PLAN AKTIVNOSTI SA DOPUNOM - fmoit.gov.ba AKTIVNOSTI -KOMOTIN -internet... · mašinsko-tehnološkom projektu sa osnovama za građevinski projekt, ... Na pogonu betonare proizvode

“EXPERT”d.o.o. Vitez

PLAN AKTIVNOSTI SA DOPUNOMI MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA,

ODNOSNO ZAGAĐENJA I ZA USAGLAŠAVANJE SA NAJBOLJOM RASPOLOŽIVOM TEHNIKOM

-za poduzeće „KOMOTIN” d.o.o. Jajce

Vitez / Jajce, srpanj 2012 god.

SADRŽAJ:

OPĆI PODATCI ………………………………………………………………….……………….…….……..… 3

1. IME I ADRESA PODUZEĆA- OSNOVNI PODATCI ……........…....................................…..….. 4

2. LOKACIJA POVRŠINSKOG KOPA I POGONA ........................................................................ 5

3. OPIS DJELATNOSTI PODUZEĆA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ UPOSLENIKA …………………..………….……………......... 10

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA ....................................................................................... 13

5. DATUM POČETKA RADA PODUZEĆA ODNOSNO KAMENOLOMA SA PRATEĆIM DJELATNOSTIMA ……………………………………………………………................................... 42

6. ZAGAĐENJE U NULTOM STANJU ..................................................................................... 63

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA ..................................................................... 56

8. IZVOR SNABDIJEVANJA I UKUPNA POTROŠNJA VODE I ENERGIJE .................................... 61

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME .................................................................. 65

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA ………………………………..……………….....…….……… 67

11. OPIS POSTOJEĆI MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA U OKOLIŠ ……….......….……. 68

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA ................................................................... 71

13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJA POTROŠNJE PRIRODNIH RESURSA SA ROKOVIMA ZA PODUZIMANJE AKTIVNOSTI I MJERA ..................................................…………….......…….…. 76

14. PRIJEDLOG MONITORINGA ……………………………………………………….…………….……. 78

15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANAK OTPADA I EMISIJA ......................................................................................................... 79 16. PLAN SPREČAVANJA NESREĆA/INCIDENATA I ROKOVI ZA PODUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA ……………………………….…………………………..…… 81

17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENIH MJERA …………....…………………… 89

18. FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM RAZINI ….….......…….. 90

19. PLAN ZA SLUČAJ PRESTANKA RADA PRIJE 31.12.2011. ................................................ 91

20. PRILOZI ……………………………….………………………………………………..……….....……. 91

1. IME I ADRESA PODUZEĆA – OSNOVNI PODATCI

Naziv poduzeća „KOMOTIN“d.o.o. Jajce

Pravni oblik Društvo ograničene odgovornosti: d.o.o.

Vrsta zahtjeva Postojeći pogoni i postrojenja

Adresa J.B. Jelačića br.4, 70101 Jajce

Tel/ fax Tel: +387 30 / 654-082 Fax: +387 30 / 654-082

Web page / e-mail adresa

http:/www.komotin.com; [email protected]

Službena kontakt osoba, pozicija u poduzeću Frano Dramac, direktor

Identifikacijski broj -

Poreski broj -

Broj i datum rješenja upisa u sudski registar / sjedište suda

-

Šifre djelatnosti

-14.121 Vađenje krečnjaka i krede-14.110 Vađenje kamena za građevinarstvo-26.610 Proizvodnja betonskih proizvoda za građevi.-45.211 Visokogradnja-45.212 Niskogradnja-26.630 Proizvodnja gotove betonske smjese-51.532 Trgovina na veliko građevinskim materijalom i sanitarnom opremom-51.700 Ostala trgovina na veliko

Kontakt osoba za izrađeni „Plan aktivnosti“

Alojz Klarić, dipl.inž. rud. (063 356 448)

2. LOKACIJA POVRŠINSKOG KOPA I POGONA

Poduzeće „Komotin“d.o.o. se nalazi u općina Jajce, koje zauzima centralni dio Bosne i Hercegovine odnosno zapadni dio Srednjobosanskog kantona, te na površini od 350 kvadratnih kilometara ima 57 naseljenih mjesta. Područje općine sa ostalim dijelovima BiH povezuju magistralne ceste M-5 i M-16.

2.1 Podatci o lokaciji

Eksploatacijsko polje za eksploataciju industrijske mineralne sirovine krečnjaka (tehničkog kamena) „Podmilačje“, definirano je RJEŠENJEM Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije br. 09-18-699/00 od 18.06.2001 godine, koje je ograničeno pravolinijski, i ucrtano na karti sa prijelomnim točkama A,B,C,D, slijedeći koordinata:

TočkaKOORDINATE

X Y

A 4. 915 350 6. 443 650

B 4. 915 350 6. 444 000

C 4. 915 700 6. 444 000

D 4. 915 700 6. 443 650

Površina eksploatacijskog polja „Podmilačje“ kod Jajca, ograničena prijelomnim točkama A,B,C,D, i zauzima površinu od 122 500 m2, i upisano je u Privredno društvo „KOMOTIN“ d.o.o. Jajce, u knjigu katastra eksploatacijski polja , koja se vode u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije. Na lokaciji površinskog kopa, t.j. u krugu poduzeća nalaze se sljedeći objekti i postrojenja, koji su predmet ishođenja okolišnog dopuštenja :

1. Površinski kop vapnenca „Podmilačje“,2. Drobilana i klasirnica kamene sitneži Podmilačje,3. Betonara, 4. Upravna zgrada,5. Interna dizel crpka,6. Trafostanica,7. Mehanička i tokarska radionica,8. Skladište građevnog materijala,9. Blagajna sa vagom. 10.Pogon za proizvodnju betonskih prefabrikata i11.Pogon za proizvodnju betonski cijevi i galanterije.

S obzirom da je rješenje za eksploataciju površinskog kopa vapnenca „Podmilačje“, odobreno 1981 godine, za isti su prethodno ishođena neophodna odobrenja propisana zakonom. Nakon privatizacije 1996 god. na kompleksu površinskog kopa dolazi

pojačane gospodarske aktivnosti, gdje se gradi betonara te pogoni za proizvodnju betonski prefabrikata i galanterije.

2. 2 INFRASTRUKTURA

Na predmetnom lokalitetu stanje infrastrukture je slijedeće:

• Električna energija – Kompleksa površinskog kopa sa proizvodnim pogonima, snabdijeva se električno energijom preko transformatorske stanice 35/04 kV.

• Voda – Površinski kop „Podmilačje“ sa pratećim proizvodnim pogonima koristi tehnološku i sanitarnu vodu. Snabdijevanje tehnološkom vodom vrši se iz Komotiskog potoka, dok se snabdijevanje vode za sanitarne svrhe vrši iz mjesnog vodovoda.

• Kanalizacija i odvodnja – U industrijskom krugu izgrađen sustav kanalizacije i odvodnje sa tretmanom „prečišćavanja“ ( osim ispusta iz WC-a iz objekta Blagajna sa vagom). Recipijent svi otpadni voda koje nastaju na površinskom kopu i pratećim proizvodnim pogonima predstavlja Komotinski potok.

• Pristupni put – lokacija Površinskog kopa je neposredno uz magistralni put M-5 Jajce – Banja Luka, na koji je prometno i priključen.

2. 3 KULTURNO-HISTORIJSKO NASLJEĐE

Na užoj lokaciji kruga površinskog kopa, nema zaštićenog kulturno-historijskog nasljeđa.

3. OPIS DJELATNOSTI PODUZEĆA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ UPOSLENIKA 3.1 Djelatnost poduzeća

Poduzeće „KOMOTIN“ d.o.o. Jajce, vrši eksploataciju vapnenca na kopu Podmilačje, te na predmetnoj lokaciji ima instalirano postrojenje za drobljenje i klasiranje kamene sitneži-separaciju, postrojenje za proizvodnju betona-betonara. Kako se poduzeće bavi građevinskom djelatnošću na predmetnoj lokaciji smještena je baza za građevinsku operativu, mehanička radiona za održavanje iste, te interna dizel crpka.Također su izgrađena dva objekta-pogona: pogon za proizvodnju betonski prefabrikata i pogon za proizvodnju betonskih cijevi i galanterije. Pored navedenog u krugu poduzeća vrši se prodaja građevnog materijala. Ostale djelatnosti dane su u prilogu „Izvod iz sudskog registra“.

Osnova za bavljenje eksploatacijom vapnenca na predmetnoj lokaciji predstavlja UGOVOR o koncesiji od 27.09.2002 godine, gdje je davatelj koncesije Federacija Bosne i Hercegovine - Županija Središnja Bosna-Ministarstvo gospodarstva, a korisnik koncesije „KOMOTIN“d.o.o. Jajce.Ugovorom je poduzeće steklo pravo na korištenje koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine – vapnenca na lokalitetu „Podmilačje“ u općini Jajce. Istražni prostor je jednak eksploatacijskom i period koncesije dan je na 25 godina, s tim

da se isti može produžiti sukladno Zakonu o koncesijama, a također poduzeće može zatražiti proširenje eksploatacijskog prostora. Trenutno poduzeće za obavljanje pojedinih operacija angažira podizvođača, a to se odnosi na poslove bušenje rupa za miniranje i miniranje. Ove faze rada poduzeće je proteklom periodu obavljalo samostalno, za što ima odgovarajuće materijalne i ljudske resurse. Kako je izvršene analize rada na razini poduzeća, menadžment se odlučio na ovakav način proizvodnje, angažiranjem podizvođača odnosno specijaliziranih poduzeća u cilju poboljšanja kvaliteta radova i financijski efekata.

3.2. Vrsta proizvoda i godišnja proizvodnja

Poduzeće „Komotin“d.o.o. Jajce, na lokaciji Podmilačje vrši eksploataciju kamene čvrste mase od vapnenca t.j. proizvodnju kamenih agregata od vapnenca. Također u krugu poduzeća instalirana je betonara za proizvodnju različiti marki betonski smjesa, koje se koriste u građevinskim radovima i za proizvodnju betonski prefabrikata, betonski cijevi i galanterije. Poduzeće raspolaže opremom i pratećim sadržajem neophodne za izvođenje radova eksploatacije i prerade vapnenca i proizvodnju betona. Eksploatacijski radovi na kopu obavljaju se prema rudarskom projektu, gdje se čvrsta kamena masa dobiva miniranjem, a daljnja prerada vapnenca vrši se na drobiličnom postrojenju t.j. procesom usitnjavanja na drobiličnom postrojenju i klasiranje. Proizvodnja betona vrši se na stabilnom postrojenju, gdje je proces proizvodnje automatiziran. Proizvodnja betonski prefabrikata, betonski cijevi i galanterije vrši se u proizvodnim halama koje su izgrađene u krugu površinskog kopa.

3.2.1 Proizvodnja čvrste kamene mase-frakcija

Na površinskom kopu bušenjem i miniranjem proizvodi se:• Kamen za gabione,• Kamen za zidanje,• Kameni blokovi,• Materijal za nasipe,• Materijal za stabilnu separaciju.

Na stabilnom postrojenju separacije proizvode se slijedeći materijali:• Tamponska mješavina 0-45mm,• Tamponska mješavina 0-22 mm,• Frakcija 0-4 mm (agregat za beton),• Frakcija 4-8 mm (agregat za beton),• Frakcija 8-16 mm (agregat za beton),• Frakcija 16-32 mm (agregat za beton).

Instalirani kapacitet proizvodnje kamenih vapnenačkih agregata prema Glavnom mašinsko-tehnološkom projektu sa osnovama za građevinski projekt, iznosi 60 m 3 /h. Ukupna proizvodnja čvrste kamene mase u 2010 godini iznosi: 32.000 m 3 , gdje je proizvedena čvrsta masa prerađena, i ista predstavlja tržišnu potražnju. Na količinu od 32 000 m3 čvrste kamene mase, proizvedeno je 4800 m3 jalovne (15%). Ista služi kao nasipni materijal. Preradom kamene čvrste mase dobiveno je 45.000 m 3 , različiti vapnenačkih frakcija.

3.2.2 Proizvodnja betona

Na pogonu betonare proizvode se slijedeće marke betona: C 8/10, C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/40, i C 40/45. Ostvarena proizvodnja svih marki betona u 2010 godini iznosi 10.500 m3.

3.2.3 Proizvodnja betonskih prefabrikata Kapacitet pogona za proizvodnju betonskih prefabrikata, za koju je ishođeno okolišno dopuštenje na kantonalnoj razini, utrošak betona iznosi 21 m3/h. Ostvarena proizvodnja betonski prefabrikata, odnosno utrošak betona u 2010 godini za izradu betonski prefabrikata iznosio je 80 m3.

3.2.4 Proizvodnja betonski cijevi i galanterije

Kapacitet pogona za proizvodnju različiti betonskih cijevi i betonske galanterije, za koju je ishođeno okolišno dopuštenje na kantonalnoj razini, utrošak betona iznosi 25 m3/h. Ostvarena proizvodnja betonski cijevi i betonske galanterije, odnosno utrošak betona za izradu isti u 2010 godini iznosio je _ 400 m3.

3.3. BROJ UPOSLENIH

Poduzeće «KOMOTINA « d.o.o. Jajce ima trenutno 60 uposlenika koji su raspoređeni po organizacionim cjelinama.

4. OPIS POGONA I POSTROJENJA 4.1. Površinski kop vapnenca „Podmilačje“

4.1.1 Proizvodi površinskog kopa i projektirani kapaciteti

Na površinskom kopu vapnenca „PODMILAČJE“, projektiranim tehnikama vrši se eksploatacija kamena namijenjenog u slijedeće svrhe:

• kamen za pogon separaciju-daljnja prerada,• kamen za gabione,• kamen za zidanje,• kameni krupni blokovi i• materijal za nasipe.

