marka/tip registarske godina broj {asi je/ zapremina/ po~etnabr. vozila oznake proizvodnje broj motora snaga motora ci jena / KM

(ccm/kW)3 [koda - 2000 TMBEHH65315325160 1896/47 1.230,00

FELICIA 1.9 D AEF357476LX COMBY

4 [koda - 2000 TMBEHH65315325119 1896/47 1.540,00FELICIA 1.9 D

LX COMBY AEF357469

Po~etna ci jena je sa ura~unatim PDV-om i utvr|ena je za sva ko po jedina~no vozilo.Registraci ja za svako po jedina~no vozilo je odjavl jena u MUP KS i registarske tablice su

vra}ene.Sva motorna vozila se nalaze na platou ispred zgrade - Mari jin Dvor te se mogupogledati:Svakim radnim danom od 10 do 12, za vri jeme tra janja oglasa.Oglas je otvoren 7 dana od dana objavljivan ja oglasa.Kontakt-osoba: Dènan [a hovi} T. 033 203 027, F. 033 224 540 [email protected]

II) Na~in proda je

Javna proda ja motornih vozila u vi|enom stanju putem pribavljan ja pisanih ponuda.Ponude slati po{tom u zape~a}enim kovertama sa oznakom "Ponuda za kupovinu ras-hodovanih motornih vozila - NE OTVARAJ" na adresu BH Telecom d.d. Sara jevo, Oba-la Kulina Bana 8, Sara jevo ili direktno na Protokol BH Telecoma (Obala Kulina Bana 8,Sara jevo).

Ponu|a~ je duàn dos taviti tra e nu dokumentaci ju iz uslova proda je / ponude sadràneu ta~ki V oglasa.Ponude ko je u svom sadrà ju ne budu imale sve tra e ne dokumente / elemente, bi}eodba~ene kao nepotpune i ne}e biti razmatrane.

Ponude primljene nakon utvr|enog termina ne}e biti prihva}ene i kao takve }e neotvo-rene biti vra}ene ponu|a~u.Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati ovla{teni predstavnici ponu|a~a.Ponuda se mora dati po jedina~no za svako vozilo.U slu~a ju da su ponude istovjetne po ci jeni za isto vozilo, prioritet ima ponuda ko ja je ra-ni je pristigla na Protokol.Svi ponu|a~i }e dobiti zapisnik sa otvaranja ponuda na navedenu adresu 3. dana od da-na javnog otvaranja

Krajnji rok za dostavu ponuda je 17. 8. 2012. godine (petak) do 10 na Protokol BHT, Oba-la Kulina bana 8. Javno otvaranje ponuda }e se obaviti17. 8. 2012. godine (petak), u 11sati, u sjedi{tu Generalne direkci je, Obala Kulina bana 8 - Ban ket-sa la, III kat.

III) Kriterij za izbor najpovoljni jeg ponu|a~a

Prilikom vrednovanja pristiglih ponuda izbor najpovoljni jeg ponu|a~a }e se is klju~ivo zas-nivati na najve}oj ci jeni zadovoljava ju}e/prihvatljive ponude. U~estvovanje se ne}e dozvo-liti licima ko ja po zakonu ne mogu ste}i pravo svo jine na sredstvu predmetne proda je.

IV) Pravo u~e{}a

Pravo u~e{}a ima ju sva pravna i fizi~ka lica, Bosne i Hercegovine.Sa ponu|a~em/ima ~i ja je ponuda najpovoljni ja zaklju~it }e se kupoprodajni ugovor.Ponuda mora ju biti zatvorene te sadràvati svu dokumentaci ju tra e nu ovim obavje{te-njem - kako sli jedi:

V) Uslovi proda je

- Naziv ili ime/prezime ponu|a~a sa ta ~nom adresom i kontakt-telefonom sa nazivom vo-zila na ko je se odnosi ponuda i ponu|enom ci jenom ko ja ne moe biti ni a od po~etneci jene.

- Ovjeren ID za pravna lica (ne stari ji od 3 mjeseca od dana otvaranja ponuda) ili ovje-rena kopi ja li~ne karte za fizi~ka lica.

- Jedini~nu ci jenu za svako ponu|eno vo zilo.- Izjavu potpisanu o kupovini rabljenog motornog vozila u zate~enom stanju (bez prava

na reklamaci ju na njihovu ispravnost).- Izjavu potpisanu o prihvatanju roka preuzimanja vozila ne duìm od deset dana od da-

na obostrano potpisanog kupoprodajnog ugovora.- Izjavu potpisanu o prihvatanju na~ina pla}anja - 100% avansno pla}anje ra~una.- Izjavu potpisanu o opci ji ponude - minimalno 60 dana.

VI) Ostale odredbe

BH Telecom d.d. Sara jevo ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u pos tupku javnog poziva.Rashodovana slu`bena motorna vozila se proda ju u zate~enom stanju.BH Telecom d.d. Sara jevo zadràva pravo da u cilju razja{njen ja eventualnih ne jasno}aiz ponude, pozove odre|ene po nu|a~e da u to ku razmatranja ponuda, a pri je dono{enjakona~ne odluke o izboru najpovoljni je ponude, dostave dodatne informaci je.


Kanton Sara jevoJU Osnovna {kola "AVDO SMAILOVI]"

Ul. Adema Bu}e 151Sara jevo

Na osnovu odredbi Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju Kantona Sa ra jevo ("Slubene novine Kanto-na Sa ra jevo", broj 10/04; 21/06; 26/08 i 31/11 ), sa gla snosti Ministar stva za obra zova nje, na uku i mla de Kan-tona Sa ra jevo broj 11-38-22632-30 od 24. 7. 2012. godine i Odluke [kolskog odbora JU O[ " Avdo Sma ilo-vi}" Sa ra jevo, broj 01-260-5/12 od 26. 6. 2012. godine ko jom je ut vr|ena potreba za ka drovima u {kolskoj

2012/2013. godini i u {kolskoj 2012/2013. godini objavlju je se

K O N K U R Sza popunu upra`njenog radnog mjesta

1. OSNOVE TEHNIKE I TEHNI KOG ODGOJA

1 izvr{ilac, 16 ~a sova nasta vne nor me na neodre|eno vri jeme od 1. 9. 2012. godine.Kandida ti treba da ispunja va ju uslove predvi|ene Za konom o osnovnom odgo ju i obra zova nju, peda go{kimstandar dima i Nasta vnim pla nom i progra mom za osnovno obra zova nje.Za na pri jed na vedenu pozici ju potrebna je visoka ili vi{a (VII ili VI stepen) stru~na sprema odgova ra ju}egsmjera.

Uz pri ja vu na konkurs kandida ti su duni dosta viti:1. Biogra fi ju,2. Diplomu o za vr{enoj {koli (original ili ovjerena kopi ja),3. Uvjerenje o polo enom stru~nom ispitu,4. Uvjerenje o dràvljanstvu,5. Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih.

Prednost na konkur su ima ju kandida ti po osnovu ~la na 11. stav 8. Pra vilnika sa kriteri jima za iska ziva njeprestanka potrebe za za poslenicima ko ji su djelomi~no ili potpuno osta li bez ra dnih za da ta ka i postupak po-pune upra njenih ra dnih mjesta u osnovnim i srednjim {kola ma kao ja vnim usta nova ma na podru~ju Kanto-na Sa ra jevo ko ji aplicira ju na ja vni konkurs, a ko ji su na dan 11. 12. 2009. godine bili u ra dnopra vnom statusu na odre|eno vri jeme u {koli ko ja ra spisu je konkurs za pri jem novih za poslenika, odnosno u osnovnimili srednjim {kola ma na podru~ju Kantona Sa ra jevo.

Kandidat ko ji èli ostva riti pra vo po na vedenom osnovu, treba prilo iti sljede}u dokumenta ci ju:- Ovjerenu kopi ju ugovora o ra du iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao ra dnopra vni sta tus na odre|eno

vri jeme na dan 11. 12. 2009. godine;- Ovjerenu kopi ju uvjerenja o polo enom stru~nom ispitu iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao po-

lo en stru~ni ispit za obavljan je poslova na ko je konkuri{e pri je 11. 12. 2009. godine. Konkurs osta - je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljivan ja.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Pri ja ve sa potrebnom dokumenta ci jom sla ti na adresu: JU O[ "Avdo Sma ilovi}" Sa ra jevo, Ul. Adema Bu}e151 sa na zna kom za konkurs ili li~no na na zna ~enu adresu Sekreta ri ja ta {kole.

O B A V I J E S TFederalni za vod za za po{lja van je je 9. 8. 2012. godine na svo joj inter net-stra nici (www.fzzz.ba ) obja vio ja -vne pozive za u~e{}e u progra mima aktivne politike za po{lja van ja: Progra mu sufinansira nja za po{lja van ja "Prilika za sve", Progra mu sufinansira nja sa moza po{lja van ja mla dih osoba "Omla dinsko poduzetni{tvo" iProgra mu za po{lja van ja povra tnika u 2012. godini.Poziva ju se poslodavci i neza poslene osobe da posjete inter net-stra nicu Federalnog za voda za za po{lja van jei da se upozna ju sa sa drà jem ja vnih poziva u meni ju Aktuel ni pro jekti te, ako su za interesira ni, da se pri ja -ve za u~e{}e u realiza ci ji tih progra ma.Ta ko|er, objavljen je i ja vni poziv op}ina ma ko je ra spola u odgova ra ju}om infrastrukturom i ka pa citetima za uspostavljan je funkcionalnih inkuba tora za "Start up" poduzetnike da iska u za interesira nost za u~e{}e upilot-pro jektu "Sistem integrira nih centa ra za inkubira ni ra zvoj i konsalting".

Federalni zavod za zapo{ljavan je

\oke Ma za li}a 3 www.fzzz.ba Tel. +387 (33) 562 90071001 Sa ra jevo [email protected] Fax. +387 (33) 208 257

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNI ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJE

SARAJEVO

BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERAL EMPLOYMENT INSTITUTE

SARAJEVO

Pro jektni zavod HERCEGOVINA d.o.o.Alekse [anti}a 2a tel. ++387 36 580 07788104 Mostar tel. ++387 36 580 078Bosna i Her cegovina fax ++387 36 580 079

Pro jektni za vod HERCEGOVINA d.o.o. Mostar, preduze}e registrova no za obavljan je poslova iz oblasti pro jektova nja, ur- ba nisti~kog pla nira nja i konsaltinga, ra spisu je konkurs za ra dno mjesto

DIPLOMIRANI IN@ENJER GRA\EVINARSTVAOpis po sla:Rad na poslovima izra de pro jektne dokumenta ci je i stru~nog nadzora nad izvo|enjem objeka ta visokogra dnje i niskogra dnje

Osta li uvje ti:- VSS - gra|evinski fa kultet konstruktivnog ili hidrotehni~kog smjera - 5 godina ra dnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima - Poloèn stru~ni ispit - Odli~no pozna va nje ra da na ra ~una ru (AutoCAD, Ar mCAD, Tower)- Voza ~ka dozvola B ka tegori je

Pri ja ve s biogra fi jom sla ti na adresu:PZ Her cegovina d.o.o.Ul. Alekse [anti}a 2a 88 104 Mostar

Tel: (036) 580 077; (036) 580 078Fax: (036) 580 079E-ma il: [email protected]

Oglas osta je otvoren do popunjavan ja radnog mjesta!



Kao dio bor be sa Appleom zamultimili jardersko trì {te pame-tnih te le ona, ju `no korejski Sam-sung je lan sirao svoj ve liki Ga-laxy Note. Galaxy Note 10.1, ko ji sepo~eo pro da vati u po nedjel jak u

Njema ~koj i

Ujedinjenim Arap skim Emi ratima,skoro je dva pu ta {iri od pret ho-dnika i velik je skoro kao ta blet.

Tele on je lan siran u tre nucimakada Sam sung po ku{a va u}i natrì {te tableta, ko jim dominira Appleov iPad. Dva elek troni~ka gi- ganta se, ta ko|er, na laze i u legal-

noj bor bi za pa ten te. Galaxy Note 10.1 pokre}e Google-ov Android so tver, po sje-du je ekran osje tljiv na do- dir od 10,1 in ~ (25,6 centimetara), {to je mno go vi{e od 5,3 in~a njego vihpret hodnika.

Kao i pret hodnici, Ga- laxy Note 10.1 dolazisa “stylusom”, na zva-nim “S-pen”, ko jim semoè pi sati ili crtati poekra nu. No va verzi jadozvolja va korisnici-

ma i da po di jele ekran na dva dijela, kako bi isto vremeno mo gli koristiti dva pro grama.

No vi ure|aj po sjedu je ~etvero- jezgreni pro cesor, ko ji korisnicimadozvolja va isto vremeno kori{tenjenekoliko aplikaci ja pri ve}im brzi -nama. Sam sung je u no vembrupro{le godine pred sta vio prvu ver-

zi ju Galaxy Notea, ure|aja ko ji jene{to izme|u Ga laxy S pametnihtele ona i Ga laxy Tab ta bleta.

“Napredna te hno logi ja i kara-kteristike Galaxy Notea 10.1 da jukorisniku mo} da stva ra, kre ira iprilago|ava ko munikaci ju”, rekao je JK Shin, {e Samsungo vog odje- la za mo bilne te le one.

Samsung lansiraveliki Galaxy Note

KORAK NAPRIJEDOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz2012. 39

Metal Gear retrospektivaKreator Me tal Gear Solid igre Hi deo

Ko jima je na ja vio da }e na ovo godi{njemEurogamer Expo do ga|aju ko ji se odrà - va u periodu od 27. do 30. sep tembraodrà ti sesi ju. Ovaj ~u veni pro gramer }epred sta viti retrospekti vu kada je ri je~ o seri ji ko ja ga je na~inila sla vnim, pri ~emu }eposeban os vrt na~initi za svaku od iga ra koja je izdata u okvi ru spo menute ran {ize, aspomenuta }e bi ti i nastupa ju}a Metal Ge-ar Rising: Re vengeance igra. Izda va~ oveigre Konami }e, ta ko|er, pred sta viti na spo- menutom do ga|aju i PES 2013, Zo ne o theEnders: HD Col lection i Cas tle vania: Lor-ds o Sha dow. Spo me nu ti do ga|aj seodrà va u london skom Ear ls Courty, pri ~e -mu se o~e ku je posjeta oko 50.000 igra ~a.

Ljudi vole svoje tableteU pore|enju sa smart te le o nima,

ljudi su vi{e zado voljni svo jim tabletima,i od svih ta blet-ra ~una ra na ro~ito voleiPad mo dele, na vodi se u naj no vi jem izvje{ta ju iza ko jeg sto ji kompa ni ja com- Score. No vi TabLens po daci pokazu ju dasu ta blet-ko risnici veoma za do voljnisvo jim ure|aji ma pri ~e mu ocje nju ju tablet-ra ~una re pro sje~nom ocje nom 8.6na ska li od 10. Pore|enja ra di, pro sje~naocjena ko ju smart te le oni do bi ja ju je8.1. Istraì vanje je obu hvatilo oko 6.000 vlasnika tablet-ra ~una ra u pro tekla trimje seca i njime je ut vr|eno da vla sni -ci ~u venog iPad mo de la su naj zado vo-ljni ji svo jim mo delima, a blis ko za ovimmo de lom sli jedi i Kindle Fire mo del.

Chromeu tre}ina trì{taSvaka kom pani ja ko ja se ba vi prou~a va-

njem udje la proi zvoda na trì {tu ima sop- stveno tu ma~enje odre|enih re zultata.Nara vno, ovi rezultati se u ve likoj mjeri ra-zliku ju od kom pani je do kom pani je, azna~a jan udio u re zultatima ima i ~i njeni-ca ko spon zori{e istraì vanje. Naj no vi jipodaci kom pani je StatCounter kazu ju da je kra jem jula Chrome pre traì va~ imao ~ak 33,8 posto udje la na tr i {tu pre traì va~a, pri~emu je u odno su na mje sec ra ni je zabi-lje eno po ve}anje od je dan pos to. InternetExplorer koristi 32 posto korisnika, {tonam uka zu je da je Chro me naj popularni- ji pretraì va~ ko ji koristi vi{e od tre }ine internet-po pulaci je. Fire ox je na tre }emmjes tu sa 23,7 pos to udje la na trì {tu.

Dug put pred grafenomU posljednje vri jeme dos tupan je ve-

liki broj in or ma ci ja ko je se odno se nagra en i na nje go ve impre si vne mo gu-}nos ti, {to je dobro jer ko risni ci imaju pri liku da se upo zna ju sa svim njego vim svoj stvima. Ono {to ni kako ni - je dobro jes te ~injenica da se ove in orma ci je u ve likoj mje ri koris te za op ti-misti~na pre dvi|anja i na ja ve da su kriti~ni pro ble mi ri je{eni. Gra en je za is-ta odli ~na sup stan ca ko ju odli ku juim pre si vne ka ra kte ris tike, ali tre baima ti na umu je dnu ve oma va `nustvar, a to je ~i nje ni ca da je pred gra- e nom izu zetno dug put te da je si gur- no da ne }e u ne kom krat kom pe rioduzami jeni ti silikon.

Dodatak ko ji trans ormi{e iP- hone u pro jektor te ga za to vri jemei puni, po bolj{an je i pu {ten u proda ju u Japanu.

Kompani ja Sanwa je po bolj{alasvoj iPho ne pro jektor/pu nja~PRJ011 ko ji je prvi put pred stav ljenu januaru. Ure|aj se spa ja sa iPho- neom 4 i 4S. Opre mljen je no vombateri jom od 1.850 mAh ko ja mo-è na puniti bateri ju mobitela do 80posto.

Bateri ja napa ja i pro jektor ko ji semoè ko ristiti za prikazi vanje slika,fl mo va, dokumenata ili bilo ~egadrugog {to se na lazi na ekra nu iP- honea. Ba teri ja tra je 120 minuta, apro jektor ima tros truko bolje os vje- tljen je u odno su na pret hodnika.Proda je se po ci jeni od 246 eura.

IOS 6 NEMA YOUTUBEAPLIKACIJU

Kompani ja Apple je odlu ~ilada apli kaci ja YouTube ne bu dedio iOs-a 6.

Korisnici ko ji su isprobali be-ta verzi ju iOS-a 6 su otkrili da nesadrì apli kaci ju za YouTube. Iz Applea tvrde da se ne ra di o pro-

pustu ne go da je licenca istekla.Umjes to toga iOS 6 omogu}a vakorisnicima da po sje}u ju You-Tube po mo}u browse ra Sa ari.Google }e pla sirati i vlastitu YouTu be apli kaci ju ko ja }e bi-ti dos tupna u App Sto reu.

YouTu be ni je jedina uslu gako ja ni je dio iOS-a 6. Rani je je

na jav ljena za mje na Goo gleMapsa sa dru gom sli~nom aplikaci jom ko ja nudi 3D ma pegrada. Apple }e pla sirati na trì -{te iOS 6 za jedno sa no vim iP- ho ne om vje ro vatno 12. septem bra.

Na Facebooku je po krenu taprva apli kaci ja pomo}u ko je ko-risnici igra ju bingo za pra vi no vac.

Aplikaci ja Bingo Frien dzy jedjelo kom pani je Gamesys, on li-ne ope ratera za koc karske igre,i omo gu}a va korisnicima sta rim

18 i vi{e godina da igra ju igre uko jima mo gu do biti pra ve nov -~ane na grade.

Facebo ok je sao p}io da }eapli kaci ju mo }i da vide sa mobri tan ski korisnici Facebooka,pre nio je BBC.

Zinga, naj ve }i par tner po pu -larne dru {tvene mre è, sa op -{tila je da slje de }e godine ta -ko|er pla nira da po krene igri ceza kla|enje pra vim nov cem.

- Igranje u pra vi no vac je po- pu larna i do bro re gulisana akti - vnost u Ve likoj Britani ji i miomo gu}a vamo svom par tne ruda po nu di svo je igre odra slimkorisnicima Fa cebooka na bez- bjedan i kon trolisan na ~in, izjavila je por tpa rol Facebo oka.

Dru {tvena mre à }e upo tri je-biti tehno logi ju ko ja }e one mo -gu}iti da ko risnici mla|i od 18godina ili osje tlji ve osobe pris -

tupe ovoj apli kaci ji.Facebook obi ~no uzi ma provizi ju od 30 odsto na tran sakci- je ko je se vr{e putem nje go vemre è, ali ni je pot vrdio da }e tobiti slu~aj i sa ovom igrom, uzobja {njen je da je ri je~ o komer -ci jalno osje tlji voj in or ma ci ji.

Kockarske igre

sti u na Facebook

Projektor zaiPhone uprodaji






FELJTONOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 41

Osman Brka: Bosanska savremena zbilja (5)

Izetbego vi} je, u mnogo ~emu,bio originalan. Iskrenost kad pri~ao sebi je bila njego va posebna vrli-na. Iz skromnosti ni je volio da sehvali, ali kad se, ipak, to dogodi,iznosio je i neke svo je slabosti, te eli-minirao mogu}nost da ga nekood sago vornika oprav dano shvatikao hvalisav ca. Prisje}a ju}i se {kol-skih dana, go vorio je i o svo jim odli-~nim uspjesima, ali i o slabim ocje-nama. Ugla vnom, njego vu iskre-

nost pot vr|uje i pri~a da je tokom{kolo vanja vi{e ~itao nego u~io,{to zna~i da ni je ~itao samo ono {toje ograni~eno nasta vnim planomi {kolskim, doma}im zada}ama,ve} da je obdaren voljom da sti~eznanja, da sam iznalazi prav cesvo je intelektualne pa`nje i da mo-ti virano pokloni vri jeme dubljempronicanju u razna, ugla vnom dru-{tvena, historijska i politi~ka pita-nja. Ustvari, njego va izvanrednaobrazo vanost pot vr|uje iskrenostte pri~e.

Da je kao ostali u~enici ograni~a-vao svo ju pa`nju samo na sadrà -je ko ji su zadati {kolskim progra-mom, on ne bi u tolikoj mjeri, im-

presi vno, bio obrazo van. Izetbego-vi}e va radoznalost je bila izraz vi-sokog stupnja prirodne obdare-nosti inteligenci jom i tempera-mentom, iz ~ega je izvirala elja zaspozna jom, a kvalitetna èlja, utom pogledu, proizvodila je ulaga-nje li~nog napora i dobre li~ne or-ganiziranosti za u~enje, {to je po-drazumi je valo velike radne na vike.Zato je u Izetbego vi}e vom i votute nja za spozna jom, putem svako-dne vnog sistemati~nog u~enja, bi-la sasta vni dio njego vog na~inaì vota.

Velikan na{eg dobaU pogledu redo vnosti, te`nje za

spozna jom su bile na ni vou priro-dnih te`nji za hranom, vodom,zrakom... Putem te`nje za spozna-jom, Izetbego vi} je na naj vi{emljudskom, intelektualnom ni voupot vr|ivao dru{tvenu prirodu svo-je li~nosti, kao {to je tenjom da za-do volji potrebe za hranom, vodomi zrakom pot vr|ivao biolo{ku stra-nu svog i vota. On je svo joj dru{tve-

noj prirodi maksimalno podrediobiolo{ku, u bukvalnom smislu,egzistenci jalnu stranu svog i vota.Zato je sna na intelektualna, a uz toi moralna utemeljenost njego vogdru{tvenog anga mana proizvelamogu}nost da stasa u lidera, drà- vnika i velikana sa vremenog doba.Izetbego vi} je jedan od najmar-kantni jih velikana u no vi joj historiji dr a ve Bosne i Hercego vine.

Sigurno je da Izetbego vi} za se-

be nikada ne bi rekao da je izrazi-to inteligentan, ali se po svemu {tose o njemu zna, moè zaklju~iti da je izvanredno inteligentan. Da nije, on ne bi, u tolikoj mjeri, bio ra-zli~it od drugih, upra vo po viso-kom stupnju intelektualne rado-znalosti, {to je pot vr|ivao u~e-njem, ~itanjem obimnih i te{kihdjela, bez toga da je imao neku po-sebnu {kolsku oba vezu da to radi.Kada je imao dvadesetak godina,pro~itao je mnoga djela evropskef lozof je.

Izetbego vi}ev sistematski i upo-ran rad na sticanju znanja ni je gaodva jao od realnog i vota niti od os-talih ljudi. On je u~e}i pobolj{a vao

kvalitet svo je po vezanosti i integri-ranosti u realan dru{tveni ì vot, uskladu sa progresi vnim potrebamaljudi i dru{tva u cjelini, posebno upogledu njiho ve za{tite od raznihnegati vnih utjeca ja na njiho vo in-di vidualno i dru{tveno pona{a-nje, na njiho vu ljudsku, ci viliza cij-sku i kulturolo{ku prirodu. Prematome, Izetbego vi}ev intelektuali-zam ni je bio spekulati vno odvo jenod ljudi i njiho vih potreba i intere-sa. Naprotiv, Izetbego vi}ev intele-ktualizam je bio ~vrsto integriran urazne pore ljudskih sociolo{kih,kulturolo{kih, politi~kih i drugih in-di vidualnih i dru{tvenih interesa.Da je Izetbego vi}ev intelektualni i

dru{tveni anga man bio izvan dru-{tvene zbilje, odnosno, da se taj nje-gov anga man kretao na razinispekulati vnog, on ne bi bio smetnjanikakvoj ideologi ji, pa ni komunis-ti~koj. U tom slu~a ju izbjegao bi za-tvorske sankci je. Upra vo zato {to seIzetbego vi}e vo intelektualno op-ho|enje pre ma prakti~nim dru-{tvenim potrebama ticalo stanja i

odnosa u dru{tvu i {to je kao takvoimpliciralo mogu}e promjene upona{anjima na indi vidualnim idru{tvenim razinama, ono je, kaotakvo, palo u o~i ek sponentima i za-{titnicima komunisti~ke ideologi- je. Izetbego vi} ni je zatvoren zato {to je ugro a vao ljude i dru{tvo u nji-ho vim elementarnim i izvedeniminteresima, ve} zato {to je oci jenjenkao proti vnik komunisti~ke ideolo-gi je, ko ja je bila objekat za{tite pu-

tem mehanizama drà vne vlasti.Komunisti~ka vlast je {titila ko-munisti~ku ideologi ju ko joj je po-dredila drà vu. Jedan od razlogapropasti komunisti~kih drà va jeupra vo u toj njiho voj podre|enos -ti komunisti~koj ideologi ji.

