Otpornost gradova na urbani terorizam

dr.sc. Mirko Bilandžić, izv. prof.

Filozofski fakultet Sveučilišta u ZagrebuVaraždin, 26-27. ožujak 2015.

1 / XX

Studije/znanost o terorizmu

Širok istraživački interes -> kontroverznost tematike ->dileme i prijepori -> nepostojanje generičke definicijeterorizma -> analitički deficiti i ograničenja u proučavanjufenomena

Može li se terorizam znanstveno proučavati premda nije definiran?

Znanstveno-stručna javnost polarizirana!!!

2 / XX

Studije/znanost o terorizmu

Terorizam nije objektivno, empirijski identificiran fenomen,već socijalno konstruirana i povijesno kontingentnakategorija ljudskog ponašanja ovisna o konkretnimokolnostima, sociopolitičkom kontekstu i namjeramaaktera.

Različiti diskursi i perspektive terorizma -> terorizam kaoracionalno djelovanje; kao iracionalno djelovanje;terorizam kao oblik psihopatologije; terorizam kaodruštveni problem; terorizam kao kriminalni čin;terorizam kao sukob niskog intenziteta (low-intensity

conflict); terorizam i ratni diskurs; terorizam kaoasimetrični sukob; diskurs anti-znanja o terorizmu -aktivno odbijanje - eksplanacija terorizma (karakteristikaere „rata protiv terora“)

3 / XX

Studije/znanost o terorizmu

Osnovni elementi terorizma:

– strateška uporaba terora;

– asimetričnost nasilja;

– usmjerenost na neborbene mete;

– širenje straha kao sredstva utjecaja i prisile na širu javnost

– prisvajanje moći i ostvarenje političkih ciljeva.

4 / XX

Studije/znanost o terorizmu

5 / XX

Terorističke organizacije: 648 organizacija u svijetu(RAND Coropration) ili 865 (Global Terrorism Database,University of Maryland)

Teroristički akti: od 1968. izvedeno 125.000 terorističkihakata - 33 teroristička akta dnevno (Global Terrorism Database).

Samoubilački terorizam: eskalacija

• 1980-ih 3 samoubilačka akta godišnje, 1990-ih 10 akata,50 akata početkom 21. stoljeća, dok se zadnjih godinaizvrši 300 akata prosječno na godišnjoj razini.

• 44 države meta samoubilačkih akata koje izvršavaju 92organizacije (Chicago Project on Security and Terrorism - CPOST)

BROJ TERORISTIČKIH NAPADA U SVIJETU, 1970-2013.

6 / XX

BROJ SAMOUBILAČKIH TERORISTIČKIH

UDARA 1982-2013.

7 / XX

Ukupan broj terorističkih akata 3.626

Ukupan broj smrtno stradalih 3.8014

Ukupan broj ranjenih 102.696

Broj smrtno stradalih po

jednom aktu10,5

Broj ranjenih po jednom aktu 28,4

TIPOVI TERORISTIČKIH AKATA, 1970-2013.

8 / XX

Tip terorističkog akta Broj terorističkih akata

Bombaški/eksplozivni napadi 59.968

Oružani napad 32.027

Atentati 15.913

Infrastrukturni napad 8.024

Uzimanje taoca (kidnapiranja) 7.048

Uzimanje taoca (zabarikadirani objekti) 724

Neoružani napad 703

Otmice 487

Nepoznato 3.898

RASPODJELA TERORISTIČKIH UDARA

PREMA METAMA NAPADA, 1970-2013.

9 / XX

0 5000 10000 15000 20000 25000 30000

Civili i civilne institucije

Poslovni objekti

Vladine institucije

Policija

Vojska i vojni objekti

Prijevoz

Komunalne usluge

Edukacijske ustanove

Diplomacija i diplomatska predstavništva

Religijske institucije

Novinari i mediji

Teroristi

Aerodromi i zrakoplovi

Nasilne političke stranke

Telekomunikacije

Nevladine organizacije

Turisti

Pomorski objekti

Opskrba vodom i hranom

Zdravstveni objekti za izvršenje pobačaja

Ostale mete

Nepoznate mete

Mete samoubilačkih terorističkih udara 1982-2013.

Sigurnosne snage: 64,6% (7,1 osoba je smrtnost pojednom udaru).

Političke mete: 14,9% (11,5 osoba je smrtnost po jednomudaru);

Civilne mete: 20,2% svih udara, (20,7 osoba je smrtnost pojednom udaru) što ukupno znači da civili čine 39,8%žrtava samoubilačkih terorističkih udara.

10 / XX

Protuterorističke strategije

11 / XX

Strategije protiv terora ili terorizma?Strategija „teroriziranje terorista” (SAD, Izrael, Britanija)„Ciljano ubijanje” (targeted killing) (Izrael, Španjolska,Rusija...)Globalni „rat protiv terora”„Drugi rat protiv terora” (Islamska država)

Francuska: teroristički udar u Parizu - je li se mogaospriječiti?White Paper on Terrorism 2006. (sveobuhvatnaprotuteroristička strategija)White Paper 2008. (strategija nacionalne sigurnosti -knowledge base security).