Prema rudarskom projektu kapacitet proizvodnje svih vrsta kamena na površinskom kopu „Podmilačje“ iznosi 60.000 m3 č.m/godišnje.

4.1.2 Tehnologija rada na površinskom kopu

4.1.2.1 Izbor visine etaže

Kako se dosadašnja eksploatacija vapnenca izvodi više godina, visinom etaže od 30 m postizani su zadovoljavajući rezultati, rudarskim projektom je usvojena visina etaže: H=30m, a ista zadovoljava nabrojane rudarsko tehničke uvjete za izvođenje rudarskih radova.

4.1.2.2 Podjela površinskog kopa po visini

Visina prijemnog bunkera drobiličnog postrojenja nalazi se na koti 370m, pa se iz ovog razloga etaža 370 tretira kao osnovna etaža. Na osnovu usvojene visine etaže od 30m izvršena je podjela površinskog kopa „Podmilačje“ na slijedeće etaže: 370, 400, 430, 460, 490, 520 i 550. Sve navedene etaže su visinske.

4.1.2.3 Ograničenje i konstrukcija završne konture površinskog kopa

Ograničenje površinskog kopa vapnenca „Podmilačje“ u planu i po visini izvršeno je po kontaktu rezervi A + B i C1 kategorije, tako da vanjska kontura površinskog kopa nalazi se po ovoj konstruktnoj liniji. Kut završne linije određen je u odnosu na geomehanička ispitivanja uzoraka krečnjaka kao i u odnosu na primijenjenu mehanizaciju na bušenju minskih bušotina i na obaranje miniranih vapnenačkih stijena. Kao limitirajući faktor za određivanje širine berme za uvjete površinskog kopa „Podmilačje“ primijenjena mehanizacija i za navedenu rudarsku mehanizaciju usvojena je minimalna širina berme od 10 metara. Također, usvoje je kut kosine etaže od 700

kako u radnom tako i u završnom položaju. Na osnovu usvojenih vrijednosti kuta kosine etaže i širine berme proračunat je završni kut površinskog kopa Podmilačje iznosi 55,110 .

4.1.2.4 Ograničenje odlagališta

Za humusni sloj iznad koncentriranog horizonta 460 projektirano odlagalište na jugoistočnoj strani površinskog kopa ispred pristupnog puta, a za humusni sloj ispod koncentracionog horizonta projektira se odlagalište ispod osnovne etaže 370.

4.1.2.5 Otvaranje i razvoj površinskog kopa u planu i po visini

Otvaranje površinskog kopa sastoji se u stvaranju transportnih veza između otkopa na svakoj etaži i prijemne točke na etaži 370 – drobilično postrojenje. Transportni putovi etaža 370, 400, 430, i 460 locirani su na južnoj strani površinskog kopa i kao takva služe u eksploataciji, dok se za preostale etaže transportni putovi rade unutar ograničenog prostora. Sva masa vapnenca sa etaža, gravitaciono se toči na osnovnu etažu, odakle se materijal utovarivačem utovara u transportna sredstva i transportira do prijamnog bunkera drobiličnog postrojenja. Pristupni put sa etaže 460 na etažu 490 se izrađuje pod pod usponom 20% i širine od 6m, i služit će za kretanje buldožera, bušaće garniture i kretanje uposlenika. Poslije otvaranja etaže 490 vrši se izrada pristupnog puta za etažu 520 i formiranje berme etaže 520 po izohipsi terena u ograničenom površinskom kopu. Vapnenac sa etaže 520 obara se na etažu 460-koncentracioni horizont i dalje do prijemne točke na etaži 370. Poslije postizanja pune visine etaže i napredovanja po izohipsi 550 pristupa se otvaranju etaže 550. Napredovanje rudarskih radova na etaži 550 vrši se do završne konture površinskog kopa. Nakon otkopavanja svih količina vapnenca iznad etaže 460 pristupa se otkopavanju vapnenca na etažama 430,400 i 370.Sa navedenih etaža minirani vapnenac se buldožerima obara se na osnovnu etažu 370 odakle se krečnjak kamionima transportira do prijamnog bunkera drobiličnog postrojenja.

4.1.2.6 Sustav površinske eksploatacije

Eksploataciji vapnenca podrazumijeva provođenje slijedećih faza rada:1. bušenje minskih bušotina i miniranje,2. obaranje miniranih stijena na koncentracioni horizont odnosno osnovnu etažu ,3. utovar vapnenca,4. transport,5. sekundarno miniranje .

4.1.3. Oprema i strojevi na površinskom kopu

Za potrebe eksploatacije vapnenca na površinskom kopu koriste se slijedeći strojevi:

-Utovarivač- Kamion-Damper,Buldozer-gusjeničar,Utovarivač.

4.2 Drobilana i klasirnica kamene sitneži podmilačje

4.2.1 Vrste proizvoda

Na drobilani i klasirnici kemene sitnježi-separaciji, prema zahtjevima tržišta proizvode se slijedeći proizvodi, i isti su prikazani dijagramom tijeka.Prema glavnom mašinsko-tehnološkom projektu „Drobilana i klasirnica kamene sitnježi“ ima instalirani kapacitet drobljenja i klasiranja od 60 m 3 /h .

4.2.2 Tehnologija drobljenja i klasiranja kamene sitneži

Materijal koji se dobiva masovnim i sekundarnim miniranjem u kamenolomu prosijava se, a krupnoće zrna iznosi 600 mm x 600mm. U sirovom materijalu (stjenskoj masi) je određen postotak jalovine koju u tehnološkom postupku prerade nije potrebno odvajati. Tehnološkim rješenjem drobljenja i klasiranja predviđena je izrada betonskih frakcija od 0-60 mm, s tim da je učešće frakcije 0mm-4 mm iznosi min 50% .Dovoz sirovog materijala (krečnjaka) veličine 0 -60 mm dovozi se kamionima ili demperima iz kamenoloma i sipa u prihvatni bunker. Prihvatni bunker je opremljen sa rešetkom otvora 600mm x 600mm, tako da ne bi ušli u drobilicu komadi veći od 600mm x 600mm, koji bi mogli da se zaglave u ušće drobilice. Prihvatni bunker je obložen sa limom otpornim na habanje. Ispod prihvatnog bunkera nalazi se dozirni sto DM 900X2500 koji ravnomjerno dodaje materijal u udarnu drobilicu gdje se drobi u granulaciju 0-60mm (max 90mm). Taj materijal može da se odmah vozi preko transportera sa trakom u namjensku deponiju-boks. Kada materijal sa udarne drobilice ide dalje na preradu, materijal pada na primarno vibraciono sito, koje ima ugrađene mreže sa otvorom 28 mm i 14 mm. Na gornjoj mreži se odvaja materijal granulacije 31,5 mm, koji se preko transportera sa trakom vozi u bunker silos zapremine 15m3. Ispod silosa je ugrađen el.magnetni dozator koji dozira materijal u mlin čekićar. Pomoću transportera se taj materijal zajedno sa frakcijom 0-16mm ispod sita vozi u sito na sekundarno prosijavanje. Ispod tog sita pada frakcija 16-31,5 mm u deponiju zajedno sa materijalom frakcije 16-31 mm koji pada direktno ispod primarnog vibracionog sita. Frakcija 8-16 mm pada na transporter sa trakom za odvoz na deponiju-boks. Frakcija 4-8 mm pada direktno u deponiju, a 0-4 mm pada u klasifikator i preko trake u boks. Jedan dio suficitarnih frakcija ulazne granulacije do 22 mm se predrobljava na dvorotorskom mlinu čekićaru ''DKM 800×400×2/H''. Premljeveni materijal ima

granulaciju 0 – 5 mm koji se zatim primjenjuje kao građevinski materijal (mort za žbukanje, mort za zidanje i sl.).

- Proizvodnja frakcije „ 0-5 “ Suficitarne frakcije 4-8 i 8-16 nakon drobljenja na separaciji putem usipnog koša doziraju se na mlin čekićar „DKM“, gdje se mljevenjem dobiva frakcija „0-5“. Doziranje frakcija u usipni koš vrši se utovarivačem. Dobivena frakcija „0-5“ otprema se kamionom u boks, a utovar se vrši utovarivačem.

4.2.3 Specifikacija instaliranih strojeva na klasirnici

Postrojenje za drobljenje i klasiranje kamene sitneži-separacija, sastoji se od slijedećih elemenata:

1. Bunker silos,2. Dozirna miza DM 900x2500,3. Udarna drobilica UD 1000x900,4. Primarno vibracijsko sito PVS4X1,5/2,5. Vibro sito VS 6x21/3, 6. Klasifikator 36“x25x0,,7. Mlin BL-6 –R10mm,8. Elektromagnetni dozator EMD 800x1250,9. Transporter s trakom STBS/500-17,1 m,10. Transporter s trakom STBS/500-11,1 m,11. Transporter s trakom STBS/500-16,1 m,12. Transporter s trakom STBS/500-7,1 m,13. Transporter s trakom STBS/400-7,1 m.

4.3 Postrojenje za proizvodnju betona „betonara“

4.3.1 Vrste proizvoda Postrojenje za proizvodnju betona omogućava proizvodnju slijedećih vrsta betona, odnosno marki, s obzirom na vrstu i kvantitetu ulaznih sirovina:C 8/10, C 12/15, C 16/20, C 20/25, C 25/30, C 30/37, C 35/40, i C 40/45.

4.3.2 Tehnologija proizvodnje betonaSirovine

U proizvodnju betona koriste se slijedeće sirovine:

-cement ( čuva se u silosima),

-vapneni agregati ( silosi-bunkeri),

-voda ( uzima se putem pumpne stanice iz Komotinskog potoka),

-aditivi ( plastifikator, aerant, mrazin, usporivač …. )

Proces proizvodnje i otprema:

Zahtjev za vrstom i količinom betona voditelj proizvodnje dobije od odgovorne osobe sa gradilištu ili od strane naručitelja s kojim je potpisan ugovor. Zahtjevi između korisnika betona i proizvođača moraju biti usuglašeni u pisanom obliku.

Narudžbu voditelj proizvodnje (dispečer, operater) upisuje u knjigu narudžbi.

Nakon unošenja podataka operater starta s proizvodnjom tražene vrste betona po recepturi koja je unesena u računalo pod nazivom recepture.

Za unošenje ispravnih receptura u računalo zadužen je voditelj proizvodnje, a kako ne bi došlo do nehotične zamjene, recepture su zaštićene pristupnom lozinkom koja je dostupna samo voditelju proizvodnje i operateru.Neiskorišteni višak betonske smjese, ukoliko se ne može iskoristit za drugo radilište po povratku na lokaciju betonare, detaljno se ispire u postrojenju za recikliranje svježeg betona, a reciklirani vapneni agregati i cementna voda ponovno se koristi u tehnološkom procesu.

4.3.3 Opis postrojenja Postrojenje je instalirano neposredno uz pogon za drobljenje i separaciju kamene sitneži, tako da su transportni troškovi vapnenačkih agregata minimalni.

Betonara je tipsko postrojenje, proizvođača Liebherr–Njemačka, sastoji se od slijedećih elemenata:-boksovi za skladištenje vapnenih agregata, -postrojenje betonare; zasebna konstrukcijska cjelina izrađena od čeličnih elemenata, temeljena na betonskim temeljima, koja se sastoji od slijedećeg:

• skip-korpa za punjenje miješalice / kapacitet 1,5 m3,• miješalica – kapacitet 1 m3,• vaga-4 kom.,• kompresorski agregat,

-dva toranjska silosa za cement sa pripadajućim dozirnim pužnim transporterom. -komandno odjeljenje-kontejner.

4.4 Upravna zgrada

4.4.1 Opis objektaObjekt je prizemni, zidan opekom, krovna konstrukcija je drvena sa pokrovom od crijepa, fasada objekta je žbukana, podovi su izvedeni od različiti materijala: beton prekriven itisonom, keramika, vinas pločice, teraco pločice, ovisno o namjeni prostorije.

Sadržaj upravne zgrade:-3 ureda,-trpezarija,-hodnik,-prostorija za ispitivanje kocki,-prostorija sa bazenom za očvršćivanje kocki,-prostorija za ispitivanje agregata,-prostorija za ispitivanje cementa i-prostorija za konzumiranje hrane, -garderoba sa tušem i mokrim čvorom.

Za zagrijavanje objekta u zimskom periodu izvedena je kotlovnica na kruto gorivo, kao aneks. Površina objekta iznosi 159,44 m2.

4.4.2 Namjena i procesi rada

Objekt je namijenjen za obavljanje administrativnih poslova, ispitivanje sirovina za proizvodnju betona i betona kao finalnoga proizvoda-laboratorija, te za potrebe uposlenika ( garderoba, prostorija za konzumiranje hrane ). U laboratoriji vrši se ispitivanje agregata, prema standardnim metodama, kako slijedi:

• Ispitivanje granulometrije,• Ispitivanje vlažnosti,• Indeksa oblika zrna,• Postotak sitnih čestica,• Kakvoća sitnih čestica.

Metoda ispitivanja : mehanička.

Također u laboratoriji se vrši ispitivanje svježeg betona:• Ispitivanje na slijeganje,• Ispitivanje na rasprostiranja,• Gustoće,• Postotka pora.

Ispitivanje očvrslog betona vrši se na tlačnu čvrstoću.

Metoda ispitivanja: Fizička.