Od svo je rane mladosti, Izetbe-go vi} je razmi{ljao o op}im dru{tve-nim problemima, a posebno seinteresirao za stanje i polo aj mu-slimana, ne samo u BiH i na pros-torima Balkana ve} i {ire, u ci jelomsvi jetu. I, ina~e, onda kada su naj-komorni ji uslo vi za dru{tveni an-ga man, lak{e je brinuti samo o se-bi i svo joj porodici, nego, uz sve to,brinuti i o te{kim, sloenim dru{tve-

nim pitanjima i problemima, u vrlo suro vom vremenu ek spanzi- je a{izma, koloni jalizma i neoko-loni jalizma, obesprav ljenosti ljudi,posebno radnika, ali i ~ita vih naro-da, posebno u muslimanskim ze-mljama.

Univerzalni principiPrincipe svog odnosa prema

uni verzalnim ljudskim pitanjimaslobode i prav de u globalnim svjet-skim okvirima Izetbego vi} je primi- jenio i za stanje odnosa u bosansko-hercego va~kom dru{tvu. Istinski jeèlio da svaki ~o vjek u BiH, bez ob-zira na naci ju i vjeru, bude slobo-dan i ra vnopra van. Takvim uni ver-

zalno ljudskim principima, Ize-tbego vi} je stekao mo} da se bori ucilju slobode i ra vnopra vnosti zabo{nja~ki narod kome je pripadao.

Izetbego vi} je bio istinski patri-ota bo{nja~kog naroda i domo vi-ne BiH. Za njega je borba za drà- vu, isto vremeno, i borba za slobo-du i ra vnopra vnost svih naroda igra|ana ko ji u njoj i ve. Ne samo da je elio da se o~u va i afrmira dr a- va BiH kao za jednica ra vnopra vnihnaroda i gra|ana ve} je, pored li~neèlje, u tom pogledu, imao i voljui znanje da u ulozi nacionalnog istrana~kog lidera, odnosno, u ulo-zi drà vnika, doprinese kako bi senjego ve èlje ostvarile. Me|utim,

kada je ri je~ o Izetbego vi}e vim e-ljama, treba imati u vidu da je on upotpunosti sna`no simboliziraoèlje svih patriota dr a ve BiH i nje-nih vri jednosti za jedni~kog i votaljudi razli~itih vjera i naci ja.

(Sutra: U slu`bi za{titeBo{njaka i BiH)

Istinski patriota

Osman Brka je ro|en 9. aprila 1942. u Te{nju. Oènjen je i ima troje djece. Srednju poljopri vrednu {kolu je poha|ao u Ba njoj Luci i Der- venti, a za vr{io 1961. u Der venti. Zatim je za vr{io u~iteljski kurs u Bi- jeljini. Kao u~itelj razredne nasta ve radio je do jeseni 1963. Vi{u pe-da go{ku {kolu - smjer geograf je i histori je u Sara je vu upisu je 1963,a za vr{a va 1965. Osni vanjem SDA, na li~ni zahtjev predsjednika Ali- je Izetbego vi}a, dolazi u Sara je vo, gdje u centrali SDA radi pro esi-

onalno i obav lja vane politi~ke unkci je do decembra 2000. Od osni- vanja SDA bio je ~lan Gla vnog odbora u svim sazi vima do danas. lanIz vr{nog odbora stranke bio je od Prvog do Drugog kongresa SDA(1991 - 1997). Od 1996. do 2000. u dva sazi va bio je poslanik u Pred-sta vni~kom domu Parlamenta FBiH. Od 2000. do 2002. bio je posla-nik u Predsta vni~kom domu Parlamenta BiH. Od 2002. do 2006. bio je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH. @i vi i radi u Sara je vu.

955.Vojska njema~kog cara Ota I potuklaMa|are u bici na Lehu. Ova pobjeda imala

je veliki zna~aj u historiji Evrope po{to je Oto tada potukaodo tada nezaustavljive Ma|are. Prethodnih je decenijaEvropa stalno bila u strahu od njihovih upada.

1675.Na osnovu naloga engleskog kralja arlsaII, poloen kamen temeljac Kraljevske op-

servatorije u junom londonskom predgra|u Grini~, pre-

ko kojeg prelazi nulti meridijan (standardizacija vezana zameridijane utvr|ena je tek 1884). Zadatak opservatorijebio je da izu~avanjem poloaja zvijezda pomae navigaciji.Prvi kraljevski astronom bio je Dòn Flemstid.

1792.U Francuskoj ukinuta monarhija zbacivan-jem kralja Luja XVI. Prethodno su istog

dana hiljade gra|ana Pariza upale u palatu Tiljerije i masa-krirale [vicarsku gardu, koja je do posljednjeg ~ovjeka ostala vjerna kralju, uprkos uàsnoj brutalanosti rulje.

1842.Velika Britanija donijela zakon kojim je e-nama i djeci ispod 10 godina zabranjen

rad u podzemnim kopovima rudnika.

1865.Ro|en ruski kompozitor Aleksandar Kon-stantinovi~ Glazunov, izrazit simfoni~ar, je-

dan od posljednjih sljedbenika ruske nacionalne {kole.

1904.Ruska flota u Rusko-japanskom ratu pre-trpjela te{ke gubitke u borbi s japanskim

ratnim brodovima, pri poku{aju da se probije iz blokiraneluke Port Artur.

1913.U Bukure{tu potpisan mir izme|u pora-ène Bugarske i balkanskih saveznika

Gr~ke, Rumunije, Srbije, Turske i Crne Gore, kojim jeokon~an Drugi balkanski rat. Bukure{tanskim miromMakedonija je podijeljena izme|u Bugarske, Gr~ke iSrbije, Turska je dobila Jedrene i okolinu, a Rumunijadio Dobrudè.

1914.Francuska je, na po~etku Prvog svjetskograta, objavila rat Austro-Ugarskoj.

1920.U Sevru, predgra|u Pariza, potpisan jeposlije Prvog svjetskog rata mirovni ugo-

vor Turske i ~lanica Antante kojim je Turska li{ena mnogihteritorija Otomanskog carstva. Ugovor je izazvao velikoogor~enje u Turskoj i Ataturkov parlament je odbio da garatifikuje.

1945.Japan u Drugom svjetskom ratu ponudiosaveznicima predaju, pod uslovom da carHirohito zadrì prijesto.

1964.Papa Pavao VI donio je svoju prvu encikli-ku o pomirenju sa ostalim kr{}anskim

crkvama, nekr{}anskim vjerskim zajednicama i sprem-nosti na dijalog sa svima koji to ele.

1994.Knjievnica Taslima Nasrin, suo~ena s prijetnjama islamskih fundamentalista u

Banglade{u da }e je ubiti, izbjegla u [vedsku.

1998.Princ Al-Muhtadi Bila, stariji sin brunej-skog sultana Hasana Bolkije, jednog od

najbogatijih ljudi u svijetu, progla{en je nasljednikom pri- jestola.

1999.Vojnici KFOR-a na Kosovu uhapsili 78 Al-banaca zbog paljenja ku}a i plja~ki imovi-

ne nelbanskog stanovni{tva, kao i napada na civile i nele- galnog no{enja oruja i uniformi sa oznakama OVK-a.

1999.Islamski gerilci proglasili rusku pokrajinuDagestan nezavisnom dràvom i pozvali

na dìhad za oslobo|enje od ruske vlasti. [ura, ilegalni is-lamski savjet, zatraio od svih nemuslimana da napustetu rusku autonomnu kavkasku republiku.

2001.U teroristi~kom napadu na putni~ki vozjuno od Luane, glavnog grada Angole,

pripadnici pobunjeni~kog pokreta UNITA ubili su najma-nje 250 osoba.

2003.Prvi “svemirski par” postali komandantme|unarodne svemirske stanice Jurij Ma-

len~enko, koji je u tom trenutku bio u kosmosu, i njegova“zemaljska vjerenica” Jakaterina Dmitrijev, koja je sudbo-nosno “da” izgovorila na Zemlji.

2004.Libija pristala da isplati 35 miliona dolarakao kompenzaciju porodicama oko 160

`rtava neameri~kog porijekla koje su poginule u bomba-{kom napadu na jedan no}ni klub u zapadnom Berlinu1986. godine.

2006.Najmanje 30 osoba je poginulo, a 60 ran-jeno, kada je na pijaci u blizini {iitskog

svetili{ta u Nadàfu, Irak, bomba{-samoubica aktiviraoeksploziv kojim je bio opasan.

NA DANA[NJI DAN

Ro|en ita li jan-ski drà vnik Ka-milo Benso Ka-

vur. Kao premijer Pi jemonta

(1852) pod Vito-riom Emanu-

elom II moder-nizo vao je voj-

vodstvo i bioklju~na li~nost u

pokretu za uje-dinjen je Itali jepod sa vojskom

dinasti jom.

[e o vi arapskihdrà va su ve}i-

nom glaso va (12za, osam protiv)

osudili ira~kuokupaci ju Ku vaj-

ta. Ira~ki pred-sjednik Sadam

Husein pozvao jemuslimane da

otpo~nu dìhad(sveti rat) protiv

stranih trupa ikorumpiraniharapskih vo|a.

Izetbegovi}eva radoznalost je bila izraz visokog stupnja prirodne obdarenostiinteligencijom i temperamentom,iz ~ega je izvirala èlja za spoznajom

1990.

PripadniciSFOR-a u BanjojLuci uhapsili pu-

ko vnika VRS-a Vido ja Blago je vi-}a. Osu|en na 18

godina zatvoraza po~injeni ge-nocid u Srebre-nici u julu 1995.

nad Bo{njacima.

2001.

1810.




JU O[ "SOKOLJE" SARAJEVONa osnovu ~la na 75. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju ("Slubene novine Kantona Sa ra jevo", broj 10/04, 21/06,26/08 i 31/11), ~la na 11. Pra vilnika s kriteri jima za iska ziva nje prestanka potrebe za za poslenicima ko ji su djelimi~no ili pot-puno osta li bez ra dnih za da ta ka, sa gla snosti Ministar stva za obra zova nje, na uku i mla de Kantona Sa ra jevo broj 11-38-22632-33/12 od 24. 7. 2012. godine i odluke [kolskog odbora broj 01-293/12 od 07. 8. 2012. godine ogla {a va:

J AV N I K O NK U R Sza pri jem nasta vnika/nasta vnica u ra dni odnos

1. Nasta vnik/nasta vnica ra zredne nasta ve na odre|eno vri jeme od 1. 9. 2012. godine do povrat ka za poslenica s porodilj-skog bolova nja, a najdu e do 15. 8. 2013. godine - 2 izvr{ioca

USLOVI KONKURSA:Pored op}ih uslova za za sniva nje ra dnog odnosa, kandida ti treba da ispunja va ju i posebne uslove predvi|ene Za konom o os-novnom odgo ju i obra zova nju i Nasta vnim pla nom i progra mom za osnovne {kole.Uz pri ja vu na konkurs, kandida ti treba ju priloìti:

• diplomu kao dokaz stru~ne spreme,• izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih,• uvjerenje o dràvljanstvu,• kra }u biogra fi ju sa adresom sta nova nja i bro jem telefona.

Prednost na konkur su ima ju kandida ti po osnovu ~la na 11. stav 8. Pra vilnika sa kriteri jima za iska ziva nje prestanka potrebeza za poslenicima ko ji su djelomi~no ili potpuno osta li bez ra dnih za da ta ka i postupak popune upra njenih ra dnih mjesta uosnovnim i srednjim {kola ma kao ja vnim usta nova ma na podru~ju Kantona Sa ra jevo ko ji aplicira ju na ja vni konkurs, a koji su na dan 11. 12. 2009. godine bili u ra dnopra vnom sta tusu na odre|eno vri jeme u {koli ko ja ra spisu je konkurs za pri jemnovih za poslenika, odnosno u osnovnim ili srednjim {kola ma na podru~ju Kantona Sa ra jevo.Kandidat ko ji èli ostva riti pra vo po na vedenom osnovu, treba priloìti sljede}u dokumenta ci ju:

- Ovjerenu kopi ju ugovora o ra du iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao ra dnopra vni sta tus na odre|eno vri jeme na dan11. 12. 2009. godine;

- Ovjerenu kopi ju uvjerenja o poloènom stru~nom ispitu iz ko jeg je vidljivo da je kandidat imao poloèn stru~ni ispit za obavljan je poslova na ko je konkuri{e pri je 11. 12. 2009. godine.

Pri ja ve sa potpunom dokumenta ci jom o ispunja van ju uslova konkur sa dosta viti na adresu: JU O[ "Sokolje", Numan-pa {e]u prili}a 25, 71 000 Sa ra jevo.Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljivan ja.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Bosna i Her cegovina Federa ci ja Bosne i Her cegovine

Her cegova ~ko-neretvanski kantonOp}ina Prozor-Ra ma

JU O[ «ALIJA ISAKOVI]»PROZOR

- [KOL SKI ODBOR -

Na osnovu ~la nova 85. i 96. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju HNK («Sl. novine HNK» broj: 05/00, 04/04 i 05/04),~la na 112. Pra vila JU Osnovne {kole "Ali ja Isa kovi}" Prozor, Sa gla snosti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta HNK broj 05-02-40-2031/12 od 31. 7. 2012. godine i Odluke [kolskog odbora broj 073-41-01-268/12 od 9. 8. 2012. godi-ne JU Osnovna {kola "Ali ja Isa kovi}",r a s p i s u j e:

K O N K U R Sza sli jede}a radna mjesta

A) odre|eno radno vri jeme - do 15. 7. 2013. godine- Nastavnik muzi~ke kulture 1 izvr{ilac (3 ~asa sedmi~no)- Nastavnik informatike 1 izvr{ilac (8 ~asova sedmi~no)- Nastavnik turskog jezika 1 izvr{ilac (4 ~asa sedmi~no)

Pored op{tih uslova propisa nih Za konom, kandidat treba da ima VI ili VII stepen stru~ne spreme odgova ra ju}eg smjera.

Uz pri ja vu na konkurs kandida ti su duni dosta viti sli jede}e dokumente (original ili ovjerena kopi ja):1. diploma o stru~noj spremi2. uvjerenje da se protiv kandida ta ne vodi krivi~ni postupak (ne sta ri je od tri mjeseca),3. uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od {est mjeseci) ili kopi ja CIPS-ove li~ne kar te,4. izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih,5. kra }a biogra fi ja.

Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljivan ja.Sa kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa, Konkur sna komisi ja }e oba viti inter vju, a kandida ti ko ji budu primljenidu ni su dosta viti ljekar sko uvjerenje.

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Pri ja ve s dokumenta ci jom posla ti na adresu:JU O[ "Ali ja Isakovi}" ProzorUl. kralja Tomislava bb88 440 Prozor(sa na zna kom za "Konkurs")

DD "ANGROSIROVINA" TUZLAUl. Bosne srebrene br. 30, Tuzla

Na osnovu Odluke Nadzor nog odbora d.d. "Angrosirovina" Tuzla, broj E-744/2012, od 8.8.2012. godine, Nadzor ni odbor na sjednici odrà noj 8.8.2012. godine, r a s p i s u j e

K O N K U R SZA POPUNU UPRA@NJENOG RADNOG MJESTA

1. D i r e k t o r......................................................................................................................................................1 izvr{ilacShodno ~la nu 276. Za kona o privrednim dru{tvima, mandat ~la novima upra ve dioni~kog dru{tva, uklju~u ju}i mandat dire-ktora je 4 (~etiri) godine.Kandida ti ko ji se budu pri ja vili za izbor i imenova nje na mjesto direktora d.d. "Angrosirovina" Tuzla, treba ju ispunja va ti slje-de}e op}e uvjete:

- da je d r avlja nin BiH- da je s ta ri ji od 18 godina - da ima op}u poslovnu i zdravstvenu sposobnost

Pored op}ih uvjeta propisa nih za konom, kandida ti treba ju ispunja va ti i sljede}e posebne uvjete:- da ima VSS/V[S/SSS ekonomskog ili dru{tvenog smjera - da ima najma nje 4 (~etiri) godine ra dnog iskustva u struci- da posjedu je or ga niza cione sposobnosti na rukovode}em ra dnom mjestu

Uz pri ja vu, kandida ti su duni priloìti doka ze o ispunja van ju uvjeta propisa nih ovim konkur som, i to:- kra }a biogra fi ja, adresa sta nova nja, telefon- uvjerenje o dràvljanstvu- pot vrda o mjestu prebiva li{ta/bora vi{ta (CIPS pri ja va)- ovjerena kopi ja diplome- pot vrda/uvjerenje o ra dnom iskustvu u struci na rukovode}em ra dnom mjestu

Kandida ti ko ji budu ispunja va li uvjete konkur sa bi}e pozva ni na kna dno, ra di obavljan ja inter vjua.Osta le dokumente ko jima se doka zu je ispunja van je op}ih uslova konkur sa iza bra ni kandidat }e dosta viti na kon pri jema na ra dno mjesto, i to:

- uvjerenje izda to od na dle nog suda da se protiv kandida ta ne vodi krivi~ni postupak (ne sta ri je od 3 mjeseca);- ljekar sko uvjerenje (ne sta ri je od 3 mjeseca).

Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljivan ja.Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Pri ja ve se podnose li~no ili preporu~eno po{tom na adresu:d.d. "Angrosirovina" Tuzla, Ul. Bosne srebrene 30, 75 000 Tuzla, sa naznakom:"Pri java na konkurs za mjesto direktora. Ne otvaraj."

Nadzorni odbor

DD,, Angrosirovina,, Tuzla-Skup{tina dioni~ara-Tuzla, 9.8.2012. godine

Na osnovu Za kona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH, broj: 23/99; 45/00; 2/02; 6/02; 29/03; 68/05; 91/07; 84/08 i7/09), odreda ba Pra vilnika o upravljan ju dioni~kim dru{tvima (Sl. novine FBiH, broj: 19/10), ~la na 125. Sta tuta d.d.,, An-grosirovina" Tuzla i Odluke Nadzor nog odbora o sa ziva nju Skup{tine broj: E-744, od 8.8.2012. god. donesene na devetojsjednici odrà noj 8.8.2012. godine, Nadzor ni odbor d.d. "Angrosirovina" Tuzla objavlju je

O B A V J E [ T E NJ Eo sazivanju Skup{tine dioni~ara d.d. "Angrosirovina" Tuzla

Skup{tina d.d.,, Angrosirovina" Tuzla }e se odrà ti u prostori ja ma Dru{tva sa sjedi{tem u Tuzli, Ulica Bosne srebrene br. 30,29.8.2012. godine (sri jeda) sa po~et kom u 10 sa ti.Za Skup{tinu je ut vr|en sli jede}i dnevni red:1. Ut vr|iva nje bro ja prisutnih sa pra vom gla sa - kvorum vr{i Odbor za gla sa nje imenovan Odlukom Nadzor nog odbora o sa zi-

va nju Skup{tine dioni~a ra d.d. "Angrosirovina" Tuzla, broj: E-744/2012, od 8.8.2012. godine.1a) Ut vr|iva nje kvoruma i rezulta te gla sa nja vr{i Odbor za gla sa nje u sasta vu:

1. Hida jeta Ka ri}, predsjednik2. Toni Andri}, ~lan3. Ma ja Hodì}, ~lan

1b) Za za pisni~a ra Skup{tine d.d. "Angrosirovina" Tuzla predla e se Ja smina Beglerovi}, pra vnik iz Tuzle.1c) Za ovjeriva ~e za pisnika predla u se:

1. Midhat Ka ra movi}2. Fa tima Husa novi}

1d) Predsjednik Skup{tine, ovjeriva ~i za pisnika i za pisni~ar iza brat }e se na Skup{tini na osnovu podnesenih pri ja va za u~e{}e na Skup{tini.

2. Dono{enje odluke o godi{njem izvje{ta ju o poslova nju za 2010. godinu sa pra te}im izvje{ta jima;3. Dono{enje odluke o ra zrje{enju Nadzor nog odbora po jedina ~no;4. Dono{enje odluke o imenova nju Nadzor nog odbora po jedina ~no;5. Dono{enje odluke o odobrenju na kna de i ugovora za ~la nove Nadzor nog odbora;6. Dono{enje odluke o ra zrje{enju Odbora za revizi ju;7. Dono{enje odluke o imenova nju Odbora za revizi ju;8. Dono{enje odluke o odobrenju na kna de i ugovora za ~la nove Odbora za revizi ju;9. Dono{enje odluke o izboru vanjskog revizora;10. Dono{enje odluke o budu}nosti ra da Dru{tva;11. Ana liza sta nja u Dru{tvu, sa posebnim osvrtom na rad Dru{tva za period 15.2.2012 - 29.8.2012. god.

Upute za dioni~a re:1. Pra vo sudjelovan ja u ra du Skup{tine i odlu~iva nju ima ju dioni~a ri ko ji se na la ze na listi dioni~a ra kod Registra vri je-

dnosnih pa pira u FBiH 30 da na pri je da tuma odrà va nja Skup{tine ili posljednjeg ra dnog da na ko ji pret hodi tom roku,ako on pa da u nera dni dan.

2. Skup{tini mogu prisustvova ti dioni~a ri ili punomo}nici dioni~a ra ko ji su se pri ja vili Odboru za gla sa nje imenova nom od-lukom NO o sa ziva nju Skup{tine, najka sni je 3 (tri) da na pri je da tuma odre|enog za odrà va nje Skup{tine.

3. Pra vo sudjelovan ja u ra du Skup{tine i odlu~iva nja na Skup{tini dioni~ar moe ostva riti neposredno ili putem punomo}nika.4. Punomo} za sudjelovan je u ra du Skup{tine dostavlja se najka sni je sat vremena pri je odrà va nja Skup{tine.5. Dioni~ar ili grupa dioni~a ra s najma nje 5% ukupnog bro ja dionica s pra vom gla sa ima pra vo pisa no predlo iti kandida -

te za izbor ~la nova Nadzor nog odbora, pita nja i pri jedloge za uvr{ta va nje u dnevni red, kao i izmjenu dnevnog reda najka sni je 8 (osam) da na od objavljivan ja ovog oba vje{tenja.

6. Sva ki kandidat za ~la na Nadzor nog odbora du an je pri je uvr{ta va nja njegovog imena na listu kandida ta i gla sa ~ki lis-ti} da ti pisa nu izja vu o prihva ta nju kandida ture sa poda cima o ~lanstvu nadzor nog odbora u drugim dru{tvima, ~lanstvuu nadzor nom odboru ili upra vi i dru{ta va poveza nih sa dru{tvom. Uz izja vu o prihva ta nju kandida ture, sva ki kandidat za ~la na NO duan je prilo iti uvjerenje o neka`nja van ju izda to od na dle nog or ga na.

7. Pri ja ve, pri jedlozi i punomo}i dostavlja ju se na adresu u sjedi{tu Dru{tva.8. Dioni~ar-punomo}nik ima pra vo uvida u ma teri ja le pripremljene za Skup{tinu sva kim ra dnim da nom od 10 do 12 sa ti

u direkci ji Dru{tva, a do odrà va nja Skup{tine.9 . Ovo oba vje{tenje je ujedno poziv dioni~a rima da prisustvu ju Skup{tini dioni~a ra Dru{tva.

Nadzorni odbor d.d. "Angrosirovina" Tuzla


Hercegova~ko-neretvanski kantonJU "PRVA OSNOVNA [KOLA" KONJIC

Op}ina KonjicBroj: 486/12Da tum: 9.8.2012. godine

Na osnovu ~la na 85. Za kona o osnovnom odgo ju i obra zova nju u HNK ("Sl. novine HNK", br. 5/00, 4/04,5/04), ~la na 10. Kolektivnog ugovora za djela tnost osnovnog odgo ja i obra zova nja u HNK, ~la na 15. Pra vil-nika o ra du, sa gla snosti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta HNK broj: 05-02-40-2073/12 od7.8.2012. godine, odluke [kolskog odbora od 16.7.2012. godine, ra spisu je se

K O N K U R Sza pri jem u ra dni odnos

1. Defektolog-logoped ............... ................ ................. ................ ................. ................ ................. ..1 izvr{ilac2. Defektolog - eduka tor - reha bilita tor...........................................................................................1 izvr{ilac3. Nasta vnik ra zredne nasta ve........................................................................................................2 izvr{ioca 4. Nasta vnik njema ~kog jezika.....................................................................1 izvr{ilac (16 ~a sova u nasta vi)5. Nasta vnik tur skog jezika ............... ................. ................ ................. ...............1 izvr{ilac (4 ~a sa u nasta vi)6. Nasta vnik islamske vjerona uke .................................................................1 izvr{ilac (16 ~a sova u nasta vi7. Nasta vnik ka toli~ke vjerona uke ............... ................. ................ ................ .....1 izvr{ilac (4 ~a sa u nasta vi)8. Peda gog.......................................................................................................................................1 izvr{ilac

Uslovi:- Pored op}ih uslova propisa nih Za konom, kandida ti mora ju ima ti za vr{enu odgova ra ju}u visoku ili vi-

{u stru~nu spremu u skla du sa Za konom o osnovnom odgo ju i obra zova nju HNK/@ ("Sl. novineHNK/@", br. 5/00, 4/04 i 5/04), Peda go{kim standar dima, Nasta vnim pla nom i progra mom i Pra vilni-kom o or ga niza ci ji i sistema tiza ci ji poslova i za da ta ka.

