Povijest je drutvena znanost koja prouava i istrauje ljudsku prolost

1. razred

1. UVOD U POVIJEST povijest je drutvena znanost koja prouava i istrauje ljudsku prolost. (ili historija)

povijesnitvo ili historiografija je zapisana prolost. povijesni izvori dokazi ljudske prolosti:

usmena predaja mit o Prometeju pismeni Zlatna bula

slikovni crtei u Altamiri

zvukovni snimka sputanja na Mjesec

materijalni Tutankhamonova grobnica uvaju se u muzejima, arhivima, knjinicama, galerijama, filmotekama

povijesni izvori zajedno ine povijesnu grau povijest kao predmet obuhvaa odabrane obrazovno-odgojne sadraje

zadatak povijesti utvrivanje zakonitosti, povezivanje, istraivanje, objanjavanje povijesnih dogaaja

predmet povijesti istraivanje ljudi u odreenom prolom prostoru i vremenu podjela prema predmetu istraivanja umjetnosti, glazbe, ratna, kulturna, ekonomska

podjela prema opsegu svjetska i nacionalna

povjesniar osoba koja znanstvenim metodama istrauje povijest

podjela prolosti:

prapovijest:

kameno doba starije (paleolitik) (1 800 000. 10 000.) srednje (mezolitik) (10 000. 6000.) mlae (neolitik) (6000. - 3500.)

metalno doba bakreno (3500. - 3000.) bronano (3000. 1200.) eljezno (od 1200.) povijest:

stari vijek (3500.-476.)

srednji vijek (476.-1492.)

novi vijek (1492.-1918.)

suvremeno doba (1918. sad)

raunanje vremena:

Grci 1.7.776.pr.Kr. (Olimpijske igre)

Rimljani 21.4.753.pr.Kr. (Rim)

idovi 1.10.3761.pr.Kr. (Svijet)

Europljani 1.1.0. (Isus)

Muslimani 16.7.622.g (Muhamedov prelazak iz Meke u Medinu)

prvi zapisi povijesti Sumer, Egipat prva povijesna djela antika Grka (muza Klio zatitnica povijesti)

prvi povjesniari logografi ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivai pov. dog.

Herodot iz Halikarnasa V.st.pr.Kr. Historia 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grkom, te gr.-perz. ratovi

Tukidid V.st.pr.Kr. Peloponeski Rat trai uzroke i posljedice pov. dogaaja, prvo kritiko iznoenje povijesti

Tit Livije I.st Ab urbe condita Publije Kornelije Tacit I.st Historiae, Anales, Germani Amijan Marcelin IV.st Rimska povijest prvi anali ili ljetopisi prvi ivotopisi ili biografije ( Plutarh (Usporedni ivotopisi) i Svetonije (O ivotu cezara)

srednji vijek teme ivotopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prolost naroda

Izidor iz Seville 6.st. Etymologiae (crkvena povijest)

opat Einhard ivot Karla Velikog Grgur iz Toursa Povijest Franaka Toma Arhidjakon 13.st - Historia Salonitana novi vijek skupljanje antike povijesne grae prvi muzeji i knjinice

Diderot i Francoise Voltaire 18.st

razvoj povijesti kao znanosti 19.st

rana hrvatska historiografija:

ljetopis popa Dukljanina 12.st Sclavorum regnum (Barski Rodoslov)

Toma Arhidjakon 13.st Historia Salonitana 17.stoljee:

Ivan Lui (Joannes Lucius) De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do 1420.)

Juraj Rattkay Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije do 1652.)

18.stoljee:

Ivan Kukuljevi Sakcinski arhivi, zbirke Franjo Raki Hrvatske isprave Kukuljevi i Raki osnivaju Drutvo za povjestnicu jugoslavensku Tadija Smiiklas Poviest Hrvatska

20. stoljee:

Vjekoslav Klai Povijest Hrvata, Povijest Bosne

Ferdo ii Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme narodnih vladara

razvitak povijesnih tema:

stari vijek ratna i politika povijest

srednji vijek crkvena povijest

novi vijek kulturna povijest

suvremeno doba drutveni procesi strukturalna povijest

pomone povijesne znanosti znanstvene discipline koje potvruju vjerodostojnost povijesne grae, nemaju znanstveni cilj

kronologija prouava razliite naine mjerenja vremena

diplomatika prouava pisane isprave

paleografija prouava razvoj i oblike pisama

numizmatika prouava novac

sigilografija prouava peate

onomastika prouava nazivlja i imena

genealogija prouava obiteljska stabla

heraldika prouava grbove2. PRAPOVIJEST

prapovijest:

kameno doba starije (paleolitik) (1 800 000. 10 000.)

srednje (mezolitik) (10 000. 6000.)

mlae (neolitik) (6000. - 3500.)

prahistorija:

pleistocen (hladno)

holocen (toplo, sunano)

prvi homidi se javljaju prije 8 5 milijuna godina ( od ivotinja se razlikuju inteligencijom

PALEOLITIK:

rod australopitekus 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija

najstarija Lucy

hrane se mesom

mozak im je vei od ivotinjskog

ivi u skupinama

kultura oblutaka 2,5 do 1,5 mil.g kreu samo dio kamena

rod homo:

homo habilis 2,5 1,5 mil.g. spretni ovjek Kenija, Tanzanija precizno hvata, razvijen mozak

homo erectus 1,5 mil.g. uspravni ovjek Heidelberg, Peking, Kenija, Java uspravan, prvo privremeno stanite

400 000.g vatra novi nain obrade kamena okresivanjem

homo sapiens 400 000.g mudri ovjek Europa, Z Azija ivi u oporima

homo sapiens neandertalensis Neandertal, Hunjakovo Brdo slijepa grana, nema nasljednika

homo sapiens sapiens Cromagnon, Altamira (p), Lascaoux (Fr), Niaux (F)

nomad, ivi u oporima, ivi u piljama, nosi odjeu vjera: animalizam oboavanje duha ivotinje kao zatitnika zajednice animizam vjerovanje u postojanje duhova koji proimaju sve

totemizam vjeruju u ljudsku povezanost sa ivotinjama i njima u ast grade umjetnike predmete

umjetnost:

slikarstvo - Altamira, Lascaoux simboli plodnosti

MEZOLITIK 10 000 - 6000.g

postledeno doba

nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi poveanje vodenih povrina promjena flore i faune

male i brze ivotinje (ubijaju ih lukom i strijelom)

razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)

nastaju prve nastambe

odjea i obua je od koe

pripitomljena prva ivotinja pas

razvitak ljudskih zajednica obitelji se udruuju u rodove

NEOLITIK 6000. 3500.g

holocen Eufrat, Tigris, Nil zemlje plodnog polumjeseca ljudi se vie ne sele, sjedilaki nain ivota

razvoj ratarstva i stoarstva penica i jeam, proso i ria, kukuruz

prvi alati motika, srp, plug

pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoi

prva ljudska naselja

Jerihon (8000.)

Catal Hyk (7000.)

Qatal Jarmo (7000.)

izumi obrada kamena glaanjem, tkalaki stan, keramiko posue, kota

stvaraju se ire ljudske zajednice rod, bratstvo, pleme vjera kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam

umjetnost graditeljstvo:

prva svetita megalitsko graditeljstvo (megaliti veliki kameni blokovi teki po tonu)

Stonehenge kameni dolmeni i menkiri

prapovijest:

metalno doba bakreno (3500. - 3000.)

bronano (3000. 1200.)

eljezno (od 1200.)

METALNO DOBA

metalno doba bakreno (3500. - 3000.) (eneolitik)

bronano (3000. 1200.)

eljezno (od 1200.)

bakar iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.

tehnika obrade bakra lijevanje i taljenje u kalupima

ive na uzvisinama gradine (ograene suhozidom) grobni humci nekropole otkrie kositra bronca (koristi se za nakit, oruje, orue)

razvitak tehnike taljenja prve prastare talionice eljezo prve kulture Bliski Istok i Europa

kulture:

bakreno doba - badenska i lasinjska bronano doba kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku oko 1700. kultura arnih polja (u are spremaju spaljene mrtve) eljezno doba kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji u Europi dvije kulture (Francuska, vicarska, Austrija, Njemaka)