Nastali otpad pri ispitivanju odlaže se na depo. Pri ispitivanjima ne koriste se dodatne kemikalije i sl. , tako da rad laboratorije sa aspekta djelovanja na sastavnice okoliša je beznačajan.

4.5 Interna dizel crpka

4.5.1 Opis interne dizel crpkeInterna dizel crpka nalazi se u centralnom dijelu kruga poduzeća. Od uređaja instaliran je automat za istakanje goriva, te ukopani spremnik za dizel gorivo, obujma 30 m3. Od prateće opreme prisutna je instalacija za izjednačavanje potencijala. Plato koji okružuje automat za točenje goriva izveden je od betona. 4.5.2 Namjena i procesi rada Interna dizel crpka isključivo je namijenjena za snabdijevanje goriva za potrebe poduzeća, t.j. za točenje dizelskog goriva u radne strojeve. Postupci manipuliranja sa gorivom podrazumijevaju provođenje slijedećih radnji:

• Istakanje goriva iz autocisterne u podzemni spremnik,• Točenje goriva u radne strojeve.

4.6 Mehanička i tokarska radiona

4.6.1 Opis objekataObjekt mehanička radiona lociran je uz bočnu fasadu proizvodne hale (proizvodnja betonskih prefabrikata). Objekt je prizemni, ozidan šljako betonskim blokom, krovna konstrukcija jednovodna, drvena, sa pokrovom od trapeznog aluminijskoga lima. Iz mehaničke radione ulazi se u malu elektro radionu.

Dimenzije mehaničarske radione iznosi 15 x 9 m, sa površinom 135 m2, a površina elektro radione 12 m2. Objekt tokarska radiona izvedena je pored mehaničke radione. Objekt je prizemni, ozidan šljako betonskim blokom, krovna konstrukcija jednovodna, drvena, sa pokrovom od trapeznog aluminijskog lima. Iz tokarske radione ulazi se u malo skladišta ulja i maziva.

4.6.2 Namjena i procesi radaObjekti su namijenjen za održavanje voznog parka poduzeća, te za održavanje i popravku pojedinih segmenata instaliranih postrojenja i uređaja, kao i za čuvanje ulja i maziva ( 1000 l ulja i 100 kg maziva). Operacije koje se izvode u mehaničkoj radionici podrazumijevaju provođenje slijedeći radnji:

a) Održavanje voznog parka:• Izmjena raznih vrsta ulja na mobilnim radnim strojevima,• Izmjena filtra (zračni, uljni. …)• Izmjena kočionih obloga,• Izmjena dijelova –metalnih, remenja i sl.

b) Održavanje opreme i postrojenja na kopu:• Reparatura sklopova,• Izrada jednostavnijih elemenata,• Čišćenje i podmazivanje elemenata postrojenja.

4.6.3 Instalirana sredstva rada Za potrebe izvođenja radnji koje se obavljaju u mehaničkoj radionici instalirana su i koriste se slijedeća sredstva rada:-strug,-stolna bušilica,-aparat za zavarivanje,-ručna brusilica,-ručna bušilica,-alati.

4.7 TrafostanicaTrafostanica je tipska, vrši transformiranje visokog naponskog nivoa na niskonaponski nivo prilagođen za uporabu ele. potrošača (10 kV / 0,4 kV), i distribuciju ele. energije do potrošača.

4.8 Skladište građevnog materijala

4.8.1 Opis objektaObjekt je prizemni, ozidan šljako betonskim blokom, sa otvorenom prednjom stranom. Krovna konstrukcija jednovodna, drvena, sa pokrovom od trapeznog aluminijskog lima. Konstrukcija skladišta je izvedena od armirano betonski blokova. Dimenzije skladišta su 50 m x 5 m, sa ukupnom površinom od 250 m2.

4. 8.2 Namjena i procesi radaObjekt je namijenjen za skladištenje stiropora, cigle crijepa, ljepenke, razni vrsta žbuke i drugog građevnog materijala. U objektu se vrši samo manipuliranje materijalima, bilo da se radi o istovaru ili utovaru. Manipuliranje materijala vrši se u originalnoj tvorničkoj ambalaži.

4.9 BLAGAJNA SA VAGOM

4.9.1 Opis objektaObjekt je lociran na ulazu u poduzeće sastoji se od dvije prostorije i WC-a. Objekt je prizemni, zidani, krovna konstrukcija drvena sa pokrovom od Al lima. Dimenzije objekta su 6 x 3 m, površine 18 m2.

4.9.2 Namjena i procesi radaObjekt služi za kontrolu ulaza/izlaza u krug poduzeća, vaganje kamiona, te za obavljanje naplatu prodani roba i materijala, odnosno obavljanje administrativnih poslova.

4.10 Pogon za proizvodnju betonskih prefabrikata

4.10.1 Opis objekta Objekt je skeletnog tipa sačinjen od jedanaest polja od po 6,5 m u uzdužnom smjeru,i jedno polje od 16,05 m u poprečnom smjeru. Gabaritne dimenzije objekta su 71,90 x 16,65 m. Konstrukcija je montažna, od armirano betonskih prefabriciranih elemenata. Temelji su izvedeni AB temeljnim stopama sa čašom. Vanjski zidovi su ozidani šlljako-betonskim blokom. Krov je formiran od krovni „Zt“ nosača preko koji je ugrađen trapezni lim. Stupovi su sa kratkim konzolama na kojima su montirani nosači kranske staze za mosnu dizalicu.U prostornoj cjelini objekta izvedena je i armiračnicaArmiračnicu čine šest polja rasterta 6,m x 8,45 m, dva polja i 6,50m x 5,15 m, te jedno polje 6,50m x (5,15-8,45m). Zadnja tri polja su sa katom, na kome su izvedene pomoćne prosorije: garderoba, blagovaona i ured. Površine:Prostor proizvodnje betonskih prefabrikata : ………... 1.197,13 m2,Armiračnica: prizemlje . …… 463,21 m2, Kat …………… .120,01 m2.

4.10.2 Tehnologija izrade betonskih prefabrikata

Tehnološki proces proizvodnje betonskih prefabrikata započinje sječenjem i savijanjem armature prema pozicijama iz armaturnih nacrta pojedinih prefabriciranih elemenata. Nakon toga slijedi faza montaža armiranih koševa u kalupe. Montaža armiranog koša izvodi se na mjestu betoniranja elemenata ili u armiračnici iz koje se prenosi mosnim dizalicama do kalupa, odnosno mjesta betoniranja.Povezani armaturni koš, u slučaju ako nije montiran na mjestu betoniranja, prenosi se i postavlja u kalupa-oplatu (najčešće limena a može biti i od drveta). Oplata se prije ugradnje koša čisti oplatnim uljima.Nakon urađeni pripremni radova, pristupa se betoniranju odnosno izlijevanje kalupa sa svježim betonom. Pri ugradnji koristi se oplatni vibrator ili vibro igle.Očvrsli betonski element vadi se iz kalupa i odvozi do deponije proizvedenih prefabrikata, ili odvozi direktno na mjesto montaže uz uvjet da ima čvrstoću koja ispunjava transportna opterećenja.

MATERIJALI:• Armatura - u pogonu se vrši oblikovanje i montaža u obliku armaturnog koša.• Kablovi za prenapinjanje – dobavljaju se od proizvođača i njihova ugradnja u

elemente vrši se sa prenapinjanjem pomoću presa za zatezanje i otpuštanje.• Beton - beton se u pogon dovozi auto-mješalicama sa vlastite betonare. • Ostali materijali - u izradi jednog betonskog prefabrikata koriste se plastični

distanceri koji služe za odvajanje armaturnog koša od oplate, te tipski spojni elementi koji služe za kačenje i prijenos betonskog elemenata.

Za čišćenje oplata koristi se oplatno ulje, te u svrhu održavanja ulje i maziva.

4.10.3 Instalirano postrojenje

Za potrebe izrade betonske galanterije instalirana su slijedeća sredstva rada: • Automatska savijačica i sjekačica za armaturno željezo (MEP 14), te

poluautomatski stroj za savijanje i sječenje armaturnog željeza.• Mosna dizalica – instalirane mosne dizalice služe za prijenos arm. koševa, za

ugradnju u beton, i za prijenos i utovar gotovi betonski elemenata. Mosne dizalica se pokreću na električnu energiju.

• Oplatni kalupi, različiti oblici i dimenzije, kalupi za betonsku galanteriju. • Oplatni vibratori , vibro igle na električni pogon.

4.11 Pogon za proizvodnju betonskih cijevi i betonske galanterije

4.11.1 Opis objekta Objekt u kom se vrši proizvodnja betonskih cijevi i galanterije, lociran je u središtu kruga poduzeća, uz betonaru. Objekt je slobodnostojeći, konstruktivno izveden je kao jednobrodna hala od montažnih prefabriciranih AB elemenata, dimenzija 11,60 m x 18,0 m, površine 208,8 m2. Krov - dvovodni, sa pokrovom od limeni panela debljine 10 cm.

4.11.2 Tehnologija izrade betonskih cijevi i galanterije Tehnološki proces proizvodnje betonskih cijevi/galanterije započinje pripremom kalupa i narudžbom svježe betonske smjese. Betonska smjesa propisane kvalitete, navozi se u korpu postrojenja za proizvodnju cijevi, odakle se vrši doziranje u kalupe, pri čemu se vrši prešanje tlačnim mehanizmom i vibriranje. Nakon punjenja kalupa, vrši se otvaranje istog, te cijev kao finalni proizvod, automatski se smješta na izlazni plato postrojenja. Princip proizvodnje betonske galanterije je isti. Sa izlaznog platoa postrojenja, pomoću mosne dizalice cijevi/galanterija se transportiraju u predviđeni prostor unutar hale na „dozrijevanje“, t.j. za postizanje propisane čvrstoće.

Materijali koji sudjeluju u procesu proizvodnje betonskih cijevi i galanterije su slijedeći: • Beton - gotova betonska smjesa doprema se iz vlastite betonare , koja se nalazi

neposredno uz objekt-pogon za proizvodnju betonskih cijevi i galanterije,• Dizel gorivo,• Ostali materijali - u izradi betonski cijevi za pripremu kalupa, pri čišćenju se

koristi oplatno ulje, za podmazivanje ulje i mazivo.

4.11.3 Instalirano postrojenje

Za potrebe izrade betonski cijevi instalirana su slijedeća sredstva rada: • Postrojenje za proizvodnju cijevi ,• Postrojenje za izradu betonske galanterije.

4.12 Oprema za smanjenje negativnog učinka

4.12.1 Postrojenje za reciklažu betona U sklopu betonare instalirano je postrojenje za reciklažu betona. Zaostali beton se razdvaja na vapnenačke frakcije i vodu. Beton iz miksera ubacuje se u separator gdje se putem mješač miješa u vodi, i tako se praktično vrši ispiranje kameni frakcija, odnosno iste se odvajaju od cementa. Separirane-isprane vapnenačke frakcije se putem transportera izvoze iz separatora na depo, dok se cementna voda pumpa u bazen, i iz kojeg se voda uzima za potrebe betonare t.j. za izradu svježe betonske smjese. Separirane frakcije također se koriste ponovno za pravljenje betonske smjese.

4.12.2 Odvodni kanali površinske vode sa talažnicimaPovršinske vode koje se spiraju sa kopa i separacije, odvode se putem odvodni kanala u taložne betonske bazene, odakle se vode u Komotinski potok kao recipijent. Svrha taložnika je da odvoje zrnasti vapnenački materijal, odnosno da isti ne dospije u potok. Taložnici se periodično čiste, odnosno prazni se od prisustva zrnastog materijala, koji se odvozi na depo i koristi u građevinske svrhe.

Shema kanala sa talaožnicima dana je prilogu.

5. DATUM POČETKA RADA PODUZEĆA ODNOSNO KAMENOLOMA SA PRATEĆIM DJELATNOSTIMA

Osnovni podaci o poduzeću

Građevinska tvrtka “Komotin”d.o.o. Jajce osnovana je 1996. godine. Sjedište tvrtke se nalazi u Jajcu, sa poslovnicom u Zagrebu. Tvrtka trenutno zapošljava oko 60 radnika, od kojih je jedan dio visokostručnih kadrova iz oblasti rudarstva, građevine i ekonomije. Po veličini i broju zaposlenih, tvrtka predstavlja jednu od vodećih poduzeća u području visokogradnje, kako na općini tako i u regiji.

Osnovna djelatnost je proizvodnje kamena, standardnih kamenih agregata za beton i svježeg betona, projektiranje, inženjering i izvođenje svih vrsta građevinskih i građevinsko-zanatskih radova, proizvodnja, transport i montaža predgotovljenih armirano-betonskih konstrukcija, uz izvođenje radova u visokogradnji i niskogradnji.

Prve godine djelovanja tvrtke karakteriziraju radovi na obnovi ratom razrušenih i oštećenih stambenih, stambeno-poslovnih, infrastrukturnih, komunalnih i drugih objekata. Profiliranje tvrtke s većim naglaskom na izvođenje radova visokogradnje vezuje se za proteklih deset godina, nakon čega se proširuje gore spomenuta osnovna

djelatnost tvrtke i na polje izvođenja radova niskogradnje i montažnih objekata. Od tada je tvrtka stalno angažirana na izgradnjama i rekonstrukcijama cesta, mostova i drugih cestovnih objekata. Također, u cijelom razdoblju građeni su i opsežni objekti visokogradnje različitih namjena (stambeni, stambeno-poslovni i objekti javne uprave), a posebna značajka je sanacija, rekonstrukcija i izgradnja sakralnih objekata.

Eksploatacijsko pravo na predmetnoj lokaciji odobreno je Radnoj organizaciji „Pliva OOUR Proizvodnja i transport“ iz Jajca Rješenjem Republičkog Komiteta za energetiku i industriju SRBiH Up/I broj: 06-310-230/81 od 15.06.1981.

