Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole - fmoit.gov.ba AKTIVNOSTI-drumski prevoz.pdf · (lisica), Talpa europea (obična krtica), Myoxus glis (obični puh), Seiurus vulgaris

"Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje" Tuzla _________________________________________________________________________

1. IME I ADRESA OPERATORA / INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA

1 Naziv investitora JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ZAVISNO DRUŠTVO RUDNICI "KREKA" d.o.o. - Tuzla

2 Adresa investitora Mije Keroševića Guje br.1

3 Adresa postrojenja Majevičkih brigada bb, Mramor

4 Telefon Fax E-mail

035/282-111 035/286-883 [email protected]

5 Broj i datum rješenja kojim je izvršen upis u sudski registar operatora

U/I – 60/01 od: 01.02.2001.god

6 Sud kod koga je kompanija registrovana Kantonalni sud Tuzla

7 PDV broj 209020780003

81 Kontakt osoba za izrađeni Plan aktivnosti

Fikret Memišević Tel. 062/332-470

2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU

Pogon "Drumski prevoz" – Mramor je sastavni dio JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ZAVISNO DRUŠTVO RUDNICI "KREKA" d.o.o. – Tuzla. Pogon "Drumski prevoz" – Mramor je u početku bio u sklopu radne organizacije Rudnici lignita “Dobrnja - Jug“ kao osnovna organizaciona jedinica udruženog rada (OOUR) “Klasirnica i transport“ Mramor. 2001.godine je upisan u sudski registar kao Rudnici “Kreka“ u Tuzli, “Drumski prevoz“ u Mramoru. lociran je na ulazu u naselje Ljepunice, općina Tuzla, uz lokalni put za naselje Mramor, sa lijeve strane magistralnog puta (M18) Sarajevo - Tuzla - Orašje.

Sjeverno od pogona nalaze se privatni stambeni objekti, a zapadno, na

udaljenosti od oko 40 m je magistralni put M18. Južno (na udaljenosti od oko 8 m) je Mramorski potok. Istočno su objekti zatvorenog rudnika “Dobrnja – Jug“. Pristup predmetnoj lokaciji obezbijeđen je preko lokalnog puta za naselje Mramor, koji je priključen na magistralnu saobraćajnicu M18. Ulaz u krug i izlaz iz istog je kontroliran kapijom uz nadzor portira. Krug pogona je ograđen žičanom ogradom. Na istočnom dijelu kruga nalazi se i objekat separacije rudnika “Dobrnja – Jug“, koji nije u funkciji. Unutar same loakcije obezbjeđen je asfaltirani manipulativni plato, sa parking prostorom za službena i teretna vozila.

________________________________________________________________________________ 1 Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole

mailto:[email protected]


Prema svom položaju baza Pogona "Drumski prevoz" nalazi u blizini križanja glavnih magistralnih puteva M17 (Tuzla – Doboj) i M18 (Sarajevo – Tuzla – Orašje) preko kojih je povezan sa mrežom regionalnih i lokalnih puteva, te je doprema i otprema sirovina i materijala time znatno olakšana.

Na slici 2.1. dat je satelitski snimak šireg područja posmatrane lokacije, a

isprekidanom crvenom linijom su prikazane granice Pogona "Drumski prevoz" - Mramor.

________________________________________________________________________________ 2

Pogon "Drumski prevoz" -Mramor

TUZL

A–

MA

GIS

TRA

LNI P

UT

–O

RA

ŠJE

MRAMORSKI POTOK

Slika 2.1. Satelitski snimak šireg područja Pogona "Drumski prevoz" – Mramor.

U Prilogu 1data je situaciona karta Pogona "Drumski prevoz" – Mramor.

Osnovni podaci o položaju pogona su: - Najbliže rastojanje objekta od magistralnog puta M18 je oko 40 m, - Najbliže rastojanje objekta od lokalnog puta za naselje Mramor je oko 7 m, - Najbliže rastojanje objekta od neregulisanog korita Mramorskog potoka je oko 8 m, - Rastojanje objekta od željezničke pruge Tuzla-Mramor je oko 20 m, - Kota terena lokacije je između 223,79 i 223,35 m.n.m.

Najbliži privatni stambeni objekat, udaljen je oko 30 m. Na Slici 2.2. prikazana je lokacija objekta u odnosu na predmetno poduzeće.

Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole


Privatni stambeni objekat

Ulaz – izlaz u Pogon "Drumski prevoz" – Mramor

Slika 2.2. Najbliži privatni stambeni objekat

Pogon "Drumski prevoz“ – Mramor nalazi se na parceli označenoj kao k.č. 405/5, 405/6, 405/8, 405/9, 405/10, 405/11, 405/12, 405/13, 405/18, 405/15, 405/14, 405/16, 405/17, 405/19, 405/20, 405/7, 405/1, 405/3, 405/4, 403/1, 403/2, 403/3, 404, 405/21, 406/5, 406/1, 401 i 405/2 katastarske općine Mramor, a što se vidi iz kopije katastarskog plana br. 8 i 11 od 02.10.2001. godine, Prilog 2. Ukupna površina parcele iznosi 25919 m2, u vlasništvu rudnici “Kreka“ u Tuzli d.o.o. Tuzla (Prilog 3, kopija Izvoda iz posjedovnog lista br. 06-30 od 13.11.2006.godine).

U Prilogu 4 je data karta prostornog plana za područje tuzlanskog kantona,

period 2005. – 2025. godina, na kojoj je prikazan položaj mjesta Ljepunice u kojemu se nalazi Pogon “Drumski prevoz“ – Mramor.

Na predmetnom lokalitetu kao ni u njegovoj neposrednoj blizini se ne nalaze izvorišta vode niti objekti kulturno historijskog naslijeđa, koje bi bilo neophodno posebno analizirati u cilju njihove zaštite. U bližoj okolici pogona ne nalaze se zaštićene prirodne vrijednosti kao ni objekti od posebnog ekološkog značaja.

Geografski položaj, konfiguracija terena, klima, šumski i vodeni resursi daju solidnu prirodnu osnovu za razvoj ovog područja, ali uz uslov da se vode, zemljište, šumski i ostali prirodni resursi efikasno štite i racionalno koriste.

Šire područje karakterizira umjereno kontinentalna klima. Karakteristike ove

klime su oštre zime i topla ljeta, ali u odnosu na alpski pojas manji su rasponi između zimskih i ljetnih temperatura. Vjetrovi su sjeverni, sjeveroistočni i zapadni. Padavine se kreću od 1000-1500mm. Najviše padavina ima tokom zime, u obliku snijega.



Sunčaniji periodi su ljeti, a zimi je oblačno i tmurno, iako zime nekad znaju obilovati sunčanim danima. U ovakvim klimatskim zonama, prosječna ljetna temperatura je između 21°C i 32°C tijekom dana i između 10°C i 18°C tijekom noći. Prosječna zimska dnevna temperatura je od -12°C do 7°C, a noćna od -23°C do 4°C. Proljetne temperature se počinju javljati početkom marta.

Prema ekološko-vegetacijskoj karti Bosne i Hercegovine predmetna lokacija pripada Sjeverno-bosanskom području, Pripanonskoj oblasti. Vegetacija vrbe i johe javljaja se u vlažnim područjima uz potok mramor. Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba Quereo-Carpinetum su najzastupljnije na posmatranom području, od ostalih zajednica treba spomenuti vegetaciju termofilnih šibljaka Ostryo-earpinetalia orientalis, zajednicu crnog graba i bjelograbića i zajednicu šibljaka sa lijeskom i trnjinom Coryletalia avellanae.

Od faune na širem području posmatrane lokacije primjećeni su: Lepus europeus (zec), Vulpes vulpes (lisica), Talpa europea (obična krtica), Myoxus glis (obični puh), Seiurus vulgaris (vjeverica), i Erinaeeus eoneolor Oež), Od sitnih glodara (miševi, voluharice i rovčice). Ihtiofaunu rijeke Tinje kao glavnog vodotoka posmatranog područja čine: Leueiseus eephalus (klen), Leueiseus eephalus albus (bijeli klen) i letalukus nebulosos (američki somić). Najzastupljenije vrste ptica su: Columba livia - domest (golub), Corvus eorone eomix (siva vrana), Turdus merula (kos), Passer domestieus (vrabac), Erithaeus rubeeula (crvendać), Corvus eorax (gavran), i Corvus monedula (čavka).

Na prostoru koji zahvata Pogon "Drumski prevoz" – Mramor ne postoje zaštićene prirodne, vrijednosti, kulturno-historijsko ili arheološko naslijeđe niti staništa zaštićenih vrsta biljaka i životinja.


http://hr.wikipedia.org/wiki/O%C5%BEujak


3. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA

3.1. Opis djelatnosti

Osnovna djelatnost Pogona "Drumski prevoz" – Mramor je prevoz robe (tereta) u drumskom saobraćaju (šifra djelatnosti 60.240), te usluge održavanja i popravak motornih vozila (šifra djelatnosti 50.200), kako za vlastite potrebe tako i za potrebe trećih lica. Opis ostalih djelatnosti prikazan je u kopiji Rješanja o upisu u sudski registar broj U/I-60/01 od 01.02.2001.godine., (Prilog 5)

Kontinuiran prevoz tereta, zahtijeva apsolutnu tehničko-tehnološku ispravnost prevoznih jedinica, a to podrazumjeva stalnu brigu o stanju infrastrukturnih objekata, o tehničkoj ispravnosti vozila, o dovoljnim količinama rezervnih dijelova, pogonskog goriva i pneumatika.

3.2. Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet proizvodnje Obzirom da se predmetno poduzeće bavi uslužnom djelatnosti, kao proizvod odnosno rezultat njihovog rada uzeta je količina preveženog materijala prikazana u tonama (t). Pogon "Drumski prevoz" – Mramor vrši kontinuirani prevoz uglja od Rudnika “Mramor“ do “Termoelektrane Tuzla“, kao i prevoz uglja i drugih materijala za treća lica. U Tabeli 3.1. su date količine prevezenog materijala za 2007.,2008. i 2009.god. Tabela 3.1. Količina prevezenog materijala u 2007.,2008. i 2009.god.

Mjesec Jedinica mjere

Količine prevezenog materijala u 2007.god.

Količine prevezenog materijala u 2008.god

Količine prevezenog materijala u 2009.god

Januar t 32219 22880 34397 Februar t 35403 24313 44143

Mart t 28478 24740 50381 April t 26266 25525 41947 Maj t 22854 23391 41054 Juni t 23944 25639 22840 Juli t 30793 24625 29351

August t 33256 22689 43092 Septembar t 22308 31699 40100 Oktombar t 22837 41834 38134 Novembar t 22582 37589 39046 Decembar t 23265 37677 35972 UKUPNO: t 323740 342601 460457



Sa dijelom uprave i pratećih službi, radne zadatke u Pogonu obavlja ukupno 102 zaposlenika sa kvalifikacionom strukturom prikazanom u Tabeli 3.2. Tabela 3.2. Broj uposlenika po stručnoj spremi.

Stepen stručne spreme Broj uposlenika I 5 II 4 III 53 IV 20 V 15 VI 1 VII 4

Ukupno: 102

Ekonomska i socijalna sigurnost uposlenih iskazana je kroz visinu ličnih dohodaka, socijalno i zdravstveno osiguranje, toplim obrokom i zaštitom na radu.



4. OPIS POGONA I POSTROJENJA Uvod

Pogon "Drumski prevoz" – Mramor vrši kontinuirani prevoz uglja od Rudnika “Mramor“ do “Termoelektrane Tuzla“, kao i prevoz uglja i drugih materijala za treća lica. Prevozni kapaciteti dimenzionisani su tako da zadovoljavaju potrebe korisnika tih usluga. Najvažniji uticaj na stepen iskorištenja transportnih jedinica u tehnologiji rada je efikasnost održavanja. Pogon "Drumski prevoz" – Mramor posjeduje tehnologiju i kadrove za održavanje transportnih jedinica, u cilju što veće spremnosti vozila za eksploataciju a time i povećanje ekonomskih učinaka.

Unutar kruga Pogona smješteni su slijedeći objekti:

- kancelarije operativnog dijela uprave pogona (kancelarija poslovođe, kancelarija tehničkog rukovodioca pogona, kancelarija upravnika O.J., prozivaona) i kupatilo sa garderobom,

- glavna servisna remontna radionica unutar koje se nalaze manja skladišta rezervnih dijelova, vodonepropusni revizioni kanali, sanitarni čvorovi, arhiva i kancelarija poslovođe.

- ukopani čelični dvoplaštni spremnik zapremine 50 m3 sa pumpnim automatom za dizel gorivo,

- vanjska perionica motornih vozila, - restoran, - skladište ulja i maziva, - kotlovnica na čvrsto gorivo, - limarsko-bravarska radionica, - vulkanizerska radionica, - alatnica, - kompresorska stanica, - magacin za opremu i rezervne dijelove, - skladište pneumatika, - jednokomorna septička jama, - taložnik/separator za prikupljanje otpadnih voda sa platoa interne benzinske

stanice, - kanalizaciona mreža (separatnog tipa), - vodovodna mreža i - navozna rampa (koristi se pri izmjeni motornog ulja)

Za potrebe snabdijevanja vozila pogonskim gorivom u krugu Pogona "Drumski

prevoz" – Mramor izgrađena je interna benzinska stanica sa ukopanim spremnikom već naznačenog kapaciteta.

