Pčelarstvo online – · PDF filePčelarstvo online – pcelarstvo.hr Udruga pčelara i građana Pčelarstvo online – Sam prototip, prilikom njegove izrade imao je dva

Pčelarstvo online – pcelarstvo.hr

Udruga pčelara i građana Pčelarstvo online – http://www.pcelarstvo.hr

SADRŽAJ PČELARSKOG MAGAZINA BROJ 0.02.12.

UDRUGE PČELARSTVO ONLINE

• IZRADA JEFTINE PČELARSKE VAGE

• IZRADA JEDNOSTAVNOG SKUPLJAČA PROPOLISA

• IZRADA ANTIVAROA PODNICE

• IZRADA PODNICE ZA SAKUPLJANJE PELUDI

• KONTROLIRANO UNIŠTENJE VARROE BEZ KEMIKALIJA POMOĆU 12v STRUJE

• RADOVI U PČELINJAKU: SVIBANJ (LAT. MAIUS)

• PAPIRNATE VREĆICE NOVOST U KSENOMEDU

• NOVO PRIZNANJE KVALITETE ZA OPG BRNARDIĆ

• KORIŠTENJE PESTICIDA PONOVNO POVEZANO SA CCD-om KOD PČELA

• TROVANJE PČELA CVJETNOM PELUDI

• JASTREB OSIČAR

• MOŽDA NISTE ZNALI

• UPOTREBA NOVIH TEHNOLOGIJA U PČELARSTVU

Želite li se pridružiti kod izrade Prvog Hrvatskog Besplatnog Pčelarskog Magazina

kontaktirajte nas na email: [email protected]



IZRADA JEFTINE HOBI PČELARSKE VAGE

Izrada što jednostavnije vage koju si mogu priuštiti i

najmanji hobi pčelari budi maštu mnogih inovatora.

Sljedeća ideja nastala je u glavi pčelarke koja je osmatrla

vaganje ručne prtljage jednostavnom malom vagom (slika

dolje). Ta vaga nije skupa, može se pronaći i za pedesetak

do sto kuna, no kako je upotrijebiti u vaganju košnice?

Osim toga te vage imaju vrlo često ograničen limit

vaganja, no to je moguće i stvorilo ideju da se važe samo

pola košnice pa se učitani iznos pomnoži sa 2 da bi se

dobila ukupna težina.

Dakle ideja je za potrebe ručne potezne vage napraviti

nešto poput „škara“ poluge na koje bi trebalo pričvrstiti

samu vagu pa bi tada sila pritiska rezultirala vaganjem

košnice ovakvom jeftinom vagom jedostavnom za kućnu

izradu i vaganje svih željenih, a ne samo jedne jedine

košnice.

Sam dizajn može se mijenjati ne mora biti identičan ovom

opisanom, no čvrstoća "škara" mora biti da lako podnesu

pritisak / podizanje prilikom vaganja do 150 ili čak 200

kilograma zlu ne trebalo.

Dijelovi koji će nam trebati za izradu (slika iznad):

1. Potezna vaga za ručnu prtljagu 1 kom

2. Kotač za klizna vrata, ili neki sličan na gornjoj slici

dolje. Za klizna vrata smatramo kao prikladniji jer

već ima na sebi nastavak za pričvršćivanje za

razliku od orginalne ideje. 1 kom

3. Pant za vrata 1 kom

4. Kutna metalna spojnica 1 kom

5. Metalni čelični flah sa ili bez rupa

Sakupite prije početka dakle sve potrebne dijelove prije

nego krenete u izradu. Neki od dijelova prikazani su na

slici, ali ukoliko imate bolje rješenje možete ih zamjeniti.

Bitno je da su svi dijelovi dovoljno čvrsti da podnesu

potrebna opterečenja. Thomas Edison je svojevremeno

rekao kako je "Uspjeh 10 posto vlastita nadahnuća i 90

posto znoja." I ovaj izum prema tvrdnji autora nije bio

iznimka.



Sam prototip, prilikom njegove izrade imao je dva

problema:

1. Nije bilo moguće dignuti košnicu sa dva nastavka

ili se podizala vrlo otežano

2. Rezultati vaganja nisu bili previše precizni

Ovako (vidi sliku desno) izgleda postolje koje radimo od

šperploče, od hrastove ili neke druge tvrđe daščice.

Radimo dakle polugu na koju kasnije pričvrstimo poteznu

vagu za vaganje ručne prtljage.

Sam oblik poluge može biti ovakav ili drugačiji ovisno o

mašti i vašim prohtjevima bitno je da bude čvrsto za

predviđena opterećenja.