Upotreba „Drobilane i separacije kamena“ i „Transformatorske stanice“ ODOBRENA je po rješenju Republičkog komiteta za energiju i industriju pod brojem: Up/I-br. 06-310-357/88 od 21.09.1988 godine.

Poduzeću „KOMOTIN“d.o.o. Jajce, preneseno je eksploatacijsko pravo eksploatacije vapnenca na eksploatacijskom polju „Podmilačje“ kod Jajca, sa Privrednog društva „PLIVA“d.o.o. Jajce iz Jajca, po rješenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije koje se vodi pod. Up/I. br.: 09-18-699/00 od 18.06.2001 .

6. ZAGAĐENJE U NULTOM STANJU

Kako svaka djelatnost u većoj ili manjoj mjeri ima utjecaj na okolinu (pozitivan, negativan), tako i pogan za eksploataciju vapnenca sa pratećim sadržajem, uzrokuje određene promjene na sastavnicama okoliša. Analiza zagađenosti predmetne lokacije u nultom stanju, podrazumijeva trenutno stanja okoline, vezano za emitiranje štetnosti. Analiza se odnosi na identificiranje emisionih mjesta, t.j. na mogućnost iskazivanja kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika.

6.1 Opis lokacije

Lokaciju karakterizira klisura rijeke Vrbas, te magistralna prometnica Jajce- Banja Luka, na koju je internom prometnicom poduzeće „KOMOTIN“ priključeno. Ispred poduzeća, iz pravca Jajce, nalazi se naselje Podmilačje, te Sv. SVETOG IVE, a iza poduzeća se nalaze hidrocentrale na Vrbasu. Kop „Podmilačje“ otvoren je u brijegu Kuletina, koji se nalazi između lijeve obale Komotinskog potoka i desne obale Vrbasa, na udaljenosti 500m od ušća navedenog potoka u Vrbas. Neposredno uz desnu ulaznu stranu kopa, gledano iz pravca ulaza u poduzeće, locirano skladište EP HZHB-a, dok je lijeva strana poduzeća ograničena sa Komotinskim potokom. Uža lokacija poduzeća slabo je naseljena, sa obje strane poduzeće t.j. gledano ispred i iza ulazne kapije na udaljenosti cca 200 m, u pravcu magistralnog puta, nalaze se po 2-3 naseljena individualna stambena objekta.

- Flora_ Šire područje bogato je sa florom i isto je raznoliko, a isto obiluje crnogoričnim i bjelogoričnim šumama u kojima su prisutne različite vrste ljekovitog bilja. Na širem području može se naći mnogobrojno ljekovito bilje, između ostalog, borovnice, majčina dušica (čubra), cvijet gloga, divlja menta, srijemoš (divlji bijeli luk). Od šumskog voća

najprisutnije su borovnice, maline, kupine i šumske jagode. Područje je bogato i jestivim gljivama, naročito vrganjom i lisičarkom.Samo istražno i eksploatacijsko područje, prekriveno je tankim slojem humusne mase koja je obrasla sitnim raslinjem. Izražajnija vegetacija zastupljena je u procjepima, kao posljedica debljih naslaga erozione mase i prisustva vode-oborinske. Vizualno, kop sa pratećim sadržajem nalazi se u klisuri Komotinskog potoka, gdje na strmim stranama dominira uglavnom sitno raslinje sa mjestimičnim erodiranim površina, mjestimičnim nasadima crnogorice, te usječeni nekategoriziranim putovi u predmetnom području i desne strane Komotinskog potoka.

- Fauna Na širem području predmetne lokacije t.j. u šumama, nazočne su standardne vrste divljači kao što su srne, medvjedi, divlje svinje, lisice, vukovi i sl. U vodotocima dominira potočna pastrvka i lipljen. Neke od navedenih vrsta prisutne su u okolici samo određeni dio godine, a neke tijekom cijele godine. S obzirom da je lokacija naseljena t.j. prigradsko područje, prisutne su vrste koje su se prilagodile životu u urbanoj sredini.Proširenje eksploatacijskih površina, t.j. skidanja humusa i raslinja nesumnjivo dovodi do trajnog pomjeranja staništa nazočnih životinjskih zajednica.

- Morfološko-hidrogeološke i klimatske osobine lokacije Prema morfološkim karakteristikama područje „Podmilačje“, pripada terenima brdsko-planinskog tipa, gdje se kote terena u dobro razvijenom reljefu šireg područja kreću u rasponu od oko 310 m u kanjonu Vrbasa pa do preko 1400 m na okolnim visovima (Gola planina, te nekoliko visova Ranča planine).

Glavni vodotok je Vrbas, sa pritokom Plivom čije je ušće u samom gradu Jajce, te veći potoci kao što su Komotinski potok, Lučina potok i dr. Na sjeveru se ističe kanjonska dolina rijeke Ugar kao desne pritoke Vrbasa. Ovi vodotoci često teku dolinama kanjonskih obilježja, a poglavito tamo gdje teren izgrađuju vapnenačka stijene. Rijeke Vrbas, Pliva, i Komotinski potok karakteriziraju se dubokim usječnim dolinama. Osnovno gorje područja sastavljeno je uglavnom od vapnenca koji su često klasificirani sa prisustvom vrtača, škropa i dolina. Sa hidrogeološkog aspekta, geološka građa područja može se izdvojiti na hidrogeolške kolektore i hidrogeološke izolatore.

Vodni režim prisutni vodotoka je pluvijalno-snježni sa većim vodama u proljeće nastalim topljenjem snijega, te nešto nižim jesenjim proticajima, kao rezultat intenzivnih padavina i niski ljetni i zimski proticaja.Obzirom na to da je većina pritoka bujičarskog karaktera, te da su promjene vodostaja nagle, zemljišta uz vodotok rijeke Vrbas i njenih pritoka često su izložena plavljenjima. Što se tiče klimatskih obilježja područje se nalazi u pojasu umjerene kontinentalne klime. Padaline su najčešće u proljeće i na prijelazu jesen-zima. Prosječne ljetne temperature iznose oko 20 0C. Zimi se temperature spuštaju i do -20 0C. Tijekom zime su snježne padaline česte i obilne, ali se čišćenjem prometnica promet odvija nesmetano.

- Geološke značajke

U okviru izrade geološke karte ležišta utvrđeno je da vapnenci ovog ležišta pripadaju starosti donje i srednje krede. Prema genetskim karakteristikama, veličine, složenosti i obliku zalijeganja vapnenci ležišta „Podmilačje“ spadaju u prvu grupu. Krečnjaci su

pločasti do debelih slojeva, debljine od 5-60 cm. Struktura im je vrnate, rjeđe kriptakristalosta.

6.2 Analiza trenutnog stanja okoliša Pogon za eksploataciju vapnenca sa pratećim sadržajem, lociran je u naselju Podmilačje u općini Jajce. U izgrađenom industrijskom krugu nalaze se slijedeći objekti-pogoni, koji se obrađuju ovim Planom aktivnosti:

• Površinski kop vapnenca „Podmilačje“,• Drobilana i klasirnica kamene sitneži Podmilačje,• Betonara, • Upravna zgrada,• Interna dizel crpka,• Trafostanica,• Mehanička i tokarska radionica,• Skladište građevnog materijala,• Blagajna sa vagom. • Pogon za proizvodnju betonskih prefabrikata i• Pogon za proizvodnju betonski cijevi i galanterije.

Stanje voda Na samom lokalitetu kopa nema stalnih vodenih tokova, s tim da pored industrijskog kruga kao prirodna granica poduzeća teče Komotinski potok, koji se nedaleko ulijeva u rijeku Vrbas (cca 200m). S obzirom na konfiguraciju terena, oborinske vode sa industrijskog kruga završavaju u Komotinskom potoku, odnosno Vrbasu. Proizvodni procesi koji se odvijaju u industrijskom krugu ne ispuštaju otpadne tehnološke vode. Vode koje nastaju u industrijskom krugu predstavljaju oborinske i sanitarno-fekalne vode.Oborinske vode koje se spiraju sa kopa i industrijskog kruga, putem odvodni kanala i uvode se u taložnik, i iz istog prelijevaju u Komotinski potok. U taložniku se vrši taloženje zrnastog materijala, koji se periodično čisti i taložni materijal odlaže na deponiju. Dio oborinski voda sa industrijskog kruga koje nastaju na platoa interne dizel crpke i platoa ispred mehaničarske radione, odvodnim kanalom se uvode u separator ulja i masti, te nakon tretmana ispušta se u Komotinski potok. Sanitarno-fekalne vode nastaju na tri mjesta na predmetnom lokalitetu i to: u upravnoj zgradi, pogonu za proizvodnju betonskih prefabrikata i u objektu blagajna sa vagom. Sanitarno fekalne vode se tretiraju putem septičke jame i recipijent predstavlja Komotinski potok, s tim da se sanitarno fekalna voda iz objekta Blagajna sa vagom ispušta direktno u potok bez tretmana.

Stanje tla Okolni teren površinskog kopa obrastao je sitnim raslinjem. Moćnost humusnog pokrivača na eksploatacijskom prostoru ne prelazi 0,5 metara. Trenutno u predmetnom ograničenom površinskom kopu nema primijećenih erozija tla. Površine sa kojih je skinut humusni sloj u predmetnom ograničenom površinskom kopu, predstavljaju površine koje su predmet eksploatacije. Tragovi erozije tla su vidljivi dijelom uz liniju ograničenja površinskog kopa, t.j. u usjecima, a koja je posljedica slijevanja oborinskih voda, te iste preko kruga poduzeća otječu u Komotinski potok. Radnih strojeve angažiranih na površinskom kopu, snabdijevaju se gorivom na internoj dizel crpki, koja se nalazi u krugu površinskog kopa-poduzeća, tako da se

snabdijevanje isti vrši na kontroliranoj površini interne dizel crpke. Ulja i maziva za potrebe održavanja radnih strojeva i instaliranih postrojenja, čuvaju se namjenskom skladištu kao i dijelom u mehaničarskoj radioni, gdje postoji mogućnost da uslijed propuštanja originalne ambalaže kao i pri manipuliranju dođe do prolijevanja istih u tlo.

Stanje zraka Onečišćenje zraka na površinskom kopu javlja se povremeno, uglavnom je to posljedica manipuliranja sa materijalom (otkrivka, vapnenac, frakcije), pri izvođenju slijedećih aktivnosti:

• pri otkrivanju površina za eksploataciju, • pri bušenju i miniranju, • utovaru i lokalnom transportu,• preradi na drobiličnom postrojenju,• promet unutar kruga poduzeća.

Procjena je, te su i mjerenja pokazala da manipuliranje materijalom na kopu bitno ne utiću na povećanje zaprašenosti u naseljenom mjestu u blizini kopa. Procjena se temelji na slijedećem:

• lokacija površinskog kopa u odnosu na naseljeno mjesto t.j. najbliže individualne stambene objekte,

• povoljnom reljefu terena i ,• rezultatima mjerenja.

Povećanje zaprašenost u naseljenom mjestu, može se očekivati od materijala koji se prevozi kamionima, te u tu svrhu treba angažirati kamione koji imaju odgovarajuću zaštitu, t.j. pokrivače sanduka koji bi spriječili rasipanje materijala uslijed kretanja ili vjetra, ili instalirati prskalice za obaranje prašine sa kamiona. Onečišćenje zraka t.j. do zaprašenosti može biti izražena na samom kopu, pri preradi i manipuliranju sa vapnencem, uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta-vjetar.Za zagrijavanje upravne zgrade koristi se peć na čvrsto gorivo snage 30 kW. S obzirom na snagu i vrstu ogrijeva, kvantitativna i kvalitativna emisija ispusni dimni plinova ne prelazi kućnu razinu. Peć koristi čvrsti ogrjev-drvo, koje je prihvatljivo sa aspekta emitiranja štetnih materija u ispušnim plinovima.

Stanje flore i faune Okolni prostor industrijskog kruga, obrastao je uglavnom bjelogoričnim sitnim raslinjem, koje nema tehničku vrijednost. Bujnija vegetacija zamjećuje se samo uz korito Komotinskog potoka. Na prisutnoj vegetaciji na predmetnoj lokaciji, vizualno se ne primjećuju oštećenja u vidu bolesti. Direktna posljedica dosadašnje eksploatacije vapnenca na vegetaciju, odnosi se samo na površine eksploatacijskog polja i površine internih pristupnih putova, u vidu sječe raslinja i uklanjanju humusnog sloja radi potreba eksploatacije vapnenca i trasiranja internih putova unutar kruga poduzeća.Navedeno djelovanje predviđeno je Glavnim rudarskim projektom, s tim da će se nakon završetka eksploatacije izvršiti rekultiviranje površinskog kopa. S obzirom da je lokacija kopa pored magistralne prometnice, te da se u blizini nalazi naseljeno mjesto, pretpostavka je da djelatnost eksploatacije vapnenca sa pratećim djelatnostima na predmetnoj lokaciji nije bitno ugrozila postojeća staništa životinjskog svijeta formirana prije otvaranja kopa, osim onih koja su direktno na eksploatacijskom polju.