- Za ra dna mjesta pod 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7, ra dni odnos za sniva se na odre|eno vri jeme, do 15.7.2013. godine.- Za ra dno mjesto pod 8, ra dni odnos za sniva se na odre|eno vri jeme, do povrat ka za poslenice sa poro-

diljskog odsustva, a najda lje do 15.7.2013. godine. Ra dna mjesta pod 3, odnose se na podru~na odjel- jen ja Repovce i Bula tovi}e.

- Za ra dna mjesta pod 1 i 2, poeljno je ra dno iskustvo u ra du sa djecom sa posebnim potreba ma.

- Uz pri ja vu sa kra }om biogra fi jom, kandida ti su duni prilo iti sljede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene fotokopi je): diploma, izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dràvljanstvu.

Kandida ti mogu pored na vedene dokumenta ci je uz pri ja vu sa biogra fi jom prilo iti i drugu doda tnu doku-menta ci ju - neoba vezno (dokaz o stru~nom usa vr{a va nju, ra dnom iskustvu, doda tnim zna njima, vje{tina ma,postignu}ima i td.).

- Kandidat ko ji bude primljen duan je dosta viti ljekar sko uvjerenje pri je za klju~ivan ja ugovora o ra du.- Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljivan ja.- Sa kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa Konkur sna komisi ja oba vit }e inter vju u prostori ja ma {kole.- Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

- Pri ja ve dosta viti li~no ili po{tom u za tvorenoj kover ti na adresu: JU "Prva osnovna {kola" Konjic, Ul. 3.mart br. 2, 88400 Konjic sa na zna kom "za konkurs". U pri ja vi oba vezno na vesti adresu i kontakt-telefon.

PREDSJEDNIK [KOLSKOGODBORA

Jahi} Sabina




Na osnovu odluke Upra vnog odbora JU "Tre}a osnovna {kola" Obor ci broj 192/2012. od 7. 8. 2012.god. ra spisu je se

JAVNI KONKURSza popunu upra`njenog radnog mjesta

1. Nasta vnik Histori je - 8 ~a sova sedmi~no na odre|eno ra dno vri jeme do povrat ka ra dnice sa poro-diljskog bolova nja

Pored op}ih uslova predvi|enih Za konom, kandida ti treba da ispunja va ju i posebne uslove u pogledustru~ne spreme, propisa ne Za konom o osnovnoj {koli i Peda go{kim standar dima SBK-a.Kandidat treba dosta viti kra }u biogra fi ju sa bro jem kontakt-telefona i oba vezno dokumente:

- diploma o ste~enoj stru~noj spremi- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih- uvjerenje o dràvljanstvu- te dokumente za bodova nje po Kriteri jima za pri jem uposlenika u JU "Tre}a osnovna {kola"

Obor ci i to:a) rje{enje o tehnolo{kom vi{ku u {kola ma SBK-a b) pot vrda o sma njenoj nor mi za nasta vnike u stalnom ra dnom odnosuc) uvjerenje o polo enom stru~nom ispitud) pot vrda Za voda za za po{lja van je o periodu ~eka nja na posao na kon stica nja tra ene stru~ne

spremee) ovjerena kopi ja ra dne knjiice ili pot vrda poslodavca kao dokaz o ra dnom sta ù u strucif) soci jalne prili ke: Sa mo ako je kandidat sa mohra ni roditelj (va lja nu dokumenta ci ju ko ja je pri-

zna ta na sudu)

Bodova nje kandida ta vr{it }e se uz va lja ne i bla govremeno dostavljene doka ze (original ili ovjerena kopi ja).S pri javljenim kandida tima oba vezno }e se oba viti inter vju, o ter minu kandida ti }e biti bla govremenooba vi je{teni.Konkurs osta je otvoren 8 (osam) da na od da na objavljivan ja.Pri ja ve sa potrebnom dokumenta ci jom dosta viti na adresu:JU «Tre}a osnovna {kola» Oborci70 220 Donji Vakuf ili li~no u prostori je {kole, kod administra tivnog ra dnika.


Kanton Sara jevoSrednja {kola za saobra}aj i komunikaci je

Sara jevo, Vele{i}i 2

Na osnovu ~la na 81. to~ka (1) Za kona o srednjem obra zova nju ("Slubene novine Kantona Sa -ra jevo", broj 23) od 1.9.2010. godine i Odluke [kolskog odbora, Srednja {kola za saobra }aji komunika ci je Sa ra jevo objavlju je

J AV N I K O NK U R SZA UPIS VANREDNIH UÊNIKA ZA [KOLSKU 2012/13. GODINU

Konkurs i pri jem vanrednih u~enika za {kolsku 2012/13. godinu za pola ga nje ra zreda u cjeli-ni vr{it }e se u septembru, po~ev od 1.9.2012. godine i bi}e okon~an do kra ja septembra teku-}e godine.

Pri jem zahtjeva i upis vanrednih u~enika za prekva lifika ci ju, pola ga nje predmetnih, dopunskih ima tur skih ispita }e se vr{iti najka sni je trideset (30) da na pri je po~et ka sva kog ispitnog roka, a ro-kovi su: novembar ski, ja nuar sko-februar ski, junski i avgustovsko-septembar ski.

U {koli se vanredni u~enici/u~enice mogu obra zova ti za verifikova na za nima nja IV i III stepena:

I. SAOBRA]AJ NA TEHNI KA [KOLAIV stepen1. tehni~ar PTT saobra }a ja

(Jedinstveno stru~no zva nje sa izbor nim podru~jima u III i IV ra zredu:- po{tanske tehnologi je; - komunika cijske tehnologi je)

2. Tehni~ar drumskog saobra }a ja

(Jedinstveno stru~no zva nje sa izbor nim podru~jima u III i IV ra zredu:- op{ti transport; - unutra {nji transport.

SAOBRA]AJ NA STRUNA [KOLAIII stepen V stepen1. Voza~ motor nih vozila 1. Voza~ te{kih motor nih vozila 2. Rukova lac gra|evinskih i pretovar nih ma {ina 2. Voza~ autobusa u me|. prometu

3. Voza~ speci jalnih vozila 4. Rukova lac pret. i gra|. ma {ina

speci ja lista

II. ELEKTROTEHNI AR STRU NA [KOLAIII stepen V stepen1. Autoelektri~ar 1. Autoelektri~ar-majstor

III. MA[INSKA STRUNA [KOLAIII stepen V stepen1. Automeha ni~ar 1. Automeha ni~ar-majstor 2. Autolimar 2. Autolimar-majstor

IV. HEMIJSKO-TEHNOLO[KA STRU NA [KOLAIII stepen V stepen1. Autola kirer 1. Autola kirer-majstor

Dokumenta potrebna za upis su: zahtjev za upis, svjedo~anstva pret hodne {kole (origina li), izvodiz ma ti~ne knjige ro|enih. Za pola ga nje ispita za voza ~a motor nih vozila uslov je posjedova njevoza ~ke dozvole.Za pola ga nje ispita za V stepen (voza~ te{kih motor nih vozila, voza~ autobusa u me|una rodnomprometu i voza~ speci jalnih vozila) uslov je posjedova nje D ili E ka tegori je, pret hodna kva lifi-ka ci ja za voza ~a motor nih vozila - III stepen i 2 godine iskustva na tim poslovima.Zahtjev za upis sa potrebnim dokumentima dosta viti li~no u Sekreta ri jat {kole sva kog ra dnog da -na od 10 do 14 sa ti.

Na osnovu ~la na 133. Za kona o srednjem obra zova nju ("Slubene novine Kantona Sa ra jevo broj 23 od1.9.2010. godine") i ~la na 123. Pra vila ja vne usta nove Srednje {kole za saobra }aj i komunika ci je Sa ra jevo,[kolski odbor Ja vne usta nove Srednje {kole za saobra }aj i komunika ci je Sa ra jevo, na svom XXXVI sastan-ku donio je odluku ko jom ra spisu je:

J AV N I K O NK U R Sza pri jem zaposlenika u radni odnos

1. Nasta vnica/nasta vnik - ma {inske grupe predmeta - puna nor ma, na odre|eno vri jeme po~ev od 1.9.2012.a najka sni je do 31.8.2013. godine - jedan izvr{ilac.* Dipl. ing. ma {instva/II ciklus bolonjskog procesa, smjer - motori i motor na vozila ili proizvodni, pri-

pra vnik.2. Nasta vnica/nasta vnik - saobra }ajne grupe predmeta, pola nasta vne nor me, na odre|eno vri jeme - jedan iz-

vr{ilac, po~ev od 1.9.2012, a najdu e do 31.8.2013. godine.* Dipl. ing. saobra }a ja i komunika ci ja/II ciklus bolonjskog procesa, smjer - cestovni saobra }aj; polo e-

na peda go{ka grupa predmeta i stru~ni ispit; dokaz o ra dnom iskustvu u nasta vi.3. Nasta vnica/nasta vnik - ekonomske grupe predmeta, pola nasta vne nor me, na odre|eno vri jeme - jedan iz-

vr{ilac, po~ev od 1.9.2012, a najdu e do 31.8.2013. godine.* Diplomira ni ekonomist/II ciklus bolonjskog procesa; polo ena peda go{ka grupa predmeta i stru~ni

ispit; dokaz o ra dnom iskustvu u nasta vi.4. Nasta vnica/nasta vnik - pra kti~ne nasta ve, puna nasta vna nor ma, na neodre|eno vri jeme - jedan izvr{ilac,

po~ev od 1.9.2012. godine.* V stepen - VKV autoelektri~ar-majstor, polo ena peda go{ka grupa predmeta i ra dno iskustvo u nasta vi.

5. Nasta vnica/nasta vnik - ma tema tike, puna nasta vna nor ma, na neodre|eno vri jeme - jedan izvr{ilac, po-~ev od 1.9.2012. godine.* Profesor ma tema tike/II ciklus bolonjskog procesa/diplomira ni ma tema ti~ar/ sa i bez ra dnog iskustva,

uz oba vezni probni rad u tra ja nju od 6 mjeseci.6. Nasta vnica/nasta vnik - ma {inske grupe predmeta, puna nasta vna nor ma, na neodre|eno vri jeme po~ev od

1.9.2012. godine, jedan izvr{ilac.* Dipl. ing. ma {instva/II ciklus bolonjskog procesa, isklju~ivo smjer - motori i motor na vozila; polo e-

na peda go{ka grupa predmeta i stru~ni ispit; dokaz o ra dnom iskustvu u nasta vi.7. Nasta vnik/nasta vnica hemi je, pola nasta vne nor me - jedan izvr{ilac na odre|eno vri jeme po~ev od

1.9.2012, a najka sni je do 31.8.2013. godine.* Profesor hemi je/diplomira ni in enjer hemi je/II ciklus bolonjskog procesa

8. Nasta vnik/nasta vnica - PTT grupa predmeta, puna nasta vna nor ma - jedan izvr{ilac na neodre|eno vri je-me po~ev od 1.9.2012. godine* Diplomira ni in enjer elektrotehnike - smjer telekomunika ci je (VII stepen) ili II ciklus bolonjskog pro-

cesa, izvr{ilac sa ili bez ra dnog iskustva, uz oba vezni probni rad u tra ja nju od 6 mjeseci.9. Nasta vnik/nasta vnica - engleskog jezika i knjievnosti, jedan izvr{ilac - puna nasta vna nor ma, na odre|eno

vri jeme, po~ev od 1.9.2012. do povrat ka za poslenice sa porodiljskog odsustva - do 8.5.2013. godine* Profesor engleskog jezika i knjievnosti/II ciklus bolonjskog procesa, sa i bez ra dnog iskustva

Pored op{tih uslova za za sniva nje ra dnog odnosa, kandida ti treba da ispunja va ju i posebne uslove ut vr|eneZa konom o srednjem obra zova nju, Nasta vnim pla nom i progra mom za tehni~ke i stru~ne {kole i nor ma tivnimaktima [kole.Prednost ima ju kandida ti sa poloènim stru~nim ispitom i ra dnim iskustvom u srednjim tehni~kim i stru~nim{kola ma.Uz pri ja vu na ja vni konkurs kandida ti su duni dosta viti (original ili ovjerenu kopi ju):

- Odgova ra ju}a diploma,- Izvod iz MK ro|enih,- Uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od {est mjeseci) ili kopi ja li~ne kar te CIPS,- Pri ja va na ja vni konkurs,- Krat ka biogra fi ja.

Po kona ~nosti odluke o izboru, iza bra ni kandida ti du ni su dosta viti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnostiza rad u obra zova nju i odgova ra ju}e uvjerenje da se protiv istoga ne vodi krivi~ni postupak.Pri je dono{enja odluke o izboru sa pri javljenim kandida tima ko ji ispunja va ju uslove iz ovog ja vnog konkur -sa }e u skla du sa nor ma tivnim aktima [kole biti obavljen i usmeni razgovor.Ja vni konkurs osta je otvoren osam da na od da na objavljivan ja.Nebla govremene i nepotpune pri ja ve se ne}e ra zma tra ti.Pri ja ve sa doka zima o ispunjen ju uslova dosta viti na adresu: Ja vna usta nova - Srednja {kola za saobra }aj i komunika ci je Sa ra jevo, Vele{i}i 2.Doda tne infor ma ci je se mogu dobiti i na tel: 033/561-944 sva kim ra dnim da nom od 9 do 13 sa ti.Dokumenta ci ja pri javljenih kandida ta ko ji nisu iza bra ni po ovom ja vnom konkur su vra }a se na li~ni zahtjevputem protokola [kole.



SPORT XXX OLIMPIJSKE IGRE LONDON 2012. OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.44

êtrnaestog dana takmi~enja naOlimpijskim igrama u Londonu odràt }ese takmi~enja u 17 sportova, a u devet(fudbalu, atletici, hrvanju, jedrenju, ta-ekwondou, plivanju, biciklizmu, hoke juna travi i sinhroniziranom plivanju) }e sedi jeliti medalje.

: kvali fikaci je - 4x400 m ène u20.10, 4x100 m mu{ki u 20.45; finale -motka mu{ki u 20.00, kladivo ène u 20.30,5.000 m ène u 21.05, 4x100 m ène u21.40, 1. 500 m ène u 21.55, 4x400 mmu{ki u 22.20

ène BMX polu finale u 16.00, finale u 17.30; mu{ki BMX polu finale u 16.10, finale u 17.40

mu{ki, polu finale, do 49 kg, do 52 kg,do 56 kg, do 60 kg, do 64 kg, do 69 kg, do75 kg, do 81 kg, do 91 kg i preko 91 kg, od14.30 do 0.00

ène, za 3. mjesto NoviZeland - Velika Britani ja (16.30), finale

Holandi ja - Ar gentina (21.00)mu{ki, slobodni stil, do 55 kg i do

74 kg, od 14.00 do 21.00

ène, 470 - plov za odli~ja, 14.00,elliott, polu finale od 15.00

mu{ki, K1, C1,K2 200 m, ène K1 200 m, kvali fikaci je od10.30 do 12.00, polu finala od 12.15 do 13.30

mu{ki polu finale, [pani ja - Rusi ja(18.00), Ar gentina - SAD (22.00)

mu{ki, za 3. mjesto Juna Kore ja -Japan (20.45)

mu{ki polu finale, Bu garska -Rusi ja (16.00), Brazil - Itali ja (20.30)

mu{ki, 10 km, 13.00

kvali fikaci je,po jedina~no i ekipno, od 13.00 do 17.00

mu{ki polu finale, Ma|arska -[vedska (18.00), Francuska - Hrvatska(21.30)

ekipno finale,16.00

mu{ki toranj 10 mpo jedina~no, kvali fikaci je u 20.00

ène do 67 kg, od 10.00 do23.15, mu{ki do 80 kg, od 10.15 do 23.30

mu{ki polu finale, Hrvatska -

Crna Gora (16.30), Itali ja - Srbi ja (20.30)

Kana|ankamabronza

@enska udbalska repre -zentaci ja Kanade osvo jila jebronzanu medalju na Olimpij- skim igrama u Londonu. Ususretu za tre}e mjesto Ka-na|anke su po bi jedile Francu-sku sa 1:0. Iako su Francuski-nje dominirale tokom ci jelogdrugog polu vremena i pro- pustile par izglednih {ansi zapogodak, Kana|an ke su u sa- moj za vr{nici bile spretni je i us- pjele da postignu gol u drugomminutu nadoknade. Bronzu jeKanadi donijela Di jana Mate-son. U fnalu ènskog udbal-skog turnira igra ju reprezen-taci je SAD-a i Japana.

Odbojka{ki turnir

ITALIJA IZBACILA OLIM

Vaterpolo reprezentaci je Hr- vatske, Crne Gore, Srbi je i Itali je bo- rit }e se za medalje na olimpijskomturniru u Londonu nakon {to su iz-borile plasman u poluf nale.

Hrvati su u ~et vrtfnalu deklasi-rali selekci ju SAD-a sa 8:2 (2:0, 3:0,2:2, 1:0), a stri jelci za na{e kom{i- je bili su Buri}, Bo{ko vi} i Obrado-

vi} po dva, Sukno i Bara}, dok suza SAD poga|ali Bejli i Varelas. Hr- vatska se u poluf nalu sasta je sa Cr-nom Gorom, ko ja je bila bolja od[pani je sa 11:9.

U drugom poluf nalu igra}eSrbi ja i Itali ja. Srbi ja je u ~et vrtf-nalu sa vladala Australi ju sa 11:8,a Itali ja Ma|ar sku sa 11:9.

Uz puno muka i modrica, ruko- metna selekci ja Hrvatske kvalif -ko vala se u poluf nale Olimpijskihigara. Tunis je bio te ak i o{tar proti vnik, ali su kaubo ji u drugom polu vremenu ~et vrtfnala pokazali dazaslu u ju mjesto me|u ~e tiri najbolje ekipe.

“U{li smo u poluf nale, {to je biocilj, a sada }emo vidjeti {to dalje.Moramo se dobro pripremiti zautakmicu sa Francuzima”, rekao jeDenis Bunti}.

Desni bek hrvatske selekci jenaglasio je kako su svi reprezen-tativ ci o~eki vali dobrog, ali ne i ovako agresi vnog proti vnika.

“Svi su o~eki vali da }e protiv Tu- nisa biti re vi jalna utakmica. Mismo znali da to ni je tako i da suborbeni u obrani. Malo su nas iz-nenadili agresi vno{}u, ali u drugom polu vremenu smo zaigraliobranu 5-1 i postigli nekoliko la- ganih golo va.”

Hrvatska }e u borbi za fnale od- mjeriti snage sa Francuskom.

“Po mom mi{ljenju, igramo sanajteìm mogu}im proti vnikom.Zadnji put smo ih lagano dobili, vidjeli smo da oni pomalo pada ju. Na-

dam se da }emo ih pobi jediti.” At-mos era me|u iza branicima Slav kaGolu e je na visokom ni vou. Oni sene bo je nikoga i preko Francuza e-

le nasta viti put prema najsjajni jojmedalji. “Mi smo ov dje do{li po zla- to. Ako ga ho}emo osvo jiti, moramoih pobi jediti”, poru~io je Bunti}.

Vaterpolo turnir

U polufinaluHrvatska -Crna Gora

Odbojka{i Rusi je, Bugar-ske, Brazila i Itali je igrat }eu poluf nalu olimpijskogturnira u Londonu. Prva jepoluf nale izborila Rusi ja,ko ja je vrlo uvjerlji vo sla vi-la protiv Poljske. Bilo je25:17, 25:23, 25:21, s 13 po-ena predvodio je Mihajlov,dok je 12 dodao Muserskij.Kod Poljaka je jedino najbolji igra~ reprezentaci jeBartman bio raspoloèn zanadmetanje s Rusima, te je upisao 14 poena.

Rusi su zaradili ~ak sedam izra vnih poena nakonser visa, dok su Poljaci poen- tirali jedan jedini put. Reci-mo i da je poljski blok bio iz-nimno slab, te da je zausta- vio svega tri ruska napada,dok su Rusi sedam puta us-

pje{no blokirali proti vni~kinapad. Za fnale }e Rusimorati pobi jediti Bugarsku,ko ja je s lako}om sla vilaprotiv Njema~ke rezulta-tom 25:20, 25:16, 25:14. Ni- jemci su izgledali potpunonemo}no na terenu, a to jebilo vidlji vo i iz statistike.

Drugi poluf nalni par ~i-ne Itali ja, ko ja je s ~istih3:0 izbacila aktualne olimpijske prvake iz Pekinga Amerikance, i aktualnisvjetski prvak Brazil.

Re zul ta ti (~et vrtf na la) :Brazil - Argentina 3:0(25:19, 25:17, 25:20), Itali ja- SAD 3:0 (28:26, 25:20,25:20), Rusi ja - Poljska 3:0(25:17, 25:23, 25:21), Bu- garska - Njema ~ka 3:0(25:20, 25:16, 25:14).

Zadnji put smo ih lagano dobili, vidjeli smo da oni pomalo padaju.Nadam se da }emo ih pobijediti, rekao je bek selekcije Hrvatske

Denis Bunti} o polufinalnom me~u protiv Francuske

Do{li smo po zlato



SPORTOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 45XXX OLIMPIJSKE IGRE LONDON 2012.

RB ZEMLJA ZL SR BR UK 1. Kina 36 22 19 772. SAD 34 22 25 813. V. Britani ja 22 13 13 484. J. Kore ja 12 7 6 255. Rusi ja 11 19 22 526. Francuska 8 9 11 287. Njema~ka 7 15 10 328. Itali ja 7 6 4 179. Ma|arska 6 2 3 1110. Kazahstan 6 0 2 811. Australi ja 5 12 9 2612. Holandi ja 5 4 6 1513. Japan 4 13 14 3114. Iran 4 3 1 815. S. Kore ja 4 0 1 516. Kuba 3 3 1 717. Novi Zeland 3 2 5 1018. Bjelorusi ja 3 2 4 919. Juna Afrika 3 1 0 420. Ukra jina 3 0 6 921. [pani ja 2 6 1 922. Rumuni ja 2 5 2 923. Danska 2 4 3 924. Jamajka 2 2 2 625. Brazil 2 1 7 1026. Poljska 2 1 5 827. Hrvatska 2 1 1 428. [vajcarska 2 1 0 329. Etiopi ja 2 0 2 430. Kanada 1 4 9 1431. [vedska 1 3 3 732. ê{ka 1 3 2 633. Keni ja 1 2 2 534. Sloveni ja 1 1 2 435. Gruzi ja 1 1 1 335. Norve{ka 1 1 1 337. D. Republika 1 1 0 238. Litvani ja 1 0 1 239. Alir 1 1 0 239. Grenada 1 0 0 139. Venecuela 1 0 0 142. Kolumbi ja 0 3 2 542. Meksiko 0 3 2 544. Azerbejdàn 0 2 2 445. Egipat 0 2 0 246. Indi ja 0 1 3 446. Slova~ka 0 1 3 448. Armeni ja 0 1 2 348. Belgi ja 0 1 2 348. Mongoli ja 0 1 2 351. Estoni ja 0 1 1 251. Tajland 0 1 1 251. Tunis 0 1 1 251. Indonezi ja 0 1 1 251. Srbi ja 0 1 1 256. Kipar 0 1 0 156. Portugal 0 1 0 156. K. Tajpeh 0 1 0 156. Malezi ja 0 1 0 156. Finska 0 1 0 156. Gvatemala 0 1 0 162. Gr~ka 0 0 2 262. Moldavi ja 0 0 2 262. Singapur 0 0 2 262. Katar 0 0 2 266. Irska 0 0 1 166. Maroko 0 0 1 166. Argentina 0 0 1 166. Kuvajt 0 0 1 166. Porto Riko 0 0 1 166. Tadìkistan 0 0 1 166. Singapur 0 0 1 166. T. i Tobago 0 0 1 166. Turska 0 0 1 166. Hong Kong 0 0 1 166. Uzbekistan 0 0 1 1

M E D A L J E

Mu{ke ko{arka{ke reprezenta-ci je [pani je, Rusi je, SAD-a i Argen- tine plasirale se u poluf nale olimpijskog turnira u Londonu.

[pan ci su u ~et vrtfnalu sa vla-dali selekci ju Francuske sa 66:59i to zahvalju ju}i odli~noj igri u po- sljednjoj ~et vrtini. Fini{ utakmi-ce obilo vao je grubostima u ko- jima je prednja~io Nicolas Batum,ko ji je namjerno {akom udario Ju-ana Carlosa Na varra. Incident je visio u zraku, ali se situaci ja brzosmirila.