Na postolju nakon izrezavanja izbušimo rupe na koje

ćemo vijcima pričvrstiti potrebne dijelove. Na postolju

kako je prikazano na slici se izreže centralni dio. Na njemu

treba također izbušiti nekoliko rupa koje će služiti za

pričvršćivanje dijelova.

Rupe prilikom bušenja neka budu nešto manje od vijaka

kako bi dijelovi nakon pričvršćivanja bili stabilni i dobro

pričvršćeni.

Prilikom označavanja mjesta za rupe i samog bušenja

trebate biti što precizniji kako bi nakon montaže sve bilo

kako treba.

Sljedeća fotografija pokazuje da se mogu dodati i neke

sitnice koje pojednostavljuju rad te omogućuju preciznije

podatke mjerenja:

1. Crvena (boja je nebitna) mala plastična libela

osigurava da se vaga svaki puta opterečuje na isti

način.



2. Vijak, osigurava da se "jezičak" u startu podiže sa

istog položaja, ali i da se vraća svaki puta na

unaprijed namješten položaj.

Ovi dodaci omogućuju nešto veču preciznost kod

vaganja te ujedino olakšavaju samo vaganje.

Izradite li svoju vagu, prema ovim prenešenim uputama

svakako nas obavijestite o istom slikovno ili tekstualno,

bit će nam zadovoljstvo vaš rad podjeliti sa ostatkom

pčelarskog svijeta.

Preuzeto i prevedeno sa: http://www.beehacker.com

HAPPYKEEPER podnica i izrada podnog

skupljača cvjetne peludi

1993. godine Marcel Legris pčelar iz Marseillea (južna

Francuska) je napravio podnicu sa dnom u koje je ugradio

cijevčice. To je bilo vrijeme kada je otkriveno kako u

prirodi brojne pčelinje zajednice žive bez ikakvog varroa

tretmana i kada se vjerovalo kako određena količina

varroe nestaje jer ih pčele same odstranjuju. Cijevčana je

podnica bila prema njegovom mišljenju kao stvorena za

imitiranje prirodnih uvjeta.

Legris dizajn je napravljen s krutim cijevima ugrađenima u

rupe unutar drveta sa svake strane. Cijevi koje su se

ugrađivale su bile skupe i oko same proizvodnje se

previše kompliciralo. Nedostatak profitabilnosti bio je

razlog da g.Legris odustane od ideje i posla širih razmjera.

Nakon kupnje nekoliko takvih podnica, Jean-Pierre je

napravio neke izmjene u cilju suzbijanja varroa zaraze i

jačanja zajednica. Njegove ga ideje vode da dublje prione

korištenju ovih cjevčica u pčelarstvu.

2002. godine kada je plasiran kao "HAPPYKEEPER" brand,

cijevi su se sve više i više uklapale u drvo, ali umjesto da

se ugrađunu u za tu

namjenu izbušene rupe

na podnici sada se to

ugrađuje u plastične

listove sa zaobljenjima

tako da sama cjevčica

sjedne u njih. Na taj je

način moguće koristiti

daleko učinkovitije te polietilenske cijevi koje se

jednostavno ugrađuju u podnicu. Kako takve cijevi nisu krute ili savršene, sama

dijagonala mora biti postavljena u sredini kako bi bile paralelne. Nakon četiri

godine intenzivnog razvoja došlo se do rješenja, zamjenjeni su bušeni

podupirači sa lijevanim potpornjima (vidi sliku 2) na Dadant i Langstroth

modelima podnica. Ukupna kvaliteta je na taj način uvelike poboljšana, no i

sama cijena iste je smanjena.

U početku, cijevasto dno je osmišljeno kako bi simulirao

uvjete kao kod zajednica u prirodia preživjelih bez varroa

tretmana.

Došli smo do zaključka kako je razlog učinkovitosti da se

varroa grinja ne obnavlja kroz socijalni kontakt s pčelama,

što je očito slučaj u tradicionalnim košnicama:

1. Studija provedena na jugoistoku Francuske

pokazala je da zajednice na podnicama sa

mrežama nisu bile toliko bolje u borbi protiv

varroa grinje, kao što je to bilo prezentirano u

samim počecima postavljanja istih.



2. Nekoliko pčelara je vidjelo kako varroa grinja

drastično opada kada se u jesen zamijeni mrežna

podnica sa podnicom na kojima su cijevčice.