Stanje pejzaža Kako je na predmetnoj lokaciji izvršeno otkrivanje i razvoj kopa, te su instalirana postrojenja za preradu vapnenca i uvedena daljnja finalizacija istih, razvio se industrijski krug uz naselje Podmilačje. Podužno uz rijeku Vrbas, od grada Jajca pa do površinskog kopa, formirana su naselja i industrijski kapaciteti, tako da je predmetni prostor predstavlja kontinuitet urbanog područja općine Jajce, koji egzistira nizvodno od Jajca. BukaRad površinskog kopa podrazumijeva korištenje radnih strojeva koji stvaraju određenu buku, kao i poslovi miniranja. U bližem okruženju pogona nema objekata gdje borave ljudi, a buka koja nastaje miniranjem predstavlja buku koja vremenski kratko traje (1% od vremena mjerenja -15 min.)Seizmički efekti miniranja Dosadašnji rad površinskog kopa „Podmilačje“, pri obavljanju radova miniranjem, nije imao za posljedicu seizmičko djelovanje koje bi se manifestiralo oštećenjem objekata, kako na objekte situirane u krugu površinskog kopa, tako i na individualne stambene objekte koji se nalaze u blizini kopa-pored magistralnog puta Jajce - B.Luka.

Zbrinjavanje otpadni materijala Pitanje otpada koji nastaje na površinskom kopu „Podmilačje, riješen je „Ugovorom“ o zbrinjavanju sa ovlaštenim poduzećem „Grios“ d.o.o. Grude. Kako bi se što efikasnije prikupljao i zbrinjavao otpad unutar kruga površinskog kopa do konačnog zbrinjavanja, isti je propisan Planom upravljanja otpadom, i određena odgovorna osoba za upravljanje otpadom.

6.3 Identifikacija trenutnih emisija u okolinu

6.3.1 Otpadne vode

Red. broj Mjesto nastanka Vrsta otpadnih voda Obrada prije ispuštanje-

recipient

1.

-Interna dizel crpka

-Plato Mehaničke radione

-Plato za pranje mehanizacije

Otpadne vode „tehnološke“

Tretman putem odvajača ulja i masti ( Komotinski potok )

-Betonara

Voda od reciklaže betona

( Voda se koristi ponovno u procesu proizvodnje betona )

2.

-Upravna zgrada

Sanitarno - fekalne vode

-Tretman putem septičke jame

-Pogon za proizvodnju betonskih prefabrikata

-Tretman putem septičke jame

-Blagajna sa vagom

-Bez tretmana–ispušta se u vodotok ( Komotinski potok)

3.

Oborinske vode sa kruga poduzeća

Oborinske vode

-Taloženje u taložnim bazenima ( Komotinski potok)

6.3.2 Emisije u zrak - atmosferu

Red. broj

Mjesto nastanka emisije Vrsta emisije Recipijent

1.

Kotlovnica u upravnoj zgradi

Ispusni dimni plinovi Atmosfera

2.Kamenolom / separacija i transport materijala

Prašina „vapnenačka“ Atmosfera

6.3.3 Buka

Red. broj

Mjesto nastanka utjecaja Period Napomena

1. Kop / separacija Dan

2.Proizvodni pogoni

Dan

3.Transport

Dan

6.3.4 Produkcija otpadnih materijalaOtpadni materijalni nastaju u svim proizvodnim i uslužnim cjelinama. Prema vrstama otpda u industrijskom krugu nastaju opasni, neopasni i komunalni otpad. Upravljanje otpadnim materijalima propisano je Planom upravljanja otpadom, koji je dan u prilogu . U dosadašnjem radu industrijskog kruga nisu vođene evidencije o količinama otpada. Podatci o količinama i vrstama otpada dat će se nakon jednogodišnjeg vođenja evidencija o zbrinjavanju nakon usvajanja Plana aktivnosti.

6.3 Kvantitativne i kvalitativne karakteristike otpadnih tokova-emisija

6.3.1 Otpadne vodePredmet monitoringa predstavljaju otpadne tehnološke voda koje nastaju sa platoa interne dizel crpke, mehaničke radione i platoa za pranje mehanizacije. Vode koje nastaju na predmetnoj površini predstavljaju vode oborinske vode, vode od pranja

mehanizacije i kvašenja betonski površina interne benzinske crpke radi eliminiranja statičko elektriciteta. Kvalitativne karakteristike otpadne vode-toka:

Parametar Mjerna jedinica Rezultata Granične vrijednosti

pH - 8,1 5,5-9,5Suspendirane materije mg/l 45 <300

BPK5 mgO2/l 1,3 <250KPK-Cr mgO2/l 3,9 <700

Aluminij mg/l <0,1 <4,0Barij mg/l <0,1 <5,0

Bakar mg/l <0,1 <1,0Cink mg/l 0,02 <2,0

Kobalt mg/l 0,05 <1,0Krom ukupni mg/l <0,1 <1,0

Šestovantni, Cr+ mg/l <0,1 <0,1Mangan mg/l 0,1 <3,0

Nikal mg/l 0,02 <1,0Olovo mg/l 0,27 <0,5

Željezo mg/l 0,2 <4,0Srebro mg/l <0,1 <0,2Kadmij mg/l <0,1 <0,1

Taložive tvari mg/l <0,1 <10Sulfati mg/l <0,1 <300Sulfidi mg/l <0,1 <1,0

Ukupni fosfor mg/l <0,1 <5,0Ukupni org.ugljik mg/l 2,6 <30

Ukupna ulja i masti mg/l <1,0 <100Toksičnost % otpadne vode 95% <50%Deterđenti mg/l <1 <20,0

Ukupni fenoli mg/l <0,1 <1,0Kloridi mg/l <1 <250

Aktivni klor mg/l <0,1 <1,0Ukupni dušik mg/l 3,8 <100

Amonijum jon NH4+ mg/l 0,6 <40

Nitriti NO2 mg/l 0,4 <10Nitrati NO3 mg/l 1,5 <50

6.3.2 Emisija u zrak - atmosferu

- Ispušni dimni plinova iz kotlovnice

Ispušni dimni plinovi nastaju u kotlovnici, kao produkt sagorijevanja drveta. Snaga peći ne prelazi kućnu razinu ( snaga peći 30 kW, sa potrošnjom 10 m3 drveta),

- Emisija taložnog praha – vapnenačka prašina

Mjerno mjesto Uzorak Količina taložnog prahamg/m2/ dan

Ulaz u poduzeće 1K 95

Udaljenost 20 metara od betonare

2K 108

Udaljenost 15 metara od kamenoloma 3K

159

- Ukupne lebdeće čestice

Pokazatelj Period uzorkovanja

Količina taložnog prahamg/m2/ dan

Koncentracija prašineμg / m3 24 sata 132

6.3.3 Zagađenje zemljišta

Tehnologije rada u industrijskom krugu sa predmetnim djelatnostima su takve prirode da se ne očekuje mogućnost zagađenja tla. Radi kontrole i snimanja postojećeg stanja izvršeno je uzorkovanje tla na zemljištu u blizini kamenoloma i izvršena je analiza koja je pokazala da dobiveni rezultati u okviru granični vrijednosti.

Teški metali(ukupni oblik)

Mjerna jedinica Rezultata Granične vrijednosti-za pjeskovito tlo

Kadmij Cd mg/kg <0,1 0,5Bakar Cu mg/kg 35 50

Nikl Ni mg/kg 26 30Olovo Pb mg/kg 46 50Cink Zn mg/kg 90 100Krom Cr mg/kg 50 50Živa Hg mg/kg - ,5

Kobalt Co mg/kg 30 30Molibden Mo mg/kg <0,1 10

Arsen As mg/kg <0,1 10Barij Ba i njegovi

spojevimg/kg

<0,160

Vanadij V mg/kg 27 30Talij Tl mg/kg - 0,5Bor B mg/kg - 30

Drugi organsiki spojevi

mg/kg-

-

Sumpor S mg/kg - 300Flor F mg/kg - 150

6.3.4 Buka

Izvor zvuka u industrijskom kompleksu predstavljaju strojevi i postrojenja na mehanizirani pogon. Mjernja su pokazala da buka koja nastaje radom kamenoloma sa pratećim sadržajem, a koji radi u sklopu poduzeća „KOMOTIN“d.o.o. Jajce, ne utječe na ometanje mira i odmora u susjednim objektima.Buka izmjerena na rubovima industrijskog kruga je takve razine, da se na susjednim parcelama mogu graditi objekti bilo koje namjene, uz korištenje materijala sa standardnom zvučnom izolacijom.

6.3 Monitoring stanja okoliša

Mjerenja koja su izvršena u svrhu utvrđivanja nultog stanja, dana su u prilogu , kao i emisiona mjesta prikazana na mapi lokacije. Zaključci odnosno ocjene provedenih mjerenja, pokazuju da izmjerene vrijednosti ne prelaze propisane granične vrijednosti.

6.5 Opći zaključak

Općina Jajce prije rata bila je jedna od industrijski razvijenijih općina u BiH. Gospodarske aktivnosti na predmetnoj lokaciji započete su 1981 god., a obnovljene su 1996 godine, u sklopu poduzeća „KOMOTIN“d.o.o. Jajce. Osnovna djelatnost poduzeća na predmetnoj lokaciji predstavlja eksploatacija vapnenačkog kamena, te je razvojem poduzeća i potrebama tržišta proširena proizvodnja srodnim djelatnostima, koje proizvedeni vapnenački materijal koriste kao sirovinu, t.j. izgrađena je betonara, te pogoni za proizvodnju betonski prefabrikta sa pratećim pogonom armiračnica i pogon za proizvodnju betonskih cijevi i galanterije. Kako se poduzeće bavi građevinsko djelatnošću u industrijskom krugu izgrađen je prodajni objekt građevnog materijala.Za potrebe održavanja instalirani postrojenja i mehanizacije također je izgrađena mehanička i tokarska radionica, te za opskrbljivanje mehanizacije gorivom interna dizel crpka. Obzirom na naglašeni interes općine za razvoj gospodarstva, s tim da se ne zanemari zaštita okoliša, urađena su mjerenja kako bi se utvrdile štetne emisije sa industrijskog kruga u okoliš.Na temelju razmatrane analize utjecaja rada industrijskog kruga na predmetnoj lokaciji i provedeni mjerenja, može se konstatirati slijedeće:

• Pri odvijanju opisani tehnološki procesa otpadna voda se ne pojavljuje u vidu otpadni tehnološki voda. Kao otpadana tehnološka voda javljaju se oborinske vode koje se spiraju sa platoa ispred mehaničke radnje i interne dizel crpke, iste se sakupljaju i prečišćavaju putem odvajača ulja i masti. Analiza uzorka otpadne vode pokazuje da količine štetnih materija u ispunim vodama ne prelaze graniče vrijednosti propisane pravilnikom. Dio sanitarni voda koje se ispuštaju u Komotinski potok ( Blagajna sa vagom), nemaju odgovarajući tretman, te je za iste potrebno ugraditi bio jamu.

• U industrijskom kompleksu kao zagađivači zraka pojavljuju se postrojenja za drobljenje i separaciju vapnenačkog kamena. Izvršenim mjerenjima utvrđeno je da količine praha-vapnenačke prašine ne prelaze dopuštene vrijednosti utvrđene pravilnikom. Uredski prostor se zagrijava putem peči na kruto gorivo-drvo, tako da nema bitni emisija štetnih materija u dimnim plinovima. Ispušni dimni plinovi koji nastaju zagrijavanjem uredski i pomoćni prostorija ( peć na

kruto gorivo - 30 kW) predstavljaju emisiju dimni plinova kućne razine, i ista stvara zanemarivu emisiju.

• Opasnost od zagađenja tla potiču od čuvanja i manipuliranja sa pomoćnim sredstvima koja se koriste u industrijskom kompleksu odnosno u skladištu u mehaničkoj radnji ( nafta, ulja, maziva, i dr. ). Navedene pomoćne materije čuvaju se u skladištu, tako da je potencijalno zagađenje vanjskog tla od nekontroliranog ispuštanja u tlo minimalno. S obzirom na izvedbu mehaničke radnje odnosno skladišta pomoćni materijala, nužno je osigurati da uslijed propuštanja originalne ambalaže opasne tekućine ne dođu u tlo, izgraditi tankvanu ili sabirnu nepropusnu jamu sa odgovarajućim sabirnim kanalima.

• Buka koja nastaje radom industrijskog kompleksa, nema utjecaj na mir i odmor u najbližim stambenim objektima, što je utvrđeno mjerenjem.

• Prisutna flora koja okružuje industrijski kompleks nema vizualni oštećenja, te se može smatrati da dosadašnji rad industrijskog pogona sa trenutnim instaliranim postrojenjima i pomoćnim materijalima koji se koristi, nema utjecaja na biljni svijet.

Eksploatacija vapnenca sa pratećim djelatnostima koje egzistiraju u sklopu poduzeća „KOMOTIN“ d.o.o. Jajce, uz provođenje aktivnosti koje su predviđene ovim Planom aktivnosti, omogućava održivu proizvodnju na predmetnoj lokaciji, i iste neće imati bitnog štetnog djelovanja na sastavnice okoliša i bitnog povećanja okolišnog opterećenja .

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA

7.1 Lista sirovina i pomoćni materijala

7.1.1 Sirovine za površinski kop

Sirovinu na površinskom kopu predstavlja čvrsta vapnenačka kamena stijena , i ista se eksploatira sa projektiranim tehnikama sa odobrenog eksploatacijskog polja. Poduzeće na kopu koristi usluge bušenja i miniranja od specijalizirani poduzeća, tako da iste vrše nabavku minsko-eksplozivnih sredstava, kao i sredstava za rad i održavanje bušače garniture. Za površinski kopu “Podmilačje“, poduzeće vrši nabava pomoćni materijala koja se odnose na rad i održavanje utovarivača i transportnih sredstava–kamiona.

7.1.2 Sirovine za drobilanu i klasirnicu kamene sitnježi-separacija

Osnovnu sirovinu predstavlja odminirana kamena stijena .