Proti vnik [panaca u poluf na-lu bi}e selekci ja Rusi ja, ko ja je bi-la bolja od Litvani je sa 83:74. Ki- rilenko je pre vodio Ruse sa 19 po-ena, 13 skoko va, po tri asista i triukradene lopte. Pratili su Mozgov sa 17 poena, Khryapa sa 12 poe-na, 8 asistenci ja. Litvanci su ostali bez poluf nala prvi put nakon

pet uzastopnih olimpi jada.U drugom poluf nalu }e igratiko{arka{i SAD-a i Argentine. Amerikanci su u ~et vrtfnalu pobi jedili Australi ju rezultatom119:86, dok su su Argentinci u la- tinoameri~kom derbi ju bili bolji

od Brazilaca sa 82:77.Iako to rezultat pokazu je, Dre-am Team ni je imao lagan posao. Australi ja je na po~etku susretagoto vo pa sa vr{en parirala Ame- rikancima. Rezultat je bio izje-dna~en do pete minute prve ~et-

vrtine kada su se SAD seri jom 7:0odvo jile i vi{e nisu dopu{tale Au-stralcima ozbiljni je rezultatskopribli a vanje. Sve je ri je{eno naotvaranju ~et vrte ~et vrtine, kada je Kobe Bryant seri jom od od~etiri vezane trice odveo Ameri-kance na plus 20. Jedan od najbo- ljih igra~a svih vremena u pome- nutoj seri ji vezao je tri trice usvega 31 sekundu igre! Briljirao jei LeBron James. Ko{arka{ MiamiHeata ostvario je triple-double za30 minuta pro vedenih na parke-tu. James je ubacio 11 poena,uhvatio 14 lopti pod obru~ima, teupisao 11 asistenci ja. Argentinu su u pobjedi protiv Brazila predvodili Scola sa 17, teGinobili i Delf no sa 16 poena,dok su na jef kasni ji kod Brazilabili Huertas i Barbosa sa po 22poena.

Litvanci nakon 20 godina ostali bez polufinala

Nezaustavljive NBA zvijezdeAmerikanci predvo|eni Kobeom Bryantom i LeBron Jamesom pomeli su Australiju i za finale}e igrati protiv Argentine U drugom polufinalnom duelu sastat }e se Rusija - [panija

Na sino}njem rasporedu Ljetnih olimpijskihigara u Londonu najzanimlji vi je je bilo u ekipnimsporto vima, a ameri~ke sportistkinje su poka-zale ogromnu dominaci ju. Rezultatom 86:73ènski ko{arka{ki “Dream Team” iz SAD-a bioje bolji od Australki, ko je su pru ile dosto jan ot-por a voritima turnira, ali je kvalitet ipak na kra-ju bio presudan. Na turniru odbojka{ica, SAD jebila bolja od predsta vnica Ju ne Kore je, sla viv -{i sa 3:0 u seto vima te se tako plasirala u fnaleturnira. Amerikanke su bile uspje{ne i u vater-polu. One su u fnalu bile bolje od [pani je sa 8:5i poni jele ku}i jo{ jedno zlato. Kod rukometa{i-ca, u poluf nalnom duelu izme|u Nor ve{ke i Ju-`ne Kore je bolje su bile Nor ve anke sa 31:25 tesu tako izborile plasman u f nale. Britanska bo-kserka Nicola Adams, u kategori ji do 51 kilo-grama, osvo jila je zlatnu medalju. Ona je u fna-lnom me~u bila bolja od od dvostruke svjetskeprvakinje, Kineskinje Cancan Ren sa 16:7.

Rushida pos ta vio no vi svjetski re kordUsain Bolt pot vrdio je sino} status najbrèg

~o vjeka na svi jetu tako {to je postao prvi trka~ko ji je odbranio svjetski olimpijski naslov u trcina 200 metara. Bolt je tako u Londonu pono-vio uspjeh iz Pekinga gdje je tako|er bio naj bo-lji na 100 i 200 metara. Keni jac Da vid Rushidaosvo jio je naslov olimpijskog pobjednika utrci na 800 metara. Uz to je i posta vio no vi svjet-ski rekord s vremenom 1:40:91 minuta, {to je za10 stotinki br e od nejgo vog dosada{njeg rekor-da ko je je posta vio 29. av gusta pro{le godine uRieti ju. Drugi je bio Ni jel Amos iz Bocvane s vre-menom 1:41:73, a bronza je pripala Keni jac Ti-moti Kitum is vremenom 1:42:53. U disciplinitroskok zlatna medalja sino} je pripala Ameri-kancu Christianu Tayloru, svjetskom prvaku iz

Daegua pro{le godine. On je postigao svojnajbolje rezultat sezone sko~iv {i 17,81 metara.Srebro je pripalo jo{ jednom mladom Ameri-

kancu Willu Clayu s daljinom 17,62 metra, abronza itali janskom veteranu Fabriziu Dona-tu ko ji e sko~io 17,48 metara.

Tre}e zlato za YoshiduKineskinja Chen Ruolin osvo jila je ~et vrtu zla-

tnu medalju u skoko vima s visine 10 metara. Do- voljno joj je bilo ukupno 422.30 bodo va. Srebro je pripalo Australki Britanny Broben (366.50 bodo va), a bronza Malezijki Pendeleli RinongPamg (350.20). Japanska hrva~ica i de veto ros-truka svjetska prvakinja Saori Yoshida tre}iput zaredom postala je olimpijska prvakinja ukategori ji slobodnim stilom (do 55 kilogra-ma), a bila je bolja od Kana|an ke Tonyu Lynn Verbek sa 3:0. U kategori ji do 75 kilograma najbolja je bila Ruskinja Natalia Vorobieva ko ja jebila bolja od Bugarke Zlate ve Hristo ve.

M. K.

@enski Dream Team

nadomak zlataNorve{ke rukometa{ice preko Ju`ne Koreje do finala Rushida postavio novi svjetskirekord u trci na 800 metara Usain Bolt odbranio naslov prvaka u trci na 200 metara

[ESNAESTI DAN TAKMI ENJA

Ameri~ke fudbalerke zlatneU fnalu udbalerki na stadionu Wem-

bley snage su odmjerile SAD i Japan.Utakmica je za vr{ena rezultatom 2:1 zaSAD pa je ameri~ka udbalska delegaci- ja mogla po~eti s velikim slav ljem. Najza- slu`ni ja za osva janje zlata bila je Carli

Lloyd ko ja je pogodila mreù Japankidva puta, u 8. i 54. minuti. Po~asni gol zaJapan postigla je Yuki Ogimi u 63. minu-ti. Tako su Amerikanke odbranile naslov olimpijskih prvakinja iz Pekinga.



SPORT OSLOBO\ENJEpetak, 10. august/kolovoz 2012.46

Fudbaleri Sara je va nai vno sueliminisani iz Evrope. U re van{utre}eg pretkola Evropske lige Zeta je sa vladala bordo tim sa 1:0 i zbogpostignutog gola u gostima pro{lau play-of jer je ko{ev ski premi jer-liga{ bio bolji sa 2:1 u prvom me-~u na doma}em terenu (ukupan rezultat (2:2). Izabranici Dragana Jo- vi}a doì vjeli su neuspjeh u okr{a- jima sa ekipom iz Golubo vaca,prirediv {i gorko razo~arenje svo jimna vi ja~ima po{to su za vr{ili ev-ropski nastup protiv ri vala ko jeg sumogli sa vladati. Sara je vo ni je uspjelo pro}i tre}eg proti vnika ove sezone i posti}i domet ko ji dosad ni je

ostvarila ni jedna na{a ekipa name|una rodnoj sceni u perioduposli je agresi je na BiH.

Gre{ka od braneBordo sastav propustio je prvu

{ansu u sedmoj minuti kada je nakon prodora Huse jino vi} {utirao is-kosa sa li je ve strane, golman doma-}ina Bulato vi} odbio loptu, a u pe- tercu doma}ina njego vi odbram-beni igra~i bili su brì od Hadì}a.Kazna za na{eg premi jerliga{a sti- gla je ve} nakon dvi je minute iz kon- tanapada Zete. Bolje vi} je prihva-tio loptu na sredini terena, umakaoodbrani ko{ev skog premi jerliga{a iubacio loptu kroz noge Zlatko vi}au prazan prostor, gdje je usamljeniBurzano vi} sa pet metara do veo cr-nogorski tim u vodstvo od 1:0 {to sepokazalo kao kona~an rezultat koji je osigurao Ve{o vi}e vim puleni-ma prolaz u dalje takmi~enje. Po- sli je primljenog gola Sara je vo jeimalo inici jati vu, ali bez konkretnogu~inka. U 19. minuti Sulji} je pucaosa 20 metara visoko preko gola,dok je poku{aj Hadì}a u 21. bio iz- blokiran. Pono vo je Sulji}, ko ji je biona jagilni ji u redo vima tima sa Ko-{e va, poku{ao u 23. pre variti dva u-dbalera doma}ina u {esnaestercu,ali ni je imao uspjeha. U 29. minu-

ti Huse jino vi} je {utirao sa 12 metara malo iskosa sa desne strane iz-nad pre~ke. No vi napad Jo vi}e vih iz-baranika bilje imo u 31. minutipreko Belo{e vi}a, ko ji je proigraoHadì}a, ali on ni je prihvatio loptu

ko ja je za vr{ila u rukama ~u varamreè Bulato vi}a. Crnogorci su seoslobodili pritiska bh. premi jerli-ga{a u ni{u prvog di jela. Najpri je je u 41. minuti Bo o vi} pucao sa 25

metara pored li je ve stati ve, da biudarac Kora}a u 25. sa iste udalje-nosti zausta vio Bando vi}. Tim saKo{e va propustio je najbolju prili-ku prvog di jela u 45. minuti. Belo-{e vi} je centrirao sa li je ve strane, aHadì} gla vom sa {est metara {uti-rao pra vo u Bulato vi}a.

Bez sna ge za preo kretPo~etkom nastav ka Sesar je po-

ku{ao iz slobodnjaka iskosa sa li je- ve strane, no Bulato vi} je izbio loptu u korner. Strateg Sara je va Jo vi}uveo je u 58. minuti Karamati}a iômora u igru, ali ni to ni je doni-

jelo potrebni pogodak za plasmanu ~et vrto pretkolo. Malo kasni je, br-zonogi Bolje vi} pre vario je Zlat- ko vi}a i Torlaka u solo-prodoru i {u-tirao, a Bando vi} je odli~no reago-

vao i odbio loptu do Kora}a, ~i ji je{ut gla vom sa sedam metara ponovo odbranio golman Sara je va. U 64.minuti rezer vista Karamati} je {u-tirao iz slobodnog udarca sa 18metara, no Bulato vi} je na visini za- datka. Sulji}ev {ut u 66. minuti sa 20-ak metara za vr{io je preko pre~ke.Rezer vista Karamati}, ko ji je unio i- vost u igru Sara je va, poku{ao jelobo vati golmana Bulato vi}a u 75.minuti udarcem sa ivice kazne-nog prostora iskosa sa desne strane, ali golman Zete je uhva tio loptu. Na drugoj strani, snaàn {utDabi}a sa 20 metara, Bando vi} je

odbranio. No va uzbu|enja predgolom doma}ina desila su se u su- dijskoj nadoknadi vremena. Nakonuba~a ja Huse jino vi}a, Hadì}ev udarac gla vom sa 12 metara, Ka-

lu|ero vi} je uz pomo} pre~ke izba-cio sa gol-lini je. Potom je Sesar iz- veo korner, a Dupo vac zakasnio daiz blizine ubaci loptu u mreù. Mo-è se konstato vati da bordo timu nisportska sre}a ni je bila naklonjenau ni{u re van{a, ali je propustio ve- liku priliku da pono vi uspjeh iz sezone 2009/10. kada je pro{ao uplay-of u me~e vima sa Zetom, koja ni je pokazala vi{e od igre u objeutakmice. Sara je vo je u uz vratnomduelu tokom svih 90 minuta imalo podr{ku 2.000 na vi ja~a na stadi-onu u Podgorici.

Z. RA[IDOVI]

REVAN[ TRE]EG PRETKOLA EVROPSKE LIGEPlay-off ostao samo san

Naivno ispadanje tima sa Ko{evaGolom Burzanovi}a u devetoj minuti crnogorska ekipa eliminisala bordo sastav zbog datog pogotkau gostima Propu{ten plasman u play-off protiv rivala koji nije pokazao vi{e od igre u obje utakmice

Zeta - Sarajevo 1:0 (1:0)Stadion Pod Goricom. Gle-

dalaca 5.000. Sudi ja: Tommy Skjer ven - 6,5, pomo}nici:Svein Inge Wiken i Sven Erik Midthjell (svi Nor ve{ka). Stri- jelac: 1:0 - Burzano vi} (9). @u-ti kartoni: M. B. Radulo vi}(Zeta), ômor, Sulji}, Sesar(Sara je vo).

ZETA : Bulato vi} 7, M. M.Radulo vi} 6, Kalu|ero vi}6,5, Zlati~anin 6, No vo vi} 6,M. B. Radulo vi} 6, Boo vi}7 (od 60. Ajko vi} -), Do{ljak 6,5, Burzano vi} 7,5, Bolje vi}7 (od 73. Dabi} -), Kora}6,5 (od 80. Knee vi} -). Tre- ner: Rade Ve{o vi}.

SA RA JE VO: Bando vi} 6,5,Torlak 5,5, Tatomiro vi} 5,5,Belo{e vi} 6 (od 58. Karamati}6), Dupo vac 5,5, Sesar 6, Hu- se jino vi} 5,5, [unje vari} 5(od 58. omor 5), Zlatko vi} 5,Hadì} 6, Sulji} 6,5. Trener:Dragan Jo vi}.

U okviru tre}eg pretkola UEFA-ine Evropske lige sino} su odigra- ne uz vratne utakmice nakon ~e-ga smo dobili u~esnike play-of-a kroz ko ji }e udbalski klubo vitraìti prolaz u grupnu azu jednogod najmaso vni jih udbalskih ta-kmi~enja na svi jetu. Senzaci juumalo da napra ve Splitski “Bili”, aliza izbaci vanje itali janskog gigan- ta Intera, Hajduku su trebala dvagola (u prvoj bilo 3:0 za Inter) od-nosno jedan da se rezultatski iz-ra vna sa Interom. Na kra ju jeHajduk sla vio s 2:0 i tako se vi{enego dostojno oprostio od Evro-pe. Dinamo iz Moskve na{eg

Zvjezdana Misimo vi}a pregazio je{kotski Dundee sa 5:0, dok je jo{gore pro{ao n ski KuPS ko ji je ugostima kod Bursaspora ispra-}en sa {est golo va. Neiz vjesno jebilo u Nikozi ji gdje su nakon me-~a u Beogradu ko ji za vr{en bezgolo va, Omonia i Zvezda pono voodigrali bez golo va, a na kra ju suodlu~ili penali nakon ko jih suBeogra|ani pro {li u play-of. Izne-na|enja su pri redili nor ve{kiTromso eliminirav {i ukra jinskiMetalurh, te ma|ar ski Videotonko ji je uspio da u Belgi ji sa vladaGent i tako izbori doigra vanje.

Rezultati utakmica: Omonia

N. -Crve na zvez da 0:0, nakon penala - 5:6 (prvi susret 0:0),Dina -mo M. - Dundee 5:0 (2:2), El-sborg - Hor sens 2:3 (1:1), Akto-be -Genk 1:2 (1:2), Sla ven - Ath-letic 2:1 (1:3), Aalesund - APOELN.0:1 (1:2),Legia - Ried 3:1 (1:2),Rosen borg - Ser vette 0:0 (1:1),Metalurh D. - Trom so 0:1 (1:1),Mlada B. -Twen te 0:2 (0:2), Anor-thosis - Dila Gori - prekid (1:0), Young B. - Kalmar 3:0 (0:1), Gent- Vide oton 0:3 (0:1), Spartak T. -Steaua 0:3 (1:0),Zeta - Sara je vo1:0 (1:2),Lech - AIK 1:0 (0:3), Vi-kto ria Plzen - Ruch C. 5:0 (2:0), Vitesse - Anzhi 0:2 (0:2 ),Mura -

Arsenal K. 0:2 (prvi susret UEFAregistro vala 3:0 za Muru), Spar taP. - Admira 2:2 (2:0),PA OK -Bnei Yehuda 4:1 (2:0),Bur sa-spor - KuPS 6:0 (0:1), Ra pid -Heeren veen 1:0 (0:4),Han no ver

- St Patrick’s 2:0 (3:0),In ter M. -Hajduk 0:2 (3:0),Olympique M.- Eski{ehirspor 3:0 (1:1),Maríti -mo - Asteras Tripolis 0:0 (1:1),Li- verpo ol - Gomel 3:0 (1:0),Rapid- Voj vodina 2:0 (1:2). M. K.

Evropska liga: Poznati svi u~esnici play-off-aGolijada u Moskvi i Bursi“Bili” umalo da naprave senzaciju Slaven Belupu falio jedan gol daizbaci {panski Athletic Crvena zvezda u doigravanju nakon penala

Su{i} posmatrao me~Selektor udbalske reprezen-

taci je BiH Saet Su{i} posmatrao je re van{-utakmicu tre}eg pretkola Evropske lige izme|u Ze -te i Sara je va. Strateg na{eg dr a- vnog tima ko ji se prosla vio igra- ju}i i za bordo sastav u perioduod 1972. do 1982. godine prisu-stvo vao je duelu u Pogorici udru{tvu doktora bh. selekci jeReu a Karabega.



SPORTOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 47

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITI^KIH NAUKA

NASTAVNO-NAUNO VIJE]ESara jevo, 25. 7. 2012. godine

O G L A SJavna odbrana magistarskog rada kandidatkinje JASMI NE D@EVLAN pod naslovom "PO LI TI KA RE PU BLI KE FRAN CUS KE PRE MA BOSNI I HERCEGOVI NI OD 1991. DO 2008. GO DI NE" odràt }e se u utorak, 11. 9. 2012. godi ne u 9 sati, na Fakultetu politi~kih nauka Sara jevo.Magistarski rad se moe pogledati svakim radnim danom od 10 do 12 satiu Sekretari jatu Fakulteta.

Sekretari jat

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITI^KIH NAUKA

NASTAVNO-NAUNO VIJE]ESara jevo, 25. 7. 2012. godine

O G L A SJavna odbrana magistarskog rada kandidatkinje MAR JA NE PO POVI] pod naslovom "@AN ROV SKA PRO FI LACI JA BH [TAM PE U PE RI ODU 1850.-1941." odràt }e se u ~et vrtak, 13. 9. 2012. godi ne u 11 sati, na Fakul-tetu politi~kih nauka Sara jevo.Magistarski rad se moe pogledati svakim radnim danom od 10 do 12 satiu Sekretari jatu Fakulteta.

Sekretari jat

Iako smo iz nekoliko izvoradoznali da se Sa{a Kajkut po ja viona prego vorima sa @eljom, ko ji senalazio protekla dva dana naBjela{nici, menadèr pla vog tima Amar Osim tvrdi da on prvi put~u je za to.

"Kajkut ni je bio na treningu@elje", kazao je, a na upit je li se

uop{te vode prego vori sa ovimnapada~em dodao je:"Kad bude i ako bude dolazio,

~u}e se."

Dokazati kvalitetOsimu uvi jek morate posta vi-

ti konkretno pitanje da biste dobili iole konkretni ji odgo vor, pa jetako sli jede}e pitanje bilo da li jeKajkut uop{te bio na Bjela{nici?

"Ne znam otkud vam to. Bjela-{nica je velika, a ni ja vi{e nisamna Bjela{nici, a kamoli on", kazao je Osim, ko ji nam ni je mogao ninezvani~no pot vrditi da li se Kaj-

kut nalazi u prego vorima sa pla- vim timom.

Dok se ova misteri ja ne ri je{i, vratimo se pripremama pla vih zame~ protiv Borca, ko jeg @eljo do-~eku je u nedjel ju na Grba vici.

"Protiv Borca nas o~eku je te{kautakmica. Pokazali su da su jakodobra ekipa, ali ja vjeru jem u

na{ kvalitet", isti~e Samir Bekri},ko ji je u Tra vniku dobio priliku odprve minute, a mogao je biti i ju- nak da je u prvom di jelu uspio is-koristiti sjajno doda vanje Adi- lo vi}a. Ipak, iz po voljne prilike{utirao je iznad gola.

Pobjeda za samopouzdanje"Lopta je ru`no odsko~ila zbog

lo{eg terena. Znam da to ni jeoprav danje, ali nismo imali sre-}e. Takvu {ansu sigurno ne}uproma{iti na Grba vici, gdje jeteren mnogo bolji", tvrdi veznjak pla vih i doda je kako rezultat me-

~a protiv Banjalu~ana, uprkossnazi Borca, za visi samo od ra- spoloènja @eljinih igra~a.

"Ukoliko budemo pra vi, onda}emo sigurno pobi jediti. Uosta-lom, tri boda su imperativ. Ve} ~e-tiri me~a smo bez pobjede. Po- sljednje kolo Premi jer lige prote-kle sezone smo izgubili u Trebi-

nju, a onda smo poraèni u dvaevropska susreta od Maribora, paremi u Tra vniku, te se tri jumf nad Borcem name}e kao impe-rativ. Uvjeren sam da }emo nakra ju, uz pomo} na vi ja~a, i osvo- jiti ta tri boda i dokazati kvalitet.Mnogi su po~eli sumnjati u nas,ali u utakmici protiv Banjalu~a-na svi }e mo}i vidjeti na{u snagu.Uostalom, pobjeda u ovom susretu nam je itekako potrebnazbog samopouzdanja, jer smogosti u sli jede}a dva susreta protiv Zvi jezde i GO[K-a", obja{njava Bekri}. J. LIGATA

@eljezni~ar se sprema za Borac

KAJKUT"nestao u akciji"Iako smo iz nekoliko izvora saznali da @eljo vodipregovore sa nekada{njim napada~em Borca Kajkutom,menadèr plavog tima Amar Osim negira ikakav susretsa ovim igra~em • Bekri} optimista uo~i Borca

Nakon kra}ih epizoda u Iranute SA[K Napretku, iskusni vez-njak Edin Dudo, pred po~etak ove sezone po ja~ao je redo vepremi jerliga{a Sla vi je iz Luka vi-ce. Nekada{njem fudbaleru FK Sara je vo, klubu u ko jem je pro veo ve}i dio svo je kari jere, ni je mnogo trebalo da izbori mjesto u prvih jedanaest. Na otvaranju ovesezone BH Telecom Premi jer li-ge, sa gosto vanja [irokom Bri je-gu, Dudo se vratio ku}i sa jednimbodom (susret za vr{en 0:0).

"Odigrao sam utakmicu u [iro-kom Bri jegu i ve} sad nakon je-dnog odigranog kola mogu re}ida je pra va grehota {to nismo slavili. Odigrali smo mu{ki protiv fa- voriziranog tima s Pecare, a nakra ju smo mogli i do pobjede sobzirom na {anse ko je smo imali. Ekipa djelu je svje e, mnogoigra~a je oti{lo, ali i pored toga ni- malo ne djelu jemo neuigrano.Mislim da nas ove sezone niko

ne}e nadigrati", tvrdi Dudo.Ono {to je u Sla vi ji osta vilo ve-oma poziti van do jam na Edina je-ste prvi strateg ekipe Vlado aplji}.

"Sa ve}im profesionalcem igospodinom na terenu oda vnonisam radio. Trener â plji} zna

{ta ho}e od igra~a, zna posta vi-ti igru i sve su to razlozi zbog ko- jih mogu re}i da }e Sla vi ja uovoj sezoni svo ju ulogu igrati ugornjem, a ne donjem di jelu ta- bele", rekao nam je Edin Dudo.

M. K.

Edin Dudo, ovosezonsko poja~anje FK SlavijaOve sezone nasniko ne}e nadigratiPrava je grehota {tonismo slavili u [irokomBrijegu • Trenerâplji} zna {ta ho}eod igra~a, kaè Dudo





SPORTOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 49

SAN U NOVOM RUHU

Osim pri ~a s na slovni ce, San do no si:

strana 2-3.Aluminij ga si srbi jan ska stru ja proi zvedena u BiH

Salvi{a [u }ur u ~u du: Tu ne ma ni kakve lo gike

strana 4-5.Alter na tivna vla da @ene ko na ~no uze le stvar u svo je ru keAida Aba dì} - Ho dì} smje nju je Lagu mdì ju,

Ceni} ~u var drà vne ka se!

strana 8.Pozor! U BiH sve vi {e za ra è nih HIV vi ru somKondom gla vu ~u va, a igla je kva ri

strana 16.Prvi l mski fes tival u Tu zli

Naj bo lji }e se gle da ti u ki nu ina grad skom trgu

strana 33.Modni ku tak: Ma ri jana Pa vlovi}, gra ~ka di zajne rica

Stva ram li jepe i kva lite tne stva ri

strana 37.San or dina ci ja Prof. dr. Mir sada Hu ki}Hlami dij ska in fekci ja je naj ra {ireni ja

spol na bo lest

Na terenima Teniske akademije Headu Donjem Hotonju - Vogo{}a od 12. do18. avgusta igra}e 116 takmi~ara u objekonkurencije do 16 godina iz 19 zemalja

Kvali ikacije po~inju 12. avgusta.Na terenima Teniske akademi je Head

u Donjem Hotonju - Vogo{}a od 12. do 18.av gusta bi}e odràn 16. juniorski turnirOpen RTC Barcelona 1899. - Sara je vo

2012. - Memori-jal “Namik Terzi-mehi} - Juan An-tonio Samaran-ch", u kategori jimladih tenisera iteniserki do 16godina.