3. Razvoj tih kolonija u proljeće je jači.

4. Varroa grinja ima povečan pad već nakon rujna

Prva prikazuje kako početna hipoteza nije točna. Drugo

da se nešto promijenilo i to vrlo brzo unutar košnice

nakon zamjene. Jedino što se mijenja tim izmjenama je

brzo provjetravanje unutrašnjosti košnice. Za kontrolu

atmosfere unutar prostora, otvori ne smiju biti premali

inače je nemoguće učinkovito obnoviti zrak. Otvor ne

smije biti niti prevelika jer nije moguće kontrolirati

strujanje vanjskog zraka koji ulazi u košnicu. Otvori dna sa

cijevčicama su optimalna veličine i strateški smještena

kako bi se omogućilo ventilacijski pčelama stvoriti

atmosferu koja im savršeno odgovara. Držeći pčele

dovoljno jakima za borbu protiv Varroa grinje

osiguravamo njihov brz razvoj u proljeće.

Postavlja se pitanje: Zašto zajednice ostaju zdrave u

prirodi, a okruženje je isto kao na pčelinjaku? Razlog bi

mogao biti taj da kada počinju osnivanje kolonije u rupi

na stablu pčele saće grade u odnosu na postojeće otvore

kako bi mogle lako samostalno kasnije kontrolirati

kvalitetu zraka oko legla. Stoga lako možeo zamisliti kako

cijevčice na podnici rade to isto na sličan način.

Zašto varroa pojačano otpada nakon rujna? Za to

možemo pretpostaviti postoji nekoliko razloga: smanjenje

legla, niža temperatura posebice noću, izlazak prvih

zimskih pčela.

Kako to da se zajednice ne liječe a imaju vrlo nisku stopu

zaraze? Večina kemikalija kojima se danas varroa stavlja

pod kontrolu u pčelinjacima u stvari su ili vrlo otrovne za

pčele, recimo Bayerova sredstva su na bazi insekticida, no

doze su ako se upotrebljavaju takve da su na granici

smrtnosti. Kada stope zaraze porastu, Mid Atlantic

Apiculture Research and Extension Consortium (MAAREC)

primjerice, preporuča izbjegavanje upotrebe sredstava na

bazi coumaphosa, fluvalinata ili amitraza. Neki savjetuju

čak i izbjegavanje oksalne kiseline kao takve čak i za

preventivni kontrolni tretman. Oko toga vode se brojne

svijetske studije u koje zapadne zemlje ulažu ogromna

sredstva ne bi li pronašla idealna rješenja tog pitanja.

HAPPYKEEPER podnica stoga zauzima visoko mjesto kod

pomagala u košnici. Ona se sastoji kao i mnoge slične od

drvenog okvira (slika 1), nekoliko nanizanih cijevčica sa tri

podupirača (slika 2), a same cijevčice se drže skupa

pomoću tih podupirača (slika 3).

Spojevi između tih cijevi su 3,5 mm pa pčele nikako ne

mogu proći između njih (slika 4).

Na slici br. 5 je prikazana unutrašnjost košnice sa

izvađenim svakim drugim okvirom kako bi se dobio

dojam izgleda cijevčica ispod legla na košnici.

Takvu podnicu sa cjevčicama umjesto žice lako možemo

kada to želimo pretvoriti u efikasan sakupljač peludi koji

sakupljenu pelud efikasno čuva od vremenskih utjecaja

sve dok ju ne pokupimo na kraju dana. Slika ispod



prikazuje koliko je u stvari jednostavno takvu podnicu

prilagoditi za sakupljanje peludi.

U poseban se utor predviđen za to samo ubaci nastavak

sa rupicama, na dnu podnice (vidi slike ispod) se postavi

ladica za sakupljanje i „zabava sakupljanja“ može početi.

Ovakav se način sakupljanja što je najbitnije može

prilagoditi neovisno o tipu košnice. Jedina je razlika u

broju cijevčica i njihovoj dužini koju treba prilagoditi

dužini podnice.

Visina leta na „Happykeeper“ podnici iznosi samo 7

milimetara što onemogućava ulaz voluharicama,

miševima i drugim nepoželjnim gostima u košnicu, a sama

obrana stražaricama je olakšana (slika dolje).

Košnice se postavljaju minimalno 20 centimetara od tla



Cijevasti spojevi sa razmacima osiguravaju pčelama vrlo

lako održavanje idealne mikroklime unutar košnice (slika

8).

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Happykeeper sakupljač propolisa

Pomoću polientilenskih cijevčica vrlo lako čak i manje

spretni pčelari mogu sami sebi pripremiti odličan

sakupljač propolisa. Polietilen (plastika) je prihvatljiv kao

sakupljač peludi, između ostalog koristi se kao materijal

za potrebe farmaceutske industrije (šprice i bočice).