Na dijelu zemljišta koji pripada Pogonu “Drumski prevoz“ – Mramor nalaze se i

objekti zatvorenog rudnika “Dobrnja - Jug“, koji nisu u funkciji: - nadstrešnica ________________________________________________________________________________ 7



- objekat separacije - restoran - portirnica

Na slici 4.1. dat je satelitski snimak na kojemu su prikazani položaji objekata Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor i objekata koji su pripadali rudniku “Dobrnja – Jug“.

objekat separacije

restoran rudnika "Dobrnja Jug"

nadstrešnica

portirnica

servisna radionica

portirnica

benzinska stanica

vulkanizerska - bravarska radionica

kotlovnicakancelarije,garderoba

i kupatilo

praonaskladište

guma i alata

skladište ulja i maziva

restoran Pogona "DP"

Slika 4.1. Položaj objekata Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor i

objekata koji su pripadali rudniku “Dobrnja – Jug“.

Plato ispred objekta separacije radnici Pogona koriste kao parking prostor za privatna vozila.

U Prilogu 6 je data karta na kojoj su prikazane pozicija objeata smještenih u

krugu Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor, a u Prilogu 7 su date slike tih objekata.

Za izgrađene objekte poduzeće posjeduje određena rješenja i saglasnosti izdata od strane nadležnih organa:

- kopija Rješanja o odobrenju za izvođenje radova (Prilog 8), - kopija Rješanja o odobrenju za upotrebu i korištenje (Prilog 9),



- kopija Rješanja o urbanističkoj saglasnosnosti za izgrađenu benzinsku stanicu u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor (Prilog 10)

- kopija Rješanja o odobrenju za građenje benzinske stanice locirane u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor (Prilog 11)

- kopija sanitarne saglasnosti za izgrađenu benzinsku stanicu u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor (Prilog 12)

- kopija vodoprivredne saglasnosti za izgrađenu benzinsku stanicu u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor (Prilog 13)

4.1. Opis tehnološkog procesa održavanja transportnih jedinica Pranje vozila

Početak operacije pranja počinje dolaskom vozila pred objekat za pranje i podmazivanje uz odgovarajuće dokumente dobijene od nadzornog osoblja. Izgled perionice je prikazan na slici 4.2.

Slika 4.2. Izgled perionice motornih vozila

Puštanje vozila na mjesto pranja gdje je ugrađena, instalacija od visokotlačne centrifugalne pumpe u radnoj i paralelnoj vezi sa vodovodnom instalacijom, gdje se pritisak povećava do 10 bara uz kapacitet pumpe Q = 200 l/min.

Vanjsko pranje vozila se sastoji od sljedećih operacija: 1) kvašenje vozila vodom pod visokim pritiskom, 2) četkanje raskvašenih površina vodom niskog pritiska, 3) sapiranje vozila vodom pod visokim pritiskom.



Kod unutarnjeg pranja tovarnih sanduka primjenjuje se samo operacija kvašenja i sapiranja vodom pod visokim pritiskom.

Unutarnje pranje kabine teretnih vozila vrši se vodom niskog pritiska sa upotrebom deterdženata manuelnim brisanjem, poslije prethodno usisane prašine pomoću usisivača.

Opisani postupak se odnosi na pranje hladnom vodom, dok se toplom vodom

više pere u zimskom periodu, a postupak je opisan u uputstvu proizvođača opreme. Podmazivanje vozila

Poslije završene operacije pranja, vlastitim pogonom, vozilo se pomjera na sljedeći prostor gdje su instalirani uređaji za podmazivanje.

Podmazivanje drumskih motornih vozila je značajna operacija, obzirom da se na taj način vijek trajanja habajućih površina produžava, a time se produžava i vijek trajanja vozila u eksploataciji i smanjuju se troškovi održavanja.

Prema datim kapacitetima investitor ima različite tipove vozila, i svaki proizvođač daje šeme podmazivanja za svoje vozilo, potrebne količine i kvalitete mazivnih supstanci, kao i vremenske periode u kojima treba izvršiti zamjenu maziva.

Po pravilu vozilo dolazi na podmazivanje poslije operacije pranja. U izuzetnim slučajevima kada je vozilo čisto i kada se ukaže posebna potreba za podmazivanjem neke habajuće površine, može se izvršiti samo operacija podmazivanja bez pranja. Ovo preporučuju i proizvođači motornih drumskih vozila iz razloga što zajedno sa mazivom materijom na habajuće mjesto dođu i strani predmeti (sitni pijesak, zemlja) koji mogu napraviti neželjene posljedice.

Neophodna oprema za podmazivanje sastoji se od bačvi za mast, armiranih

crijeva i šprica (pištolja) za podmazivanje. Mast odgovarajućeg viskozita uzima se iz bačvi pomoću pumpe na pneumatski ili električni pogon. Ispuštanje starih ulja i način prikupljanja

Kada se vozilo postavi na centralno mjesto za podmazivanje i izmjenu ulja ako je potrebno izvršiti izmjenu ulja, koriste se kanalska kolica za istrošeno ulje. Kod svake zamjene ulja mora se prema šemi i tvorničkom uputstvu očistiti ili zamjeniti prečistač glavnog toka. Zamjenu ulja sa čišćenjem prečistača treba izvršiti odmah nakon vožnje, dok je ulje još toplo i rijetko. Ulje se iz motora ispušta u kanalska kolica, na kojima se nalazi nepokretni lijevak iz kog se otvaranjem slavine ispušta ulje u odgovarajuće kante i dalje u bačve za staro ulje.



Sipanje ulja u motorna vozila

Za skladištenje motornih ulja u krugu pogona je izgrađen objekat u kome su smještena burad zapremine 200 l. Na burad su ugrađene slavine za pretakanje ulja u posude manje zapremine. Ispod slavina su postavljene metalne posude za prikupljanje ventualno rasutog ulja. Na slici 4.3. je prikazan način skladištenja metalnih buradi za motorna ulja.

Slika 4.3. Način skladištenja ulja i maziva u izgrađenom objektu

Prije nalivanja ulja u motor treba namjestiti grubi i fini uložak prečistača. Zamjena ulja u motoru se vrši prema uputsvu proizvođača posebno za svaku vrstu vozila. Prilikom promjene ulja drugog kvaliteta preporučuje se ispiranje motora uljem koji će se nasuti u motor, a nepoželjno je ispirati nekim drugim sredstvima. Izmjena tečnosti za hlađenje i kontrola rashladnog uređaja

Za dobar rad motora potrebno je održavat temperaturu tečnosti za hlađenje u granicama od 75 – 85 °C. Niža temperatura tečnosti (ispod 55 °C) ili visoka (iznad 90 °C) ima za posljedicu intenzivno trošenje motora (kliznih površina košuljice i prstenova ili oštećenja. Regulisanje temperature tečnosti za hlađenje vrši se pomoću termostata a na instrunent tabli je ugrađen daljinski termometar. Ako temperatura tečnosti za hlađenje postepeno raste iznad uobičajene vrijednosti, onda je to znak da u rashladnom uređaju postoji neka neispravnost. Uzrok toga može biti: premala količina tečnosti, nečistoće u hladnjaku, nedovoljno zategnut klinasti remen 'ili neis:pravan termostat.



Ispuštanje tečnosi za hlađenje vrši se nakon skidanja poklopca sa hladnjaka za vodu i odvrtanjem slavine na hladnjaku i motoru.

Poslije čišćenja hladnjaka otklanjanja masnoće, otklanjanja kamenca,

podmazivanja pumpe za vodu i zatezanja remena (zavisno od potrebe za ovim operacijama) vrši se punjenje rashladne tečnosti. Punjenje se vrši. pomoću posude i lijevka.

Hladnjak za vodu mora biti napunjen do ruba grla za punjenje. Dopunjavanje ili punjenje rashladne tečnosti vrši se samo kada motor ne radi, a slavine za grijanje su otvorene. Po završenom punjenju rashladnom tečnošću, zatvara se hladnjak, uključuje se motor i ostavlja da kraće vrijeme radi, a zatim kontroliše i još jednom do-puni.

Za punjenje se upotrebljava čista, dobro prečišćena voda sa što manje kamenca, kojoj treba dodati oko 1% antikorozivnog ulja. Kada se spoljne temperaturepribližavaju 0 °C, potrebno je upotrijebiti dodatno sredstvo protiv smrzavanja vode. Popravke, reglaže sklopova i pod sklopova te vizuelni pregledi vozila

Na osnovu plana održavanja ili ukazane potrebe, vozilo dolazi na mjesto u odjeljenju za servisiranje, vlastitim pogonom ili vučom drugog vozila, gdje je Omogu-ćeno protočno kretanje kroz prostoriju.

Zaduženo lice predaje vozilo poslovođi servisa ili drugom ovlaštenom licu, uz određeni dokumenat s kojim je vozilo upućeno na servis.

Raspoređeno stručno lice vrši vizuelne. Posebnu pažnju pri obavljenom pregledu posvećuje upravljačkom mehanizmu, kočionom sistemu, elemenatima za vezu, i motoru. Vizuelno posmatra izduvne gasove i ocjenjuje dali je normalno sagorijevanje kao i ispravnost uljnog i vodnog sistema (kod hlađenja sa vodom), posmatra pritisak ulja i temperatura zagrijanosti motora.

Prema zahtjevu investitora u ovoj radionici obavljati će se sve popravke na vozilima do nivoa generalne, koje obuhvataju popravku: - karoserije i kabine, - električne instalacije uključujući akumulator, - donjeg postroja, - agregata motora i - uređaja za hlađenje.

Popravke kareserije i kabine obuhvataju i ispravljanje manjih oštećenja i zavarivanje, brušenje i po potrebi farbanje tih površina, pritezanje popuštenih



elemenata za vezu ili pak ubacivanje novih, popravke brava na vratima i podizača stakla i sl.

Popravke električnih instalacija obuhvataju: izmjene sijalica, zamjena razbijenih farova, pričvršćivanje električnih kablova (u cilju boljeg spoja), izmjene prekidača dugog-kratkog svjetla, izmjene i popravke ostalih prekidača, izmjena grijača sa otpornicima, izmjena osigurača i čišćenje stopica, pregledi kompletne instalacije, kod alternatora zamjena dioda, kada se utvrdi da su iz nekih razloga otkazale, kontrola nivoa tečnosti u akuInulatoru i dosipanje.

Manje popravke donjeg postroja obuhvataju preglede i popravke kočionog, upravljačkog, trčećeg postroja i sistema zavješenja, te pogonskih agregata. Popravke kočionog sistema su: razrada osovinica kočionih papučica, pritezanje pneumatskih i hidro cijevi, pritezanje svih elemenata za vezu koji su popustili.

Popravka upravljačkog mehanizma sastoji se u pritezanju i izmjeni elemenata za vezu, ispuštanje zraka iz hidraulične instalacije (tamo gdje je motorni upravljač), izmjena kugla (krajnica) provjera i reglaža traga točkova.

Na trčećem postroju obavljaju se ovi radovi: kontrola istrošenosti ležajeva točka, po mogućnosti pritezanje ležaja točka, kontrola i izmjena doboša i felge točka, dok sistem zavješenja zahtjeva pritezanje i po mogućnosti zamjenu osovinice gibnja, pritezanje centralne osovinice i uzengija gibnja, pritezanje i zamjena gumica na balans polugama i pritezanje uha gibnja.

Popravke pogonskih agregata obuhvataju: dotezanje i izmejnu pogonskih remenova, izmjena usisnih i izduvnih ventila na kompresoru, pritezanje ili zamjena pneumatskih i hidrauličnih savitljivih cijevi, pritezanje i zamjena poklopaca uljnog sistema, pri tezanje i izmjena metlica brisača, pritezanje i zamjena poluosovina, pritezanje i zamjena elemenata, spojeva na svim drugim mjestima, gdje se za to ukaže potreba. Pregled transmisije, zamjena krstova kardana prirubnica i glavnih ležaja, zamjena ventilatora i kompletnog agregata pumpe za vodu i kompresora, pregled uređaja za hlađenje, pritezanje i zmajena gumenih cijevi, izmjene termometara i termoelemenata. Pored nabrojanih popravki i reglaža, vrše se i druge operacije i reglaže koje su date u normativima fabrika, proizvođača drumskog vozila čije ukupno vrijeme po operaciji ne traje više od 2 sata osim operacija servisiranja Montaža, demontaža i popravka guma

Odjeljenje za montažu, demontažu i popravku guma smješteno je u posebnom objektu neposredno uz radionicu za održavanje.

Vozilo kome se ukaže potreba za popravkom guma dolazi na prostor ispred objekta ili drugi slobodan prostor, gdje se alatom vrši odvrtanje pneumatika (ranije podignut dizalicom) i skida sa osovine, a zatim nosi unutar objekta gdje se vrši demontaža guma sa felge pomoću uređaja namjenjenog za ove poslove.



U kadi sa vodom se konstatuju oštećenja, a po ispuštanju zraka pristupa se

vulkaniziranju hladnim ili toplim putem. Montiranje guma na vozilo vrši se obrnutim postupkomod demontaže.