Tra dicionalniturnir iz kalendaraEvropske teniskeasoci jaci je odr a vase u saradnji jed-nog od najstari jihevropskih kolekti-va - {panskog kra-ljev skog kluba Bar-celona, osno vanog

1899. godine i TK Tenis Pro iz Sara je va, ko-ji je organizator turnira.Od ove godine turnir ima memori jal-

ni karakter u znak sje}anja na osni va~aTK Tenis Pro Namika Terzimehi}a i JuanaAntonia Samarancha velikog pri jateljasportista Sara je va i BiH.

Prema ri je~ima predsjednika Organi-zacionog odbora Harisa Kaedì}a, tur-nir ima visoki rejting i po kvalitetu spa-da me|u naj ja~e u ovom di jelu Evrope,zbog ~ega ga je ETA uvrstila u drugu ja-kosnu kategori ju.

"Zahvalju ju}i podr{ci pri jatelja iz [pani-

je, te na{im pokro viteljima i sponzorima,iz godine u godinu mi stvaramo mogu}nos-ti mladim teniserima i teniserkama iz BiHda se promo vi{u i pozicionira ju na evrop-skim rang-listama", kazao je Kaedì}.

Organinizatori su istakli da su posebnoponosni na ~injenicu da su na ovom turniru nastupala, sada ve} renomirana tenis-ka imena poput Marina ili}a, trenutno 15.

igra~a svi jeta, IvanaDodiga, Mirze Ba-{i}a, Aldina [et ki}a,Damira Dùmhu-ra, Mer vane Jugi}-Salki}, Jasmine Ti- nji} i drugih ko ji sudoprini jeli reno-meu turnira.

Za turnir je pri- jav ljen rekordanu~esnika - 116 ta-kmi~ara u objekonkurenci je iz 19zemalja. Posebnu~ast organizatori-ma ~ini dolazak predsjednika TK

Barcelona 1899. Juana Mari je Tintorea,ko ji }e u Sara je vu bora viti 25. put. On }enajboljim u~esnicima uru~iti prelaznepehare.

Kod juniora za prvog nosioca je pos-tav ljen Du{an Vuki}e vi} iz Srbi je, a kod juniorki ruska teniserka Ana Ureke. Odmladih bh. tenisera za nosioce su pos-tav ljeni Nedim Ahmi} (4), te Jelena \or -dan (2) i Inajda Kari} (5).

Kvali ikaci je po~inju 12. av gusta, dok jesve~ano otvaranje turnira na progamu 14.av gusta u 19.30 sati. Polu inalni i inalnime~e vi igra}e se 17. i 18 av gusta.

OKK êlik dobio je no vu upra vu i po- lako po~inje sa pripremama za narednusezonu. No vi predsjednik Kluba je Ka- sim Sarajli}, dok je za sportskog dire-ktora imeno van Nedàd Hodì}, neka-da{nji kapiten ekipe od pri je desetak godina, ko ji se neda vno vratio iz SAD-a.

Ina~e, Ko{arka{i zeni~kog tima }e se na- redne godine takmi~iti u A 1 ligi KSBiH.Prema ri je~ima no vog predsjednika, utoku je konsolidaci ja kluba u svim njego vim segmentima, pripreme za no vusezonu startati }e 13. av gusta, a uskoro}e biti imeno van i trener. Mi. D.

Kasim Sarajli} novi predsjednik

Sara jev ska pi vara posta}e sponzorNogometnog sa veza BiH. Kako sazna- jemo iz pouzdanih izvora, ruko vodstvobh. ku}e udbala dogo vorilo je uslo ve

saradnje sa ovom renomiranom fr- mom i u drugoj polo vini av gusta bi}epotpisan sponzorski ugo vor.

Z. R.

Teniski turnir Open

RTC Barcelona1899 - Sarajevo2012.

broj u~esnika

Nastupi}erekordan




Naziv po{te Adresa Radno vrijemepon-pe t. subota nedjel ja

Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 -Mr`ljaka bb

Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 -Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 -PetrovacSanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 -Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 -Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 -

(Sj. logor)Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 -Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 -Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - -Sarajevo êmalu{a bb 07-20 07-20 09-20Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -Sarajevo Livanjska 1 08-16 - -Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 -Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -


Sarajevo Put ivota bb 07-20 07-20 -Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdèta 08-16 - -Muteveli}a bbSarajevo Dèmala Bijedi}a 37 08-16 - -Sarajevo Safet bega 08-16 - -

Ba{agi}a bbSarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 -Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 -Sarajevo Safeta Hadì}a 107 08-16 - -Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 -

Dobrinje bbIlidà Rustempa{ina 13 07-20 07-20 -Hadì}i Hadèli 116 08-15 08-15 - Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 -Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 -Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 -Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -Bugojno Nugle II 08-19 08-15 -

Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 -Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 -

vladara 29Tuzla Musala 2 08-15 08-15 -


Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -@ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -

[emsekadi}aSrebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -

Grada{~evi}a 23Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -Zenica Londà 83 08-20 08-15 -Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -

Visoko âr{ijska 75 07:30-19 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -

Grada{~evi}a bbBreza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

POSLJEDNJI POZDRA

SJE]ANJA I SMRTOVNIza objavljivanje u dnevnim novinama Oslobomogu se predati u poslovnicama BH Po

{irom Bosne i Hercegovin

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSL



MALI OGLASIOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 51

MIJENJAM jednosoban stan 49m2,Grbavica kod [opinga, za pristojnu vi-kendicu od Mostarskog raskr{}a do Ra-kovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k

MIJENJAM stan 52m2 u Sara jevu, za

Banja Luku, moe i proda ja. Tel. 542-668.k

MIJENJAM stan 70m2, Ilidà, adapti-ran, garaà ispod stana, za Ist. Sara jevo.Mob. 066/336-799.k

SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sa-ra jeva, za trosoban u centru Zagreba, napotezu tramva ja. Tel. 00387/62-279-428,00387/33-214-595.k

POTREBAN dvosoban namje{ten stan,u Hrasnici, sa gri janjem, internet kone-kci jom i kablovskom, na period od 3-4mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k

AGENCIJI potrebni stanovi za izdava-nje i proda ju, li jenti poznati.Tel. 061/360-084.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova uzgradi za iznajmljivan je. Tel. 061/437-732i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za proda ju iizdavanje u kantonu Sara jevo. Tel:062/200-777, 033/203-127.k

POTREBNO vi{e praznih i namje{tenihstanova i ku}a za iznajmljivan je.Tel:061/214-306 i 061/437-732.k

IZDAJEM garsonjeru 30m2, [vrakinokod policiske stanice. Tel: 063/440-150.sms

IZDAJEM Jednosoban li jepo namjestenstan sa centr. gri janjem u blizini Soci-jalnog. Tel. 061/156/761.smsIZDAJEM studenticama li jepo namje-{ten stan 50m2 Dobrinja 2. Mob 062/562-462.sms

IZDAJEM sobe za studente, radnike istrance u Tuzli. Tel. 061/258-651.sms

IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229m2 RK Borac potpuno renoviran za tr-govinske namjene ci jena 2000,00 KM.Tel.033/265- 715.sms

IZDAJEM trosoban konforan stan naGrbavici za tri studentkinje od 1. septem-bra 2012 god. Tel. 065/959-978.sms

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan,Bolni~ka 34, soliter. Tel: 033 /214-785 i066/858-079.sms

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,dvi jema djevojkama, u centru (Mejt-a{), povoljno. Tel. 061/304-338.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stankod piceri je Gali ja. Tel. 033/203-497.k

IZDAJEM namje{ten jednosoban stansa centralnim gri janjem, G. Breka. Tel.061/203-473.k

IZDAJEM namje{ten jednosoban standvjema studenticama u Hrasnom. Tel:061/159-507.k

GRBAVICA, dvosoban namje{ten stanizda jem. Mob. 061/150-080, 061/190-008.k

SOBA studenticama, I god. studia, kodHoliday Inna, prekoputa kampusa. Tel.00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

IZDAJEM luksuzno opremljen trosobanstan Breka ulica Jovana Bi jeli}a.Tel:061/160-609.k

IZDAJEM sobu studentici, Grbavi~ka127/A. Tel. 812-084.k

IZDAJEM namje{tenu sobu studentima.Tel. 921-024, 062/374-130.k

IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz.Tel. 654-200.k

POSLOVNI prostor zgrada Lorisa,70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor uHrasnom, Dàmijska, 250m2, V sprat,sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k

IZDAJEM dvokrevetnu garsonjeru,dvosban stan 2-4 osobe na dnevnoj osno-vi. Tel. 062/417-497.k

RAFTING na Neretvi ve} od 45KM poosobi zvati na 061/109-471 i 061/922-923.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za je-dnu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz,centralno gri janje. Mob. 061/530-045.k

IZDAJEM apartman, strogi centar, nadu i period, extra sre|en, namje{ten, Ali- pa{ina, kod banke, 400 KM. Mob.061/205-235.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo-è i bra~ni par, 150KM. Mob. 061/358-772.k

IZDAJEM u ku}i 3 sobe, studentima na-mje{tene sa za jedni~kom kuhinjom. Tel.061/869-396.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,na Ko{evskom brdu, 350 KM, gri janjeuklju~eno. Mob. 061/229-607.k

IZDAJEM luksuzno opremljen apart-man 120m2, lokaci ja 300 m od OHR-a,priklju~ak intereta, kablovska i mjestoza parking. Apartman se izda je isklju~i-vo strancima. Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM ku}u iznad Podgore, pogle-dati na www.movasol.com

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, nadu e vri jeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k

IZDAJEM poslovni prostor 15m2 uCentru grada. Tel: 757-908.k

IZDAJEM manju garsonjeru. Tel.033/204-706.k

IZDAJEM namje{ten stan, privatnaku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k

IZDAJEM jednokrevetnu sobu na DolcMalti studentici ili zaposlenoj djevojci ne-pu{a~u. Tel.524-079 ili 065/387-696.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanna Grbavici u blizini @eljinog stadiona.Tel. 061/812-046.k

IZDAJEM povoljno ku}u sa dvoetanimstanom garaà i dvori{tem. Tel. 061/812-046.k

IZDAJEM stan studenticama namje{tennov Breka. Tel. 061/988-226.k

IZDAJEM jednosoban stan, posebanulaz samcima. Tel. 033/470-741 i 061/516-695.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan,êngi} Vila II, kod pi jace Otoka, 1sprat. Mob. 061/147-218.k

IZDAJEM dva jednosobna polunamje-{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4.Mob. 061/103-258, 225-632.k

IZDAJEM prostor za nadogradnju no-kti ju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k

SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos.prostor pogodan za sve namjene, 190m2,2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJEM namje{ten poslovni prostor40m2, za granap. Mob. 061/358-772.k

kuhinje, povoljno, mogu i dvi je djevoj-ke. Tel. 200-564.k

STUDENT tra i cimera, zasebna soba,kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k

APARTMANI, sobe za no}enje sa par-kingom, od 15-25 KM po osobi, Ko{ev-sko brdo. Mob. 062/226-665.k

IZDAJEM pos. prostor 60m2, êkalu-{a 10. k

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4 Kova-~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnoj po-rodici ili studentima. Tel: 655-787 ili061/778-245.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stanu centru. Tel. 070/203-479.k

IZDAJEM namje{tenu sobu sa interne-tom, Kova~i}i. Mob. 062/942-982.k

PRODAJEM stan 58m2, I sprat, Grba-vica, odli~na lokaci ja za urede, raskr{}eZagreba~ke i Zvorni~ke, 112.000 KM.Mob: 061/337-666.sms

PRODAJEM garsonjeru 31m novo-gradnja Stup povoljno. tel 061/209-820.sms

PRODAJEM trosoban stan, 73m2, dvabalkona, ul. Franca Lehara, Mari jinDvor, 2 sprat. Tel. 062/576-304.sms

PRODAJEM dvosoban stan 51m novo-gradnja Stup povoljno. tel 061/ 490-657.sms

SARAJEVO, proda jem ~etverosobanstan 77m2 + balkon i podrum (kakvih 13-15 m2), Novi Grad, Ul. Semira Fra{te(kod dàmi je) za 70.000, vl. 1/1. Mob.061/564-452.sms

PRODAJEM stan, jednosoban 39m2, re-noviran, III sprat, 59.000 KM. Dobrinja

IV. 061/723-725.smsDOBRINJA 2, stan 28m2, terasa, lift, centralno gri janje, pvc prozori, blind vrata,odmah useljiva. Ci jena po dogovoru.tel.38762303614.sms

BA[ÂR [I JA, Kova~i, O~aktanum,proda jem dvospratnu ku}u sa 2 garaèu prizemlju.Tel. 061/015-611.sms

STAN, Aerodromsko, 62 m2, dvostranoor jentisan, novogradnja, prvi kat. Tel.061/102-212.sms

PRODAJEM stan na Mejta{u, 100m2.Tel: 033/474-339.sms

PRODAJEM stan u Sara jevu (Hra-sno), Porodice Ribara, 53m2, VI sprat,98.000 KM. Tel 062/008-808.sms

PRODAJEM 2 duluma zemlje, 1/1, Pa-le, povoljno. Tel. 061/078-609.sms

PRODAJEM vikendicu u Gladnom po-lju, Ili|a, ci jena povoljna. Mob: 062/135-462.sms

PRODAJEM stan u centru Sara jeva,72m2 (kod BBI centra), ci jena po dogo-voru! Tel. 061/345-179.sms

PRODAJEM vrata od stana sa {tokom20 km, vikend ku}a za stanovanje 600 mod gradske lini je.Tel. 061/356-420.sms

PRODAJEM stolice, fotelje, dvosjede istolove za ba{te i balkone, razne korpe idr. proizvode pletenog namje{ta ja. Ci je-ne izuzetno povoljne. Tel. 061/200-894 i033/525-966.sms

BRANI krevet, ostava za posteljinu, or- mari} i visoki krokrilni ormar, u odli-~nom stanju, veoma jef tino. Mob.062/381-050.k

KREVET samac sa mebl {tofom, sasandukom za po{teljinu, star 3 god.sme|. 150 KM. Mob. 061/378-523.k

PRODAJEM krevet na sprat saugra|enim radnim stolom, dimenzi je: {i-rina2,00m, visina 1,70m i dubina 0,90m,ci jena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

PRODAJEM Rainbow usisiva~, ci jenapo dogovoru. Mob. 061/546-078.k

MERCEDES 311 CDI 2003 god 85 kw2,2 cm3 300.000 km, extra stanje 16.000KM 061/169-704.sms

PRODAJEM Opel corsa GSI 140 ks, ful2004 oprema moguca zamjena cij 12.500KM.Tel. 061/526-308.sms

PRODAJEM Mini morisa oltajmer tra- jna reigistraci ja 77 g ci jena 9000 KM,mogu}a zamjena. Tel. 061/526-308.sms

PRODAJEM Renault Megane sedan,o~uvan, fiksno 9.990 KM. Tel. 061/130-168.sms

LANDROVER dugi, benzinac, u odli-~nom stanju, garaìran, 1973. god. 15.000KM, sa rez. di jelovima. Tel. 058-561.k

PRODAJEM Mazdu MPV Minivan2003. god, 7 sjedi{ta. 10,000KM.Tel:063/282-137.k

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k

TOYOTA 2006. god. 1.8 T benzin, pre-{la 72.000 km, ci jena 13.000 KM. Mob.062/600-111.k

PRODAJEM Mercedes 170 S Clasic, uodli~nom stanju, uvezen, sve pla}eno.Mob. 061/299-306.k

GOLF 4, SDi, god. 2002. jedan vlasnik,registrovan do 3/2013. god. Mob. 063/530-333.k

VW JETTA VR6, 2001. god. automatik,benzin, ci jena 6.900 KM. Mob. 062/600-111.k

[KODA Octavia SLX TDI, 1,9 CI, 81 kw,2.000 god. Mob. 061/341-640.k

PRODAJEM {kodu Felici ju, god. 1998.Mob. 061/502-340.k

BORA 1.9 TDi, 2003. god. automatik, reg.do 6/2013. god. ci jena 12.200 KM. Mob.062/600-111.k

JAGUAR X Type, 2003. god. AWD, 2,5V6, benzin, full oprema, ci jena 16.000KM. Mob. 062/600-111.k

KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003.god. pre{ao 217.000 km, ci jena 14.000KM fiksno. Mob. 061/689-171.k

PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4,2003. god., mjenja~ automatik i manu-elno na ameri~kim tablama, 12.500KM.Mob: 062/855-888.k

PRODAJEM Polo 1.4B 2000g. regis-trovan. 5500KM. zvati na. Tel. 061/906-010.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana, ci jena5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM zbog selidbe ma{inu zapranje i su{enje ve{a Ariston/Hotpoint jo{3 godine garanci je, odli~na. 750KM:Tel. 063/282-137.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drugog drve~a. Tel.066/092-978.k

PRODAJEM 20m2 mermera 3 milime-tra debljine. Tel:061/382-219.k

PRODAJEM jef tino sobne prozore 5 komada sa {tkovima. Tel. 061/869-396.k

PRODAJEM nova invalidska kolica,cjena po dogovoru. Zvati svakim danom8 do-13 sati, na 061/199 328.k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {i-rina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865,061/895-017.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} No- belova 300 KM. Tel. 532-497.k

PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw,fasadni za cen. gri janje, povoljno. Mob.061/546-018, 033/210-534.k

PROFAJEM profesionalnu obu}arskuma{inu Singer, ni je na stru ju. Mob.061/160-439.k

PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Su-sler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k

PRODAJEM grobno mjesto na Bara-ma-katoli~ka parcela. Mob. 062/760-373.k

PRODAJEM komplete po{tanskih ma-raka 1992-2011. BH, 1.000 KM i BH 300KM u albumima. Mob. 061/194-220.k

PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak su-sler ispravan 50 KM. Tel.

PRODAJEM ambala u sara jevske piva-re, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilidà.k

PRODAJEM 100% efikasno sredstvo zatrajno uni{tenje òhara i utih mrava uva{em stam. ili pos. prostoru. Mob.061/243-891.k

PRODAJEM plinske boce, 1 kom. 12 kg,2 kom. od 3 kg, moe dodatak lampa i go-rionik za kuhanje. Tel. 211-772, 061/304-467.k

KOLEKCIJA 503 fotograf ske karteBiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje kar-te VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k

PRODAJEM ski je sa komplet opre- mom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186i 061/785-535.k

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel:524-973.k

PRODAJEM austrijski cri jep, nov, 300komada. tel. 443-620.k

PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparatKgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel:061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel.

062/326-072.k

AGENCIJA kupu jem staru deviznu {te-dnju-obveznice-ratnu od{tetu, isplatevr{imo uz predhodni dogovor, na na~inkako vama odgovara, diskretno i profe-sionalno. Tel: 063/351-572.sms

KUPUJEM 24 komada novina Tempo saposterima isklju~ivo, objavljeni od 1983do 1991 godine. Pla}am 5 km po koma-du. Prevoz pla}am 80 km. Mob.061/876-741.sms

KUPUJEM sve vrste dionica i akci ja saSara jev. i Banjal. berze i proda jem cer- tifikate za otkup stana u F. BiH. Mob.061/188-488.sms

KUPUJEM dva manja stana do 40m2,u obzir dolazi Ba{~ar{i ja-Hrasno, pla}amodmah. Mob. 061/106-571.k

KUPOVINAOSTALO

VOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ

PRODAJEM dvoiposoban stan63m2, sa dva balkona i cen. gri ja-njem, or jentci ja stana istok-zapad,na drugom spratu, lokaci ja stanaMarcela [najdera, Centar, Sara je-vo, blizina javnog prevoza. Tel.033/614-933. 4493

PRODAJEM dvosoban stan 65m2,Alipa{ino polje-B. faza, S. fra{te 15,1 sprat. Mob. 062/418-816, 062/139-691. 1242

POFALI]I, pro da jem stan, Zahi-ra Panjeta 7D, novogradnja, 57m2.tel. 063/971-797. 4453

PRODAJA

KRANJ EVI]E VA 43, izda jemposlovni prostor 27m2. Tel. 033/455-374. 4485

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA



SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.52

KUPUJEM {kolske knjige. Mob.062/902-114.k

KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice,~avrme, zidne satove austrougarske, de-mirli je, pe{kune, }ilime pirotske i sara- jevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k

KUPUJEM umjetni ~ke slike, filateli ju,

stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505 i061/214-405.k

KUPUJEM stare satove, zidene, |epne,ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel.033/456-505 i 061/214-405.k

KUPUJEM stan u Sara jevu u ci jenu sta-na da jem auto EOS kabriolet 20FS.Tel. 061/540-015.k

KUPUJEM stan u Sara jevu do 40m2, hi-tno. Tel. 061/540-015.k

KUPUJEM stare devizne {tednje i dion-ice po povoljnoj ci jeni. Tel.065/869-608.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu od kampprikolice ili sli~nu rashodovanu Tel.061/224 -104.k

KUPUJEM stan u Sara jevu, isplataodmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara jevu ili po-sredu je uz 3% provizi ju pri proda ji. Tel.654-793.k

KUPUJEM polovne knjige za srednju iosnovnu {kolu, dobro pla}am, po dogo-voru dolazim na adresu. Mob. 061/903-709.k

AGENCIJA kupu je vi{e nekretnina.Mob. 061/132-279.k

KUPUJEM {kolske ud`benike. tel.061/533-792.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2. Tel:061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugoi Privrednu banku, isplata odmah. Mob.066/723-731.k

OZBILJAN mu{karac traì djevojku za~i{}enja i kuhanja u doma~instvu Sara- jevo, A Mulabegovi}a. Tel. 065/560-446.sms

BEPLATNO se uklju}ite u [vetsku ko-zmeti~ku kompani ju, izgledaj dobro i za-radite novac. Tel: 061/210-994.sms

POTREBNE radnice za rad za ro{tiljemu }evabdìnici u Zenici, moe i bez iskust-va. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k

POTREBNA djevojka za rad kafe slas-ti~arnoj i piceri ji “La Cancona” No viGrad uslovi rada iplata pristojni.Tel.062/146-991. i 033/618-855.k

ISKUSAN radnik tra i zaposlenje namarketingu u administraci ji trgovina saznanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

RESTORANU kod op{tine Stari gradpotrebna pomo}na kuharica, kuhar.Mob. 061/173-835.k

VR[IMO ru~no pranje tepiha, dolazakna adresu besplatan. Tel. 066/019-730.sms

STOLAR vr{i opravku i izradu namje-{ta ja, stolari je, podova stepeni{ta i sl. Tel.061/312-956.sms

MOLER molu je stanove 1-sobni oko 120KM, 2-sob oko 180KM, 3-sob. oko250KM. mob. 062/073-760, 033/630-332.sms

KOMBI prevoz stvari namje{ta ja kabas- tog odpada i sl...radna snaga obezbe-djena! Popust za penzionere 20%!.Tel.061/935-697.sms

IZRADA i montaà kuhinja, plakara,stolova. Tel. 062/466-093.sms

AUTO KOMBI PREVOZ sa velikimMAXI kombi jem do 2 t, vr{imo prevoznamje{ta ja, selidbe sa pazljivom radnomsnagom,prevoz po gradu 25 KM + radnasnaga!!!Tel. 062/139-453.sms

POPRAVLJAM sve vrste friidera irashladnih ure|aja, s garanci jom, dola-zak besplatan. Tel: 061/156-309.sms

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original da-ljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867,061/188-410.k

MOLER, sve molersko-farbarske rado-ve izvodim, kvalitetno, povoljno i uz ga-ranci ju, penzionerima popust. Mob.062/965-261.k

RADIM sve zidarske poslove, kre~enje,malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel:061/549-803.k

PROFESOR engleskog da je instrukci je.âs 10 KM. Mob. 061/654-941.k

BRAVARSKI radovi, dolazim na adre-su, ugradnja i popravka brava, gara`nihvrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje,malterisanje itd.Tel. 061/382-219.k

ÛVALA bih djete u va{em stanu ili nje- govala stari ju ensku osobu, od 1. septembra. Mob. 062/623-690.k

KOMBIJEM vr{im prevoz putnika namore, vikendom povoljni je. Mob.061/903-526.k

KVALITETNO ru~no pranje }ilima i iti- sona. Dolazak na adresu po }ilime i iti- sone je besplatan. Tel:033/221-945.k

OZBILJNA ena ~uvala bih dvo je dje-ce. Mob. 062/600-318.k

RADIM zidarske, molerske radove iostalo.Tel:061/382-219.k

ODRA@AVAM ba{te i mezare, kosim tri-merom. Mob. 062/332-230.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem i automvr{im prevoz putnika, na svim destina-ci jama. Mob: 062/214-690.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz mate-matike, Alipa{ino polje. Mob. 061/157-991.k

ZIDARSKO-tesarski radovi, zidanje,maltanje i betoniranje, {alovanje i svevrste krovova, brzo i povoljno. Mob.062/134-827.k

NJEMA KI jezik, instrukci je osnovci-ma, srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542.k

MATEMATIKA, instrukci je osnovci-ma, srednjo{kolcima, studentima. Mob.062/703-740.K

DAJEM instrukci je iz matematike, za sve{kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k

MOLER molu je stanove, jednosobanoko 120KM, dvosoban oko 180KM,trosoban oko 250KM. Tel. 062/073-760,033/630-332.k