Osim toga večina kemijskih sredstava koje pčelari

upotrebljavaju za svoje potrebe nema nikakvog utjecaja

na strukturu, poput alkohola i slično. Nemaju li ni toliko

iskustva uvijek mogu naručiti gotov „Happykeeper

sakupljač propolisa“. Pomću njega sakupljanje propolisa

bit će olakšano, a dobvat će čisti propolis kod kojeg nema

potrebe za posebnim „čišćenjem“, dakle kao i kod

sakupljača os silokonskih mrežica.

Sakupljač je napravljen od niza međusobno povezanih

polientilenskih cijevi međusobno udaljenih 1 – 2

milimetara.

Happykeeper sakupljač propolisa za 10 okvirnu dDB

košnicu.

Happykeeper sakupljač propolisa kao okvir za DB košnicu.

Proizvedeni gotovi modeli za sada se mogu naručiti za LR i

DB košnice, no kako izgradnja nije previše komplicirana

upotreba istih nije ograničena na ta dva modela košnica.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~



Kontrolirano uništenje varroe bez kemiskih sredstava

U pčelarskoj praksi kod kontrole broja varroe i borbi

protiv nje bez kemikalija najčešće se koristi dodavanjem

okvira građevnjaka u kojima pčele grade trutovsko leglo

koje je najveći mamac varroe.

Te se trutovske čelije nakon zatvaranja vade sa okvirima i

izrezuju a saće se nakon izrezivanja pretapa. Puno je to

posla za pčelara u sezoni medenja, a sve se mora pa tako

i to odraditi pravovremeno inače trud propada.

Zakasni li pčelar kojim slučajem kod izrezivanja zbog

lošijeg vremana (kiša i sl) dobija kontra učinak i pravu

„poplavu“ varroe u zajednici. Time se pčelinjoj zajednici

nanosi veća šteta nego bi bila da nismo intervenirali.

Na slici dolje nalazi se okvir za LR košnicu koji ima čelije

prilagođene da na njima pčele odmah počinju izgradnju

trutovskih stanica. Nakon izgradnje kopčanjem okvira na

12V napon varroa se uništava unutar 8 minuta.

Uređaj je konstruiran u Michigan State University

Department of Entomology i njegovim korištenjem nema

potrebe za kemijskim tretmanima. Naručuje se u crnoj i

bijeloj verziji.

Slika ispod prikazuje isti takav okvir sa pripadajućim

ispravljačem smještenim u nastavku košnice.

Cijena okvira sa ispravljačem je cca 75,00 £ + poštanski

troškovi dok je cijena bez ispravljača cca 35,00 £ +

poštanski troškovi.

Cijena samog ispravljača bez okvira (slika ispod) je cca 40

£ + poštanski troškovi.

Na sljedećim slikama su izgrađeni okviri sa trutovskim

leglom, odnosno okvir sa započetom izgradnjom

trutovskog legla na kojima se vidi kako pčele dobro

prihvačaju okvir i grade normalno kao da je u pitanju i

standardan okvir iz košnice..



Radovi u pčelinjaku: Svibanj (lat. Maius)

U mjesecu svibnju razvoj pčelinjih zajednica se nastavlja

ubrzanim intezitetom. Svibanj je osim toga mjesec u

godini kada pčelari počinju ubirati plodove dosadašnjih

radova u pčelinjaku. Zbog tih činjenica, ali i zbog bujanja

vegetacije pčelari su u svibnju gotovo svakodnevno u

pčelinjaku.

Svi dosadašnji radovi sa maticama bili su usmjereni na što

jače i bolje zalijeganje, dok u ovom mjesecu najčešće

pčelari koliko toliko ograničavaju maticu. Taj posao se

obavlja 10-15 dana prije intezivnih i jakih glavnih pčelinjih

paša poput bagremovih, kestenovih, amorfe, kadulje....

Jake pčelinje zajednice kod košnica-nastavljača mogu

doseći brojku od 60-80.000 pčela koja u idealnim

uvijetima tada dnevno unosi velike količine nektara. Kod

LR košnica (i sličnih) košnica sa nastavcima u svibnju

ponovno vršimo rotaciju nastavaka košnice tako da gornji

nastavak stavljamo na prvo mjesto dok donji - prvi

nastavak sa podnice podižemo gore. Slabije zajednice

možemo pojačati unosom okvira s poklopjenim leglom iz

jakih zajednica sa ili bez pratećih pčela pazeći pritom da

ne prenesemo i maticu.