4.2. Pregled tehničke ispravnosti prije ovjere putnog naloga

Vozilo se upušta u prostorije objekta i postavlja, na kanal, čije su dimenzije 12,2 X 0,9 x 1,55 m, koji je snabdjeven potrebnom električnom rasvjetom i pokretnom dizalicom duž kanala. Pristupa se pregledu vozila odozdo, gdje se pregledaju svi elementi za vezu, kočioni i upravljački sistem, transmisija, posmatra se glavna i pomoćna šasija (da li ima pukotina) ili drugih oštećenja, posmatraju se svi glavni i pomoćni agregati, dali imaju nedostatka koji bi mogli biti od uticaja za bezbjednost saobraćaja. Prilazi se pregledu vozila sa spoljne strane, po potrebi sumnjivi gabariti se mjere metrom, a zatim se prilazi pregledu po uređajima: - uređaj za upravljanje, - uređaj za zaustavI/janje, - svjetlosni i svjetlosno signalni uređaji, - uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost, - uređaji za davanje zvučnih signala, - uređaj za kretanje vozila unazad, - kontrolni signalni uređaj, - uređaj za odvod sagorjelih gasova, - vučni uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila - ostali uređaji i dijelovi vozila. Pregled uređaja za upravljanje

Svako motorna vozilo mora imati pouzdan uređaj za upravljanje, te se prilikom pregleda konstatuje da li ima ma kakvih nedostataka. Pregledaju se svi elementi za vezu, posmatra se da li ima iskrivljenosti ili povećanih zazora, naročito u sponama i vertikalnim osovinicama rukavaca, odnosno kuglama na vozilima gdje je ovaj sistem.

Uglomjerom se kontroliše slobodni hod upravljača koji ne smije biti veći od 36°, uz istovremenu kontrolu sile trenja upravljača koja se vrši uređajem koji je sa-stavni dio uglomjera. Pregled svjetlosnih i svjetlosno signalnih urđjaja

Vrši se pregled svjetlosnih uređaja za osvjetljenje puta i svjetlosnih uređaja za obilježavanje vozila, kao i davanje svjetlosni znakova. Posmatra se da li su sva



ugrađena svjetla ispravna, da li su sočiva fara bez oštećenja, da stakla nemaju pukotina, kontroliše se rad prekidača za duga i kratka svjetla, provjerava izmjeničan rad ovih prekidača (ablendovanje), kontrolišu se svjetla za maglu ako su ugrađena (nisu obavezna), da li su spojena na prekidač za kratka svjetla. Vrši se kontrola svjet-la (nije obavezno) za vožnju unazad, ako su ugrađena, koje mora biti bijele ili blijedo žute boje, a koje se mora uključivati samo putem ručice mjenjača kada je u položaju za vožnju unazad. Kontroše se sinhronizovanost rada velikih svjetala i plave lampice na tabli za instrumente, kontroliše se svjetlosni signal dugim svjetlom sa i bez uključenog prekidača za svjetlo. Završetkom ovih radova pred svjetla za osvjetljenje puta postavlja se uređaj za kontrolu geometrije i intenziteta svjetla - regloskop sa ugrađenim luksmetrom. Uređaj se postavlja naspram svjetla za osvjetljenje puta, prvo desne, pa lijeve strane ili obratno, u položaju i rastojanju prema uputstvu proizvođača. Tada se vrši kontrola dugih i kratkih svjetala, a ugrađenim luksometrom mjeri se intenzitet. U slučaju da se primjeti da su svjetla visoka, niska, idu u stranu ili pak nedovoljnog intenziteta, vozilo se upućuje u odjeljenje za popravke, kako bi se ovo regulisalo i popravilo. Posebnim ručnim luksmetrom kontroliše se intenzitet stop svjetla i svjetala za označavanje vozila. Kontroliše se da li se stop svjetla uključuju pri upotrebi radne kočnice vozila, vrši se kontrola istovremenog uključivanja prednjeg i zadnjeg svjetla za označavanje vozila, kontroliše se istovremenost uključivanja svjetla za označavanje vozila i svjetla za osvjetljenje puta, a stim da uključivanje svjetla za osvjetljenje vozila ne remeti uključenje svjetla za osvjetljenje puta.

Kontroliše se svjetlost za osvjetljenje registarske tablice, koja mora biti povezana sa prekidačem za osvjetljenje vozila, utvrđuje se da li je izvor svjetlosti blještav i nevidljiv za učesnike u saobraćaju koji se kreću iza vozila. Utvrđuje se da li su katadiopteri, ugrađeni na zadnjoj strani vozila, neoštećeni i simetrični. Nadalje se vrši kontrola da li su uređaji za pokazivanje pravca ispravni, čiji intenzitet svjetla ne treba da zaslijepljuje druge učesnike saobraćaja noću.

Sve operacije, kontrole svjetlosno-signalnih uređaja za davanje svjetlosnih znakova i svjetlosnih uređaja za označavanje vozila, koje su izvršene na vozilu, treba istovremeno i istim redoslijedom izvršiti i na priključnom vozilu ako su zajedno pristigli na pregled.

Ako je vozilo snabdjeveno rotacionim svjetlom bilo koje boje, takođe se kontroliše.

Od uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost kontrolišu se brisači, uređaj

za kvašenje vjetrobranskog stakla i vanjska i unutarnja ogledala.

Takođe se vrši kontrola uređaja za davanje zvučnih signala. Kontrola uređaja za odvođenje izduvnih gasova

Kontroliše se usmjerenost izduvne cijevi koja ne smije biti usmjerena naniže, niti prema desnoj strani kod novo proizvedenih motornih vozila, koja se prvi put



tehnički pregledaju, izduvna cijev treba da je na desnoj strani vozila. Posmatra se unutarnja obojenost izduvne cijevi, i ako na istoj ima više čađi, pušta se motor u rad, te se posmatre obojenost izduvnih gasova. Primjeti li se da su izduvni gasovi suviše crni, kod motora dizel sistema primjenjuje se uređaj za mjerenje obojenosti gasova, čiji se analizator postavlja na izduvnu cijev, sa ubačenim filter papiron, zatim se mjenjač ubacuje u veći stepen prenosa, pritiskuje papučica radne kočnice, a lagano pušta spojnica (kvačilo) uz postepeno opterećenje motora. U trenutku kada se primjeti maksimalno opterećenje pritiskuje se taster impulsne cijevi koja je vezana sa analizatorom čime se završava operacija uzimanja uzorka. Vadi se filter papir iz analizatora i stavlja u uređaj i očitava obojenost koja ne smije preći po Bosch skali 6,5 a po Ringelmanu 2.

Kod motora sistema Otto, ako se primjeni nenormalno sagorijevanje

primjenjuje se analizator za mjerenje količine CO u izduvnim gasovima. Primjena ovog uređaja je jednostavna, obzirom da uključivanjem uređaja u rad i stavljenjem savitljivih crijeva analizatora u izduvnu cijev motora koji radi, direktno se na pokazivaču sa kazaljkom očitava vrijednost CO i prema tabeli upoređuje za određeni tip motora.

Pregled uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila Kontrolišu se svi elementi spojeva, da li postoje povećana habanja, da li su zglobne veze ispravne, da li osovina vučnog uređaja za spajanje ima osigurač. Kontrola uređaja za zaustavljanje

Po završetku navedenih operacija vozilo se vlastitim pogonom pomiče do mjesta gdje su smješteni uređaji za kontrolu kočionog sistema za kontrolu kočionog sistema.

Na uređaju se vrši kontrola radne i pomoćne kočnice, a rezultati se upoređuju sa vrijednostima koje su date tabelarno. U slučaju da se dobiju rezultati koji odstupaju od vrijednosti koje su date u tabeli, sistem za kočenje smatra se neispravnim.

Pored tehničkog pregleda i servisiranja vlastitog voznog parka, Pogon "Drumski prevoz" – Mramor ove usluge pruža i trećim licima.



4.3. Opis uređaja u radionici za održavanje i servisiranje mehanizacije U pogonu za servisiranje se nalaze sljedeći uređaji: 1. Stroj za montažu autoguma Proizvođač: - Tip: “KOBRA“ Broj: b.b. 2. Pegla za lijepljenje autoguma Proizvođač: “Trnopuž Marjan“ Tip: T-1 Broj: - Snaga: 500 W 3. Ispravljač za punjenje akumulatora Proizvođač: - Tip: SM GG/L Broj: 190 4. Hidraulična konzolna dizalica za motore Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: - Broj: 157 Pogon: Ručni, hidraulični 5. Hidraulična – pneumatska kanalska dizalica Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: HP – KD – /16 Broj: 298 6. Plato – hidraulična transportna kolica Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: - Broj: b.b. Pogon: Ručni, hidraulični 7. Pumpa za toplo pranje vozila Proizvođač: - Tip: “velika Broj: b.b. 8. Pumpa za hladno pranje



Proizvođač: “WAP Reinigungssyisteme“, Belenberg Tip: WAP CC 702 Snaga: 2,6 kW Godina proizvodnje: 1995 9. Pokretni kompresor zraka Proizvođač: “Trudbenik“, Doboj – Sl. Požega Tip: E4NL 2010 Radni pritisak: 15 bara Godina proizvodnje: 1978 10. Pokretna ručna hidraulična dizalica Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: “žaba“ Broj: DK-1 11. Ručna električna brusilica Proizvođač: “Iskra“ Slovenija Tip: - Broj: 235 12. Ručna električna bušilica Proizvođač: “Iskra“ Slovenija Tip: NS 458 L Broj: 0375 Snaga: 500 W 13. Pumpa za toplo pranje Proizvođač: - Tip: WAP SC 730 Snaga: 4,3 kW Godina proizvodnje: 1995 14. Mašina za obradu kočnih obloga Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: MOD 600 Broj: 246 Snaga: 0,55 kW Godina proizvodnje: 1984



15. Dvostubna dizalica Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: DB 2a Broj: 299/91 Snaga: 25 kN 16. Stubna dvostrana dizalica Proizvođač: - Tip: - Broj obrtaja: 1280 o/min Godina proizvodnje: 1980 17. Stubna bušilica Proizvođač: “Metalac“, Čakovec Tip: MC – SBRS – 25 Godina proizvodnje: 1980 18. Ručna električna brusilica Proizvođač: “Iskra“ Slovenija Tip: KB 208 D Broj: 570 Snaga: 2 kW 19. Vibraciona brusilica Proizvođač: “Iskra“ Slovenija Tip: VB Broj: 745 Snaga: 450 W 20. Pokretna hidraulična dizalica Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: D63 Broj: 40 Snaga: 30 kN 21. Pokretna hidraulična dizalica 10 t Proizvođač: “Univerzal“ Banja Luka Tip: DG 10 Broj: 628 i 249 Snaga: 100 kN



22. Dvostrana brusilica Proizvođač: “COMET“ ZREČE Tip: BRS – 2000/300 Broj: 1289 Snaga: 0,75 kW Broj obrtaja: 2900 o/min Godina proizvodnje: 1980 23. Vulkanizerska brusilica za brušenje trake Proizvođač: - Tip: ES 64 R Broj: 54420 Snaga: 0,76 kW 24. Regloskop za reglažu svjetala na vozilima Proizvođač: “Iskra“ Slovenija Tip: - Broj: 267 25. Mašina za balansiranje guma Proizvođač: - Tip: Elkon K – 100 Broj: 1991602 4.4 Opis rada transportnih jedinica

Pri preuzimanju smjene referent tehničke ispravnosti izdaje putne naloge i pravi raspored rada transportnih jedinica po lokacijama. Nakon toga se vrši tenkovanje vozila na internoj benzinskoj stanici u krugu Pogona. Zaduženo osoblje vrši kontrolu i vizuelni pregled vozila kako bi se uočili eventualni kvarovi ili oštećenja. Vozila sa uočenim kvarovima odmah podliježu popravkama u glavnoj servisnoj remontnoj radionici. Obavezna je i operacija pranja vozila. Nakon što se utvrdi potpuna ispravnost, vozilo kreće na određenu lokaciju za utovar i vrši transport po izdatim putnim nalozima. U slučaju kvara u toku rada, motorno vozilo se vraća u pogon i odmah podliježe popravkama. Na sljedećoj blok shemi je prikazan način rada transportnih jedinica.