Hallstatt (Aus) srednja Europa oko 800.g.pr.Kr La Tene (Fra) srednja Europa oko 450.g.pr.Kr. (Kelti) obrada eljeza posue, noevi, oruje, oklopi dugi maevi od kovanog eljeza obrt i trgovina, ratarstvo i stoarstvo promjene u eljeznom dobu naselja u dolinama rijeka organizacija ivota irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo raslojavanje drutva: ratari i stoari obrtnici i trgovci bogati i siromani sveenici razvitak rodovske zajednice nekad je bilo po ratnikoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starjeine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari nove civilizacije

3000.g uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija

3100.g uz Nil nastaje Egipat

2500.g uz Ind nastaju Harappa i Mohenjo-Daro

1600.g uz Yangtze i ang nastaje Kina

HRVATSKA U KAMENOM DOBU: paleolitik (1,2 mil.g 9000.g) S Hrvatske i kopno S Jadrana

stariji paleolitik andalja I kod Pule kultura oblutaka

srednji paleolitik

Hunjakovo Brdo kod Krapine - 1899.-1905. istrauje Dragutin Gorjanovi Kranberger homo neandertalensis (130000.g)

spilja Vindija kod Ivanca kontinuitet nalazita

spilja Veternica kod Zagreba kult spiljskog medvjeda

mezolitik (8000 5000) andalja II, Lopar, Vindija neolitik (5000.g) sjedilake kulture utjecaj Mediterana i Srednje Europe

Sjeverna Hrvatska

starevaka kultura (5500 4500) boja oker

sopotska kultura (4500 3500) cik cak uzorak

korenovska kultura trakaste linije

Juna Hrvatska

impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, koljke

danilska kultura (4500 3900) krune kolibe, ritoni hvarska kultura (3900 2500) meandri

HRVATSKA U METALNOM DOBU:

bakreno doba (3500 1800)

Sjeverna Hrvatska vuedolska kultura (3000 2300) od Panonske nizine do Jadrana utvrena naselja, kue blizu jedna drugoj kue s polukrunim zavretkom ornamentalna keramika bronano doba (1800 1200) Sjever vinkovaka kultura Jug cetinska kultura cijela hrvatska kultura arnih polja eljezno doba nastanak prvih etnikih skupina ILIRI Histri Istra geometrijski ukrasi na grobovima Liburni Raa, Krka liburne, gusarenje Japodi Lika Panoni Panonska Nizina Delmati Krk, Neretva ive u gradinama dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4.st.pr.Kr nositelji latenske kulture3. DRAVE I NARODI STAROG ISTOKA- gr. Mesopotamos izmeu+rijeka meurjeje

- Eufrat i Tigris

SUMERSKA CIVILIZACIJA

4. tis. pr. kr nesemitsko podrijetlo narod crne glave

hramski grad.-dr. UR, URUK, LAGA, NIPPUR, KI, ERIDU (osnovo bog vlada boji zastupnik)

sve pod vlau boga:

u sreditu stepenasti hram (ZIGURAT) ( sajmita, sud, zvjezdarnica

ZIGURAT hram u obliku tornja, graen kao niz terasa razliito obojenih i posveenih razliitim boanstvima.

kue od gline okolo polja

drutvo: slojevi

vrhovni sveenik ENSI / kralj LUGAL

sveenici, inovnici, vojska

seljaci, obrtnici, trgovci

robovi ( lanovi obitelji ( PATRIJARHALNO/ISTONO ROPSTVO (mala uloga u dravi)

gospodarstvo: poljoprivreda, obrt, trgovina

teokratska centralistika drava sve je u vlasnitvu boga, koji je zatitnik i vladar (sveenik/namj.)