Red. broj

SirovinaUkupna

potrošnja-2010 g.Potrošnja po jedini

proizvoda (m3)

Ukupni godišnji trošak nabavke sirovine

( KM )

1. Odminirana kamena stjena

32.000 ( m3 ) 0,71 112.000

7.1.3 Sirovine za betonaru

Osnovne sirovine koje služe za izradu svježe betonske smjese predstavljaju:• kamene frakcije,• cement,• voda,

• aditivi ( protiv smrzavanja, za očvršćivanje …)

Red. broj

SirovinaUkupna


proizvoda (m3)


( KM )

1.Kamene frakcije 12.000 ( m3 ) 1,2 (m3) 288.000

2. Cement 4.000 ( t ) cca 380 680.000

3. Voda2.000 ( m3 ) cca 200 ( l ) 800

4. Aditivi3.700 ( l ) cca 0,352 ( l ) 12.950

7.1.4 Sirovine za izradu betonski prefabrikata

Osnovne sirovine koje služe za izradu betonski prefabrikata predstavljaju:• svježa betonska smjesa,• željezo.

Red. broj

SirovinaUkupna


proizvoda (m3)


( KM )

1.Beton 80 ( m3 ) 1,0 ( m3 ) 10.000

2. Željezo 8.000 ( kg ) cca 100 ( kg ) 8.000

7.1.5. Sirovine za izradu betonski cijevi i betonske galanterijeOsnovnu sirovinu za izradu betonski cijevi i betonske galanterije predstavlja svježa betonska smjesa.

Red. broj

SirovinaUkupna


proizvoda (m3)


( KM )

1. Beton 400 ( m3 ) 1,0 ( m3 ) 50.000

7.1.6 Spisak pomoćni materijala koji se koriste na površinskom kopu, proizvodnim pogonima i instaliranim postrojenjima

Red. broj

Naziv pomoćnog materijalaNamjena

Lokacija korištenja-pogon / sektor

1.Dizel gorivo Za pogon radnih strojeva Kop, Transport

2.Ulja-razne vrste

Za potrebe radni strojeva i postrojenja

Proizvodni pogoni

3. Gume Za radne strojeve / vozila Kop, Transport

4.Maziva

Za potrebe radni strojeva i postrojenja

Proizvodni pogoni

5. Filteri za ulje Za održavanje radnih strojeva Mehanička radionica6. Filter za zrak Za održavanje radnih strojeva Mehanička radionica7. Filteri za goriva Za održavanje radnih strojeva Mehanička radionica

8.Elektrode

Za potrebe održavanja strojeva i postrojenja Mehanička radionica

9.Hidraulična crijeva Za održavanje radnih strojeva

Mehanička radionica -proizvodni pogoni

10.Brusna ploča


11.Rezne ploče


12. Alati ( noževi, burgije isl)

Za potrebe rada strojeva Mehanička radionica

13. Oplatol Za premazivanje oplate

Pogoni za proizvodnju betonski prefabrikata, cijevi i betonske galanterije

14.Aditivi za beton ( mraz beton, ubrzivač vezanja ..

Dodatci za osiguranje potrebni karakteristika svježoj betonskoj smjesi

Betonara

Separacija:

Red. broj

Vrsta pomoćnog materijala

Ukupnapotrošnja-2010 g.

Potrošnja po jedini proizvoda

(m3)

Trošak nabavke pom. materijala

( KM/)

1. Dizel gorivo 20.000 ( l ) 0,44 ( l ) 18.000

2. Ulje 20 ( l ) 0,0004 ( l ) 140

3.Mast za

podmazivanje 50 ( kg) 1,1 ( gr.) 500

Betonara: Red. broj

Vrsta pomoćnog materijala Ukupna


proizvoda (m3)


( KM/)1.

Dizel gorivo 5.000 ( l ) 0,476 ( l )Trošak otprema betona

9.000

2. Ulje 10 ( l ) 0,0009 ( l ) 70

3.Mast za


Pogon za proizvodnju betonskih prefabrikata: Red. broj



proizvoda (m3)


( KM/)

1.Dizel gorivo 100 ( l ) 1,25 ( l ) 180

2. Ulje 2 ( l ) 0,025 ( l ) 14

3.Mast za


4.Oplatol 200 ( l ) 2,5 ( l ) 400

Pogon za proizvodnju betonskih cijevi i galanterije: Red. broj



proizvoda (m3)


( KM/)1.

Dizel gorivo 150 ( l ) 3,75 ( l ) 270

2. Ulje 3 ( l ) 0,0075 ( l ) 21

3.Mast za


4.Oplatol 30 ( l ) 0,075 ( l ) 60

7.2 Nabava sirovina i pomoćni materijala

Godišnji plan za nabavu materijala izrađuje voditelj nabave, a isti odobrava direktor.

Mjesečni i dnevni plan nabave materijala izrađuju voditelji odjela, a iste odobrava direktor.

Na temelju godišnjeg plana nabave, voditelj nabave pokreće nabavu materijala te se ista vrši u skladu sa dinamikom proizvodnje.

8. IZVOR SNABDIJEVANJA I UKUPNA POTROŠNJA VODE I ENERGIJE

Za potrebe instalirani postrojenja i objekata u poduzeće „Komotin“, na lokaciji Podmilačje, instalirane su električne instalacije, instalacije vodovoda i kanalizacije.

Red. broj

Vrsta instalacijeIzvor snabdijevanja

energenta / priključakPotrošači

1.

Električne instalacije

Trafostanica u vlasništvu poduzeća

-Pogon separacije-Betonara-Proizvodni pogoni-Prateći objekti u krugu poduzeća

2.Vodovodne instalacije

Gradski vodovod–Sanitarna voda

Upravna zgrada

Voda iz Komotinskog potoka-Tehnološka voda

-Betonara-Postrojenje za recikliranje betona-Pranje mehanizacije

KANALIZACIJA / ODVODNJA:

Potrošnja karakterističnih energenata i prirodni resursa u industrijskom krugu za 2010 god.:Površinski kop / Separacija:

Red. broj

Nazivenergenta

Izvor snabdijevanja Ukupna potrošnjaza 2010 god.

1.Električna energija

Trafostanica114.800 ( kW )

2. Voda --

Betonara:

Red. broj

Nazivenergenta




2. Voda Komotinski potok2.000 ( m3 )

Pogon za proizvodnju betonski prefabrikata i armiračnica:

Red. broj

Nazivenergenta




2. Voda --

Pogon za proizvodnju betonski cijevi i galanterije:

Red. broj

Nazivenergenta

Izvor snabdijevanja Ukupna potrošnja

za 2010 god.



2. Voda --

Upravna zgrada:

Red. broj

Nazivenergenta




2. Voda Mjesni vovovod25 ( m3 )

Mehanička i tok. radiona:

Red. broj

Nazivenergenta




2. Voda --

Napomena: Potrošnja el. energije se mjeri na razini industrijskog kruga, dani podatci su procijenjena potrošnja energije na temelju instalirane snage i dinamike rada pojedini objekta-pogona.

- Specifična potrošnja energenata i prirodni resursa Separacija:

Red. broj

Energent /prirodni resurs

Ukupna potrošnja-2010 g.

Potrošnja po jedinici proizvoda

1. Električna energija 114.800 ( kW ) 2,6

kW/ m3 frakcije

Betonara:

Red. broj


Ukupna potrošnja-2010 g

Potrošnja po jedinici proizvoda

1. Električna energija 24600 ( kW ) 2,34

kW/ m3 betona

2.Voda

2.000 ( m3 )190,5

l / m3 betona

Pogon za proizvodnju cijevi i galanterije:

Red. broj


Ukupna potrošnja-godišnja -2009

Potrošnja po jedinici proizvoda Napomena

1. Električna energija 8,200 ( kW ) 20,5

kW/ m3 proizvoda

Pogon za proizvodnju betonski prfabrikata:

Red. broj


Ukupna potrošnja-godišnja -2009

Potrošnja po jedinici proizvoda Napomena

1. Električna energija 8,200 ( kW ) 102,5

kW/ m3 proizvoda

9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME

U poduzeću “KOMOTIN” sustavno se vrši praćenje rada mehanizacije, postrojenja i instalirane opreme, kako bi se preventivno spriječilo nastajanje kvarova na istoj, a time potencijalno spriječilo zagađenje sastavnica okoliša. Ovakva organizacija rada i održavanja osigurava kontinuirani planski rad mehanizacije, postrojenja i opreme, u smislu ispunjenja proizvodnih planova.Putem sistematizacije radnih mjesta u poduzeću, za ispravno funkcioniranje mehanizacije i opreme zadužena je „Sektor održavanja”. Održavanje mehanizacije i opreme vrši se u mehaničkoj-tokarskoj radionici prema tehničkoj dokumentaciji, a za stabilna postrojenja održavanje se vrši na licu mjesta. Također u poduzeću za pojedina sredstva rada vrše se periodični pregledi sredstava rada i opreme sa aspekta primijenjenih mjera zaštite na radu, od strane ovlaštenih poduzeća, prema zakonskim odredbama.

Predviđeni i propisani način održavanja postrojenja separacije, proizvodni pogona, mehanizacije i opreme osigurava se:-sprječavanje nastajanje kvarova prouzrokovanih neadekvatnim održavanjem,-maksimalno iskorištenje mehanizacije i opreme, koje prati i efikasnost iskorištenja radnog vremena,-prevenciju nastanka kvarova koji mogu prouzročiti ugrožavanje sastavnica okoliša.

9.5 Program mjera za poboljšanje prilikom održavanja i čišćenja opreme

Glavne aktivnosti koje se trebaju poduzeti, kako bi se ublažilo djelovanje na okoliš, a vezane za održavanje i čišćenje opreme, odnose se na slijedeće:

1) ažurirati tehničku dokumentaciju, planove i uputa za održavanje sredstava rada,2) osigurati čuvanje pomoćni materijala za održavanje ( ulja, masti …), da u slučaju propuštanja originalne ambalaže isti ne dospiju u nekontrolirano u tlo-vodotok,3) selektiranje i zbrinjavanje otpadnih materijala, izvršiti prema Planu upravljanja Otpadom, kao i evidencije o produkciji otpada.

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA

10.1 Monitoring tehnološkog procesa

Tehnološki monitoring u industrijskom krugu, vrši se u dijelu koji prati rad kamenoloma odnosno proizvodni pogona i kontrole. Trenutno monitoring koji se vodi u pisanim zapisima, odnosi se na:

• realiziranje proizvodni planova, • praćenje tehnologije rada po pogonima, • kvalitativna kontrola proizvoda,• evidencije rada strojeva, • održavanje strojeva-postrojenja.

Monitoring tehnološkog procesa vrši se kontinuirano kroz aktivnosti propisane tehnološkim uputama u proizvodnji.

10.2 Protiv požarni monitoring

Protiv požarni monitoring provodi se periodično, t.j. vrše se redovni pregledi ispravnosti i funkcionalnosti PP opreme. Periodično se vrši servisiranje PP aparata i pregled hidrantske mreže, prema zakonskim rokovima.

10.3 Ekološki monitoring

U dosadašnjem radu industrijskog kruga, vršena su mjerenja za potrebe snimanja nultog stanja okoliša, ista se odnose na slijedeće:-ispitivanje otpadni voda, -ispitivanje tla,-količine taložnog praha,-ukupne lebdeće čestice,-mjerenje buke.

Sva provedena mjerenja pokazuju da emisije štetnih tvari ne prelaze granične vrijednosti, te se može konstatirati da aktivnosti na predmetnom industrijskom krugu bitno ne utječu na zagađenje sastavnica okoliša.

Izvještaji i zapisnici o mjerenjima dani su u prilogu.

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE

11.1 Mjere i tretman otpadnih voda

U industrijskom krugu prisutne su oborinski i sanitarne otpadne vode. Oborinske vode koje nose zrnasti materijal sakupljaju se putem sabirni kanala i odvode u taložnike, dok se oborinske vode koje nastaju u krugu interne dizel crpke i platoa za pranje mehanizacije prije ispuštanja u recipijent, odvode na prečišćavanje putem odvajača ulja i masti. Sanitarne vode upravne zgrade prije ispuštanja u recipijent provode se kroz septičku jama, dok se vode iz objekta blagajna sa vagom ispuštaju direktno u vodotok.

Voda koja nastaje kao posljedica pranja i ispiranja na betonari, ponovno se vraća u proizvodni proces-za proizvodnju betona.

11.2 Mjere i tretman otpadni materijala

Otpad od održavanja postrojenja i boravka ljudi, tretira se dijelom kao sekundarne sirovine i kao komunalni otpad, koji se zbrinjavanja na razini poduzeća koja sakupljaju sekundarne sirovine i komunalnog poduzeća.