Radovi u mjesecu svibnju:

• dovršavaju poslove vezane uz stvaranje jakih

pčelinjih zajednica

• ograničavaju prostor matici za zalijeganje jajašaca

• spriječavaju stvaranje rojevnog nagona u košnici

• dodavaju satne osnove u košnicu

• ukoliko je moguće približuju pčele što jačoj

pčelinjoj paši

• osiguravaju prostranost medišnog dijela košnice

• planiraju i osnivaju nove pčelinje zajednice

• što više proširuju leto košnice

Priprema nastavaka:

Plodište svake košnice u pčelinjaku trebamo razmjestiti

na taj način da okvir sa maticom stavimo u sredinu

plodišnog dijela košnice dok do njega stavljamo sa svake

strane po jedan okvir sa razrađenim saćem.

Prvi i deseti okvir plodišnog dijela košnice popunjavamo

sa peludnim okvirima dok ostatak popunjavamo sa

praznim okvirima sa užićenom satnom osnovom. Ukoliko

pčelarimo sa matičnom rešetkom u tom ju slučaju

stavljamo na prvi nastavak.

Drugi nastavak popunjavamo sa satnim osnovama,

pritom možemo jedan ili dva okvira u sredini popuniti sa

razrađenim saćem djelomično ili ne popunjenim medom.

Treći nam nastavak služi da u njega smjestimo izvađene

okvire sa leglom (sredina) dok na ostala prazna mjesta u

trećem nastavku stavljamo okvire s medom.

Sprečavanje rojenja:

Radno raspoloženje pčelinje zajednice bez nagona za

rojenjem prije i tijekom glavnih pčelinjih paša san je

svakog pčelara. Rojenje zajednice u to vrijeme znači



gubitak cijelokupnog dotadašnjeg truda vezanog uz

prinose meda. Pčela medarica kojom se pčelari na

području RH ima nešto pojačan prirodan nagon, usprkos

pokušajima selekcioniranja i smanjenja tog nagona, za

rojenjem osobito prije glavne bagremove paše koja u

našim uvjetima predstavlja najjaču pčelinju pašu.

Treba znati da je rojenje pčela njihov prirodan nagon za

održanjem vrste prisutan kod pčela oduvijek. Taj ih je

nagon uspio održati da tisućlječima budu najprisutniji

oprašivači flore na našoj planeti.

Da spriječimo rojenje u vrijeme kad nam ono predstavlja

gubitak prinosa trebamo u košnici osigurati prije svega

idealnu adekvatnu ventilaciju odnosno prozračnost

košnice. Prostor u medištu i plodištu treba uvijek biti

popunjen praznim okvirima da kućne pčele imaju što

raditi. Radilice izletnice moraju imati mjesta za unos

nektara, a mlade pčele moraju imati prazne ili okvire saili

bez satnih osnova za lučenje voska iz voštanih žlijezda.

Okvire sa poklopljenim leglom pravovremeno treba

premještati u gornji dio košnice. Dok je kranja mjera

ovisna od košnice do košnice zamjena stare, sklonije

rojenju, matice novom mladom iz selekcije.

Meteoalarm – nova web stranica

Meteoalarm je nova internet stranica stvorena radi

upozorenja javnosti na opasne vremenske prilike u

Europi. Više od 30 Europskih zemalja se udružilo da bi

razvili www.meteoalarm.eu — jedinstvenu inicijativu

Eumetneta, mreže javnih Europskih meteoroloških službi

unutar Svjetske meteorološke organizacije.

Karta zemlje će prikazivati regije zemlje i razine

pripravnosti proglašene za te regije. Počimajući od

narandžaste razine pripravnosti, a za neke zemlje već od

žute, simbol (označavajući koji je vremenski parametar na

sceni) je postavljen unutar regije. Ako je pridjeljeno više

od jednog simbola (maksimum je tri), za jednu regiju, to

će se primjetiti pomicanjem miša preko zemljopisne

domene (regije). Funkcija pomicanja miša pokazat će ime

regije zajedno sa simbolom (ili više njih) koji su joj

pridjeljeni u gornjem lijevom kutu zemljopisne karte.

Također, na toj razini zemlje nalazit će se pregledna

tablica koja pokazuje sve regije zemlje, proglašene razine

pripravnosti zajedno sa odgovarajućim simbolima

(parametrima).

U legendi, na donjem dijelu web stranice, mogu se

pronaći svi simboli (parametri vremena) za koje je ta

zemlja proglasila razine pripravnosti.