________________________________________________________________________________ 21

Tehnološka blok shema transporta materijala

4.5. Opis mehanizacije

Poslovi transporta materijala obavljaju se sljedećom mehanizacijom:

1. Tegljač

Proizvođač Mercedes Benz Model: 2232 S 6x4 Godina proizvodnje: 1979 Snaga motora: 235,5 kW Registracija vozila: 587 – J – 668

2. Tegljač



Proizvođač Mercedes Benz Model: 2232 S 6x4 Godina proizvodnje: 1979 Snaga motora: 235,5 kW Registracija vozila: 837 – A – 769

3. Tegljač

Proizvođač Mercedes Benz Model: 2232 S 6x4 Godina proizvodnje: 1979 Snaga motora: 235,5 kW Registracija vozila: 528 – M – 724

4. Tegljač

Proizvođač Mercedes Benz Model: 2232 S 6x4 Godina proizvodnje: 1979 Snaga motora: 235,5 kW Registracija vozila: 182 – K – 148

5. Tegljač

Proizvođač FAP Model: 2226 VBDT Godina proizvodnje: 1987 Snaga motora: 191,0 kW Registracija vozila: 923 – E – 483

6. Tegljač

Proizvođač FAP Model: 2635 VBDT – K Godina proizvodnje: 1991 Snaga motora: 260,0 kW Registracija vozila: 694 – E – 819



7. Tegljač

Proizvođač FAP Model: 2635 VBDT – K Godina proizvodnje: 1991 Snaga motora: 260,0 kW Registracija vozila: 860 – E – 283

8. Tegljač

Proizvođač Mercedes Benz Model: MB ACTROS 1843 Godina proizvodnje: 1999 Snaga motora: 315,0 kW Registracija vozila: 123 – K – 769

9. Tegljač

Proizvođač Mercedes Benz Model: MB ACTROS 1843 Godina proizvodnje: 2000 Snaga motora: 315,0 kW Registracija vozila: 123 – K – 771

10. Kiper

Proizvođač Mercedes Benz Model: 2640 K ACTROS Godina proizvodnje: 1999 Snaga motora: 315,0 kW Registracija vozila: 199 – M – 980

11. Kiper

Proizvođač Mercedes Benz Model: 2643 K ACTROS Godina proizvodnje: 2000 Snaga motora: 315,0 kW Registracija vozila: 199 – M – 978

12. Kiper

Proizvođač FAP Model: 2226 6x4 Godina proizvodnje: 1986 Snaga motora: 196,0 kW Registracija vozila: 133 – A – 452



13. Kiper

Proizvođač FAP Model: 2226 VBDT Godina proizvodnje: 1987 Snaga motora: 191,0 kW Registracija vozila: 133 – A – 452

14. Sandučar

Proizvođač TAM Model: 75 T5 BE Godina proizvodnje: 1983 Snaga motora: 56,0 kW Registracija vozila: 133 – A – 452

4.6. Oprema za smanjenje negativnog uticaja

Od opreme za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš izgrađena je septička jama za tretman sanitarno – fekalnih otpadnih voda i taložnik/separator za tretman zauljene otpadne vode sa prostora pretakališta pogonskog goriva. Tehnološki opis prečišćavanja vode u septičkoj jami

Sanitarno-fekalne otpadne vode se putem kanala i sistemima cjevovoda odvode na prečišćavanje u septičku jamu, a preliv se odvodi u recipijent – Mramorski potok.

Septičke jame se koriste za prirodno prečišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 25 m3/d ili do 250 ES u područjima gdje nema uređenog kanalizacionog sistema niti postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Rade na principu taloženja i biorazgradnje nastalog mulja, predviđeni su za duže zadržavanja vode 1-3 dana a za proces biorazgradnje taloga 6-12 mjeseci.

Kretanje vode unutar septika je sporo, što rezultira taloženjem čestica na dno

septika u visinu od 0,6-1 m, gdje se talog podvrgava anaerobnoj stabilizaciji, plivajuće čestice formiraju koru na površini. Voda odvojena od taloga se izvodi u recipijent a mulj se čisti 1-2 puta godišnje. Zavisno od količine otpadne vode septici mogu biti jednokomorni i višekomorni.



Tehnološki opis prečišćavanja vode u separatoru Konstrukcija separatora čini kompaktnu tehnološku cjelinu. Separatori imaju

osnovnu namjenu odvajanje taloga ulja i masti iz vode fizikalnim postupkom (razlikom specifične težine).

Zagađene oborinske ili tehnološke vode u sebi sadrže ulja, masti i čvrste

čestice (pijesak, zemlja, i dr.) te kroz sistem sabirnih kanala ili taložnika preko cijevovoda ulaze u prvu komoru separatora.

Ulaskom vode u prvu komoru separatora postiže se taloženje čvrstih čestica.

Prva komora mora imati ulogu usporavanja i stabiliziranja brzine protoka, kao i zadržavanja čvrstih plivajućih predmeta uz propuštanje samo zauljene vode u slijedeću komoru. Dimenzije taložne komore čine približno jednu trećinu tehnološkog volumena separatora.

Ulaskom zauljene vode u drugu komoru stabilizira se i smanjuje brzina protoka

zauljene vode te se čestice ulja iz vode lijepe ispod gornje površine već nakupljenog sloja ulja, a mikročestice ulja koje su vezane uz čestice pijeska koje se talože na dnu, odvajaju se od pijeska silom uzgona zbog razlike specifične

težine isplivavaju ispod gornje površine već nakupljenog sloja ulja, masti, nafte

ili drugih ugljikovodika. U ovoj komori dolazi do gotovo potpunog izdvajanja ulja i masti iz zauljene vode.

U trećoj ili završnoj komori se preostale mikročestice ugljikovodika izdvajaju na

površini. Izvlačenje nakupljenih ulja ili taloga iz separatora vrši se pomoću vakum ili muljnih pumpi.

5. DATUM POČETKA RADA POGONA

Pogon “Drumski prevoz“ – Mramor je počeo sa radom 1982. godine nakon odobrenja za upotrebu i korištenje (Rješenje o odobrenju i upotrebu br.06-310-691/81 od 09.11. 1982.godine, Prilog 9)



6. STUDIJA O ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU 6.1. Uvod

Nulto stanje na lokaciji Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor određeno je: mjerenjem nivoa vanjske buke,zaprašenosti, mjerenjem emisije dimnih plinova iz kotlova za zagrijavanje prostorija i analizom vode na izlazu iz separatora koji prikuplja oborinske vode sa platoa interne benzinske stanice. Na lokaciji takođe nastaju i određene količine otpada. Prilikom rada predmetnog poduzeća nastaju zauljene otpadne vode nastale na platou praonice, prostoru za zamjenu motornog ulja te parking prostoru i manipulativnim putevima, koje se ne tretiraju prije ulijevanja u recipijent. Sanitarne i fekalne otpadne vode se odvode u septičku jamu.

Mjerenja buke i zaprašenosti su vršena 30.12.2009. godine, a uzorkovanje

otpadne vode i mjerenje emisije dimnih plinova 26.01.2010.godine u skladu sa važećim propisima i standardima za ovakvu vrstu mjerenja i ispitivanja. 6.2. Mjerenje buke

Mjerenje nivoa buke na granici predmetne lokacije kao i ispred najbližeg stambenog objekta izvršeno je u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke ("Službene novine Tuzlanskog kantona" br.10/04), prema kome se svrstava u IV zonu (trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz saobraćajne koridore te skladišta bez teškog transporta) za koju najviši dopušteni nivo buke iznosi Leq = 60 dB (A) danju i Leq = 50 dB (A) noću.

U smislu navedenog Zakona... dan je od 06:00 do 22:00 sata, a noć od 22:00

do 06:00 sati. Nivo buke se izražava ekvivalentnim nivoom buke (Leq) i vršnim vrijednostima (L1) kao ilustraciji kritičnih promjenjivih nivoa. To znači da dopuštena vanjska buka od izvora buke može 1 % od ukupnog vremena trajanja buke tijekom dana odnosno noći biti prekoračena. U ovom slučaju za zonu IV. to je

L1 =75 dB (A). Za vrijeme mjerenja pogon je radio optimalnim kapacitetom. Rezultati mjerenja

prikazani su u tabeli br. 6.1.



Tabela 6.1. - Rezultati mjerenja buke na granici lokacije. Nivo buke Pozicije mjernih mjesta

Leq, dB(A) 1 43,0 2 42,1 3 40,0 4 46,0 5 50,0 6 51,2 7 52,1 8 52,6 9 51,3 10 49,3 11 48,6 12 47,9 13 44,8 14 45,9 15 45,1 16 40,0

Zaključak:

Izmjereni nivoi vanjske buke, koja nastaje u Pogonu “Drumski prevoz“, pri normalnom radu, na temelju navedenog Zakona je u dopuštenim granicama za dnevni period. 6.3. Mjerenje zaprašenosti

Mjerenja količine prašine izvršena su na temelju Pravilnika o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SR BiH“ br. 2/91), a u smislu JUS Z.B0.001/91, a usporedba sa graničnim vrijednostima prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Službene novine F BiH 12/05).

Zaprašenost potiče od: - kretanja transportnih sredstava unutar kruga poduzeća - dizanje prašine vjetrom.

Prilikom mjerenja zaprašenosti izvršena su i mjerenja klimatskih uslova:

- temperatura zraka: 2 ºC, - relativna vlažnost zraka: 53 %, - smjer strujanja zraka: zapadni - atmosferski pritisak 997 hPa



Rezultati mjerenja prikazani su u Tabeli br.6.2.

Količina prašine određena je gravimetrijskom metodom. Tabela br.6.2. Rezultati mjerenja zprašenosti

Količina prašine ULČ Mjerna mjesta Gravimetrijski određena

masa čestica (µg/m3) 1 27 3 18 5 22 7 22 9 20 11 19 13 29 15 20 16 17

Zaključak:

Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (“Službene novine F BiH“ br.12/05)

izmjerena količina prašine je u dozvoljenim granicama.

6.4. Mjerenje emisije dimnih plinova

U kotlovnici su smještena dva kotla, sa pratećom opremom i instalacijama, koji služe za zagrijavanje objekata unutar kruga Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor.

Karakteristike kotla br.1

Proizvođać: “Centrometal“, Hrvatska Tip: EKO CK Snaga: 110 kW Tvor. br: 045360 God. proizvodnje: 2006.

Karakteristike kotla br.2

Proizvođać: “Centrometal“, Hrvatska Tip: EKO CK Snaga: 110 kW Tvor. br: 045372 God. proizvodnje: 2006.



Na temelju važećih zakonskih odredbi (Zakon o zaštiti zraka - "Službene novine F BiH", br. 33/03, Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje – “Službene novine F BiH“, br. 12/05) propisane su vrijednosti dopuštene emisije pojedinih polutanata.

Mjerenje količine plinova koja se emituje u atmosferu izvršeno je putem

mjerenja brzina strujanja u dimnom kanalu odnosno odušku preko mjerenja dinamičkog pritiska pomoću Pitt-ove cijevi, a prema VDI 2066. Ovim propisom je regulirana tehnika mjerenja u zavisnosti od veličine i oblika presjeka kanala.

Dinamički i statički pritisak se mjere pomoću ''U'' manometra punjenog vodom koja je obojena radi lakšeg očitavanja.

Mjerenje količine čvrstih čestica izvršeno je modificiranom aparaturom po Babcocku, s tim što se za odsisavanje koristi pumpa konstantnog protoka, a čvrste čestice se hvataju u ispiralici sa tekućinom koja kemijski ne reagira s materijom koja se mjeri.

Mjerenje emisije štetnih plinova kao i drugi parametri koji reguliraju izgaranje

kao što su ugljik (IV) oksid, ugljik (II) oksid, kisik, sumpor (IV) oksid, azotni oksidi, boja dimnih plinova, temperatura plinova, okolna temperatura, pretičak zraka kao i efekat sagorijevanja, izmjereni su pomoću kompjutera za analizu IMR 2000:

Na temelju izvršenih mjerenja proizilazi da se u atmosferu putem dimnjaka

ispuštaju plinovi prosječnog sastava datog u tabeli 6.3. za kotao br.1 i tabeli 6.4. za kotao br.2. Tabela 6.3. - Prosječan sastav dimnih plinova, kotao br.1

Parametar Srednje izmjerene vrijednosti

Granična vrijednost1

Ugljik(IV)oksid (CO2) % 5,4 - Ugljik(II)oksid(CO) mg/m3 3431 1000 Sumpor(IV)oksid(SO2) mg/m3 4,92 - Azotni oksidi(NOx) kao (NO) mg/m3 122,6 400 Kisik (O2) % 15,3 - Volatilni organski spojevi(VOC) mg/m3 33,6 80 Čvrste čestice mg/m3 16 150 Zacrnjenje po Bacharachu 0,35 1

Pretičak zraka za ovaj sastav dimnih plinova iznosi λ = 3,78 a stupanj

efikasnosti djelovanja kod ovih uvjeta rada je η =61,4%.

1 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje

________________________________________________________________________________ 2("Službene novine F BiH", br. 12/05)

9 Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole


Tabela 6.4. - Prosječan sastav dimnih plinova, kotao br.2

Parametar Srednje

izmjerene vrijednosti


Ugljik(IV)oksid (CO2) % 3,02 - Ugljik(II)oksid(CO) mg/m3 5002,2 1000 Sumpor(IV)oksid(SO2) mg/m3 8,34 - Azotni oksidi(NOx) kao (NO) mg/m3 29 400 Kisik (O2) % 17,88 - Volatilni organski spojevi(VOC) mg/m3 52,2 80 Čvrste čestice mg/m3 30,4 150 Zacrnjenje po Bacharachu 0,62 1

Pretičak zraka za ovaj sastav dimnih plinova iznosi λ = 5,97 a stupanj

efikasnosti djelovanja kod ovih uvjeta rada je η =68,5%.

Zaključak:

Na temelju važećih zakonskih propisa te obavljenih mjerenja može se konstatirati slijedeće: Prema količini izlaznih plinova, sadržaj azotnih oksida (NOx) kao NO je i volatilnih organskih spojeva (VOC) na ovim izvorima zagađenja, je u dopuštenim granicama.

Boja dimnih plinova, kao i količina čvrstih čestica je u propisanim granicama. Sadržaj ugljik(II)oksid (CO) u izlaznim plinovima na ovim izvorima zagađenja

je prema navedenom Pravilniku... u ne dopuštenim granicama. Ostali mjereni parametri nisu propisani, ali se ograničavaju na osnovi podataka o mjerenju imisije. Može se konstatirati da emisija dimnih plinova i čvrstih čestica na ovom stacionarnom izvoru ne zadovoljava važeće zakonske norme. Napomena: Razlog prekoračene vrijednosti za ugljik(II)oksid (CO) je loše sagorijevannje u instaliranim kotlovima. Potrebno je izvršiti temeljito čišćenje kotlova, dimovodnih kanala i dimnjaka. 2 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje

________________________________________________________________________________ ("Službene novine F BiH", br. 12/05)



6.5. Otpadne vode

U krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor obzirom na namjenu objekta, tehnološke procese rada i aktivnosti koje se vode unutar i van objekta, nastaju sljedeće vrste otpadnih voda.