11.3 Mjere prevencije s aspekta upotrebe sirovina

Proizvodni proces u industrijskom krugu može se konstatirati da se odvija u jednom linijskom tehnološkom postupku. U svim proizvodnim pogonima proizvod jednog pogona predstavlja sirovinu za slijedeći pogon ( kop-separacija-betonara-pogoni za proizvodnju betonski prefabrikata, cijevi i galanterije).Proizvodi površinskog kopa i separacije predstavljaju vapnenačke frakcije, koje se dijelom prodaju na tržištu a dijelom koriste za vlastite potrebe za proizvodnju svježe betonske smjese.Proizvodnja betona također vrši se za potrebe tržišta, te za potrebe pogona za proizvodnju betonskih prefabrikata, betonskih cijevi i galanterije. - S obzirom na intenzitet eksploatacije površinskog kopa, poduzeće se odlučilo na korištenje usluga miniranja, tako da pri proizvodnji odminirane kamene mase, podizvođač vrši proračun i troši optimalnu količinu eksplozivni materija pri miniranju za traženu kvalitetu miniranja. -Tehnologija rada odnosno proizvodnja betona odvija se tako da se sirovine miješaju i doziraju u točno definiranom odnosu, gdje ne zaostaju otpad pri korištenju sirovina. -Sirovine za proizvodnju betonski prefabrkata predstavljaju građevinsko željezo i svježa betonska smjesa. Beton se poručuje u količini od zapremine kalupa, a željezo se izrađuje prema nacrtu, tako da se sirovine za izradu pojedinačni betonski prefabrikata unaprijed definirani i time se sprječava suvišak isti. -Sirovine za proizvodnju betonski cijevi i galanterije predstavlja svježa betonska smjesa. Beton se poručuje u količini prema radnom nalogu, time se sprječava zaostajanje betonske smjese. Upotreba sirovina u proizvodnim fazama, definirana je recepturama i izuzima se samo u količini kako je propisano recepturom, tako da je potrošnja sirovina definirano pojedinačno za svaki proizvod ( beton, betonski prefabrikati, betonske cijevi, betonska galanterija ).

11.4 Mjere prevencije s aspekta upotrebe električne energijeU industrijski kompleksu na predmetnoj lokaciji u vlasništvu poduzeća „KOMOTIN“d.o.o Jajce, proizvodnja se odvija se na klasičnim strojevima za eksploataciju čvrste kamene mase, proizvodnju betona, betonskih prefabrikata, cijevi i galanterije, gdje je pogonska energija, električna. Ukupna potrošnja električne energije na industrijskom kompleksu odnosno po jedinici proizvoda, uvjetovana je instaliranim strojevima, iskorištenja instalirani kapaciteta odnosno potražnje tržišta za predmetnom proizvodnjom. Radi smanjenja potrošnje reaktivne energije u trafostanici ugrađena je kompenzacija, kao mjera za smanjenje potrošnje osnovnog energenta-električne energije.

11.5 Mjere prevencije s aspekta upotrebe vode U industrijskom krugu vrši se proizvodnja betonske smjese. Voda koja nastaje pranjem miješalice, kamion miksera, putem sabirni kanala odvodi se u sabirni bazen ( separator betona). Voda iz sabirnog bazena putem crpki dozira se u miješalicu za beton, gdje se ista ponovno koristi za spravljanje betonske smjese. Postrojenje betonare koje vodu koristi u tehnologiji rada, praktično ima maksimalno iskorištenje vode, koja se zahvaća iz prirodnog toka.

11.6 Ocjena tretmana otpadni emisija u odnosu na najbolje raspoložive tehnike i potrošnja energije-Ispuštanje otpadnih sanitarni voda sa industrijskog kompleksom nije propraćen odgovarajućim evidencijama, te će se kao mjera uspostaviti kontinuirano pražnjenje septičke jame od strane komunalnog poduzeća i ustrojiti odgovarajuće evidencije. Također sanitarne vode iz WC-a iz objekta Blagajna sa vagom, se ne tretiraju, te je nužno ugraditi bio jamu. -Emisija vapnenački prašina u zrak i okolni teren, koja nastaj kretanjem kamiona sa pijeskom, nije kontrolirana, te je potrebno ugraditi odgovarajuće prskalice za obaranje prašine. Emisije ispušni plinova iz peči za zagrijavanje upravne zgrade, s obzirom na instaliranu snagu ( 30 kW ), predstavlja kućnog emitera. Peći koriste drvo kao ogrjev, i predstavljaju uobičajen prihvatljiv ogrjev sa aspekta emitiranja štetnih materija u ispušnim plinovima. -Buka koja nastaje radom industrijskog kompleksa, ne utiče na mir i odmor u susjednim stambenim jedinicama, te se sa tog aspekta sa postojećim instaliranim postrojenjem i strojevima na industrijskom kompleksu zadovoljeni propisani uvjeti. -Zbrinjavanje otpadni materijala do kraja se ne kontrolira, te je potrebno poduzeti dodatne mjere koje su propisane Planom upravljanja otpadom, u smislu selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja. Također za čuvanje pomoćni materijala ( ulja, goriva, maziva i dr.), potrebno je osigurati na način da se onemogućiti slobodno razlijevanje pomoćni materijala u prostor. -Utrošak energije je fiksan, odnosno potrošnja el. energije u industrijskom kompleksu je direktno u funkciji tržišne potražnje za proizvodnim programom.S iskorištenjem instalirani kapaciteta, svodi se utrošak el. energije po jedinici proizvoda, odnosno učešće u istom.

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA

12.1. Potrošnja sirovina Potrošnja sirovina za sve proizvode određena je recepturom, te je utrošak isti za traženu kvalitetu proizvoda fiksan.

*Za spravljanje betonske smjese koriste se: • kamene vapnenačke frakcije,• cement,• voda i aditivi.

Potrošnja sirovina u 2010 godini je slijedeća:-kamene frakcije : 12000 m3,

-cement: 4000 t, -voda: 2000 m3 I, -aditivi: plastifikator 2000 ( l ), mrazin 1500 ( l ), usporivač 2000 ( l ).

*Za izradu betonskih prefabrikata koristi se : • betonska smjesa,• željezo.

Potrošnja sirovina u 2010 godini za proizvodnju betonskih prefabrikata iznosi:-betonska smjesa: 80 m3,

- željezo: 8000 kg.

* Za izradu betonskih cijevi i galanterije: • betonska smjesa.

Potrošnja betonske smjese u 2010 godini za proizvodnju betonskih cijevi i galanterije iznosi 400 m3.

12.2 Analiza emisije u skladu sa graničnim vrijednostima

Za potrebe snimanja nultog stanja izvršena su mjerenja emisija, koja se odnose na slijedeće:-količine taložnog praha,-ukupne lebdeće čestice,-ispitivanje otpadni voda, -ispitivanje tla,-mjerenje buke.

Sva provedena mjerenja pokazuju da emisije štetnih tvari ne prelaze granične vrijednosti, te se može konstatirati da aktivnosti na predmetnom industrijskom krugu bitno ne utječu na zagađenje sastavnica okoliša. Izvještaji i zapisnici o mjerenjima dani su u prilogu sa slijedećim zaključcima odnosno ocjenama mjerenja:a. Taložni prah Izmjeren vrijednosti su u granicama imisije štetnih materija prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Sl.novine FBiH, br. 12/05).

Rezultati mjerena:

Mjerno mjesto Uzorak Količina taložnog prahamg/m2/ dan

Ulaz u poduzeće 1K 95Udaljenost 20 metara od betonare 2K 108Udaljenost 15 metara od kamenoloma 3K

159

b. Ukupne lebdeće čestice Izmjerene vrijednosti imisije štetnih materija i njihovi usporedba sa propisanim graničnim vrijednostima prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Sl.novine FBiH, br. 12/05), ukazuju da tehnološki proces koji se odvija u poduzeću „KOMOTIN“ d.o.o. Jajce nema nepovoljan utjecaj na kvalitetu zraka

Rezultati mjerena:

Pokazatelj Period uzorkovanja

Količina taložnog prahamg/m2/ dan

Koncentracija prašineμg / m3 24 sata 132

c. Tehnološke otpadane vode-vode iz separatora ulja i masti Prema izvješću br. 359/10-H, o hemijskoj analizi uzoraka ode iz pročistača oborinske vode u poduzeću „KOMOTIN“d.o.o. Jajce, parametri zadovoljavaju granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u tehnološkim otpadnim vodama koje se ispuštaju u javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik.

Rezultati mjerena sa graničnim vrijednostima:

Parametar Mjerna jedinica Rezultata Granične vrijednosti

pH - 8,1 5,5-9,5

Suspendirane materije mg/l 45 <300

BPK5 mgO2/l 1,3 <250

KPK-Cr mgO2/l 3,9 <700

Aluminij mg/l <0,1 <4,0

Barij mg/l <0,1 <5,0

Bakar mg/l <0,1 <1,0

Cink mg/l 0,02 <2,0

Kobalt mg/l 0,05 <1,0

Krom ukupni mg/l <0,1 <1,0

Šestovantni, Cr+ mg/l <0,1 <0,1

Mangan mg/l 0,1 <3,0

Nikal mg/l 0,02 <1,0

Olovo mg/l 0,27 <0,5

Željezo mg/l 0,2 <4,0

Srebro mg/l <0,1 <0,2

Kadmij mg/l <0,1 <0,1

Taložive tvari mg/l <0,1 <10

Sulfati mg/l <0,1 <300

Sulfidi mg/l <0,1 <1,0

Ukupni fosfor mg/l <0,1 <5,0

Ukupni org.ugljik mg/l 2,6 <30

Ukupna ulja i masti mg/l <1,0 <100

Toksičnost % otpadne vode 95% <50%

Deterđenti mg/l <1 <20,0

Ukupni fenoli mg/l <0,1 <1,0

Kloridi mg/l <1 <250

Aktivni klor mg/l <0,1 <1,0

Ukupni dušik mg/l 3,8 <100

Amonijum jon NH4+ mg/l 0,6 <40

Nitriti NO2 mg/l 0,4 <10

Nitrati NO3 mg/l 1,5 <50

d. Ispitivanje tla

Prema teksturi tla, uzorak je pjeskovit. Teški metali su u okviru granični vrijednosti sadržaja teških metala i drugih anorganskih spojeva prema Pravilniku o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja ( Službene novine F B iH, br. 52/09). Rezultati mjerena sa graničnim vrijednostima:

Teški metali(ukupni oblik) Mjerna jedinica Rezultata Granične vrijednosti

-za pjeskovito tloKadmij Cd mg/kg <0,1 0,5Bakar Cu mg/kg 35 50

Nikl Ni mg/kg 26 30Olovo Pb mg/kg 46 50Cink Zn mg/kg 90 100Krom Cr mg/kg 50 50Živa Hg mg/kg - ,5

Kobalt Co mg/kg 30 30Molibden Mo mg/kg <0,1 10

Arsen As mg/kg <0,1 10Barij Ba i njegovi

spojevimg/kg <0,1

60Vanadij V mg/kg 27 30

Talij Tl mg/kg - 0,5Bor B mg/kg - 30

Drugi organsiki spojevi

mg/kg - -

Sumpor S mg/kg - 300Flor F mg/kg - 150

e. Mjerenje buke

Izmjerena buka u najbližem stambenom objektu niža je od propisane razine u sobi dnevnog boravka od 40 dB(A), taka da ista ne ometa mir i odmor u najbližem stambenom objektu. Buka izmjerena na rubovima industrijskog kruga je takve razine, da se na susjednim parcelama mogu graditi objekti bilo koje namjene, uz korištenje materijala sa standardnom zvučnom izolacijom. Rezultati mjerena:

MJERENJE RAZINE BUK

Red. broj

Mjerno mjestoIzmjerena vrijednost

15 min. Leq dB (A)

Vrijeme

1.MM B1 Kuća Rajka Držića -dnevna soba .........

MM B2 Ispred kuće …………………………..........

( Objekt udaljen od centra kruga pogona cca 300 m )

38,3

45,8

dan

2.MM B3 – na magistralnom putu Jajce-B.Luka ispod naselja „Kolonija“ …....….. 65,7 dan

3.MM B4 – između kuća u naselju „Kolonija“ ………………………..............…. 65,1 dan

4.MM B5 - na ulaznoj kapiji ………......….... 62,9 dan

5.MM B6 – u centru industrijskog kruga.... 77,5 dan

13. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJA POTROŠNJE PRIRODNIH RESURSA SA

ROKOVIMA ZA PODUZIMANJE AKTIVNOSTI I MJERA

13.1 Mjere za smanjenje emisija

Emisije u zrak Monitoring taložnog praha i ukupni lebdeći čestica, pokazuje da su rezultati mjerenja ispod propisani granični vrijednosti. Kao potencijalni zagađivači zraka odnosno rasipanje vapnenačke prašine po i oko prometnica, mogu biti transportni kamioni za izvoz pijeska, te je potrebno poduzeti slijedeće mjere:-da pijesak izvoze samo kamioni sa ceradama za pokrivanje sanduka ili,

-ugraditi prskalice za eliminiranje prašine.

- Emisije u tlo i vodu Potencijalno zagađenje tla i vode može se očekivati pri neadekvatnom čuvanju pomoćni materijala ( ulja, mast i sl.), te je potrebno poduzeti slijedeće mjere:

• izgraditi tankvanu u skladištu u kojem se čuvaju motorna ulja i druge tečne opasne materije po okoliš ili,

• izgraditi sabirne kanale u skladištu koji će odvesti nekontrolirano ispuštana ulja u nepropusnu jamu.

• propisivati „Uputu o čuvanju i načinu pretakanja ulja i goriva“ .

-Emisije buke

Buka koja nastaje pri radu industrijskog pogona, s aspekta utjecaja za okoliš karakteristična je ona koja nastaje radom separacije i mobilni sredstava rada-mehanizacije ( kamioni, utovarivači, bageri i sl.) .Trenutno buka koju proizvodi industrijski krug ne utiče na mir odmor u susjednim stambenim jedinicama, što su pokazala provedena mjerenja. Potencijalno povišenje buke na predmetnom lokalitetu može se očekivati u slučaju povećanje proizvodnje odnosno intenziteta kretanja transportni sredstava i mehanizacije, kao i uslijed neadekvatnog održavanja sredstava rada. Preventivna mjera povišenja buke uslijed ne održavanja sredstava rada predstavlja redovno održavanje instalirani postrojenja i mobilni sredstava rada prema tehničkoj dokumentaciji, a kontrolu vršiti periodičnim mjerenjima .