Mogu se izabrati današnje ili sutrašnje informacije o

pripravnosti odabirući ih sa “display” klizajućom trakom

(scrollbar).

Klikom miša na logo NMS-e, (izvor originalne nacionalne

informacije o pripravnosti) dolazit će se na web stranice

te NMS-e, početnu, ili onu na kojoj se nalazi upozorenje.

Regionalne informacije pojedinih zemalja (treća razina)

Klikom mišem na pojednu regiju zemlje dolazi se na

regionalnu razinu te zemlje s čak više detalja o pojedinoj

informaciji o pripravnosti koja je proglašena za tu regiju.

Boje na karti predstavljaju:

Bijela: Podataka nema, nedostaju, nepotpuni su ili su

stari.

Zelena: Nema upozorenja - ne predvičaju se opasne

vremenske pojave.

Žuta: Predvičaju se potencijalno opasne vremenske

pojave. Prognozirano vrijeme nije neuobičajno, ali može

poremetiti planiranu djelatnost, ako je ona ovisna o

vremenskim uvjetima. Preporuča se oprez uz izbjegavanje

nepotrebnih rizika te pračenje meteorološke prognoze.

Narandžasta: Predvičaju se opasne vremenske pojave.

Prognozirane opasne vremenske pojave javljaju se

razmjerno rijetko tijekom godine, a takvog su intenziteta

da mogu prouzročiti materijalnu štetu i biti opasne po



ljude. Preporuča se poseban oprez, pračenje vremenske

prognoze i poštivanje savjeta nadležnih državnih službi.

Crvena: Upozorenje na vrlo opasne vremenske pojave.

Prognozirane opasne vremenske pojave javljaju se

iznimno rijetko, a takvog su intenziteta da mogu

prouzročiti veliku materijalnu štetu i biti vrlo opasne po

ljude i životinje. Preporuča se povečan oprez te stalno

pračenje vremenske prognoze. Obavezno poštivanje

savjeta i uputa nadležnih državnih službi.

Zemljopisnim kartama če biti dodani simboli koji

naznačuju koje vremenske pojave nastupajuNa razini

regija zemlje, prezentiraju se dodatne informacije o

intenzitetu i nastupu nevremena

Kao dodatak ovom geografskom prikazu, u pozadini

grafikona če biti dana fotografija, vezana za svaku

situaciju i kritičku pripravnost. Te fotografije imaju svrhu

kvalificirati potencijalnu opasnost koja je povezana s

posebnim situacijama pripravnosti, te učiniti široku

javnost svjesnom ili pripravnom na to

Ako je informaciji o pripravnosti iz zemlje učesnice unutar

sustava baze podataka prošao rok, te ako je informacija

sumnjiva ili nedostajuča, ta zemlja i njene regije če biti

obojani bijelo

Zemlje koje ne učestvuju unutar sustava Meteoalarma če

biti obojane sivo na karti Europe

P A P I R N A T E V R E Ć I C E / N O V O S T U K S E N O M E D U /

Jeste li znali da svatko od nas godišnje uzme cca.300

vrećica, a koristi ih cca. 12 minuta??? Ovaj podatak Vas

šokira?! Znate li da svakoj od njih treba minimalno 1000

godina da se razgrade, a reciklira se samo jedna od njih

200!! Možete li zamisliti kolike to probleme stvara?

Plastične vrećice ne samo da ružno izgledaju nakupljene

na deponiju ili raznošene vjetrom, one pravu štetu rade

tek svojom razgradnjom, jer ulaze u tlo i podzemne vode,

te ih truju. Osim toga one su razlog smrti mnoštva

životinja. - Životinje misleći da su hrana, jedu ih, no njihov

metabolizam ne može ih probaviti, te one ugibaju bolnom

i sporom smrću. Šokantno je, da osim male količine

vrećica koje su spaljene, svaki komadić takve ikad

napravljene vrećice, još uvijek je na planetu!!!! No

riješenje postoji i prilično je jednostavno.ZAMIJENITE IH

PAPIRNATIM VREĆICAMA!

Korištenje pesticida ponovno povezano sa CCD-om

Prema najnovijoj studiji Harvard School of Public Health (HSPH), krivac nekontroliranog masovnog pomora pčela u cijelom svijetu pčelinjih zajednica koji se dešava od od 2006. godine je imidacloprid, jedan od najčešće korištenih pesticida u poljoprivredi.