- sanitarno-fekalne otpadne vode, - površinske-oborinske otpadne vode i - zauljene otpadne vode.

Na osnovu internih podataka dobivenih od odgovornih saradnika Pogona

"Drumski prevoz" i uvida u postupanje sa otpadnim vodama, kao i analize otpadne vode daju se osnovni podaci o otpadnim vodama, koji se odnose na: mjesta nastajanja, kvalitet i količine i predtretman-tretman otpadnih voda. 6.5.1. Sanitarno-fekalne otpadne vode

U krugu Pogona "Drumski prevoz", obzirom na veličinu objekta odnosno broj uposlenih radnika, nastaju i određene količine sanitarno-fekalnih otpadnih voda. Za sanitarno-fekalne otpadne vode, imaju se slijedeći karakteristični podaci: Mjesta nastajanja otpadnih voda Sanitarno-fekalne otpadne vode nastaju kao: - sanitarne vode iz kuhinje-restorana, - sanitarno-fekalne vode iz mokrih čvorova, - sanitarne vode iz kupatila (od kupanja radnika), - sanitarne vode od održavanja čistoće kancelarija operativnog dijela Uprave.

Kvalitet i količine otpadnih voda Kvalitet i količine nastalih sanitarno-fekalnih otpadnih voda posljedica su: - broja uposlenika od 71-76, raspoređenih u tri radne smjene, - rada kuhinje-restorana, kod pripremanja oko 20 obroka na dan, - kupanja, u prosjeku oko 40 radnika i - potrošnje vode koja se procjenjuje na oko 60 I/radniku na dan.

Ove otpadne vode po svom kvalitetu odgovaraju otpadnim vodama iz

domaćinstava nešto većeg opterećenja, obzirom na manju potrošnju vode po radniku na dan. U tabeli 6.5., date su osnovne karakteristike ovih otpadnih voda, na osnovu procjene i na osnovu iskustvenih podataka.



Tabela 6.5 Karakteristike sanitarno – fekalnih otpadnih voda

Pokazatelj kavaliteta Jedinica mjere Usvojene vrijednosti

Sadržaj organskih materija (BPK5) mgO2/l <300 Sadržaj suspendiranih materija mg/l <350 Sadržaj azota (N) mg/l <20 Sadržaj fosfora (P) mg/l <5 Sadržaj ulja i masnoća mg/l <10-15 Sadržaj deterdženata (AAT) mg/l 2,5 Količina otpadne vode m3/dan 4,26 – 4,56

Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda

Ukupne količine sanitarno-fekalnih otpadnih voda prikupljaju se zasebnom kanalizacijom (fekalnom) i odvode ujednokomornu septičku jamu, a zatim ispuštaju u recipijent-Mramorski potok. Predtretman-tretman otpadnih voda

Predtretman sanitarno-fekalnih otpadnih voda vrši se u jednokomornoj septičkoj jami, gdje se zbog kapaciteta septičke jame nema kvalitet izlaznog efluenta propisan Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik ("Službene novine FBiH", broj: 50/07). 6.5.2. Površinske-oborinske i zauljene otpadne vode

Obzirom da ukupna površina prostora na kojoj su izgrađeni objekti Pogona "Drumski prevoz" – Mramor iznosi 25919 m2, neminovno je da se mora računati i sa značajnim količinama površinskih-oborinskih i zauljenih otpadnih voda koje nastaju u vrijeme padavina, povremenog pranja kruga ili pranja vozila. Mjesta nastajanja otpadnih voda

U vrijeme padavina, u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor, nastaju površinske-oborinske i zauljene otpadne vode, i to kao: - vode sa asfaltnih/betoniranih površina u krugu Pogona, - vode sa asfaltnih/betoniranih površina interne benzinske stanice, - vode sa zelenih površina u krugu pogona, (ove vode nisu uzete u obračun jer su

nezagađene i u odnosu na konfiguraciju terena ne mogu dospjeti na asfaltne/betonirane površine i

- vode sa krovnih površina.



Kvalitet i količine otpadnih voda

Kvalitet i količine ovih otpadnih voda, u direktnoj su zavisnosti od količine i intenziteta padavina i zagađenosti površina. Nastale površinske-oborinske i zauljene otpadne vode, obzirom na aktivnosti koje se vode na otvorenom prostoru u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor uglavnom mogu biti zagađene manjim ili većim količinama suspendiranih materija i manjim ili većim količinama sa mastima, uljem i naftnim derivatima. Prikupljanje i odvođenje otpadnih voda

Veći dio površinskih-oborinskih otpadnih voda (krovovi, asfaltirane/betonirane površine) se putem oluka, slivnih površina i slivnika prikupljaju i odvode postojećom oborinskom kanalizacijom i ispuštaju u recipijent - Mramorski potok. Na vanjskom krugu nastale zauljene otpadne vode (privremeni prostor za pretakanje novog ulja, privremeni prostor za pretakanje i skladištenje istrošenog ulja, plato za pranje vozila gdje se ujedno vrši i zamjena motornog ulja, parking prostor), putem podužnih padova, slivnika i cjevovoda oteku direktno u recipijent-Mramorski potok.

Zauljene otpadne vode sa prostora intrne benzinske stanice se putem slivnika

i zasebne kanalizacije odvode do separatora, a potom odvode kanalizacionim cijevima u Mramorski potok. Izvršeno je uzorkovanje i analiza otpadne vode na izlazu iz separatora prije ispuštanja vode u Mramorski potok. Usporedba dobijenih rezultata je izvršena sa propisanim graničnim vrijednostima datim u Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik ("Službene novine F BiH, br. 50/07). U tabeli 6.6. dati su rezultati analize otpadne vode uzorkovane na izlazu iz separatora ulja i masti.

Tabela 6.6. Analiza otpadne vode uzorkovane na izlazu iz separatora ulja i masti

vrijednost parametar izmjerena Granične vrijednosti date

Pravilnikom3 pH-vrijednost 7,2 6,0 - 9,0 suspendirane materije, mg/l 53,3 35 ukupna ulja i masti, mg/l 54 20 BPK5, mg O2/l 16 25 KPK, mg O2/l 161 125

Zaključak:

Na osnovu rezultata nakon analize uzorka vode možemo konstatovati da ne zadovoljavaja uvjete o ispuštanju otpadnih voda u površinske vode.

3 Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik“ ("Službene novine F BiH, br. 50/07).



Napomena:

Prilikom uzimanja uzorka primjećeno je da separator nije čišćen duži vremenski period, te je neophodno izvršiti detaljno čišćenje od strane ovlaštene institucije za obavljanje ove djelatnosti. Nakon čišćenja potrebno je da ovlaštena institucija izvrši analizu vode na izlazu iz separatora kako bi se konstatovalo dali ugrađeni separator svojim kapacitetom i stupnjem odvajanja zadovoljava uvjete o ispuštanju otpadnih voda u površinske vode prema navedenom Pravilniku...

Prilog D1 Zapisnik o stručnom nalazu – Monitoring utjecaja na okoliš pogona za

servisiranje vozila, "Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“, Tuzla, 2010.godine.

6.6. Kruti otpad

Vrsta otpada koji nastaje na prostoru poduzeća Pogon “Drumski prevoz“–Mramor određena je prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (“Sl.novine Federacije BiH“ br. 9/05.) i svrstava se u: 10 OTPAD IZ TERMIČKIH PROCESA 10 01 otpad iz termoelektrana i ostalih uređaja za spaljivanje (osim 19) 10 01 01 šljaka sa rešetki ložišta, šljaka i prašina iz kotlova (osim prašine iz

kotlova navedene pod 10 01 04) 10 01 02 leteći pepeo od izgaranja uglja 12 OTPAD OD MEHANIČKOG OBLIKOVANJA I FIZIČKE I MEHANIČKE

POVRŠINSKE OBRADE METALA I PLASTIKE 12 01 otpad od oblikovanja fizičke i mehaničke obrade metala i plastike 12 01 01 strugotine i opiljci koji sadrže željezo 13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i

ulja iz poglavlja 05,12 i 19) 13 01 otpadna hidraulična ulja 13 02 otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 13 08 zauljeni otpad koji nije specifiziran na drugi način 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE,

FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIZIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad ) 15 01 01 ambalaža od papira i kartona 15 01 02 ambalaža od plastike 15 01 07 ambalaža od stakla 15 02 apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća



16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFIZIRAN U KATALOGU 16 01 stara vozila iz različitih načina prevoza (uključujući necestovna

sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja starih vozila (osim 13,14, 16 06 i 16 08)

16 01 03 stare gume 16 01 06 stara vozila koja ne sadrže ni tečnosti ni druge opasne komponente 16 01 07* filteri za ulje 16 01 15 antifriz tekućine koje nisu navedene pod 16 01 14 16 06 baterije i akumulatori 20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD

IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE)

20 01 01 papir i karton 20 01 39 plastika 20 03 ostali komunalni otpad 20 03 01 miješani komunalni otpad 20 03 04 muljevi iz septičkih jama 20 03 99 komunalni otpad koji nije specificiran na drugi način 6.6.1. Zbrinjavanje otpada Šljaka i pepeo

Šljaka i pepeo se prikupljaju u metalnu kantu zapremine oko 0,1 m3 koja se nalazi u blizini kotlovnice. Na slici 6.1. je prikazan izgled kante za šljaku i pepeo.

Slika 6.1. Kanta za prikupljanje šljake i pepela

Nakon što se kanta napuni, šljaka i pepeo se koriste za nasipanje neravnog dijela kruga Pogona, koji nije asfaltiran a na koji se, u budućnosti, planiraju graditi novi objekti. Na slici 6.2. je prikazan izgled nasipa.



Slika 6.2. Izgled nasipa za deponovanje šljake

Dugotrajna i veća akumulacija prašine od šljake i pepela može uticati na neka od bitnih osobina tla - povećanje pH vrijednosti (neutralisanje zemljišnih kiselina), povećanje sadržaja kalcijuma u tlu, smanjenje pristupačnosti biljkama bitnih mikroelemenata, npr. bora, mangana, željeza i dr. Potrebno je pribaviti kontejner veće zapremine za prikupljanje šljake i pepela te obezbjediti da ovlaštena firma vrši odvoz ove vrste otpada. Pogon “Drumski prevoz“ – Mramor ovu vrstu otpada može odlagati na jalovišta rudnika “Mramor“, u saradnji sa Pogonom “Rekultivacija zemljišta“ koji su sastavni dio JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ZAVISNO DRUŠTVO RUDNICI "KREKA" d.o.o. – Tuzla. Otpadna motorna ulja Otpadna motorna ulja, koja nastaju prilikom redovnog procesa zamjene ulja u motorima, prikupljaju se u zato određena metalna burad zapremine 200 l i daju se na korištenje rudniku “Mramor “ i Pogonu “Željeznički prevoz“, koji je takođe sastavni dio JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, ZAVISNO DRUŠTVO RUDNICI "KREKA" d.o.o. – Tuzla, za njihove potrebe. Burad su smještena ispod nadstrešnice priručnog skladišta. Obzirom da postoji mogućnost rasipanja ulja prilikom pretakanja ili eventualnog curenja buradi, burad su postavljena u metalne posude. Mjesečne količine prikupljenog otpadnog motornog ulja se kreću od 200 – 300 l. Izgled metalnih buradi za prikupljanje otpadnih motornih ulja je prikazan na slici 6.3.



Slika 6.3. Izgled buradi za skladištenje otpadnog motornog ulja Rudnik “Mramor“ to ulje koristi za izradu glinenih čepova (ladunki) koje koriste u procesu miniranja u jamama rudnika. Pogon “Željeznički prevoz“ staro ulje koristi za zaštitu drvenih pružnih pragova.

Zauljene krpe se zbrinjavaju zajedno sa komunalnim otpadom. Sekundarne sirovine

Kao rezultat rada Pogona “Drumdki prevoz“ – Mramor, nastaju određene količine otpada koje se tretiraju kao sekundarne sirovine a to su: stare auto gume (kamionske i automobilske), staro željezo, otpadni bakar i sl.

Skladištenje starih guma vrši se na otvorenom prostoru u krugu Pogona, sa

lijeve strane objekta separacije. Na slici 6.4. je prikazan način skladištenja starih guma.

Slika 6.4. Način skladištenja starih auto guma ________________________________________________________________________________ 37



Skladištenje starog željeza vrši na slobodnom parking prostoru, kao i u blizini kontejnera komunalnog otpada. Na slikama 6.5. i 6.6. Je prikazan način skladištenja starog željeza.

Slika 6.5. Stare željezne konstrukcije Slika 6.6. Staro željezo pored kontejnera na parking prostoru

Ostale sekundarne sirovine su u manjim količinama, te se skladište u priručnim skladištima

Otkup ove vrste otpada vrši poduzeće “FEROS EKO“d.o.o. Živinice sa kojim je potpisan Ugovor o kupoprodaji sekundarnih sirovina i otpadnog materijala (kopija ugovora je data u Prilogu 14). Komunalni otpad

Komunalni otpad se odlaže u namjenske metalne kontejnere (dva kontejnera zapremine od oko 5 m3 i jedan kontejner od 1 m3) te se odvozi od strane JKP “Komunalaz“ Tuzla. Na slici 6.7. je prikazan izgled kontejnera.