UNI[TAVA MO: ohare, mrave, mi{eve,moljce, stjenice i dr. gamad, 100% efika-sno, u va{em stam. ili pos. prostoru. Mob.061/191-935.k

SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugihku}anskih aparata, dolazak besplatan.Mob. 061/551-035.k

TAPETAR dekorater presvla~i i po-pravlja namje{taj u radionici ili kod vasuz garanci ju. Tel. 061/156-728 i 061/926-560.k

STAKLOREZA^KA radnja “Edo”vr{imo sve staklarske poslove uramlju- jemo slike i goblene. Tel. 061/130-034.k

INSTRUKCIJE iz popravnog sve {kolei fakultete. Tel. 062/916-472.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz mate-matike i fizike na Ilid i. Tel. 033/621-976.k

MOLERSKI RADOVI uz potpunu za-{titu ljepljivim trakama i podnim najlo-nom. Tel. 061/606-441.k

ÎSTIM i odràvam urednim va{ stam.pos. prostor, brzo, kvalitetno, pedantno,po{teno. Mob. 062/760-012.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmlju- jem stolice za razne namjene, ci jena do20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KMpo komadu, (ku}na dostava). Mob.061/224-704 i 061/367-097.k

ELEKTRI AR - vodoinstalater, radimonove i popravljamo stare instalaci je (ekoplastika, saniteri ja, servis bojler, el. pe-}i, indikatora, osigura~ke kuti je, sklop- ki i sl.). Mob. 061/132-149.k

PRU@AM ra~unovodstvene usluge posistemu agenciskog vo|enja knjiga, ka-ko za preduzetnike, tako i za pravna li-ca. Posjedu jem kompletnu opremu sakvalitetnim licenciram finansijskim programom za pruanje navedenih usluga.Zainteresirani se mogu oglasiti natel:061/201-685.k

IZNAJMLJUJEMO sobe i apartma-ne u Neumu (kod hotela Zenit) i Du-brovniku (na Babinom kuku) povo-ljno, klima, TV, parking. Mob.063/894-751 i 036/885-165. 001A

NEUM iznajmlju jem apartmane uz sa-mo more. Tel. 063/327-098.k

IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m odmora. Mob. 063/219-027, Kemo. 001A

GRADAC, sobe sa balkonom, pripada- ju}im kupatilom i WC-om, upotreba ku-hinje, Buljuba{i}. Tel. +385 21 697 340.sms

POVOLJNO, Hvar, apartman 4+2 oso-ba, klima, TV, parking, ro{tilj. Tel.0038763191201.sms

NEUM, izda jem apartmane i studio apart-mane u centru Neuma. Tel. 063/715-509.sms

U OREBI]U izda jemo li jepu ku}u, povoljno s terasama i blizu pla e. Tel.00385996897078.sms

APARTMANI, Orebi}, blizu pje{}anepla e, 60 KM/dan, za 3 osobe i automo-bil, uz opci ju doru~ak i ve}era za 25KM/osoba. Vi{e detalja nawww.mulic.info ili 061/138-804.sms

U OREBI]U izda jem apartmane i sobe,savremeno opremljeni (kuhinje, kupati-la, parking i dr. pogodnosti), blizu glavnepla e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a ina{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob.061/252-782 i u Orebi}u 0038520713884.k

U MAKARSKOJ, soba ili apartman, bli-zu plae i {etnjice. Tel. 0038521611523,00385915406089.k

IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 saklimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato.Tel. 00385995206724.k

SLANO, apartman za 4 osobe, dnevna,spava}a, kuhinja, terasa, parking, blizupla e, povoljno za porodi~ni odmor, cijena po dogovoru. Mob. 061/339-050.k

NEUM izda jem apartmane uz more svisa terasama i pogledom na more.Tel:036/886-364.k

NEUM, povoljno izda jem apartmanesmje{tene uz more. Mob. 061/141-752,061/183-981, 036/884-169.k

NEUM izda jemo i apartmane uz morepovoljno 063/322-271 i 036/884-711.k

PODGORA, izda jem apartman za 2 os-obe i veliki za (5+2) osobe. Tel.00385992349220.k

NEUM, ~etverokrevetni apartman, klima, terasa, parking, 50 KM/no}. Tel.036/884-676m 063/684-488.k

IZDAJEM apartmane u Trpnju. Tel.0038520743416.k

MAKARSKA Rivi jera-Mali drvenik,izda jem apartmane i sobe sa upotrebomkuhinje, parking obezbi je|en. Tel.0038521628306 i 00385919542000.k

APARTMANI Klek Komarna izda jemapartmane za 3-6 osoba sa upoterbomkuhinje. Tel.062/439-329 i 066/430-574.k

NEUM, izda jem apartmane uz more, svisa terasama, pogled na more. Tel.

035/884-710, 062/970-364.kU PODACAMA izda jem trosoban stan({estokrevetni apartmani), kuhinja, tera-sa, parkin za dva auta. Mob. 061/375-059.

MAKARSKA, centar, iznajmlju jemapartmane. Tel. 00385917984396.k

NEUM, izda jem sobe i apartmane, tik uzmore. Tel. 036/884-055, 063/323-063.k

MAKARSKA rivi jera-Krvavice, apart-man za 4+1 osoba, klima, parking. Tel.00385989171310.k

MAKARSKA rivi jera-Podaca, apart-man 2+1 leaj, 500m do plae, parking,ci jena povoljna. Tel. 0038521699170.k

POVOLJNO izda jem sobe, upotreba ku-hinje, Zelenika kod Herceg Novog. Tel.0039268710615, 0038231678850.k

POTREBNA ena od karaktera od 50 do60 godine radi poznanstva i braka.Mob.061/240-856.k

BRA^NE PONUDE

KUPOVINA

OREBI] apar tmani za 4 osobe,dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo,terasa, TV, parking u hladu, povo-ljno. Tel. 033/220-068 ili 061/147-359. 3204

U NEUMU udobni apartmani TIKUZ MORE, www: villa-bianca-neum.com, e-mail: [email protected], [email protected]. Tel. ++387(0)36 884125

APARTMANI

TEPSER S.O.D, profesionalnimma{inama ~istimo namje{taj, unu-tra{njost auta, tepihe (rese), itisonei kamene podove (za{tita). Tel.061/524-461, 033/200-003. 4463

AUTO-Kombi prevoz: robe, stva-ri, selidbe, moe inostranstvo. Mob.062/421-050, 033/541-878. 1260

POVOLJNO vanjske roletne, alumi-nijske aluzine, trakaste zavjese i blin- do vrata. Tel. 061/214-303. 1233

“DOM VITALIS”, smje{taj za sta-ri je i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. 001

SANITETSKI prevoz nepokretnihi te{ko pokretnih osoba, uz pratnju.Mob. 061/482-882. 001

“VITALIS”, ku}na njega i li je~enjestarih i bolesnih osoba, kupanje,hranjen je, infuzi je, injekci je, mi je-njan je katetera, laboratorij, pregledljekara (internist). Mob. 061/172-948. 001

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje,pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, re-sa, namje{ta ja, auta, pranje portala.Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}e-nje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”.Tel. 061/350-688. 1229

DAJEM instrukci je matematike i fi-zike, dolazim ku}i. tel. 061/914-014. 4454

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih-lica, davanje inje-kci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob.061/319-604. 4472

MIKADO -Akci ja! Platnene role-tne 25KM/m, al. àluzina, trakas-te zavjese, vanjske PVC i alum. roletne gara`na rolo i harmonikavrata. Tel. 061/551-515 i 033/789-999. 1102

ALU àluzine 20KM/m2 trakastezavjese 20KM/m2.Alu i PVC role-tne, tende, planene roletne, ci jena saugradnjom. Tel. 033/211-484,033/767-995, 061/131-447. 001

USLUGE

ZAPOSLENJE

Navr{ilo se ~etrdeset dana od smrti

SULJE BABI]Aneka da {njeg re publi~kog ja vnog tu ì oca Re publike Bo sne i Her cegovine i ne ka da {njeg

federalnog tu ì oca/fe deralnog tu ì telja Fe dera ci je Bo sne i Her cegovine

Povodom toga, ovim putem izra avamo posebno po{tovanje gospodinu Sulji Babi}u za obavljan je rukovodne tu ila~kefunkci je u te{kim vremenima za Bosnu i Hercegovinu.Zahvalju jemo gospodinu Sulji Babi}u na profesionalnom i kolegi jalnom odnosu u organizaci ji pomo}i ko ja je, za vri jemenjegovog mandata, pruèna sa ciljem kontinuiranog izvr{avanja tuìla~ke funkci je u nekada{njoj zeni~koj regi ji.Koristimo ovu priliku da njegovoj supruzi Vahidi, k}erki Ari jani, zetu Goranu Mori}u i unukama Emi i Zani uputimoizraze sau~e{}a i posebnog po{tovanja.Sulejman Kapetanovi}, nekada{nji vi{i javni tu ilac u Zenici\ema ludin Mutap~i}, nekada{nji okru ni javni tu ilac u Zenici i zamjenik republi~kog javnog tu ioca SRBiH u Sara jevu

1268

SJE]ANJEna dragu k}erku i sestru

ANKICUVUKOSAV

10. 8. 2005 - 10. 8. 2012.

Porodica Vukosav4529



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012. 53

Navr{ilo se ~etrdeset dana od kada je na ahiretpreselila na{a draga

MUFIDA (hadìSALIHA)

MAD@AREVI],ro|. FO O

S ljubavl ju i po{tovanjem trajno }emo ~uvatiuspomenu na njen dragi i plemeniti lik.

Oàlo{}eni: sin Muhamed i k}erka Aida saporodicama.

Tevhid }e se prou~iti u subotu, 11. augusta, u 11sati u ku}i merhume, Ul. Potoklinica br. 8

4526

TU@NO SJE]A NJEna na{e najmili je

Prolaze dani, mjeseci i godine, a bol sve ve}a. Uvi jek ste u na{im mislima i zauvi jek u na{im srcima.Po~ivajte u miru.

Jovanka Mandi}, Anja, Olja i Nina Kadi jevi}, Tatjana, Milenko, Vanja i Bo jan Tepav~evi} 1267

TU@NO SJE]A NJE

VAHIDAFERHATOVI],

ro|. FAZLINOVI]10. VIII - 2011 - 10. VIII 2012.

Puno nam nedosta je{.Sestra Suada Sirbubalo sa djecom

4523

SJE]A NJE

HAJRUDINAVDIBEGOVI]

10. 8. 2004 - 10. 8. 2012.

Rado te se sje}amo.Tvo ji Stani}i

AX

SJE]A NJE

DRAGANTUCAKOVI]

Jedanaestog augusta2012. godine navr{ava

se 40 dana od smrtina{eg Dragana. Togdana u 10 sati }emo

posjetiti njegov grob.Porodica

4527

OBAVJE[TENJEUkoliko ste zainteresovani,sje}anja i smrtovnicemoguimati sliku u boji.Prilikom predaje oglasa naglasiteto u na{oj Oglasnoj slu`bi.Cijena ostaje ista!

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg kolege Faruka

OMERU (ZULFE)MULAOMEROVI]U

Zaposlenici JP Me|unarodni aerodrom “Sara jevo” d.o.o. Sara jevo001

SJE]A NJE

RAZIJASRKALOVI]

iz Te {nja

2008 - 2012.

Njena dobrota je una{im uspomenama.

Nadà i Hajdar Arifagi}4520

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jamada je na{ dragi

RATKO (JANKA)KRAJI[NIK

preminuo 7. avgusta 2012. u 68. godini.

Sahrana }e se obaviti 10. avgusta 2012. godine u 12 sati nagradskom groblju Vlakovo.Oàlo{}eni: brati} Nenad Kra ji{nik, porodica Vidakovi},te ostala rodbina, pri jatelji i kom{i je

000

Trinaestog avgusta 2012. navr{ava se devetnaest godinaod pogibi je na{eg voljenog sina

SA[EPETROVI]A

1970 - 1993.

Tog dana }e se u 7.30 sati u crkvi Sv. Ante slu it misazadu{nica, a u 8.30 sati }emo polo iti cvi je}e na Sa{in

grob na groblju Sv. Josip.Neutje{ni otac Miroslav i Mira

4489

SJE]A NJEna na{u dragu kumu

ANKICUVUKOSAV

10. 8. 2005 - 10. 8. 2012.

Elvira i Dragan Stanojlovi}1264

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{adraga majka, baka, prabaka, svekrva i ujna

DESAMILANOVI]

preminula u 93. godini.Sahrana }e biti obavljena 10. avgusta 2012. godine u 9.30sati na gradskom groblju Bare.Oàlo{}ena porodica

000

SVETKO MANDI]11. 8. 1992.

SVIJETLANA MANDI] -KADIJEVI]

5. 10. 2011.

DRAGAN KADIJEVI]27. 8. 1992.




Navr{ava se godina od smrti na{e drage

VAHIDE FERHATOVI],ro|. FAZLINOVI]

1939 - 2011.

Neizmjerno smo ti tuni, draga na{a majko, i svakim danom nam sve vi{e i vi{e nedosta je{.Tevhid }e se prou~iti 11. augusta 2012. godine u Bakijskoj dàmi ji u 17 sati.

Merdina i Senada sa porodicom4524

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEKompletne pogrebne usluge za sve konfesije.Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i nagrobljima {irom BiH.

Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata.Obavljamo ekshumacije i kremiranje.Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{emrtva~nice.Kada Vam je najteè, mi smo tu da Vam pomognemo!Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-010

1265

Desetog augusta 2012. godine navr{ava se 6 mjeseci odpreseljen ja mog dragog brata

IZET (HILMA)KLINAC

1950 - 2012.

Zar se ri je~ima mo e opisati ovolika bol, praznina i tugako ju si svo jim odlaskom ostavio.

Traìm ri je~i, ali one ne posto je, samo mo je srce znakako mi je.

Tvo ja sestra Dika Karup, sestri} Ze}ir i sestri~naDènana sa porodicama 1266

Desetog augusta 2012. godine (petak) navr{ava se 6najtu`ni jih mjeseci od kada ni je sa nama na{ najdraì

mr. ENVER(JUSUFA)

KARAMEHI]

Svaki dan po~ine i zavr{ava s tobom, a sje}anje na tebebudi suze u o~ima i dira vje~nu ranu na srcu.

Iza tebe ostala je nenadoknadiva praznina i prevelikabol i tuga.

Beskrajno nam nedosta je{.Tvo ji najmili ji: supruga i djeca sa porodicama.

Hatma-dova }e se prou~iti u dàmi ji na Grbavici I, pri jedùma-namaza.

3414

POSLJEDNJI POZDRAV

EMINIMEHMEDAGI],ro|. MUHIBI]

Beskrajno je tu no saznanje da mo je dugogodi{njepri jateljice vi{e nema.

Azra Dizdarevi}4519

POSLJEDNJI POZDRAV

Sa dubokim bolom, obavje{tavamo pri jatelje i rodbinu da je na{a draga

HANIKA BRITVAR,ro|. MUSAFIJA

preminula 7. avgusta 2012. u Torontu, Kanada, u 95. godini.Na{u dragu majku i baku isprati}emo u Torontu, u subotu, 11. avgusta, u 10.30 sati sa groblja York Cementery.Ku}a àlosti je 208 Niagara st., unit 44, Toronto, Ontario, M6J 3W5, Kanada.Oàlo{}eni: k}erke Biljana i Argentina, zet Mladen, unuke Perla, Jelena i Tai, ne}aci Franz i Karin, te porodice

Britvar, Ovadi ja, Hauser, Musafi ja, Mosca, Fatemi, Veronese, te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji. 111

SJE]A NJE

SOJKA PAVLOVI],ro|. MAZI]

10. 8. 2002 - 10. 8. 2012.

S ljubavl ju,njena djeca: Ljubinka, Vera, Pavle i Mir jana sa

porodicama4518

SJE]A NJE

KEMAL\EMID@I]

18. 8. 1989 - 18. 8. 2012.

Zauvi jek zahvalni.S ljubavl ju i po{tovanjem,porodice \emi dì} i Numi}

Hatma-dova }e se prou~iti u nedjel ju, 12. avgusta, u 18sati na mezaru (Bare).

4522

Desetog augusta 2012. godine navr{ava se 40 dana odsmrti dragog supruga, oca i dede

NED@ADSOFI]

S ljubavl ju i po{tovanjem,njegovi: supruga Sonja, k}erka Vesna, unuk Filip

i zet Davor71141




Pro{lo je vi{e od {est mjeseci od smrti na{e drage

SENE FITOZOVI],ro|. M. HALILOVI]

24. 1. 2012 - 10. 8. 2012.

Bez mame ni{ta vi{e ni je isto, ni pjesma, ni {ala, ni smi jeh. Samo tuga.

Zauvi jek oàlo{}eni: k}erke, unu~ad, sestre i zetovi, kao i ostala rodbina4511

Danas, 10. augusta 2012, navr{ava se pet godina od dana kra ja ìvotnog puta mogpo{tovanog supruga

IZET (MUSTAFE)SALMAN

S ljubavl ju i tu nim sje}anjima,supruga Nadja

71101

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jateljei kom{i je da je na{ dragi

AHMET (NASUFA)ÛSTOVI]

preselio na ahiret u ~etvrtak,9. augusta 2012, u 84. godini.Dènaza }e se obaviti u petak,10. augusta 2012. godine, u14.30 sati na gradskom

groblju Vlakovo.Prevoz obezbi je|en ispred ku}e àlosti iz Ulicedobrinjska br. 38 sa polaskom u 13.45 sati, dogroblja i nazad.Oàlo{}eni: supruga [ahzi ja, sinovi Avdo i Salko,k}erke Behi ja i Fatima, snahe Alma i Azra, zetoviOsman i Ramiz, unuci Saudin, Edin, Alen, Adis,Denis, Haris, Orhan, Mirza i Adi, snahe Amra iIndira, praunuka Emina, brat Hasan, snahe Ifeta iAzemina, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne,amidì}i i amidì~ne, daidì}i i daidì~ne, teti}i iteti~ne, {ura Be}ir sa porodicom, badò Nusret saporodicom, svastika Izeta sa porodicom, te porodiceûstovi}, Ov~ina, Redì}, Kalaba, Grebovi}, Avdi},Ze}irovi}, [kalji}, Makoli, Ga~anovi}, Ba{i}, Hebibi ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}iàlosti u Ulici dobrinjska br. 38.

000

SJE]A NJEna na{u dragu majku

MILENACRKVENJA[10. 8. 1991 - 10. 8. 2012.

Draga mama, dio si na{ihnajljep{ih uspomena i una{im srcima }e{ zauvi jek

ostati voljena, po{tovana i nikad zaboravljena.

Tvo ji: suprug Stevo, sin Neboj{a, k}erkaNata{a, zet Amir, snaha Dra{ka, unu~ad Matea,Nino i Filip

4513

SJE]A NJEDesetog avgusta navr{ava se devet godina odsmrti na{eg dragog

D@EVDETSKOKI]

Hvala za ljubav, dobrotui pa`nju ko ju si namnesebi~no pru ao.Vje~no zahvalni,

tvo ja supruga Faketa, k}erke Erdinka i Vesna,unuk Jasenko, unuke @ana, Vesna i Senka,zetovi Mirsad i Pero

111

TU@NO SJE]A NJEna na{eg dragog

RA[IDA(MUSTAFE)HAJDARA

10. 8. 2005 - 10. 8. 2012.

S ljubavl ju ko ju smrt nemo e prekinuti i tugom

ko ju vri jeme ne moe izli je~iti zauvi jek }emo te~uvati u na{im srcima.

Tvo ji najmili ji4501

POSLJEDNJI POZDRAVsuprugu pri jateljice Aji{e

OMERUMULAOMEROVI]U

Zumreta i Fikreta4512

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jateljei kom{i je da je na{ dragi

SALIH (MU[ANA)

IMAMOVI]preselio na ahiret u sri jedu,8. augusta 2012, u 83. godini.Dènaza }e se obaviti usubotu, 11. augusta 2012.godine, u 14 sati na gradskom

mezar ju Vlakovo.Oàlo{}eni: sinovi Sabri ja i Fikret, k}erka Asmina,unuci Jasmin i Salih, unuka Sanela, snahe Fatima iRedì ja, brati} Galib, brati~ne Galiba, Hadìra, Hajrai Behka, {ur jaci Sabri ja, Hamdi ja i Hilmo, svastikeIbrum{a i Kadira, te porodice Imamovi}, Hodì}, Jahi},Vatre{, Bogilovi}, Kulovac, ârdakovi}, Alimanovi},Dìndo, Sejfi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je ipri jatelji.Prevoz do Vlakova i nazad obezbi je|en ispred ku}eàlosti (Ul. ranova~ka 45, Ahatovi}i) sa polaskom u13 sati, sa usputnim zaustavljan jem na autobuskimsta jali{tima: Dobro{evi}i, Bojnik i Stup.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

SJE]A NJEna mo je voljene roditelje

S ljubavl ju i po{tovanjem,Sanda sa porodicom

4515

ZEHRA FAZLAGI]12. 2. 2012.

PAVLE MAJSTOROVI]8. 9. 1989.




...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

ABDULAH (SALKE)U@IÂNIN

preselio na ahiret u sri jedu, 8.augusta 2012, u 74. godini.

Dènaza }e se obaviti u petak, 10. augusta 2012. godine,u 14.30 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: k}erke Suada i Mirsada, zetovi Miko,Aleksandar i Emil, unuke Elma, Belma i Hena, teporodice Uì~anin, Skopljak, ustovi}, Keso, kao i ostalabrojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati, Ul. NerkezaSmailagi}a 13/VI.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

Sutra, 11. avgusta

2012. godine, navr{avase ~etrdeset dana odsmrti na{e voljenesupruge, mame

NADE PALO

U 11 sati }emo posjetitinjen grob i odràtipomen.

Zauvi jek u na{imsrcima i beskrajnonam nedosta je{.

Porodica i pri jatelji4503

TU@NO SJE]A NJE

na na{u dragu kumicu

NADU PALO

Zauvi jek si u na{imsrcima i mislima.

Porodice: Bralovi},Smith, Jeli},

Radovanovi} iRadanovi}

4504

SJE]A NJEna na{eg dragog

KADRIJA DEDI]9. 8. 2011 - 9. 8. 2012.

Vri jeme prolazi, ali tuga ipraznina ko ju si ostavio svo jimodlaskom osta ju vje~ni.

S ljubavl ju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tvoj lik.

Neka ti dragi Allah d`.{. podari li jepi dènnet.Tvo ji najmili ji

030

SJE]A NJE

DU[ANCUCI]

10. 8. 1999 - 10. 8. 2012.

@ivot se ne

zavr{ava smr}u,on tra je usje}anjima ìvih.

Tvo ja suprugaVera

4479

SJE]A NJE

AZRAALAVA], ro|.DAUTOVI]

10. 8. 2000 - 10. 8. 2012.

S ljubavl ju ipo{tovanjem,

sestra Nermina saporodicom

4459

SJE]A NJE

na drage roditelje

Zahvalna djeca4443

Jedanaestog augusta 2012. navr{ava se godina od preranog preseljen ja naahiret na{eg dragog sina i brata

SENAD SENI(HAMDIJE) HANAS

Dragi Sen~i, dok ìvimo mi, ìvjet }e{ i ti.

Tvo ji: Ganima, Hamdi ja, Haris...

Tevhid }e se u~iti u subotu, 11. augusta 2012. godine, u 14 sati u ku}i àlostiu Faleti}ima.4471

Osmog avgusta 2012.navr{ila se dvadeset jedna godina odtragi~ne smrti mogdragog sina i brata

ELVISÂVRK

Uvi jek }emo Tevoljeti i vje~no }e{

biti u na{im srcima.

Tvo ji najmili ji:mama Ana, brat

Dino, Irena i Tina4506

SJE]A NJEna na{e drage roditelje

ZEMIRAAJANOVI]

10. 8. 1996 - 10. 8. 2012.

FERHATAJANOVI]

27. 8. 2000 - 27. 8. 2012.

S ljubavl ju ipo{tovanjem uvi jek}emo vas se sje}ati.

Sinovi Hamzali ja iJasmin sa porodicom

4502

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu,pri jatelje i kom{i je da je na{ dragi

SALKO(MEHMEDA)

SVRAKA

preselio na ahiret u sri jedu, 8. augusta 2012, u84. godini.Dènaza }e se obaviti u petak, 10. augusta2012. godine, u 14.30 sati na gradskom grobljuVlakovo.Prevoz obezbi je|en sa dna Ulice Avde Hodì}au 13.45 sati, do groblja i nazad.Oàlo{}eni: k}erka Sajma, bra}a Zulfo, Mustafai Vezir, sestre Ai{a, Fatima i Emina, unuke Ha{ai Edina, zet Sadik, snahe Safi ja, \ul sa, Sadika iMera, zetovi Aziz i Osman, brati}i i brati~ne,sestri}i i sestri~ne, amidì}i i amidì~ne, daidì}ii daidì~ne, teti}i i teti~ne, te porodice Svraka,Ali}, Kla~ar, Zuko, Majstori}, Ramovi}, Peljto,

Pa jo, Hadì}, Nogo, Kunto, Dedovi}, Baru~i ja,Bajramovi}, Smajlovi}, Haskovi}, kao i ostalamnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati uku}i rahmetli je u Ulici Avde Hodì}a br. 2.