Autori su, na čelu s Chensheng (Alex), Lu , izvanredni profesor izloženosti okoliša biologiju u Odsjeku za zaštitu okoliša zdravlje, napisali da ovo novo istraživanje pruža "uvjerljive dokaze" o povezanosti imidacloprid i fenomena poznatog kao poremećaja propasti kolonija (CCD), kod kojeg odrasle pčele napuste svoje zajednice i ugibaju u prirodi.

Ova se nova studija prvi puta eksluzivno se objavljuje na hrvatskom jeziku na stranicama



udruge pčelara i građana Pčelarstvo online, a pojavit će uskoro i na engleskom u lipanjskom izdanju "Bulletin of Insectology".

"Značaj pčela u poljoprivredi ne može se podcijeniti", kaže Lu. "Naš pokus uključivao je količine pesticida ispod onih koje su normalno prisutne u okolišu".

Točno odrediti uzrok ovog ogromnog problema je vrlo važno, presudno, jer su pčele osim proizvodnje meda, glavni oprašivači otprilike jedne trećine usjeva u SAD-u, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i stočne hrane poput lucerne i djeteline. Masivni gubici pčela mogu rezultirati poljoprivrednim gubicima koje mjerimo u milijardama dolara, no oni su dugoročno nemjerljivi procjenjuju stručnjaci širom svijeta.

Lu i njegovi koautori pretpostavili su da je CCD rezultat prisutnosti imidacloprid i neonicotinoid uvedenih u ranim 1990-im godinama. Pčele mogu biti izložene na dva načina:

1. kroz nektar zatrovanih biljaka 2. putem kukuruznog sirupa koji pčelari koristite za

prihranu pčela. Budući da je većina kukuruznih nasada u SAD-u tretirana sa imidaclopridom, on je kao takav prisutan i u kukuruznom sirupu.

U ljetnim mjesecima 2010. godine istraživači su proveli istraživanja u Worcesteru u američkoj

saveznoj državi u Massachusettsu, sa ciljem repliciranja kako imidacloprid uzrokuje pojavu CCD-a. Tijekom 23 tjedana, oni su pratili pčele u četiri različita područja, kod svakog sa četiri košnice tretirane različitim razinama imidacloprida i jednom kontrolnom košnicom. Nakon 12 tjedana doziranja imidacloprida, sve pčele su bile žive. Nakon 23 tjedna, 15 od 16 obrađenim sa imidaclopridom su uginule. Zajednice izložene sa višim dozama su umrle prije. Karakteristike mrtvih zajednica bile su identične CCD-u, pojašnjava Lu, košnica su bile prazne. Kada su uključeni ostali uvijeti za pogibelj cijele pčelinje zajednice tada se mnogo mrtvih pčela nalazi unutar i izvan pogođenih košnica. Nevjerojatno, primjećtio je Lu, to su bile samo vrlo niske razine imidacloprida, mnogo manje nego se inače koriste u poljoprivredi, a izazvale su kompletan kolaps zajednica.

Znanstvenici, političari, poljoprivrednici i pčelari uznemireni su gubicima od 30 - 90% kod pčelinjih zajednica, od 2006, otvorene su brojne teorije kao uzrok propasti poput štetnika, novih bolesti, pesticida, selećeg pčelarstva+, ili kao rezultat svega navedenog pomalo.

Ova opisana studija je podržana i financirana od strane Harvard University centra za okoliš.

PODUZETNIČKI IMPULS

Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila "Poduzetnički impuls" – Plan poticanja poduzetništva i obrtništva za 2012. godinu“, koji je usmjeren poticanju poduzetništva i obrta kroz 25 mjera bespovratnih potpora. Vrijednost plana je 376,5 milijuna kuna. Od tog novca 320 milijuna kuna osigurat će se iz državnog proračuna, a 50 milijuna kuna iz sredstava Europske unije, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Detalje je predstavio direktor tvrtke Jaić Consulting d.o.o. Tihomir Jaić sa sjedištem u Bjelovaru.



Ministarstvo financira unutar programa kupovinu strojeva, opremu, edukaciju i sl. Bespovratna sredstva ovisno od programa iznose između 50% i 100%. Iznos koji se može bespovratno dobiti iznosi između 20.000 kuna i 700.000 kuna ovisno o programu.