Slika 6.7. Izgled kontejnera za komunalni otpad



U Prilogu 15 data je kopija zadnjeg računa izdatog od strane JKP “Komunalac“ Tuzla za odvoz komunalnog otpada.

Usluge čišćenja septičke jame za Pogon “Drumski prevoz“ vrši Pogon “Rekultivacija zemljišta“ te su ove usluge internog karaktera. Sadržaj septika Pogon “Rekultivacija zemljišta“ odvozi i odlaže na jalovišta rudnika “Mramor“. U Prilogu 16 je data karta Pogona na kojoj su prikazana mjerna mjesta, mjesta uzorkovanja vode i položaj izvora emisija.



________________________________________________________________________________


40

7. LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO (NAZIV SIROVINE, GODIŠNJA POTROŠNJA, POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, UKUPNI GODIŠNJI TROŠAK, OPIS KOMPONENTI ILI OSOBINA SA ZNAČAJNIM EFEKTIMA PO OKOLIŠ, METODA NABAVKE, SKLADIŠTENJA I TRANSFERA)

Servisiranje motornih vozila kao i transport materijala zahtjeva stručna

znanja, kvalitetnu opremu i sirovine. Tehnički pokazatelji potrošnje dizel goriva kao osnovne sirovine u transportu materijala za 2007., 2008. i 2009. god. dati su u tabeli 7.1.

Tabela 7.1. Potrošnja dizel goriva za 2007., 2008. i 2009.godinu.

Mjesec Jedinica mjere

Potrošnja dizel goriva u 2007.god.

Potrošnja dizel goriva u 2008.god.

Potrošnja dizel goriva u 2009.god

Januar l 18832 18354 21650 Februar l 18601 18131 24624

Mart l 19956 18375 28839 April l 18831 18988 23859 Maj l 15189 16640 20149 Juni l 18229 19127 14938 Juli l 19199 19230 17477

August l 20063 18030 21944 Septembar l 17110 18596 20838 Oktombar l 17571 26248 23113 Novembar l 15994 21286 23310 Decembar l 17882 22060 23893 UKUPNO l 217457 235065 264634

U postupku održavanja motornih vozila dolazi do velike potrošnje ulja i maziva. U tabeli 7.2. prikazana je potrošnja za 2008. i 2009.dodinu.


________________________________________________________________________________


41

Tabela 7.2. Potrošnja ulja i maziva za 2008. i 2009. godinu.

Potrošnja ulja i maziva u 2008.god. Potrošnja ulja i maziva u 2009.god.

Mjesec Ulje za motore

(l)

Ulje za mjenjače

(l)

Ulje za sistem kipe (l)

Ulje za kočnice

(l)

Ulje za pumpu volana

(l)

Mast (kg)

Ulje za motore

(l)

Ulje za mjenjače

(l)

Ulje za sistem kipe (l)

Ulje za kočnice

(l)

Ulje za pumpu volana

(l)

Mast (kg)

Januar 160 55 180 7,0 23,5 24,5 327 137 190 6,5 32,0 25 Februar 242 70 120 4,0 28,5 33,0 258 77 70 6,5 43,5 38

Mart 277 91 120 3,0 39,0 28,5 335 107 115 7,5 40,5 24,5 April 206 109 165 2,5 16,5 43,0 235 121 203 8,5 24,0 30,5 Maj 194 50 155 1,5 24,5 25,5 342 131 240 8,0 30,0 20 Juni 203 54 140 - 12,0 27,0 194 86 50 4,0 41,0 22 Juli 175 60 147 - 28,0 29,0 260 169 139 5,0 39,0 16

August 221 80 180 6,0 32,0 26,0 233 113 320 6,0 27,5 20 Septembar 205 118 239 15,5 23,0 38,0 170 90 140 8,0 27,0 18 Oktombar 200 130 22 6,0 22,0 24,0 249 76 170 4,0 18,5 19 Novembar 204 112 178 6,0 29,0 22,0 294 152 110 7,5 29,0 16 Decembar 260 91 230 9,5 34,0 33,0 246 56 130 5,5 41,0 13 UKUPNO 2547 1020 1876 61,0 312,0 354,0 3143 1315 1877 77,0 393,0 262,0


U tabelama 7.3. data je potrošnja sirovina po jedinici proizvoda i ukupni godišnji trpšak u zadnje tri godine. Tabela 7.3. Potrošnja sirovina po jedinici proizvoda i ukupni godišnji trošaki za 2007.,

2008. i 2009.god 2007.god. 2008.god. 2009.god.

Vrsta materijala Jedinica mjere

Potrošnja po jedinici proizvoda

Ukupni godišnji trošak u

KM


Ukupni godišnji trošak u

KM


Ukupni godišnji

trošak u KM

dizel gorivo l/t 0,67 310963,5 0,68 413714,4 0,57 449877,8 ulje za motore l/t - - 0,007 9003,6 0,007 11110,5 ulje za mjenjače l/t - - 0,003 2050,2 0,003 2643,2 ulje za sistem kipe l/t - - 0,005 3358,0 0,004 3359,8 ulje za kočnice l/t - - 0,00017 336,7 0,00016 425,0 ulje za pumpu volana l/t - - 0,0009 1257,4 0,0008 1583,8 mast kg/t - - 0,001 1486,8 0,0005 1100,4

Karakteristike sirovina: Diesel (dizel) je sljedećih karakteristika: Glavna opasnost: zapaljivost Dodatna opasnost: - Agregatno stanje na 20 0C: tekućina Gustina na 15 °C 829,00 kg/m3 Kinematski viskozitet na 40 °C 2,2357 mm2/s Tačka mržnjenja - 17 °C Tačka paljenja 60 °C Sadržaj pepela 0,001 % m/m Sadržaj vode < 30 mg/kg Korozivnost (Cu, 50 °C, 3h) 1 Sadržaj sumpora 31 mg/kg Sadržaj taloga 3,22 mg/kg Oksidacijska postojanost 9,90 g/m3 Miris: specifičan miris, slično benzinu Boja: bezbojan, mutan, ali kao trgovački proizvod

je obojen Temperatura gorenja: ca. 220 0C Topivost u vodi: netopiv Topiv u: miješa se sa organskim otapalima Reakcija sa vodom: - Reakcija sa drugim materijama: burna reakcija ili zapaljenje sa jakim

oksidansima, moguće i paljenje Akutna ekotoksičnost: može vodene organizme, ribe i ptice oblijepiti

i oštetiti; pitku vodu čini neupotrebljivom.



Orjentacione karakteristike ulja i masti: Glavna opasnost: zapaljivost Dodatna opasnost: - Agregatno stanje na 20 0C: tekućina Gustina na 15 °C 865,00 – 910,00 kg/m3 Index viskoznosti 80 – 120 Tačka tečenja, max - 68 Tačka paljenja, min 150 °C Sadržaj pepela - Sadržaj vode - Sadržaj sumpora 0 – 0,5 % Miris: specifičan miris, slično nafti Topivost u vodi: netopiv Topiv u: miješa se sa organskim otapalima Reakcija sa vodom: - Reakcija sa drugim materijama: burna reakcija ili zapaljenje sa jakim

oksidansima, moguće i paljenje Akutna ekotoksičnost: može vodene organizme, ribe i ptice oblijepiti

i oštetiti; pitku vodu čini neupotrebljivom.

Metoda nabavke dizel goriva, ulja i maziva se vrši u skladu sa Zakonom o javnoj nabavci, putem tendera, izborom najpovoljnijeg ponuđača. Dizel gorivo se skladišti u ukopani čelični dvoplaštni spremnik zapremine 50 m3. Transfer goriva do podzemnog rezervora se vrši autocisternama namjenjenim za prijevoz zapaljivih tekućina. Ulja i maziva se odlažu u magacin. Transportiuju se u metalnim buradima zapremine 200 l.



8. IZVOR VODOSNABDIJEVANJA, UKUPNA POTROŠNJA VODE I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE, UKUPNA POTROŠNJA I POTROŠNJA PO JEDINICI PROIZVODA

8.1. Snabdijevanje i potrošnja vode

Pogom “Drumski prevoz“ – Mramor se vodom za piće i sanitarne potrebe snabdijeva iz gradske vodovodne mreže kojom upravlja JKP “Vodovod i kanalizacija“ Tuzla. Očitavanje i plaćanje vode se vrši prema stanju očitanom na vodomjeru. U Prilogu 17 data je kopija zadnjeg računa za utrošenu vodu.

Podaci o potrošnji vode , potrošnji po jedinici proizvoda te ukupni godišnji

trošak za 2007.,2008. i 2009.god. prikazani su u tabeli 8.1.

Tabela 8.1. Podaci o potrošnji vode Godina Količina (m3) Potrošnja vode po jedinici

proizvoda (l/t) Ukupni godišnji trošak

(KM) 2007. 3529 10,9 3705,45 2008. 3900 11,3 4914,00 2009. 1641 3,5 2067,66

8.2. Snabdijevanje i potrošnja električne energije Pogom “Drumski prevoz“ – Mramor se električnom energijom snabdijeva preko elektrodistributivne mreže. U Prilogu 18 je data kopija ugovora koji je potpisan sa JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo .

Podaci o potrošnji električne energije, potrošnji po jedinici proizvoda te ukupni godišnji trošak za 2007.,2008. i 2009.god. prikazani su u tabeli 8.2. Tabela 8.2. Podaci o potrošnji električne energije

Godina Količina akt.energije (kWh)

Potrošnja po jedinici

proizvoda (kWh/t)

Količina reakt.energije

(kVArh)

Potrošnja po jedinici

proizvoda (kVArh/t)

Ukupni godišnji trošak (KM)

2007. 93405 0,28 56409 0,17 13830,28 2008. 93652 0,27 84996 0,24 20252,66 2009. 113019 0,24 74976 0,16 22751,84



9. MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME Pod održavanjem i čišćenjem opreme podrazumijeva se ukupna aktivnost usmjerena u pravcu održavanja u ispravnom stanju osnovnih sredstava za rad, postrojenja i opreme, kao i njihova popravka, odnosno ponovo dovođenje u ispravno stanje poslije kvarova i zamjene pohabanih, dotrajalih i polomljenih dijelova.

Pogon „Drumski prevoz“ – Mramor posjeduje tehnologiju i kadar za vlastito održavanje transportnih jedinica, u cilju što veće spremnosti vozila za eksploataciju a time i povećanje ekonomskih učinaka. Detaljen opis održavanja i čišćenja transportnih jedinica dat je u tačci 4.1. Plana aktivnosti.

Čišćenje transportnih jedinica vrši se toplom i hladnom vodom pod visokim

pritiskom. Prilikom čišćenja, odnosno pranja transportnih jedinica, nastaju zauljene otpadne vode koje se ispuštaju u potok Mramor bez prethodnog tretmana, te ga opterećuju značajnim količinama ulja i masti koje utiču na razvoj flore i faune u samom potoku.

Održavanjem transportnih jedinica nastaju određene količine otpada od kojih

otpadno motorno ulje može imati značajniji uticaj na okoliš u slučaju da dospije na tlo ili vodu.. Otpadno motorno ulje se prikuplja u zato predviđena metalna burad, te se proslijeđuje rudniku “Mramor “ i Pogonu “Željeznički prevoz“ za njihove potrebe.

Održavanja alata i uređaja servisnog dijela pogona vrše treća lica prema

izboru najpovoljnijeg ponuđača, a prema Zakonu o javnim nabavkama. Ne postoji podatak o dinamici održavanja, a zahtjev za popravke ili dorade se izdaju prema potrebi.



10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA

Cilj monitoringa je mjerenje ekoloških parametara koji mogu imati negativan utjecaj na okolinu, biljni i životinjski svijet, kao i zdravlje okolnog stanovništva, ukoliko bi došlo do zagađenja zraka, vode i tla ili prekoračenja dozvoljnog nivoa buke. Osnovni negativni identificirani utjecaji na okoliš Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor su vezani za emisije u zrak, emisiju buke, emisiju u vode i nastajanje krutog otpada. U tabeli 11.1. dati su podaci o postojećem monitoringu, lokaciji i učestalosti mjerenja,a u Prilogu 15 mjesta na kojima je vršen monitoring.

Tabela 10.1. Opis postojećeg monitoringa. Medij u koji se ispušta Parametar Lokacija mjerenja Učestalost mjerenja

CO,CO2, NO2, SO2, O2, VOC, sadržaj čvrstih čestica

Na dimnom kanalu prije ulaska u dimnjak

jedno mjerenje, januar 2010.

zrak

Zaprašenost Rubni dijelovi lokacije

jedno mjerenje, decembar 2009.

- Leq, dB(A) Rubni dijelovi lokacije

jedno mjerenje, decembar 2009.

Voda

pH-vrijednost, suspendirane materije, ulja i masti, BPK5, KPK.

Na izlazu separatora ulja i masti

jedno mjerenje, januar 2010.