000

OSLOBO\ENJE

AGENCIJA ZA EKONOMSKUPROPAGANDU I MARKETING

Dèmala Bijedi}a 185Tel/fax: 472-899 i 472-901

NADA SAMARD@I],ro|. ÛKOVI]

10. 8. 2007 - 10. 8. 2012.

DIMITRIJE MI[OSAMARD@I]

16. 2. 1991 - 10. 8. 2012.




SJE]A NJEna drage roditelje

Po dobroti }emo vas pamtiti, s ponosom spominjati i nikada zaboraviti.Molimo Svevi{njeg Allaha d`.{. da vas nagradi za sva dobra djela ko ja ste u~inili i da vas podari li jepim dènnetom.

Neka je vje~ni rahmet va{im plemenitim du{ama.Sin Mehmed, unuka Berina i snaha Mirsada

4498

SJE]A NJESJE]A NJE

MILA MALJUKANOVI] -GUZINA

10. 8. 2002 - 10. 8. 2012.

Suprug Nenad i sinovi Ognjen i Vladansa porodicama

4492

ê trdeset dana ni je sa nama na{ najdraì

SULJO BABI]1. 7. 2012 - 10. 8. 2012.

Svo jim odlaskom si ostavio ogromnu prazninu, nevjericu i bol ko ja razdire na{a srca i du{u, ali ineizmjernu ljubav i ponos {to si bio i ostao dio na{ih ìvota.

Tvo ji najdraì: Vahida, Ari jana, Ema, Zana i Goran

Hatma }e se prou~iti 10. augusta 2012. godine iza ikindi ja-namaza u dàmi ji Bjelave.1261

SJE]A NJEna na{e drage roditelje, sestru i brata

S ljubavl ju i po{tovanjem,va{i Suljo i Huso sa porodicama

4446

SJE]A NJE

na dragu baku, majku i suprugu

BOSILJKU KAPLJUK10. VIII 2002 - 10. VIII 2012.

Porodica4473

U SJE]A NJU

na{a voljena mama, baka i punica

RADMILA MATI],ro|. PODHRADSKY

10. 8. 2003 - 10. 8. 2012.

Po~ivaj u miru!S ljubavl ju,

Cica, Darko, Sr|an i Bo{ko4478

U subotu, 11. augusta, navr{ava se deset godinaod smrti na{eg dragog oca, svekra i dede

KADRIJA(SMAJA)

SELIMOVI](ro|. 1932. go dine u Bi le}i)

Dani prolaze, a sje}anja na tvo ju dobrotu iplemenitost }e vje~no ìvjeti u na{im srcima.

Sin Edin, snaha Vildana,unuka Selma i unuk Dino

080

KADRIJA(SMAJA)

SELIMOVI](ro|. 1932. go dine u Bi le}i)

Kadri ja, godine prolaze,tuga i bol osta ju vje~no.

Voljeni nikada ne umiru.

Neka ti Allah podari sve dènnetske ljepote.Supruga Rabi ja i sin Mirsad

080

D@EVAHIRUHOD@I],

ro|. D@INDO1908 - 1960.

MEHMEDAHOD@I]A

1906 - 1992.

NAIMUNERETLI],

ro|. HOD@I]1938 - 2004.

AHMETAHOD@I]A

1930 - 2007.

SULEJMAN - beg(SMAILA) POLIMAC

1900 - 1974.

FATIMA - hanuma POLIMAC,ro|. HAD@IHASANOVI]

1919 - 1973.



PREDAH OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.58

HOROSKOP DANASUkoliko vas neko opominje da promijenite kriterije i zahtjeve u po-slovno-finansijskoj saradnji, razmislite o dobroj sugestiji. Svaka ko- risna informacija treba da vas pribli i uspje{nim rezultatima. Sklo-ni ste pretjerivanju u pona{anju, preosjetljivo reagujete na razli~i-te sitnice. Nedostaje vam ne~ije razumijevanje i emotivna podr{ka.Izbjegavajte situacije koje vas dodatno zamaraju.

Nalazite se pred novom poslovnom dilemom. Poka ite da imate dovoljno moralne hrabrosti i prihvatite odgovornost za svoje postup- ke. Nema potrebe da izbjegavate razgovor sa poslovnim partneri-ma, izvucite dobru pouku. Osje}ate emotivnu nesigurnost i traìteneko mirnije uto~i{te da dobro razmislite o svemu. Uskladite mis-li i osje}anja. Prijat }e vam {etnja ili boravak u prirodi.

Va{e ideje ne zna~e mnogo ukoliko ne dobijate ne~iju garanciju ili po-dr{ku u krugu saradnika. Uspje{ni rezultati podrazumijevaju zajedni~kopovjerenje i dugoro~niju saradnju. Postoje situacije koje ne moète rje-{avati samostalno. Djelu jete napeto i uznemireno. Zabrinjavaju vas lju-bavne dileme ili lo{ predosje}aj u vezi s jednom bliskom osobom. Pri- jat }e vam {etnja, primijenite neku od tehnika relaksacije.

Ako vam je stalo da prona|ete izlaz iz nekih komplikovanih situ-acija, upotrijebite pamet i li~no iskustvo. Va no je da se pravilno dis-

trancirate od osobe koja ima sumnjive namjere i negativan uticajna va{e pona{anje. U susretu sa voljenom osobom nema potrebeda smi{ljate nove ili la ne izgovore koji djeluju neubjedljivo. Izbje-gavajte suvi{e naporne ili konfliktne situacije.

Osje}ate veliki ponos i zadovoljstvo zbog novih informaci ja o po-slovnim prilikama. Ipak, ni{ta ne funkcioni{e uspje{no bez va{egprisus tva i dobre poslovne organizacije. Preuzmite dodatnu inici-jativu pred saradnicima. Znaci emotivne pa`nje ili novi izrazi nje nos-ti uvijek donose pozitivan efekat u odnosu sa voljenom osobom. Na-lazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi.

Vrlo ste energi~ni u namjeri da ispravite razli~ite poslovne propus-te. Nema razloga da op{irno pri~ate o poslovnim planovima, po-vucite konkretne poteze koji }e vas pribli iti dobrom rje{enju. Po-ku{avate da razuvjerite voljenu osobu u idejama koje ima. Partne-ru povremeno nedostaje osje}aj za realnost, a vama ma{tovitost.Racionalno koristite energiju i vrijeme.

U prilog vam idu razli~ite okolnosti i saznanje da se nalazite u centru va nih doga|anja. Na pa metan na~in upotrijebite svoju prednostu odnosu na sa radnike koji se protive va{im idejama. Partner vam~esto prigovara zbog pona{anja ili propusta. Mo`da vam nedosta-ju ubjedljiva obja{njenja za neka jednostavna pitanja. Izbjegavajtenepotrebne komplikacije i velike izazove.

Okolina primje}uje va{e nezadovoljstvo zbog razvoja doga|aja naposlovnoj sceni. Potrebno je da prona|ete no vo i efikasnije rje{e-nje kako biste pravilno rije{ili razli~ite nesporazume koji vas prateu susretu sa sa radnicima. Prati vas nova emotivna dilema. Ne zna-te da li partner grije{i u pona{anju ili djeluje sumnjivo u stvarimakoje pre{u}uje. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna.

Stalo vam je da ostavite veliki utisak na saradnike, stoga u mega-lomanskom stilu prihvatate razli~ite obaveze. Zarad po{tovanja ne-

kih poslovnih dogovora, prihvatite kompromisno rje{enje i dobarsavjet. Djelujete uznemireno i zahtjevno. Kontroli{ite impulsivnu stra-nu svoje prirode prije nego {to povrijedite ne~ija osje}anja. Obra-tite pa`nju na zdraviji na~in ishrane.

Osvojili ste ne~iju naklonost i podr{ku, ali uvi|ate da to nije dovo-ljno za uspje{nu saradnju. Postoje problemi koji zahtijevaju druga-~iji poslovni pristup. Lo{a komunikacija sa saradnicima uti~e na pro-mjenu poslovne klime. Posmatrajte stvari iz pozitivnog ugla, slobodno izrazite iskrene namjere i budite velikodu{ni prema voljenojosobi. Izbjegavajte situacije koje vas previ{e zamaraju.

Odaberete li pravu temu ili dobru poslovno-finansijsku ponudu, o~e-kuju vas pozitivni rezultati. Dobro razmislite kome treba da povje-rite planove, konsultujte osobu za koju vas ve e pozitivno iskustvo.Novi izlivi nje nos ti pred voljenom osobom donose zajedni~ko za-dovoljstvo, ali i osje}aj sigurnosti, koji vam nedostaje. Potreban vamje dobar podsticaj ili emotivna inspiracija.

Djelujete samouvjereno, imate dovoljno energije i dobar predosje}aj dase oprobate u novim poslovnim situacijama. Va`no je da slijedite svoje instinkte, ali i da se oslanjate na prakti~no iskustvo koje imate. Ne-ko vam {alje pozitivne signale i sa nestrpljenjem o~ekuje va{e prisus-tvo. Uìvajte u raznovrsnim emotivnim kontaktima koji vas ispunjava-ju velikim zadovoljstvom. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Jakub SALKI], Mirela SEKULI],Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: prodaja@ oslobodjenje.ba

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: marketing@ oslobodjenje.baID broj: 4200492600001ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: oglasnosg@ oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1602000000317116,UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaolBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Sadat BEGI]DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: redaction@ oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.baZa sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: info@ vzs.ba,tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : f a t i m a , a l a r i k , b i l e t i , i m e n a r , j e , a r a , a n t , k , n t o , b u , { a r m i r a t i , r , o c , i n o s l a v a , v i t k o s t , n o ` , a j a , m a r i , j a , g a r d , v a { k i , o , a r s a , a r s k , v i n a r , s k a l a , i } , t a n e , u a r , } i l i m a r s t v o .



Danas prete`no sun~ano, poslije podne na jugu naobla~enje, ponegdje sa kratkotrajnimpljuskovima. Puha}e slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura od12 do 17, na jugu do 25, maksimalna dnevna od 24 do 30, u dolini Neretve do 36 ° C.U subotu prije podne sun~ano, poslije podne naobla~enje sa ki{om, pljuskovima i grml-javinom. U Hercegovini suho. U nedjelju i po~etkom sljede}e sedmice prete`no sun~ano.U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, sjeverni vje-tar. Minimalna temperatura 15, maksimalna dnevna 28 ° C.

U Evropi prete`no obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Obilnije padavineo~ekuju se na istoku Evrope. Na zapadu prete`no sun~ano i suho. Jak vjetar puha}e uoblasti Baltika, Egejskog mora i iznad Britanskih ostrva. Najhladnije }e biti naSkandinavskom poluostrvu sa maksimalnom temperaturom do 18, najtoplije naPirinejskom poluostrvu sa maksimalnom temperaturom do 43 ° C.Iznad ve}eg dijela Balkana prete`no obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, nasjeveru suho. Vjetar slab do umjeren sjeverni. Maksimalna temperatura od 25 do 38° C.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEpetak, 10 . august/kolovoz 2012.60

KINAKRITERION

DOKTRINA [OKAdokumentarni,prema knjizi Naomi Klein,po~etak u 20.20 sati.

KO@A U KOJOJ @IVIMtrilerreì ja: Pedro Almodovar,uloge: Antonio Banderas, Elena Anayapo~etak u 18 sa ti.

CINEMA CITY

STEP UP 4 (3D)romansa, plesni,reìja: Skott Speer,uloge: Kathryn McCormik, Ryan Guzman...po~etak u 17 i 19.05 sati.

TATIN SINkomedija,reìja: Sean Anders,uloge: Adam Sandler, Andy Samberg,Leighton Meester...po~etak u 14, 16.20, 18.40 i 21 sat.

MERIDA HRABRA 3D

akcija, avantura, animirani,reìja: Mark Andrews, Brenda Chapman,Steve Purcell,glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly,Emma Thompson...po~etak u 11, 13.10 i 15.20 sati.

POTPUNO SJE]ANJE

akcija, ZF, triler,reìja: Len Wiseman,uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine,Bryan Cranston...po~etak u 17.35, 21.10 i 23.30 sati.

SARAJEVO VITEZ TAME: POVRATAK stripovski spektakl,reìja: Christopher Nolan,uloge: Christian Bale, Tom Hardy, AnneHathaway...po~etak u 14.10, 17.20, 20, 20.50 i 23.15 sati.

ÛDESNI SPIDER-MAN

akcioni, avanturisti~kireì ja: Marc Webb,uloge: Andrew Garfield, Emma Stone, RhysEvans...po~etak u 12.30, 15.10, 18 i 20.40 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SETRESEanimirana avantura,

reìja: Steve Martino i Mike Thurmeier,uloge: Ray Romano, John Legiuzamo,Dennis Leary...po~etak u 12.40 i 14.50 sati.

GALERIJERAIFFEISEN GALERIJAIzlo`ba radova mladog umjetnika BojanStoj~i}, koji je diplomirao na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek -Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradiCentrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja odBosne bb, za sve posjetioce otvorena jeradnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

ATELJE ZECIzloba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena od

ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotomod 10 do 14 sati ili uz na javu na telefon061/338-186.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJIZEMALJSKI

Muzej je otvoren za posjete u sljede}imterminima: utorkom, sri jedom, ~etvrtkom ipetkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10do 14 sati.

BO[NJA^KIIzlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi iljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “Ufokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i MersadBerber, te ostale kolekcije Instituta,otvorene za posjete svakim danom osimnedjelje od 9-16 sati. Najava grupa natelefon: 033/279-800 i na mail:info@ bosnjackiinstitut.ba.

OLIMPIJSKI

Stalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sa ti, dok vikendom muzej ne radi.

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sa ti, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreniza posjete. Muzej Jevre ja otvoren je zaposjete svakim radnim danom od 10 do 16sati, subotom ne radi, dok je nedjeljomotvoren od 10 do 13 sa ti.

ART-KU]A SEVDAHA

Otvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINAUNA

MEN IN BLACK 3akcija, komedija,uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, JoshBrolin, Emma Thompson...po~etak u 21 sat.

MADAGASCAR 3avantura, animirani,reìja: Eric Darnell, Tom McGrath, Conrad

Vernon...po~etak u 19.30 sati.

LEDENO DOBA 4 - ZEMLJA SETRESEanimirana avanturareì ja: Steve Martino i Mike Thurmeier,uloge: Ray Romano, John Legiuzamo,Dennis Leary...po~etak u 19 sa ti

KINAMULTIPLEX EKRAN

STEP UP 4 (3D)romansa, plesni,reìja: Skott Speer,

uloge: Kathryn McCormik,Ryan Guzman...po~etak u 16 i 18 sati.

NEDODIRLJIVIkomedija, drama,reìja: Olivier Nakache, Eric Toledano,uloge: Francosi Cluzet, Omar Sy...po~etak u 17, 19 i 21 sat.

BIHA]

ZENICA

MERIDA HRABRA (3D)akcija, avantura, animirani,reìja: Mark Andrews, Brenda Chapman,Steve Purcell,glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly,Emma Thompson...po~etak u 14 sati.

IGRE GLADIakcija, fantastika, romansa,reìja: Gary Ross,

uloge: Jennifer Lawrence, LiamHemsworth, Josh Hutcherchson...po~etak u 14.30 i 17.30 sati

VITEZ TAME: POVRATAK stripovski spektakl,reìja: Christopher Nolan,uloge: Christian Bale, Tom Hardy, AnneHathaway...po~etak u 20.30 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

avanturisti~ka drama,reìja: Tomislav Rukavina,uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, FilipJuri~i}...po~etak u 15 sati.

MUZEJIGRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su st alnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej je otvorenza posjetioce radnim danima od 9 do 17sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetiocetokom ci jele sedmice, od 9 do 17 sa ti.

GALERIJEME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, ski ca, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

TUZLA

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je od u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

KINAMULTIPLEKS PALAS

NOBELOV TESTAMENTtriler, drama,reìja: Peter Flinth,uloge: Malin Crépin, Richard Ulf säter, Björn

Kjellman, Leif Andrée, Kajsa Ernst, Erik Johansson, Felix Engström, AndreasRothlin-Svensson, Antje Traue...po~etak u 20.15 sati.

MERIDA HRABRA 3Dakcija, avantura, animirani,reìja: Mark Andrews, Brenda Chapman,Steve Purcell,glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly,Emma Thompson...po~etak u 12.30, 14.30, 16.30, 18.30 i 22sata.

POTPUNO SJE]ANJEakcija, ZF, triler,

reìja: Len Wiseman,uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine,Bryan Cranston...po~etak u 15.45, 18, 20.30 i 22.45 sati.

LEDENO DOBA 4: POMJERANJEKONTINENATAanimirana komedi jareì ja: Steve Martino, Mike Thurmeieruloge: Nikola \uri ~ko, Vo ja Bra jovi}, GoranJevti}, Ma{a Daki}, Sr|an Mileti}, IsidoraMini}po~etak u 15.45 sati.

VRISAK IZ DRUGE SOBE

triler, horor,reìja:Pal Sletaune,uloge: Noomi Rapace,Kristoff er Joner,VetleQvenlind Werring,po~etak u 22.15 sati.

STEP UP 4 (3D)romansa, plesni,reìja: Skott Speer,uloge: Kathryn McCormik,Ryan Guzman...po~etak u 17.45 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK stripovski spektakl,reìja: Christopher Nolan,uloge: Christian Bale, Tom Hardy, AnneHathaway...po~etak u 14.30, 17.45 i 21 sat.

BANJA LUKA

Reper to are i pro gramde {ava nja u va {oj kul tur noj

us ta no vi mo ete sla ti nama il: je lena.milanovic @

oslo bo dje nje.ba ili na brojfaxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE petak, 10. august/kolovoz 2012. 61

Ljubav bez granica17.55 OBN73. Alfredo se ljuti na Emili-ju jer je predlo ila da skinuInés s aparata, a Emilia muodgovori da joj se ~ini da onnju jo{ voli. Inés se napokonprobudi iz kome. Uplakanaka e Arnaldu da ne èli ìvje-ti i puna o~aja shvati da joj jeruka oduzeta. Kae Arnaldu i

Alfredu da joj je jedina strast bilo sviranje, a sad vi{eni to ne}e mo}i. Lije~nik joj kaè da je rije~ o prola-znoj paralizi. Alfredo kae Emiliji da nije bio dobar pre-ma Inés dok su bili u vezi, da joj nije pruio drugu {an-su koju je traila i da joj ne moè okrenuti le|a sadakad je bolesna. Kae joj da je voli te je moli za razu-mijevanje dok Inés ne ozdravi. Diego kae Juliju da jeAzul izabrala vjen~anicu koju je on dizajnirao i da je tou~inila jo{ dok je mislila da }e se udati za njega. Ka-è mu da zato ne}e dopustiti da se u njoj uda za Ma-uricija. Julio mu odgovori da je pomogao njemu i Chuc-hu tako {to im je dao posao te da mu se treba odu-ìti tako {to }e pristati da se Azul u toj vjen~anici udaza Mauricija. Diego kae Chuchu da mu je Julio obe-}ao da }e u svojoj sljede}oj kolekciji predstaviti nekemodele kao njegove.

Junska no}20.05 TV1/MRE@A27. Lale nastoji urazumiti Havin, koja se nada da }e seBaran kona~no odlu~iti izme|u nje i Duygu. Javljaju senesuglasice izme|u Barana i Semiha {to naru{ava ve}napetu atmosferu u kancelariji. Semih èli da napus-ti kompaniju i trai od Selen da po~ne traiti novu ku-

}u za njihovu porodicu. Zuhre je odlu~na u svojoj odlu-ci da njen sin mora birati izme|u nje i Vede.

Ruà vjetrova20.00 OBN84. Stipe ~eka lije~nike ka-ko bi doznao {to je uzrokMari~inog infarkta. Nalaziupu}uju da je stres glavnikrivac pa on optu i Nives zanovonastalu situaciju, a onase ogra|uje. Marica se pro-budi, no previ{e je umornada bi progovorila. Stipe iSr|an nervozno i{~ekuju{to }e re}i… Za to vrijemeJelavi}i imaju fe{tu u kale-ti, gdje Toni pani~ari zbog nuspojava steroida. Saraje entuzijasti~na glede fakulteta, ali kad shvati da jojpredavanja traju cijeli dan, ubrzo odustane i svrati doplae gdje upoznaje Gorana koji joj nudi rje{enje zanjene probleme. Spremaju}i se za posjet Marici u bol-nici, Marko neo~ekivano susretne Jelenu, koju o~itojako dobro poznaje otprije.

Trgovci 2 21.00 OBN

The Condemned, 2007.AKCIJAReìja: Scott WiperUloge: Steve Austin, Vinnie Jones, Robert Mammone,Tory Mussett, Manu Bennett, Madeline West

Osu|eni22.40 TV1

Jack Conrad u korumpiranom zatvorusmje{tenom u Srednjoj Americi ~eka iz-vr{enje smrtne kazne. Tajkun i okrutni{ef u svijetu zabave Ian Breckel nudiConradu priliku za pomilovanje. On otkupljuje Conrada i osta-lih devet osu|enika na smrt te ih prisili da sudjeluju u novomreality showu. Igra je jednostavna, natjecatelji su odvedeni napusti otok na kojem su postavljene kamere te im je re~eno dase moraju ubiti ili }e sami biti ubijeni u sljede}ih 30 sati. Na-kon isteka vremena, jedini preivjeli za nagradu dobit }e slo-bodu i veliki nov~ani dobitak, a gledatelji cijeli doga|aj mogupratiti preko interneta. U me|uvremenu, Conradova se djevoj-ka brine za njegovu sigurnost, a Mammoneova djevojka po~i-nje sumnjati u moralnost te internetske pustolovine...

F I L M

Fire In The Sky, 1993.DRAMAReìja: Robert Lieber manUloge: D. B. Sweeney, Robert Patrick, Craig Sheffer,Peter Berg, James Garner, Henry Thomas

Vatra na nebu00.10 PINK

Grupa ljudi koje je povremeno anga-ìrala vlada za obavljanje odre|enihposlova vra}a se u grad nakon jednetakve misije i tvrdi da su njihovog ~la-na oteli vanzemaljci. Niko im ne vjeruje i, bez obzira na ne-dostatak motiva i dokaza, optu uju ih za ubojstvo.

F I L M

Jackie Chan's First Strike,1996.AKCIJAReìja: Stan ley TongUloge: Jackie Chan, Jackson Liu, Annie Wu, Bill Tung,Yuri Petrov

Nuklearna opasnost22.00 NOVA

Chan Ka Kui je policajac koji sudje-luje u operaciji protiv me|unarodnegrupe {pijuna. Kad jedna od njih Jac-kson Tsui pobjegne, Chan dobije za-datak da je uhvati. Chan odlazi na put oko svijeta. U ovojavanturi u Australiji }e mu se pridru iti i AnnieTsui, Jackso-nova sestra.

F I L M

îtulja za Eskobara, 2008.KRIM. KOMEDIJAReìja: Milorad Milinkovi}Uloge: Vojin ]etkovi}, Tamara Garbajs, Zijah Sokolovi},Jelisaveta Sabli}, Mladen Nelevi}

îtulja za Eskobara22.30 PINK

Gandi je kriminalac, odmalena predo-dre|en za negativca. Upoznaje Lelu, za-gonetnu djevojku u koju se zaljublju-je. Istog dana kada Gandi ubije krimi-nalca kojeg zovu srpski Eskobar, dva narkofila i neradnika, De-jan i Baki, daju ~itulju pravom Eskobaru. Policija zapo~inje is-tragu. Nije im jasno ko je ta nova djevojka u njegovom dru-{tvu, osoba o kojoj nemaju nikakvih podataka. Gandijevi paj-da{i tako|er po~inju sumnjati u Lelu, jer je jasno da ih je ne-ko odao, s obzirom na to da niko od njih nije dao ~itulju. I onipokrenu vlastitu istragu. Ko je dao ~itulju i ko je uop}e Lela?Situacija se komplicira i okre}e u nevjerovatnom smjeru…

F I L M

Bolji ìvot, 1989.KOMEDIJAReìja: Mihailo Vukobratovi}Uloge: Marko Nikoli}, Svetlana Bojkovi}, DraganBjelogrli}, Aljo{a Vu~kovi}, Lidija Vuki~evi}, Boris Komneni}…

Bolji ìvot12.15 RTRS

Pri~a o porodici Popadi} koju ~ineotac, majka i troje odrasle djece. Do-godov{tine iz njihovog svakodnevnogìvota punog nesporazuma i komi~nihobrta. Nastavak i zaokruenje storije o sudbini ove porodi-ce iz popularne istoimene televizijske serije...

F I L M

Five Easy Pieces, 1970.DRAMAReìja: Bob RafelsonUloge: Jack Nicholson, Karen Black, Billy Green Bush,Fannie Flagg, Sally Struthers, Ralph Waite

Pet lakih komada00.30 HRT1

Mladi i prgavi Robert Dupea obavlja te-

{ke fizi~ke poslove na naftnom poljui ivi s konobaricom Rayette. Slobodnovrijeme Robert i Rayette provode dru-è}i se s njegovim kolegom s posla Eltonom i njegovom e-nom, ili pak Robert i Elton ganjaju druge ènske. Nakon {toda otkaz na poslu, Robert odlazi u Los Angeles i ondje od ses-tre, pijanistice, saznaje kako je njihov otac te{ko bolestan. Ro-bert odlu~i ipak posjetiti oca...

F I L M

Clerks II, 2006.KOMEDIJA

Reìja: Kevin SmithUloge: Brian ChristopherOhaloran, Jeff Anderson,

Rosario Dawson...