Kako se očekuje vrlo kratak rok trajanja natječaja, ukoliko ste zainteresirani za više detalja u vezi natječaja i naše usluge pripremanja natječaja molimo Vas da nas što je ranije moguće kontaktirate. Raspisivanje natječaja očekujemo sredinom travnja. Sljedeći natječaji su raspisani:

• Jačanje međunarodne konkurentnosti • Nove tehnologije

• Razvoj i primjena inovacija

• Normizacija i znakovi kvalitete

• Pozicioniranje na tržištu do uspjeha

• Gazele

• Klasteri – zajedno do uspjeha

• Franšizno poslovanje

• Žena poduzetnica

• Poduzetnik početnik

• Mladi u poduzetništvu

• Očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta

• Zadružno poduzetništvo

• Poduzetništvo u kulturi • Socijalno poduzetništvo

• Obrazovanje za poduzetništvo

• Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo

• Informatičke kompetencije obrtnika

• Stipendije učenicima u obrtničkim zanimanjima

• Opremanje praktikuma obrtničkim srednjim školama

• Majstorska škola

• Naukovanje za obrtnička zanimanja

• Podrška jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika

Tvrka Jaić Consulting d.o.o. izrađuje projekte za sva ministarstva Republike Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i projekte predpristupnih fondova Europske Unije (SAPARD, PHARE, IPA). Pružamo konzultantske usluge i pomoć pri osnivanju zadruga, poduzeća, obrta, klastera te poduzetničkih inkubatora. Izrađuju investicijske elaborate kod podizanja kredita, poslovne planove za nove tvrtke kao i one kojima su isti potrebni pri prijavama na natječaje. Pružamo također usluge izrade web stranica, web dizajna, prezentacija, organiziranje predavanja i javnih skupova.

Jaić Consulting d.o.o. je službeni Certificirani konzultant Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Također posjedujemo Certifikate za izradu IPA projekata od Europske Banke za obnovu i razvoj te niz certifikata od Svjetske Banke za obnovu i razvoj.

Reference možete vidjeti na www.jaic-consulting.com

TROVANJE PČELA SA CVIJETNOM PELUDI Ova se nezarazna

bolest kod pčela

premalo spominje u

literaturi pa mnogi

pčelari neznaju ni da

postoji.

Kod trovanja pčela

peludom uz mlade

pčele koje ga troše u

velikim količinama



može doći i do trovanja pčelinjih ličinki.

Ova se nezarazna bolest medonosnih pčela javlja obično

oko mjeseca svibnja, ali za pčele može biti opasna kod

konzumiranja prethodno smrznute te pljesnjive peludi.

Sama bolest je kratkotrajna uz simptome nadutosti.

Bolest se liječi slično kao i kod trovanja medljikom.

Prihranom pčela nešto "laganijim" vrstama meda poput

bagrema koje možemo dodatno razrijediti mekanom

vodom u omjeru 1/1 ili čak 1/2. Ukoliko nemamo

bagremov med za liječenje se koristi šećerni sirup

pripremljen za prihranu pčela i peludom u saću.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Jastreb osičar Jastreb osičar je ptica grabljivica u obitelji Accipitridae. To

je jedini poznati predator od azijskog divovskog stršljana.

Hrani se saćom, odnosno ličinkama i kukuljicama

opnokrilaca, ponekad se hrani i drugim kukcima,

vodozemcima, gmazovima, sitnim sisavcima i dr. Na tlu se

zadržavaju znatno više od drugih grabljivica.

Rasprostranjen je u Europi i zapadnoj Aziji. Najčešče

korišteni nazivi za ovu pticu su Jastreb osičar, Škanjac

osaš, Pernis apivirus, Honey Buzzar ...

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Možda niste znali… … da Sjedinjenim Američkim Državama postoji

ograničenje brzine kako bi se zaštitili insekti. U državi

Washington, pčela je vrlo važan oprašivač za usjeve koji

rastu uzduž županijskih cesta. Povjerenici tog područja su

se složili o ograničenju brzine kretanja vozila na 20 milja

na sat tijekom sezone oprašivanja u vremmenu od 8:00

ujutro sve do 20:00 sati dakle kada postoji bojazan da će

pčele prelaziti cestu (vidi sliku dolje).

… da "Medeni mjesec" je prema jednom vjerovanju

termin koji je vezan uz babilonski običaj da

mladenkini roditelji mjesec dana nakon vjenčanja

opskrbljuju mladoženju medovinom koja se

tradicionalno tada pila na svadbama. „Medeni

mjesec“ dolazi po nekim podacima iz podneblja

sjeverne Europe gdje su mladenci svakodnevno pili

po jednu čašu medovače cijeli mjesec.





Documents

Pčelarstvo online – · PDF filePčelarstvo online – pcelarstvo.hr Udruga pčelara i građana Pčelarstvo online – Sam prototip, prilikom njegove izrade imao je dva