10.1. Postojeći monitoring emisije u zrak Emisija dimnih plinova Kako na posmatranoj lokaciji postoje stacionarni izvori emisije u zrak (dva kotla za zagrijavanje prostorija), investitor je dužan da obezbijedi periodična mjerenja emisije dimnih plinova, a na temelju Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak „Službene novine F BiH“, br. 12/05, i Zakona o zaštiti zraka „Službene novine F BiH“, br. 33/03. Na osnovu mjerenja vrši se ocjena emisije štetnih polutanata prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje „Službene novine F BiH“, br. 12/05. Na kotlovima na kojema su izvedena mjerenja emisije dimnih plinova kao gorivo se koristi lignit rudnika “Mramor“. Prilikom mjerenja emisije dimnih plinova mjere se slijedeći parametri:

- ugljik(IV)oksid, (CO2); - ugljik(II)oksid, (CO); - sumpor(IV)oksid, (SO2); - azot(IV)oksid, (NO2); - kisik (O2); - čvrste čestice i - zacrnjenost (po Bucharachu).



Mjerenje zaprašenosti

Mjerenje zaprašenosti na ovoj lokaciji izvršeno je u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvalitete vazduha (“Službene novine F BiH”, br. 12/05 ), kojim je propisana granična vrijednost ukupnih lebdećih/suspendovanih čestica (ULČ) od 150 µg/m3. Prašina nastaje prilikom kretanja transportnih jedinica unutar kruga pogona, kao i podizanje prašine vjetrom. Vrijednost ukupnih lebdećih/suspendovanih čestica (ULČ) od 150 µg/m3 je u dozvoljenim granicama.

Mjerenje je izvršio “Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ dd Tuzla, rezultati mjerenja pokazuju da vrijednosti ugljik(II)oksid (CO), mjerena na kotlovima za zagrijavanje prostorija ne zadovoljava važeće granične vrijednosti. 10.2. Postojeći monitoring vanjskog nivoa buke

U svrhu određivanja vanjskog nivoa buke koja nastaje pri normalnom radu Pogona izvršeno je mjerenje ekvivalentnog nivoa buke (Leq, dB(A)) po obodu lokaciju a u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke TK (Sl. Novine br.10/04). Leq, dB(A) – je srednja energetska vrijednost buke promjenjivog nivoa, ekvivalentna buci kontinuiranog nivoa mjerenoj u trajanju najmanje 15 minuta u razdoblju od 6.00 do 22.00 sata (dan) i od 22.00 do 6.00 sati (noć). Mjerenje ekvivalentnog nivoa buke izvršio je “Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ dd Tuzla, rezultati mjerenja pokazuju da izmjereni nivoi vanjske buke, koja nastaje od uređaja u servisnom dijelu pogona i transportnih jedinica, pri normalnom radu, na temelju navedenog Zakona... su u dopuštenim granicama za dnevni period.

10.3. Postojeći monitoring emisije u vode

Uzorkovanje vode je vršen na izlazu iz separatora ulja i masti, koji prikuplja zauljene otpadne vode nastale na platou interne benzinske stanice u krugu Pogona.

Usporedba dobijenih rezultata je izvršena sa propisanim graničnim

vrijednostima datim u Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik („Službene novine F BiH, br. 50/07).

Mjerenje je izvršio “Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ dd Tuzla,

rezultati mjerenja pokazuju da vrijednosti suspendiranih materija, ukupnih ulja i masti i KPK ne zadovoljavaju važeće granične vrijednosti.

Program monitoring plana za naredni period dat je pod tačkom 14. Plana aktivnosti.



11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA I NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM DATIM U NAJBOLJOJ RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI.

Pogon “ Drumski prevoz“ – Mramor poduzima sljedeće mjere za smanjenje

negativnog uticaja na okoliš: 11.1. Emisija u zrak

- primjena postupakaza za sprečavanje podizanja i širenja prašine (kvašenje određenih površina u ljetnim periodima).

11.2. Emisija u vode

- izgrađena je septička jama za prikupljanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda, a preliv iz septika odlazi u obližnji potok mramor,

- za prikupljanje zauljenih otpadnih voda sa platoa interne benzinske stanice izgrađen je separator ulja i masti, nakon čega se prečišćena voda ulijeva u potok Mramor.

Navedene aktivnosti direktno ili indirektno utiču na smanjenje emisija u zrak i

vodu. 11.3. Postojeće aktivnosti za smanjenje upotrebe sirovina, vode i energije na

minimum

Smanjenje upotrebe sirovina vrši se kroz kontinuiranu kontrolu ulaznih sirovina, na ovaj je način moguće utjecati na količinu sirovina, njihovo povećanje ili smanjenje. Aktivnosti koje se odnose na smanjenje upotrebe vode ogledaju se prije svega na preventivnom održavanju cijele vodovodne instalacije (zamjena česmi, ventila, dihtunga i cjevovoda). Racionalna potrošnja sirovina i energenata postiže se praćenjem slijedećih parametara.

- potrošnja energije po fazama tehnološkog procesa, - vrijeme rada ključne opreme, - broj zastoja ključne opreme, - obim proizvodnje, prijem sirovina, dodataka i energenata, - vrijeme efektivnog rada proizvodnje, - vrijeme utrošeno za remont i - troškovi materijala za održavanje.

U Tabeli 11.1. prikazani su tretmani i konačno zbrinjavanje otpadnih tokova.



Tabela 11.1. Tretman i konačno zbrinjavanje otpadnih tokova. Otpadni tok Tretman Mjesto odlaganja

- anaerobna razgradnja u septičkoj jami

Otpadne vode - tretman zauljenih otpadnih voda sa platoa interne benzinske stanice u separatoru ulja i masti

- preliv iz septičke jame i separatora ulja i masti se ispušta u potok Mramor

11. komunalni otpad se prikuplja u

dva metalna kontejnera zapremine oko 5 m3 i jedan metalni kontejner zapremine oko 1 m3.

12. komunalni otpad odvozi

JKP “Komunalaz“ Tuzla

- otpadno ulje se prikuplja u metalna burad zapremie 200 l.

- otpadno motorno ulje se daje na korištenje rudniku “Mramor “ i Pogonu “Željeznički prevoz“ za njihove potrebe

13. stare automobilske gume i staro željezo se skladište na otvorenom prostoru.

- otkup starih automobilskih guma i starog željeza vrši “FEROS EKO“d.o.o. Živinice (ugovor je dat u Prilogu 14)

Kruti otpad

-Šljaka i pepeo koji nastaje u ložištima kotlova koji služe za grijanje objekata prikuplja se i metalnu kantu zapremine 0,1 m3 koja se nalazi u blizini kotlovnice

- šljaka se koristi za nasipanje neravnog dijela kruga Pogona

Klasifikacija otpada koji nastaje u Pogonu “Drumski prevoz“ – Mramor data je

u tačci 6.6. Plana aktivnosti. 11.4. Usporedba mjera koje se poduzimaju u pogonu sa mjerama datim BAT

dokumentom

Kako ne postoji jedinstveni BAT za ovu vrstu djelatnosti, nije se moglo razmatrati ni analizirati potrošnja sirovina, vode, energije i emisija u skladu sa preporukama o najboljoj raspoloživoj tehnolologiji,



12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU SA PROPISIMA O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DATIM U DOKUMENTU O NAJBOLJOJ RASPOLOŽIVOJ TEHNOLOGIJI

Pregledom različitih priručnika o najboljim raspoloživim tehnikama nije bilo

moguće pronaći podatke o potrošnji sirovina, vode i energije i emisijama za ovu vrstu proizvodnje.

12.1. Analiza utroška sirovina, vode i energije

Godišnje količine prevezenog materijala u Pogonu “Drumski prevoz“ – Mramor

iznos: - 323740 t u 2007.godini, - 342601 t u 2008.godini i - 460457 t u 2009.godini. Uvidom u rezultate o potrošnji sirovina, pomoćnih materijala, vode i energije u

2007., 2008. i 2009.godini dolazimo do podataka datih u Tabelama 12.1., 12.2. i 12.3.

Tabela 12.1. Potrošnja sirovina, pomoćnih materijala, vode i energije u 2007.godini.

Rb. Vrsta materijala Jedinicamjere

Potrošnja u 2007.god.


1 dizel gorivo l 217457 0,67 l/t 2 ulje za motore l - - 3 ulje za mjenjače l - - 4 ulje za sistem kipe l - - 5 ulje za kočnice l - - 6 ulje za pumpu volana l - - 7 mast kg - - 8 voda m3 3529 10,9 l/t 9 akt. El. Energija kWh 93405 0,28 kWh/t 10 reakt. El enrgija kVArh 56409 0,17 kVArh/t





1 dizel gorivo l 235065 0,68 l/t 2 ulje za motore l 2547 0,007 l/t 3 ulje za mjenjače l 1020 0,003 l/t 4 ulje za sistem kipe l 1876 0,005 l/t 5 ulje za kočnice l 61 0,00017 l/t 6 ulje za pumpu volana l 312 0,0009 l/t 7 mast kg 354 0,001 kg/t 8 voda m3 3900 11,3 l/t



9 akt. El. Energija kWh 93652 0,27 kWh/t 10 reakt. El enrgija kVArh 84996 0,24 kVArh/t





1 dizel gorivo l 264634 0,57 l/t 2 ulje za motore l 3143 0,007 l/t 3 ulje za mjenjače l 1315 0,003 l/t 4 ulje za sistem kipe l 1877 0,004 l/t 5 ulje za kočnice l 77 0,00016 l/t 6 ulje za pumpu volana l 393 0,0008 l/t 7 mast kg 262 0,0005kg/t 8 voda m3 1641 3,5 l/t 9 akt. El. Energija kWh 113019 0,24 kWh/t 10 reakt. El enrgija kVArh 74976 0,16 kVArh/t

12.2. Analiza emisija u zrak Emisija dimnih plinova

Na osnovu Zakona o zaštiti zraka („Službene novine F BiH“, br. 33/03), odnosno Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (“Službene novine F BiH“, br. 12/05), izvršena je usporedba izmjerenih parametara na dimnim kanalima kotlova koju služe za zagrijavanje prostorija Pogona “Drumski prevoz“ – Mramor i graničnih vrijednosti datih u navedenom pravilniku, tabela 12.4.

Tabela 12.4. Usporedba izmjerenih parametara i graničnih vrijednosti datih u navedenom Pravilniku

Parametar

Srednje izmjerene vrijednosti

(kotao br. 1)

Srednje izmjerene vrijednosti

(kotao br. 2)


Ugljik(IV)oksid (CO2) % 5,4 3,02 - Ugljik(II)oksid(CO) mg/m3 3431 5002,2 1000 Sumpor(IV)oksid(SO2) mg/m3 4,92 8,34 - Azotni oksidi(NOx) kao (NO) mg/m3 122,6 29 400 Kisik (O2) % 15,3 17,88 - Volatilni organski spojevi(VOC) mg/m3 33,6 52,2 80 Čvrste čestice mg/m3 16 30,4 150 Zacrnjenje po Bacharachu 0,35 0,62 1

2 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje

________________________________________________________________________________ 5("Službene novine F BiH", br. 12/05)



Vrijednost Ugljik(II)oksid(CO) je u ne dozvoljenim granicama. Emisija prašine

Mjerenje količine prašine na rubnim dijelovima pogona su izvršena na temelju

Pravilnika o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu („Službeni list SR BiH“ br. 2/91), u smislu JUS Z.B0.001/91, a usporedba sa graničnim vrijednostima prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Službene novine F BiH 12/05). U tabeli 12.5. su prikazane izmjerene vrijednosti i granična vrijednost data navedenim Pravilnikom. Tabela 12.5. Usporedba izmjerenih i graničnih vrijednosti količine prašine

Količina prašine ULČ Mjerna mjesta Gravimetrijski određena

masa čestica (µg/m3)

Granična vrijednost količine prašine ULČ

data Pravilnikom5 (µg/m3)

1 27 3 18 5 22 7 22 9 20 11 19 13 29 15 20 16 17

150

12.3. Analiza buke

Mjerenje buke na rubnim dijelovima pogona, izvršeno je na ukupno 16 mjernih mjesta. Prema Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine Tuzlanskog kantona“ br.10/04) dozvoljeni nivo buke za ovu vrstu pogona iznosi 75 dB. Na posmatranoj lokaciji buka nastaje od instalirane tehnološke opreme (stalna buka – za vrijeme radnog procesa) i od transportnih sredstava. Izmjerene vrijednosti na osnovu Tabele 6.2. kreću se u intervalu od 40,0 do 52,6 dB. Najbliži stambeni objekat udaljen je oko 30 m, a izmjerena vrijednost buke kod objekta je 40,0 dB. Granična vrijednost prema navedenom pravilniku iznosi 75 dB. Izmjerene vrijednosti su u dozvoljenim granicama.

________________________________________________________________________________ 55 Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka (Službene novine F BiH 12/05).



12.4. Analiza emisije u vode

Uzorkovanje otpadne vode izvršeno je na izlazu iz separatora prije ispuštanja vode u Mramorski potok, nakon čega je izvršena analiza.

Usporedba dobijenih rezultata sa graničnim vrijednostima datim u Pravilniku o

graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik („Službene novine F BiH, br. 50/07), data je u tabeli 12.6.

Tabela 12.6. Usporedba izmjerenih parametara i graničnih vrijednosti datih Pravilnikom

vrijednost

parametar izmjerena Granične vrijednosti date

Pravilnikom6

pH-vrijednost 7,2 6,0 – 9,0 suspendirane materije, mg/l 53,3 35 ukupna ulja i masti, mg/l 54 20 BPK5, mg O2/l 16 25 KPK, mg O2/l 161 125

Na osnovu izmjerenih i graničnih vrijednosti prikazanih u tabeli možemo zaključiti

da vrijednosti suspendiranih materija, ukupnih ulja i masti i KPK ne zadovoljavaju važeće granične vrijednosti. 6 Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik“ ("Službene novine F BiH, br. 50/07).