Nacionalno suprotstavljanje terorizmu

12 / XX

Nacionalne strategije za suprotstavljanje terorizmu

Republika Hrvatska: porast stupnja sigurnosti: stupanjopasnosti od terorističkih prijetnji?

Euroatlantske integracije: obaveze članstva, Koalicijaprotiv Islamske države, regionalni kontekst, tranzitnopodručje, integracija, itd.

Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanjeterorizma (2008.) – terorizam pitanje nacionalnesigurnosti - ne spominje lokalnu upravu (gradove) -posljedice terorizma i terorističkih akata su bitnopitanje i javne sigurnosti (sigurnosti gradova).

Sigurnost gradova

13 / XX

Protuterorističko djelovanje jest nepobitno nacionalniproblem i odgovornost najviših razina vlasti u državi, aliposljedice terora uvijek su lokalnog karaktera.

Urbane mete terorizma: inteligentna kreativnost iliracionalna iracionalnost terorista? - nacionalni i urbanicentri moći (New York), željeznička postaja (Madrid),podzemna željeznica (London), kazalištu (Moskva), škola(Beslan), hotel (Mumbay), medijske redakcije, trgovine(Pariz), kafić (Kopenhagen), sakralni objekti (Pariz,Kopenhagen, Sana), itd.

Posljedice terorizma/terorističkog djelovanja

14 / XX

Osobna razina: šok, strah, panika, psihološka dimenzija

Kolektivna razina: kolektivni šok

Društvena razina (nacionalna i lokalna razina): stradanja i

žrtve, poremećaj društvenih vrijednosti, prijetnja

destrukcijom društva, utjecaj na mobilnost ljudi, utjecaj na

gospodarske procese, utjecaj na kretanje roba, kapitala…

Protuterorizam: prevencija terorizma

15 / XX

Tko je terorist?

Rađa li se netko kao terorist ili se on stvara u procesu(re)socijalizacije?

Postoji li profil terorista: jesu li to neki posebni ljudi ilisasvim normalni ljudi slični svima nama? Jedinstvenipersonalitet terorista ne postoji. Teroristi su prema osobnimobilježjima dio nas, ne postoje posebne osobine kojekarakteriziraju teroriste.

Terorizam: uvezeni problem ili problem socijalne integracije- osobe s podijeljenim i proturječnim identitetom ili krizomidentiteta?

Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje

16 / XX

Protuteroristička strategija EU (The European Union Counter-TerrorismStrategy, 2005)

Četiri kategorije aktivnosti: zaštita od terorizma (Protection), prevencijaterorizma (Prevention), istraživanje usmjereno na onemogućavanjeizvršenja terorističkih akata i kazneno procesuiranje počiniteljaterorističkih akata (Puruse) i odgovor na izvršene terorističke akteodnosno funkcioniranje u uvjetima krize kao posljedica izvršenjaterorističkog akta (Respond).

Cilj zaštitnog spektra aktivnost jest jačanje obrane mogućih ključnihterorističkih meta, smanjivanje ranjivosti mogućih meta udara tereduciranje posljedica terorističkih udara (nacionalna i regionalnaodgovornost).

Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje

17 / XX

Strategija unutarnje sigurnosti EU (Internal security

strategy for the European Union: Towards a European

security model, 2010)

Akcijski vodič i izazovi: sveobuhvatan pristup sigurnosti isuradnja na vodoravnoj (svi sektori i područja državnog idruštvenog djelovanja) i okomitoj (sve razine sigurnosti)dimenziji; rješavanje uzroka nesigurnosti, a ne posljedica;prevencija i anticipacija sigurnosnih izazova i prijetnji;uključivanje svih sektora u aktivnosti zaštite civila;komuniciranje sigurnosne politike prema građanima.

Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje

18 / XX

Republika Hrvatska

Nova Strategija nacionalne sigurnosti: strategija za 21.stoljeće

Sigurnost gradova relevantno područje nacionalnesigurnosti

Dražavno-centrični pristup potrebno dopuniti socijetlanim(societal security) i ljudsko-centričnim (human security)pristupom nacionalnoj sigurnosti.

Protuterorizam i sigurnost gradova: izazovi i okvir za djelovanje

19 / XX

Sigurnost gradova: socijalni kapital i nacionalna sigurnost

Socijalni znanstvenici koncept socijalnog kapitala (social

capital) koriste za objašnjenje kolektivnih ciljeva.

Društva s visokim socijalnim kapitalom lakše seorganiziraju i kolektivnim akcijama rješavaju zajedničkeprobleme.

Socijalni kapital kao društveni odnos pomaže pojedincu priostvarenju interesa odnosno kao kultura povjerenja isuradnje omogućuje uspješno kolektivno djelovanje.

20 / XX

Hvala na pažnji!

Više informacija: Bilandžić Mirko (2014) Sjeme zla: uvod u

studije terorizma