Dante je i dalje trgovac u prodavaonici mje{ovite robe, dok Randal i dalje nervira mu-{terije kao radnik u videoklubu. Ustvari, oni su radili sve dok poàr nije zahvatio trgo-va~ki centar, pa su bili prisiljeni potra iti novi posao. Vremena su te{ka, pa se privreme-no zapo{ljavaju se u restoranu brze hrane. Dok se Randalov odnos prema mu{terijamanije promijenio, Dante poku{ava izvu}i najbolje iz situacije...

S E R I J E

S P O R T

15.55 FTV ODBOJKA (M)Bugarska - Rusija16.35 BHT1VATERPOLO (M)Hrvatska - Crna Gora17.55 FTV KO[ARKA (M)[panija - Rusija21.10 FTV VATERPOLO (M)Italija - Srbija21.25 BHT1RUKOMET (M)Francuska - Hrvatska23.00 BHT1KO[ARKA (M)Argentina - SAD22.35 FTV BOKSfinalaOI LONDON 2012.





TV PROGRAMOSLOBO\ENJE petak, 10 . august/kolovoz 2012. 63

HRT107.00 Dobro jutro, Hrvatska09.06 ZABA - 90 sekundi (r)09.09 Dome, slatki dome -

humoristi~na serija (r)09.43 Vijesti iz kulture (r)10.00 Vijesti10.05 Vrijeme danas10.08 Zavolite svoj dom 1,

dokumentarna serija10.56 “@ivjeti slobodno” -

Naslje|e, dok. film(r)

12.00 Dnevnik12.10 Sport12.12 Vrijeme12.16 TV kalendar (r)12.30 Mo} sudbine, serija13.15 Mladi nind a,

ameri~ki film (r)14.41 Fotografija u

Hrvatskoj (r)15.00 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik15.09 Vrijeme sutra15.12 Dubine: Troglobionti,

dokumentarna serija15.42 Hrvatski psi, dok.

film (r)16.14 Ponos Ratkajevih,

serija (r)17.00 Vijesti17.20 HAK - Promet info

17.24 Hrvatska uìvo17.53 Moj Dubrovnik,dokumentarni film (r)

18.22 Loza, serija (r)19.06 Navrh jezika19.11 20pet, kviz19.30 Dnevnik19.58 Sport20.05 Vrijeme20.08 ZABA - 90 sekundi20.10 Odabrao \elo H.: U

ljudskom tijelu,dokumentarna serija

21.07 Stipe u gostima 4,humoristi~na serija(r)

21.45 Dnevnik 322.05 Sport22.08 Vrijeme sutra22.10 News22.14 Vijesti iz kulture22.28 Mu{karci koji bulje u

koze, ameri~ki film00.03 Seks i grad 3,

humoristi~na serija00.30 Filmski maraton: Pet

lakih komada,ameri~ki film (r)

02.05 Filmski maraton:Mladi nindà,ameri~ki film (r)

HRT206.55 43 Mo} sudbine, serija07.38 25 Teletubbies,

animirana serija08.03 25 @utokljunac:

Dimnjaèar (r)08.30 90 OI London 2012.:

Rukomet ili ko{arka -polufinale, snimka

10.00 20 OI London 2012.:Engleski doru~ak,emisija

10.20 60 OI London 2012.:Konji~ki sport -dresura, snimka

11.20 110 OI London2012.: Nogomet -finale, snimka

13.10 155 OI London2012.: Odbojka napijesku - finale, snimka

15.45 30 OI London 2012.:Daljinsko plivanje -10 km, snimka

16.15 20 OI London 2012.:Vrijeme za ~aj,emisija

16.35 75 OI London 2012.:Vaterpolo -polufinale, prijenos

17.50 100 OI London2012.: Rukomet -polufinale, prijenos

19.30 65 OI London 2012.:Odbojka - polufinale,snimka

20.35 55 OI London 2012.:Atletika - finala,prijenos

21.30 90 OI London 2012.:Rukomet -polufinale: Hrvatska -Francuska, prijenos40 OI London 2012.:Ko{arka - polufinale,prijenos

23.40 50 OI London 2012.:Olimpijski meridijan,emisija

00.35 36 Bitange i princeze3, humoristi~naserija (r)

01.10 42 Retrovizor: Dr.House 6, serija (r)

01.53 42 Retrovizor:Zvjezdana vrata:Svemir 1, serija (r)

02.35 160 No}ni glazbeniprogram: Glazbenispotovi

05.15 110 No}ni glazbeniprogram: [oka~karapsodija 2008. -100 tambura{a,snimka koncerta (r)

NOVA05.50 Neustra{ivi

Scooby-doo, crtanaserija

06.15 Super Loonatics,crtana serija

06.40 Kad li{}e pada,serija(r)

07.40 TV izlog07.55 Strasti Orijenta,

serija(r)

10.00 TV izlog10.15 Walker, teksa{ki

rendèr,serija (r)

12.05 Zauvijek susjedi,serija(r)

13.20 IN magazin(r)

14.05 Walker,teksa{ki rendèr,serija 2

15.50 Zauvijek susjedi,serija

17.00 Vijesti Nove TV17.25 IN magazin18.05 Kad li{}e pada, serija19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Strasti Orijenta, serija22.00 Nuklearna opasnost,

igrani film23.30 Divlji zapad, igranifilm

01.20 Granica straha, igranifilm

02.45 Magazin MMA Lige(r)

03.10 Ezo TV, tarot show

EUROSPORT08.30 Atletika10.30 Kajak/

kanu -polufinale

13.00 Multisport,live

16.00 Odbojka,live -(M),polufinale

19.30 Ko{arka,live -(M),polufinale

20.00 Atletika,live

23.00 Ko{arka,live - (@),finale

00.30 Skokoviu vodu -(M),10m

01.30 Atletika03.00 Skokovi

u vodu -(M),10m

04.00 Atletika

EUROSPORT 206.00 Biciklizam,

EnecoTour

07.30 Watts08.00 Tenis,

WTAMontreal

09.30 Biciklizam,EnecoTour

10.30 Tenis,WTAMontreal


14.30 Biciklizam,EnecoTour,uìvo

16.30 Tenis,WTAMontreal

18.00 Tenis,WTAMontreal,uìvo


00.00 Tenis,WTAMontreal,uìvo


03.00 Watts04.30 Fight

Club

SPORT KLUB06.00 Powerboat

Superstock - SanDiego

06.30 Fudbalmondijalmagazin

07.00 Snowboard -CanadianOpen

07.30 Mobil 1

The Grid09.30 Ko{arka:Croatia -Italy

11.15 Kvalifikacije EuropaLeague: Mura -Arsenal Kyiv

13.00 ATP Masters Torontoosminafinala

18.30 SK Tenis Studiodirektno

19.00 ATP Masters Toronto~etvrtfinale, direktno

23.00 Fudbal: ManchesterUnited - Barcelona

01.00 ATP Masters Toronto~etvrtfinale,direktno

05.00 TWS

ARENASPORT 109.00 Fudbal Hrvatska11.00 Fudbal [panija12.00 Fudbal - Liga

{ampiona `reb,prenos

13.00 Fudbal Italija15.00 Fudbal Francuski

Super Kup17.00 Jelen Super

Liga Studio

17.30 Jelen SuperLiga: Rad - Radni~ki1983prenos

20.00 Francuskaliga:SeasonPreviewFudbal,Francuskaliga:Montpellier -Toulouseprenos

00.00 PokerBig Game

ARENASPORT 206.00 Atletika

Diamond Liga:Paris

08.00 Ragbi Six Nations:Francuska - Irska

10.00 Box:Steve Cunnigham -Nenad LicinaMikkel Kessler -Mehdi Bouadla

Nathan Cleverly -Aleksy Kuziemski12.00 Hokej NHL:

Season ReviewLos Angeles -Phoenix

14.00 Kotv Magazin15.00 Olympic Series:

Episode 1815.30 Box: Kotv Classics

Ep 49.16.30 Rukomet Seha Liga:

Best OffMetaloplastika-Vardar

18.00 KosarkaTurnir Beogrd:Srbija - Madjarska

20.00 Ragbi Six Nations:Italija - Skotska

22.00 Box: ESPN Fights00.00 Bejzbol

Mlb:Atlanta - Philadelphia

02.30 Olympic Series:Episode 15

03.00 Olympic Series:Episode 16

03.30 Racing Trough TimeEp. 22

RTS10.00 Vijesti10.05 Razglednica:, dok.

program10.35 Na skriveno te vodim

mjesto(r)

11.05 Vijesti11.10 Vjerski,

kviz(r)

11.30 Program zadijasporu(r)

12.00 Dnevnik12.15 Sport plus12.30 Enciklopedija za

radoznale(r)

13.45 [alitrena pe}ina(r)

14.00 Svijet zdravlja14.30 @ivot i standardi15.15 Ovo je Srbija16.00 Sre}ni ljudi, serija (r)17.00 Dnevnik RT

Vojvodina17.20 [ta radite, bre, info17.45 Beogradska hronika18.25 Putopis:, reporta a19.00 Vjerski, kviz (r)19.30 Dnevnik20.05 Sre}ni ljudi, serija (r)21.00 [esti krug, sportskiprogram21.30 Veliki izazov, kviz22.20 Povratak na selo:

Subotica (r)22.45 Nova zanimanja 2,

dok. pr.23.15 Oko, info

AL-JAZEERA B.08.30 Kontekst,

talk-show09.00 Moj ivot, dok.

program,(r)

09.30 Poznavali smoSadata,(r)

10.00 @ene ratnici, I dio,(r)

10.30 @ene ratnici, I dio,(r)

11.00 Kontekst, talk-show11.30 AJE program14.30 Za stolom sa

teroristima -Terorizamu raju, dok. program,(r)

15.00 Kontekst, talk-show15.30 48 - Buenos Aires,

(r)16.00 Vijesti17.00 Hladni mir - Bez i~ije

pomo}i, (r)17.30 Kontekst, talk-show18.00 Vijesti19.05 Poznavali smo

Homeinija, (r)19.30 Oteti, dok. program,

(r)20.00 Vijesti21.00 Vijesti21.30 Kontekst, talk-show22.00 Vijesti23.05 Kontekst, talk-show23.30 Poznavali smo

Homeinija, (r)00.00 AJE Vijesti00.30 Kontekst, talk-show

RTCG06.30 Jutarnji

program09.00 Vijesti09.05 Dokumentarni

serijal10.00 Dnevnik10.15 Muzika10.30 Znam da zna{,

kviz11.00 Vijesti11.05 Vi{e od ljeta

(r)13.05 Pro~itaj me:

MelinaKameri}

13.30 Muzika14.00 Vijesti14.05 Svanu}e ili sumrak

Lov}ena14.50 Muzika15.10 Lajmet15.30 Dnevnik 115.45 Sat TV16.00 Muzika16.30 Pro~itaj me:

Gor~inStojanovi}

17.15 Muzika17.45 Vi{e od ljeta18.55 Znam da zna{, kviz19.30 Dnevnik 220.00 Zapis: Dìboni20.30 Vi{e od ljeta21.30 Argument:

Cetinjskihumor

22.00 Dnevnik 322.30 Vi{e od ljeta23.30 Sat TV00.00 Vijesti u pono}

06.00 Peta brzina06.25Prljavi poslovi07.15 Opasanlov08.10 Strastveniribolovci09.05 Razotkrivanjemitova: Pirati 210.00 Kakoto rade?10.30 U djeli}usekunde10.55 Preìvljavanje11.50 Trgovci automobilima- 2 epizode12.45 Petabrzina - 2 epizode13.40

Ameri~ki ~operi14.35 Prljaviposlovi15.30 Razotkrivanjemitova16.25 Opasan lov17.20 Strastveni ribolovci18.15 ûdovi{ta iz rijeke19.10 Kako se pravi?19.40Kako to rade?20.05 @eljeliste da znate21.00 drvosje~eiz mo~vare21.55 Oru`je kojeje promenilo svijet22.50Ukleta ku}a - 2 epizode

DISCOVERY07.05 Drevni X fajlovi08.00Drevne Megastrukture08.55 Tajna istorija09.50[apta~ psima10.45Sekunde do katastrofe11.40 Istraìvanje planeteZemlje12.35 Avionskenesre}e13.30 [apta~ psima14.25 Sekunde dokatastrofe15.20 Tajne krsta16.15 Eko-Megastrukture17.10 [apta~ psima18.05Megastrukture19.00 Tajnekrsta19.55 Drevni X fajlovi21.00 Misterija nacisti~kihblizanaca21.55 Drevni Xfajlovi22.50 ]orkirani uinostranstvu23.45 Misterijanacisti~kih blizanaca

N. GEOGRAPHIC

06.00 Mra~na polovina,igrani film08.00 Loh Nes,igrani film10.00 Sokolovi,igrani film12.00 Bat 21,igrani film14.00 Menhetn,igrani film16.00 Pti~ica,igrani film18.00Nepogre{ivi prijatelj, igranifilm20.00 Soko i Snje{koBijeli}, igrani film22.10Ubistvo u Holivudu, igranifilm00.00 Same u stanu,igrani film01.20 Bezdan,igrani film02.40 Vru}e iseksi, igrani film

TV100011.40 Pariski forenzi~ari,serija12.30 Frikovi, serija13.20 Frikovi, serija14.10Kraljevi bjekstva, serija15.00 Opasni cimeri,serija15.50 Ne~ujno,serija16.40 Luter, serija17.30 Pariski forenzi~ari,serija18.20 Monk, serija19.10 Imitator, serija20.00 Red i zakon:Zlo~ina~ke namjere, serija20.55 Kraljevi bjekstva,serija21.45 Zlo~ina~kiumovi, serija22.35 Luter,serija23.25 Lavirintzlo~ina, serija00.15Ne~ujno, serija01.05Imitator, serija01.50Pariski forenzi~ari, serija02.35 Lavirint zlo~ina,serija

FOX CRIME09.00 Hitler: Kona~ni pad,film11.45 Tell them who you are, film15.45 Dasam znao da samgenijalac, film17.45Nestali u Americi, film19.45 Mjesec i zvijezde,film21.45 Lo{ poru~nik,film23.30 Godina oru`ja,film01.45 Glas smrti, film

CINESTAR06.20 Dijagnoza ubistvo07.20 Voker, teksa{kirendèr08.20 Urgentnicentar09.20 Ubistva uMidsameru11.20 Voker,teksa{ki rendèr12.20Urgentni centar13.20Kraljevski bolesnici14.20Voker, teksa{ki rendèr15.20 Monk16.20Ubistva u Midsameru18.20 Dijagnoza ubistvo19.20 Monk20.20Danteov vrh22.20 Zakon ired: Zlo~ina~ke namjere23.20 Havaji 5-000.20Bra}a i sestre02.20Urgentni centar03.20 Redi zakon04.15 Doma}ice izokruga Orind`

UNIVERSAL10.45 Prva petorka, serija11.00 Vill i Grejs, serija11.20 Da draga, serija11.50Da draga, serija12.20O~ajne doma}ice, serija13.10 Jednom davno, serija14.10 Ru`na Beti, serija15.05 Uvod u anatomiju,serija16.00 Da draga, serija16.30 Da draga, serija16.50Rokerka Rita, reality show17.20 Rokerka Rita, reality

show17.40 Kugar Taun,serija18.05 Prva petorka,serija18.30 Vill i Grejs, serija18.55 Uvod u anatomiju,serija20.00 O~ajnedoma}ice, serija20.55Jednom davno, serija21.30Ru`na Beti, serija23.00[apat duhova, serija23.50Prva petorka, serija

FOX LIFE06.00 Pravi kantri 2: Poklon,film07.50 DodjelaBilbordovih muzi~kihnagrada 2012., film10.05Autostoperski vodi~ krozgalaksiju, film11.55Redakcija, ep. 7, serija12.55Gregov dnevnik, film14.30Fenomen, film16.35 Rupa,film18.05 Filmovi i zvijezdeIV, ep. 32, serija18.35 Zver,film20.05 ârobni grad, ep.

5, serija21.00 Redakcija, ep.7, serija22.00 Uzvratniudarac, serija22.45 Uzvratniudarac, serija23.30 Ljubav idruge droge, film01.20 VesKravenova nova strava uUlici brijestova, film03.10Ubica sa interneta, film04.35 Jednostavni Simon,film

HBO08.00 Tajni rat09.00 Genijedizajna10.00 Istok-Zapad:putovanja iz sredi{ta Zemlje11.00 Tra~ko zlato12.00Viktorijanska apoteka13.00Belensijaga - izdr`ljivost uprolaznom svijetu14.00David i slika Maratova smrt15.00 Tajm tim godina X16.00 Genije dizajna17.00Tragovima Tintina18.00

Viktorijanska apoteka19.00

Kako je Dèjn Ostin postalaomiljena20.00 Gerouovzakon22.00 Tajni rat23.00Tragovima Tintina00.00Pri~a o poljoprivredi: Blato,znoj i traktori

VIASAT HISTORY09.05 Ratovi insekata10.00Spa{avanje divljih ìvotinja10.25 Ostrvo orangutana10.55 Policija za ìvotinje11.50 Veterinari staìsti, 2epizode12.45 Policija zaìvotinje13.40 Ratovi insekata14.30 Karina: Uzbudljivi safari15.00 Dik i Dom u svijetuìvotinja15.30 Dèf Korvin,bez ograni~enja, 2 epizode16.25

Zaljubljenici u ma~ke17.20 Sve o ma~kama18.15Spa{avanje divljih ìvotinja18.40 Ostrvo orangutana19.10 @ivot majmuna19.35@ivotinjska boji{ta20.05Ratovi insekata21.00 Ajkule ulovu21.55 Nakon ujeda22.50Policija za ìvotinje23.45Mjesto zlo~ina nad ìvotinjama

ANIMAL PLANET

Odbojka16.00

Tema: “@ene politi~ara”. Uspecijalnoj emisiji “Dejana talkshowa”, posve}enoj Danuèna, ugosti}emo ènepoliti~ara. One ~esto ne vole nibiti prisutne u medijima, zbog~ega se u javnosti o njima vrlomalo zna. Ko su, {ta rade, kakogledaju na politi~ke funkcijesvojih supruga, a kako nasvoju ulogu u javnom ìvotugovore na{e go{}e. Nepropustite!

O ekolo{kim projektimarealizovanim na podru~juop}ine Ilidà razgovaramo sana~elnikom op}ine SenaidomMemi}em. U rubrici Ekominutegovorimo o Nacionalnomparku Una, a u rubriciEkosavjet donosimo korisnesavjete kako smanjiti koli~inuotpada.

Ekologika16.00 BHT

ATP Masters19.00

Fudbal20.00

Dejana16.55 OBN

T A L K S H O W



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJE

@eljezni~ar se sprema za BoracPOBJEDA 49. strana

KA@NJEN MLADI]EV JATAK- Odjel za ratne zlo-~ine Vi{eg suda u Beogradu potvrdio je sporazumo priznanju krivice izme|u ro|aka ha {kog optu e-nika Ratka Mladi}a Branislava Mladi}a i srbijan- skog dr a vnog odvjetni{tva za ratne zlo~ine, pokojem je ka`njen na jednogodi{nju zatvorsku ka-znu, uvjetno na tri godine, zbog skrivanja Mladi}a.

BUGARSKA: UHAP[ENA DVA BH DR@AVLJANI-NA- Bugarski carinici ju~e su zaplijenili vi{e od 21kilograma heroina na grani~nom prelazu sa Tur-skom u automobilu koji je putovao iz Istanbula uBiH. Mediji prenose da su uhap{ena dva bh.dràvljanina. Vrijednost pro na|ene dro ge procije-njena je na vi{e od milion eura.

POSLJEDNJE VIJESTI

U hotelu Euro pe u Sa ra je vu ju~er je odr a na kon feren ci ja zamedi je po vodom pred stav ljan ja ja vnosti akci je ~i{}enja BiH podnazi vom Let’s do it - o~is timo ze -mlju za 1 dan, ko ja }e se odr a ti 9.septem bra. Ovo je naj ve}a akci - ja u his tori ji BiH posve}ena prven -stveno ~i{}enju ile galnih de poni- ja sme}a u je dnom da nu, ali i ~i -{}enju ze lenih po vr{ina, odno sno

za{ti}enih po dru~ja. Ri je~ je o

pro jektu ko ji se prvi put re alizirau na {oj zemlji u sklo pu glo balneakci je ~i{}enja ci jele pla nete Let’sdo it Wor ld, a no sitelj pro jekta jeUdru ga gra|ana Ru ke, dok je ge -neralni par tner kom pani ja HTEronet. Po dr{ku je dao vla din se -ktor, kao i agen ci ja MITA Group.To je uje dno i naj ve}a volonter skaekolo{ka akci ja ko ja se ika da re ali-zirala u BiH - pri dru ì}e joj se oko

100.000 volontera.

Predstavljena ekolo{ka akcija ~i{}enja BiH

O~istimo zemlju za 1 dan

Repor ter Oslo bo|enja kao da je bio u pra vu kada je pro teklesubo te s opre zom o togra f raotur ske gayeve. Na naj ve}oj svjet -skoj ho mo seksu alnoj re gati poam ster dam skim ka na lima plo - vilo sa è na ma i mu {kar cima,ko ji su no sili crve ne ma jice spolumje secom i e so ve, pri vla~i-lo je izu zetnu pa` nju. I ka da se ~i -nilo da je jo{ je dna ba ri jera uizra à vanju slo boda pro bi jena,

zapo~eli su pro blemi. El lie Lust,iz ho lan dske po licijske mre èRoza i pla vo, u ko ju su uklju ~e-ni ~u vari re da gay ori jentaci je,pot vrdi la je da se za sa da ra di o{okan tnim pri jetnja ma, pri jesvega, pre ko stra nica Fa cebooka.Upu }ene su ka ko po jedin cima,tako i ci jeloj gru pi ko ja je veseloplesala na bro du sa tur skim ho -mo seksu alcima i le zbij kama.

Najdras ti~ni je su pri jetnje uko jima sto ji da }e ne ke od u~e -sni ka gay-pa ra de na re dnih da -na sti }i ka zna u vi du pa ljen ja.

Deta ljno se obra zla è da }e ne -zado voljni ~la no vi broj ne tur skeza jedni ce u ovoj ze mlji pro na }ipo jedine oso be ko je su osra -mo tile svoj na rod i da }e bi ti po -sute ben zinom i nes ta ti u ne ~as-ti voj vatri.

Ellie Lust na vodi da je i dos tapri jetnji u ko jima se na go vje{ta - va i osveta vje {anjem:

- Neki od auto ra stra snih po -ru ka se i ne kri ju. Oni ja vnopre ko Fa cebooka izno se da sesvi jet mo ra o~is titi od ovih {to gaprlja ju.

Oslo bo|enje je u pro teklu su -botu pi ta lo ni je li nez godan tre -nu tak po ja viti se u ova kvom iz -da nju u mje secu sve tog mu sli-man skog pos ta. Po sebno {to jepri mi je}eno da je na bro du, upodne, bi lo mno go hra ne i pi }ako ji su se nes kri veno kon zumi -ra li. Or ganizatori gay re gate e -ljeli su ovim bro dom pred sta vi-ti da u Ho lan di ji ima oko 20.000mu {kara ca i e na tur skog po ri- jekla, ko ji vi{e ne e le skri vati se -ksu alnu ori jen taci ju.

Tokom regate amsterdamskim kanalima

petak, 10. august/kolovoz 2012.

Deportacija RomaFrancuska polici ja ju~er je uni{tila ilegal-

na romska na selja nakon {to je nova soci- jalisti~ka vlada obe}ala tu akci ju poziva ju-}i se na za{titu javnog zdravstva. Dva na-selja u blizini Lillea su demontirana ju~er uju-tro nakon sli~nih akci ja u regi jama Pariza iLyona. Oko 240 isto~noevropskih Romaukrcano je u avion za Bukure{t nakon {tosu dobrovoljno pristali da se vrate u Rumu-ni ju, prenosi BBC. Kriti~ari tvrde da se opo-na{a ju akci je biv{eg konzervativnog pred-sjednika Nicolasa Sarkozya. Uni{tavanje rom-skih naselja i masovne deportaci je Roma uljeto 2010. u vri jeme kada je Nicolas Sarkozy

bio na ~elu Francuske izazvali su protestefrancuskih susjeda i Evropske komisi je.

Razbijena grupa zaproizvodnju droge

U koordiniranoj akci ji pripadnika SIPA iMUP-a Srbi je ju~e je na podru~ju BiH i Srbi-

je, uhap{ena tro~lana grupa ko ja je du i pe-riod proizvodila i stavljala u promet opojnudrogu. U mjestu O~age, op}ina Bogati} (Srbi-

ja) polici ja Srbi je li{ila je slobode K.M. iz Bi- jeljine i P.V. iz Bratunca, kod ko jih je pro-na|ena la boratori ja za proizvodnju droge, 20kilograma skanka i oko 750 sta bljika ma-rihuane. Istovremeno, na podru~ju Bi jeljinepripadnici SIPA su li{ili slobode V.D, a na po-dru~ju Bratunca i Br~kog nastavili akciju.

Ellie Lust, iz holandskepolicijske mreè Roza iplavo, u koju su

uklju~eni ~uvari reda gayorijentacije, potvrdila jeda se za sada radi o{okantnim prijetnjama,prije svega, prekostranica Facebooka

PRIJETNJE TURSKIMHOMOSEKSUALCIMA

Documents

Oslobođenje [broj 23583, 10.8.2012]