13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA U SKLADU SA BAT-om I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA

Pravilnim održavanjem sredstava za rad, tehnološkom i radnom disciplinom,

kao i urednim manipuliranjem sa čvrstim i tekućim otpadom, omogućava se smanjenje emisije u zrak, vodu i tlo.

Predložene mjere i aktivnosti su date u tabeli 13.1., uz napomenu da se počnu

implementirati od 2011. godine, ukoliko se okolinska dozvola dobije u 2010.god. Tabela 13.1. Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisije i racionaliziranje potrošnje sirovina kao i rokovi za njihovo provođenje

Opće aktivnosti Rok provedbe

Komentar

Odrediti tim za sprovođenje i nadzor uvjeta iz okolinske dozvole, kao i nadzor nad sprovođenjem mjera i aktivnosti datim u tačkama 13,14 i 15 Plana aktivnosti. Odrediti odgovornu osobu za zaštitu okoliša, čija će obaveza biti praćenje obaveza datih okolinskom dozvolom.

2011. Tim mora biti upoznat sa okolinskim aspektima i obavezama, zakonskim propisima iz oblasti zaštite okoliša a što se odnosi na djelatnost koju pogon obavlja

Vršiti obuku uposlenih iz oblasti zaštite okoliša po programu kojeg pravi tim.

2011. Obuku izvoditi u obliku predavanja.

Napraviti kvalitetniji program praćenja potrošnje vode i energije. Odrediti odgovorne uposlenike za kontroliranje cjevovoda i odvodnih kanala vode.

Redovito, tokom cijelog

procesa proizvodnje

Navedene mjere se provode. Potrebno je napraviti plan mjera u cilju smanjenja potrošnje vode i energije.

Strojevima, pogonskom opremom mogu rukovati samo radnici koji su stručno osposobljeni i upoznati sa opasnostima i mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.

Redovito, tokom cijelog

procesa proizvodnje

Svi uposlenici moraju imati certifikate o obučenosti za rad na pojedinim strojevima.



Posebne aktivnosti Rok provedbe

Komentar

Održavanje opreme vršiti po uputstvima proizvođača.

Redovito, tokom cijelog procesa proizvodnje

Potrebno je kontinuirano provoditi za vrijeme proizvodnje. Navedenim mjerama smanjuje se nivo buke.

Obezbjediti kontejner za prikupljanje šljake. Sklopiti ugovor sa ovlaštenom firmom koja će vršiti odvoz šljake i pepela ili u saradnji sa Pogonom “Rekultivacija zemljišta“ rudnika kreka obezbjediti odvoz šljake na jalovište rudnika “Mramor“.

Prioritet Navedenim mjerama smanjuje se zagađivanje vode i tla.

Potpisati ugovor sa ovlaštenom firmom o čišćenju separatora ulja i masti koji je izgrađen za prikupljanje zauljenih otpadni voda sa platoa benzinske pumpe.

Prioritet Redovnim čišćenjem se smanjuje zagađenje potoka Mramor

Ugraditi separator ulja i masti koji će sistemima slivnika prikupljati zauljene otpadne vode sa platoa perionice, platoa na kojem se vrši zamjena motornih ulja kao i manipulativnih puteva pogona.

2011

Potrebno je izvršiti čišćenje kotlova, dimovodnih kanala i dimnjaka u cilju optimalnog sagorijevanja u ložištima kotlova i smanjenja emisije dimnih plinova, a nakon čišćenje izvršiti mjerenje emisije dimnih plinova.

Kontinuirano, nakon svake

grejne sezone.

Redovnim čišćenjem se smanjuje emisija dimnih plinova u zrak kao i potrošnja energenata.

Izvršiti zvučnu izolaciju kompresora 2012 Smanjit će se nivo opšte buke u trenitku rada kompresora

Oko skladišta ulja i masti izgraditi tankvanu.

2013 Smanjit će se mogućnost curenja ili rasipanja ulja i maziva u tlo i vode

Izgraditi namjensko skladište za otpadna ulja i maziva

2012 Time će se smanjiti mogućnost rasipanja i curenja otpadnog ulja u tlo i vode

Pribaviti posudu ili kontejner za prikupljanje zauljenih krpa. Obezbjediti zbrinjavanje ove vrste otpada od strane ovlaštene institucije.

2010 Zauljene krpe spadaju u opasni otpad koji je potrebno odvojeno prikupljati



14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA

Prijedlog monitoring plana dat je u tabeli 14.1., a obuhvata, mjerenje emisije

dimnih plinova, mjerenje zaprašenosti, mjerenje nivoa vanjske buke, ispitivanje učinkovitosti rada separatora, praćenje količina nastalog krutog otpada. Tabela 14.1. Prijedlog monitoring plana

Medij u koji se ispušta

Parametar Mjerno mjesto

Učestalost mjerenja

- količina dimnih plinova, m3/h - temperatura dimnih plinova, 0C - volumni udio kisika (O2), % oksidi - azota kao (NO2), mg/m3 - sumpor (IV) oksid, (SO2), mg/m3

- ugljik (II) oksid, (CO),mg/m3 - ugljik (IV) oksid, (CO2),mg/m3 - ukupni ugljikovodici (CxHy), mg/m3 - čvrste čestice, (mg/m3)

Na dijeli dimnih kanala prije ulaza u dimnjak (kotao br.1 i br. 2)

Jednom godišnje Zrak

- ULČ

Na rubnim dijelovima kruga Pogona

Jednom godišnje

Buka Leq Na rubnim dijelovima kruga Pogona

Jednom godišnje u dnevnom i noćnom periodu

Voda

pH-vrijednost suspendirane materije, ulja i masti, BPK5, HPK

Na mjestu ispusta otpadnih voda iz separatora i spetičke jame u rijeku Tinju

Jednom godišnje

Tlo (kruti otpad)

Pratiti količine nastajanja komunalnog krutog otpada

Mjesta odlaganja krutog otpada, kontejneri

Voditi sedmične izvještaje koji su osnova godišnjeg izvještaja

Monitoring vrši za to ovlaštena institucija. ________________________________________________________________________________ 56



Operator je dužan redovno obavještavati Federalno Ministarstvo Okoliša i

Turizma, o rezultatima monitoringa emisija, prije rokova navedenih u tabeli 14.2. Tabela 14.2. Način izvještavanja i rokovi za dostavljanje izvještaja

Naziv izvještaja Rok za dostavljanje izvještaja

Izvještaj o monitoringu zraka U roku od 30 dana od dana izvršenih mjerenja

Izvještaj o monitoringu buke U roku od 30 dana od dana izvršenih mjerenja

Izvještaj o monitoringu vode U roku od 30 dana od dana izvršenih mjerenja

Operator je dužan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja

značajno utječe na okoliš. Lokacije mjernih mjesta date su u Prilogu 16



15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA Tri su osnovna tipa industrijskog monitoringa:

- monitoring emisije, monitoring emisija iz izvora industrije u okoliš; - procesni monitoring, monitoring fizičkih i hemijskih parametara (npr. pritisak,

temperatura.. itd), koristeći se kontrolom procesa i optimizaciom procesne tehnike, poduzeća smanjuju svoj negativni utjecaj na okoliš, i

- monitoring utjecaja, monitoring nivoa polutanata koje poduzeće emitira u okoliš i njihov utjecaj na lokalni ekosistem.

U tabeli 15.1. date su mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka

otpada i emisija.

Opis mjere Učestalost provođenja mjere

Mjere planirane za monitoring proizvodnje Obzirom da se predmetno poduzeće bavi uslužnom djelatnosti, proizvod predstavlja količina preveženog materijala. Preko otpremnica i putnih naloga rukovodioci pogona svakodnevno vrše evidenciju o količinama prevezenog materijala.

Provodi se kontinuirano tokom rada Pogona

Mjere planirane za monitoring nastanka otpada i emisija Voditi urednu evidenciju u koju će biti upisani podaci važni za rad pogona (vrijeme rada ključne opreme), podaci o količini i načinu odlaganja nastalog otpada, količinu utrošenih sirovina i pomoćnih materijala, takođe potrebno je voditi evidenciju o poduzetim mjerama datih okolinskom dozvolom i zahtjevima inspekcijskih službi (zaštita okoliša, zaštita na radu i vodoprivredne inspekcije)

Mjesečno

Pratiti količinu utrošenih, energenata, vode i električne energije, vodomjere i satove za električnu energiju redovno očitavati i zapisivati podatke. Vršiti uporedbu podataka o utrošku vode i energije.

Mjesečno

Pratiti količinu ulazne sirovine (dizel goriva, ulja i maziva) Provodi se kontinuirano tokom rada Pogona

Voditi evidenciju o kvarovima opreme, neispravnim slavinama, eventualnim napuknućima cjevovoda, itd. U evidencijskim listovima potrebno je opisati uzrok kvara, učestalost, da li kvar može imati negativan utjecaj naokoliš.

Mjesečno

Kontrolirati i čistiti sve odvodne šahtove, vršiti vizualan pregled zapunjenosti septičke jame i separatora, takođe, voditi evidenciju o čišćenju separatora i septičke jame i količinu nastalog otpadnog mulja

Mjesečno

________________________________________________________________________________ 58



16. PLAN ZA SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA

Pri ovom tehnološkom procesu nema mogućnosti nastanka nesreća velikih razmjera. Prema Pravilniku o sadržaju o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i spoljnih intervencija („Službene novine F BiH“, br.68/05), sam tehnološki proces kao i vrste i količine uskladištenih materija ne mogu dovesti do nesreće velikih razmjera. 17. NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA

Izvještavanje o rezultatima izvršenja mjera zaštite u planu prevencije i intervencije nije definirano jer nema mogućnosti nastanka nesreća velikih razmjera. 18. FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE GODIŠNJEG PLANA

Finansijska procjena za izvršenje godišnjeg plana a u cilju smanjenja uticaja na okoliš iznosi: - obezbjediti metalni kontejner za šljaku.......................................... 1000 KM - čišćenje kotlova, dimovoda i dimnjaka....... .................................. 600 KM - mjerenje emisije dimnih plinova..................................................... 520 KM - čišćenje separatora........................................................................ 600 KM - ugradnja novog separator ulja i masti koji će sistemima slivnika

prikupljati zauljene otpadne vode sa platoa perionice, platoa na kojem se vrši zamjena motornih ulja kao i manipulativnih puteva pogona.......................................................................................... 10000 KM

- izgradnja tankvane........................................................................ 2000 KM - izgradnja skladišta za otpadna ilja i maziva.................................. 2000 KM - odvoz komunalnog otpada............................................................ 600 KM 19. PLAN ZA PRESTANAK RADA

Prestanak rada nije planiran.



20. PRILOZI Prilog 1 Situaciona karta Pogona "Drumski prevoz" – Mramor. Prilog 2 Kopija katastarskog plana Prilog 3 Kopija izvoda iz posjedovnog lista Prilog 4 Karta prostornog plana za područje tuzlanskog kantona Prilog 5 Kopija Rješanja o upisu u sudski registar Prilog 6 Pozicije objekata smještenih u krugu Pogona “Drumski prevoz“ –

Mramor Prilog 7 Fotodokumentacija Prilog 8 Kopija Rješanja o odobrenju za izvođenje radova Prilog 9 Kopija Rješanja o odobrenju za upotrebu i korištenje Prilog 10 Kopija Rješanja o urbanističkoj saglasnosnosti za izgrađenu benzinsku

stanicu u krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor Prilog 11 Kopija Rješanja o odobrenju za građenje benzinske stanice locirane u

krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor Prilog 12 Kopija sanitarne saglasnosti za izgrađenu benzinsku stanicu u krugu

Pogona "Drumski prevoz" – Mramor Prilog 13 Kopija vodoprivredne saglasnosti za izgrađenu benzinsku stanicu u

krugu Pogona "Drumski prevoz" – Mramor Prilog 14 Kopija Ugovora o kupoprodaji sekundarnih sirovina i otpadnog

materijala Prilog 15 Kopija zadnjeg računa izdatog od JKP “Komunalac“ Tuzla, za odvoz

komunalnog otpada Prilog 16 Karta Pogana sa prikazanim mjernim mjestima, mjesta uzorkovanja

vode i položajem izvora emisija Prilog 17 Kopija zadnjeg računa za utrošenu vodu Prilog 18 Kopija ugovora o snabdijevanju električnom energijom sa

JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo



21. PRILOŽENA DOKUMENTACIJA Prilog D1 Zapisnik o stručnom nalazu – Monitoring utjecaja na okoliš pogona za

servisiranje vozila, "Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“, Tuzla, 2010.godine.

Prilog D2 Plan upravljanja otpadom za Pogon “Drumski prevoz“ - Mramor Prilog D3 Elaborat (Izvod iz tehničke dokumentacije mjera zaštite od požara br.

241/IV – 98) Prilog D4 Ispitni protokoli za izvršena električna mjerenja i ispitivanja Pogon

“Drumski prevoz“ Prilog D5 Elaborat o stručnom nalazu, ispitivanje uslova konfora u radnim

prostorijama i na radnim mjestima (zimski period) Pogona “Drumski prevoz“


Documents

Plan aktivnosti za izdavanje okolinske dozvole - fmoit.gov.ba AKTIVNOSTI-drumski prevoz.pdf · (lisica), Talpa europea (obična krtica), Myoxus glis (obični puh), Seiurus vulgaris