13.2 Mjere za smanjenje potrošnje energenata

Na industrijskom kompleksu, na predmetnoj lokaciji, proizvodnja se odvija na klasičnim strojevima za eksploataciju čvrste kamene mase, proizvodnju betona, proizvodnju betonskih prefabrikata, cijevi i galanterije, gdje je pogonska energija, električna. Mogućnost smanjenja potrošnje el. energije, moguće je postići organizacijom rada, koja se ogleda u slijedećem:

- uključivanjem naizmjenično postrojenja kako bi se smanjila angažirana snaga i, - rad pojedini postrojenja organizirati kada je jeftini tarifni stav.

Navedenim mjerama se postiže manji utrošak odnosno smanjuju računi za el. energiju, čime se postiže ekonomičnija proizvodnja. Potrošnja goriva za potrebe rada mobilni sredstava rada je fiksna, s obzirom na projektiranu tehnologiju eksploatacije vapnenačke rude na kamenolomu i instaliranog postrojenja separacije.

13.3 Rokovi za izvršenje mjera i aktivnostiNa temelju analize o mogućnostima smanjenja emisija, potrošnje energenata i sirovina, predlažu se su slijedeći rokovi za izvršenje proizišli mjera i aktivnosti:

14. PRIJEDLOG MONITORINGA

Red. broj

Vrsta djelovanja na okoliš

Izvor emisije

Predmet monitoringa

Učestalostmjerenja

Zakonska osnova

1.Zagađenje

vode

-Oborinske vode sa platoa interne dizel crpka i praonica mehanizacije

Voda na izlazu iz odvajača ulja i masti

4 uzorka godišnje

Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik.

( Sl.novine F BiH br. 50/07)

2.Ukupne lebdeće čestice

Separacija i manipuliranje vapnenačkim materijalom

Zrak industrijskog kruga

Tro godišnje

Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka( Sl.novine F BiH br. 12/05)

3.Zagađenje

bukom

Instalirana postrojenja i oprema / transportna sredstva

Razina buke:-u okolišu-u radnom prostoru

Tro godišnje

-Zakon o zaštiti buke ( Sl.novine SBK/ŽSB br.11/00)-Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama ( Sl.list SFRJ, br. 29/1971)

Red. broj

Vrsta aktivnosti /mjere Rokizvršenja

1. Uključivanje naizmjenično postrojenja kako bi se smanjila angažirana snaga Stalna obveza

2. Rad pojedini postrojenja organizirati kada je jeftini tarifni stav Stalna obveza

3. Imenovati odgovornu osobu za upravljanje otpadom Kraj 2011

4. Edukacija uposlenika iz područja zaštite okoliša Kraj 2011

5. Uraditi upute za prikupljanje i odlaganje otpada Kraj 2011

6. Nabavka kontejnera/spremnika za otpad, prema identificiranim otpadima u Planu o upravljanju otpadom Kraj 2011

7. Instalirati prskalice za eliminiranje prašine sa kamiona Kraj 2011

8. Izgradnja bio jama za objekt Blagajna sa vagom Kraj 2012

9.Izgraditi tankvanu u skladištu u kojem se čuvaju motorna ulja i druge tečne opasne materije po okoliš Kraj 2012

10. Propisivati „Uputu o čuvanju i načinu pretakanja ulja i goriva“ Kraj 2011

11. Izraditi Projektnu dokumentaciju za objekte koji nemaju upotrebnu dozvolu i organizirat tehnički prijem isti. Kraj 2014

15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA 15.1. Planirane mjere za monitoring proizvodnje

Proizvodnja podrazumijeva provođenje slijedeći procesa:• nabavka/skladištenje materijala/sirovina,• procesi proizvodnim ( na kopu, separaciji, proizvodnji betona, betonski

prefabrikata, cijevi i galanterije)• procesi održavanja opreme i postrojenja, (revizije, remonti, rekonstrukcije i sl.),

Mjere planirane za monitoring proizvodnje podrazumijevaju provođenje slijedećeg:-ažurirati tehnološke postupke za sve proizvodnje ,

-kroz opis posla voditelja pogona i operatora, dodatno propisati aktivnosti koje su

vezane za poštivanje propisani tehnologija rada,

-ustrojiti evidencije o proizvodnji i utrošku materijala i energenata,

-periodično analizirati naruđbenice na temelju koje se nabavljaju sirovine i pomoćni

materijali, koji mora biti optimalno usklađena sa tehnički zahtjevima,

-ustrojiti registar „Sigurnosno tehnički listova“ za sve sirovine i materijale koje se koriste

u proizvodnji,

-na temelju podataka iz „Sigurnosno tehnički listova“ za pojedine sirovine i materijale

osigurati pravilno skladištenje i korištenje istih,

-ažurirati vođenje evidencija, o održavanju i pregledu sredstava rada–strojeva i

instalacija, sa rokovima.

Sve mjere primijeniti do kraja 2012 god.

15.2 Planirane mjere za monitoring nastanka otpada

Otpad su tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili odložila, namjerava ih ili mora odložiti. Otpad se mora razvrstavati ovisno o svojstvima i mjestu nastanka. Trenutno u poduzeću se vrši prikupljanje i zbrinjavanje otpadnih metalnih predmeta i stari akumulatori kao sekundarnih sirovina, i isti se zbrinjavaju putem ovlaštenog poduzeća. Pri izradi ovog plana aktivnosti, izrađen je Plan upravljanja otpadom, gdje su definirane vrste otpadnih tvari, propisane preventivne mjere u smislu nastajanja otpada, kao i načina zbrinjavanja. Mjere koje je potrebno poduzeti vezano za upravljanje otpadom su slijedeće:-imenovati odgovornu osobu za upravljanje otpadom,

-uraditi upute za prikupljanje i odlaganje otpada,

-ustrojiti evidencije o nastanku i zbrinjavanju otpada,

-nabaviti kontejnere za selektivno čuvanje otpada ( opasni, komunalni, sekundarne

sirovine … )

-redovno prazniti septičke jame,

-redovno čistiti taložnike od zrnasti materijala.

Sve mjere primijeniti do kraja 2012 god.

15.3 Planirane mjere za monitoring emisija

Za praćenje monitoringa emisija potrebno je poduzeti slijedeće mjere:-pratiti kvalitetu otpadnih voda, -pratiti kvalitetu zraka,-pratiti razinu zvuka.

Učestalost mjerenja vršiti prema prijedlogu iz točke 14., odnosno Okolišnoj dozvoli.

16. PLAN SPREČAVANJA NESREĆA / INCIDENATA I ROKOVI ZA PODUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA Ovim planom je propisan postupak reagiranja u cilju sprječavanja nastanka i širenja nesreće većih razmjera. U smislu ovog Plana, nesreća većih razmjera (u daljem tekstu nesreća) je svaka incidentna pojava koja može uticati na zdravlje i živote većeg broja ljudi, kao i na biljni i životinjski svijet u krugu površinskog kopa.

16. 2 Identifikacija nesreća i incidenata

Tehnologija eksploatacije vapnenca ne posjeduje izvore opasnosti koji mogu izazvati ekološke incidente-nesreće većih razmjera.

Pojava incidentne situacije U slučaju primjećivanja bilo kakve incidentne situacije od strane radnika, svaki od njih je dužan da:-odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca o incidentu, -pokuša da spriječi/ublažiti incident , ako je to u mogućnosti .Način postupanja zaposlenih u slučaju pojave nesreća je u skladu sa prirodom nesreće: Ukoliko dođe do pojave požara, prioritetna aktivnost je sprječavanje širenja i gašenje požara. U slučaju kada se desi izlijevanje ulja sa opasnošću da ulje dođe u tlo, prioritetna aktivnost je prekid izlijevanja i kupljenje kontaminiranog tla. Zbrinjavanje nastalog otpada se vrši prema Planu upravljanju otpadnim materijama odnosno otpadom. Za osiguranje malih kontejnera (buradi na primjer) za odlaganje zauljenog apsorbenta odgovoran je tehnički rukovodilac na kopu.

Aktivnosti poslije dojave incidentne situacije Neposredni rukovodilac odmah obavještava izvršioce odgovorne za vođenje procesa u kojem se dogodila nesreća.Razmatrajući sve neophodne činjenice vezane za nesreću, odmah organizira sve neophodne mjere i aktivnosti iz djelokruga svoga rada da bi na što efikasniji način spriječila ili ublažila nesreću.

Zaštita havarijskog područja i ispitivanje uzroka havarije Direktor kamenoloma daje nalog radnicima da izvrši osiguranja mjesta nastale havarije do završetka istražnog postupka.

Utvrđivanje obima štete i posljedica nesreća i incidenata Direktor kamenoloma izdaje Rješenje o formiranju stručnog tima koji treba da sačini izvješće o posljedicama nastale nesreće sa procjenom utjecaja na zdravlje ljudi i okolinu kao i procjenom štete. Krajnji rok za završetak aktivnosti je 2012 god.

17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENIH MJERA

Nakon odobravanja plana t.j. predviđenog monitoringa kroz ovaj Plan aktivnosti, poduzeće „KOMOTIN“d.o.o. Jajce redovno će slati izvješća nadležnom ministarstvu o provođenju i rezultatima izvršenja mjera za smanjivanje emisija i negativnih utjecaja na okoliš, najmanje jedan put godišnje.

Izvješće će sadržavati podatke o:

- izvođaču okolinskih mjerenja,

- mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja,

- uvjetima rada pogona i postrojenja za vrijeme mjerenja i praćenja,

- upotrijebljenom mjernom postupku, metodi ili načinu mjerenja,

- mjernoj opremi,

- rezultatima svakog pojedinačnog mjerenja i vrednovanju dobivenih rezultata.

- rezultatima svakog mjerenja emisija i otpadnih tokova uz poređenje sa rezultatima

(podacima) nultog stanja mjerenja emisija i negativnih utjecaja na okoliš, kao i sa

maksimalno dozvoljenim vrijednostima propisanim okolinskom legislativom,

- prekoračenju dozvoljenih vrijednosti emisija i vrijednosti utvrđenih za vrijeme nultog

stanja mjerenja emisija, te mjerama za otklanjanje uzroka povećanih emisija, odnosno

smanjenje emisija u okoliš u skladu sa mogućnostima postojeće tehnike i najbolje

okolinske prakse definirane Planom aktivnosti,

- postignutim efektima na smanjenju emisija i otpadnih tokova,

- poboljšanjima prihvatljivim za okoliš,

- drugim podacima, aktivnostima i mjerama za smanjenje emisija i otpadnih tokova,

odnosno negativnih utjecaja na okoliš.

18. FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJOJ RAZINI

Red. broj Opis aktivnosti

Dinamika realizacije-planirana sredstva (KM)

2012 2013 2014 2015 20161. Imenovati odgovornu

osobu za upravljanje otpadom 600 600 600 600 600

2. Edukacija uposlenika iz područja upravljanja otpadom i zaštite okoliša

300 - - - -

Izrada uputa za prikupljanje i odlaganje otpada

200 - - - -

3. Nabavka kanti/spremnika za otpad, prema identificiranim otpadima u „Plan o upra. otpadom „

1500 1500 - - -

4 .Instaliranje prskalica za eliminiranje prašine sa kamiona

- 1000 - - -

5.Nabava ili izgradnja bio jame za objekt Blagajna sa vagom

- 2000 - - -

6.Izgradnja tankvane ili jame u skladištu ulja i maziva

- - 2000 - -

7.Izrada upute o čuvanju i načinu pretakanja ulja i goriva

200 - - - -

8.Izrada projektne dokumentacije za objekte koji nemaju Upotrebnu dozvolu i organizirati tehnički prijem

3000 3000 3000 3000 3000

9. Monitoring okoliša - 1500 1500 1500 1500

10. Pražnjenje septičke jame 300 300 300 300 300

11. Zbrinjava opasnog otpada 200 200 200 200 200

12. Pregledi sredstava rada i atesti instalacija - 1000 1000 1000 1000

13. Izrada Procjene ugroženosti od požara i Plana zaštite od požara

1500 1500

UKUPNO: 6300,00 11000,00 8600,00 8100,00 8100,00

19. PLAN ZA SLUČAJ PRESTANKA RADA PRIJE 31. 12. 2011

Investitor namjerava vršiti eksploataciju vapnenca na površinskom kopu „Podmilačje“, najmanje do 2027, kako je to definirano koncesijom. Također ugovorom o koncesiji definirana je mogućnost produženja predmetne eksploatacije, što će investitor procijeniti nakon isteka koncesije, sukladno tržišnim potrebama za predmetnim proizvodima i isplativosti eksploatacije. Poslije završetka eksploatacije izvršit će se sanacija eksploatacijskog polja i radnih površina, prema važećoj zakonskoj regulativi.

20. PRILOZI

• Kopija Rješenja o registraciji • Rješenje o ograničenju eksploatacijskog polja• Mapa Eksploatacijskog polja • Koncesija,• Rješenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije• Rješenje Republičkog komiteta za energiju i industriju od 21.09.1988• Rješenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o pravu na

eksploataciju od 18.06.2001• Izvještaj o mjerenju br. 28/10-EKO od oktobra 2010 god. • Zapisnik o mjerenju buke br. 06-08B / 10-I od srpnja 2010 god.• Ugovor o kupoprodaji i zbrinjavanju opasnog i neopasnog otpada• Vodoprivredna dozvola

Documents

PLAN AKTIVNOSTI SA DOPUNOM - fmoit.gov.ba AKTIVNOSTI -KOMOTIN -internet... · mašinsko-tehnološkom projektu sa osnovama za građevinski projekt, ... Na pogonu betonare proizvode