Uruk Anu, (nebo) Inana (plodnost)

Nippur Enlil (nebo)

Eridu Enki (voda)

Ur Nanar (mjesec)

pismo KLINASTO

Grotefend i Rawlinson, 19.st

PIKTOGRAMI zapisi nainjeni nizanjem sliica

oko 3500.g.pr.Kr, valjkasti peatnjak

kalendar Suneva godina

matematika seksogezimalni sustav, temelj u broju 60

astronomija simbolika brojeva

knjievnost Ep o Gilgameu

religija politeizam:

Anu (nebo), Enlil (vjetar, oluje, kie), Enki (mudrost, voda, umjetnost), Inana/Itar (brak, ljepota), Damaz/Tamuz (vegetacija), ama/Marduk (sunce i pravda), Nanar (Mjesec)

AKADSKA DRAVA 4.tis.pr.Kr na arapski poluotok dolaze Semiti i ire se prema Mezopotamiji i Sredozemlju

sredinom 3.tis. stvaraju svoju dravu vladar SARGON 1. koji ujedinjuje sve g-d u jedno carstvo

carstvo se irilo od Perzijskog Zaljeva do Sredozemlja

titula Kralj etriju strana svijeta

centralistika apsolutistika monarhija (kralj ima neogranienu vlast od bogova, BOANSKI KRALJ ovlaten od bogova)

vri se SEMITIZACIJA Mezopotamije

Semiti donose PRIVATNO VLASNITVO Sumeranima

kultura i umjetnosti na temelju Sumerana pismo, vjera, gradnja, hramovi)

poslijednji vladar NARAMSIN, Sargonov unuk

nakon njega akadska drava slabi, jaaju gradovi drave SUMERSKA OBNOVA

SUMERSKA OBNOVA traje od 2200-2000. g. pr. Kr, raspadom Ak.Kralj. g-d obnavljaju neovisnost i dominaciju. Laga (upravitelj Gudea) i Ur jaaju, veliki polet obrta, trgovine i kulturni procvat ( Ep o Gilgameu

BABILONSKO CARSTVO Mezopotamija, gdje su Eufrat i Tigris najblii jedan drugom

BAB-ILUM boja vrata

grad Babilon naseljava semitski narod Amoriani

trgovaki centar

HAMURABI preuzima vlast u Amorejskim gradovina i ujedinjuje ih u centralistiku monarhiju

tekovine i akaana i sumerana prvi zapisao obiajno pravo HAMURABIJEV ZAKONIK 282 lanaka, vojno-polit, obit. i kazneno pravo OBIAJNO PRAVO ono to je bilo obiaj zapisuje se na stelu i ozakonjuje po principu oko za oko, zub za zubNOMADSKE SEOBE POETKOM DRUGOG TISULJEA dve glavne skupine Semiti i Indoeuropljani, razlika u jeziku, pismu i nainu ivota

SEMITI :

potomci Noinog sina ema, preci Asiraca, Hebreja, Akaana, Amoriana, Kanaanaca

dolaze s Arapskog Poluotoka ( Sinejski poluotok, Mezopotamija, Palestina

INDOEUROPLJANI

preci Kelta, Grka, Traana, Italika, Ilira, Germana i Slavena

iz srednje Azije u dva smjera:

JI prema Indiji

Z prema Bliskom Istoku i Europi glavni smjer

Srednja Azija/Mala Azija Hetiti, Medijci, Mitanci, Perzijanci

njihova seoba dovodi do nestanka kultura Egipta i Babilona

MITANI indoeuropska skupina, prva drava indoeuropljana

protee se od Sjevera Mezopotamije do Sredozemlja

Mitanci ratniki narod koji je pokorio starosjedioce Hurite

ive od 16 do 14. st.pr.Kr

pokoravaju ih Hetiti

HETITI indoeuropska skupina

nastanjuju Malu Aziju nakon 2000.g.

sredite grad HATUA

isprva nomadi no s vremenom postaju ratniki narod

prvi donijeli BOJNA KOLA

pokorili starosjedioce Hate

osniva drave bio je LABARNA/LABURNU drava slina sumerskoj klinasto pismo + kultura Hata

ponovno jaanje MURILI 1. kralj SUPILULIUMA pretvara Hetite u dravu ravnu Babilonu i Egiptu

pokorili ih pomorski narodi krajem 2. tisuljea

knjinica glinenih ploica

ASIRSKO CARSTVO ive u 13.st.pr.Kr, grad ASUR, redite NINIVE prodiru u Siriju i na obale Sredozemlja

oko 1000. 612.g.pr.Kr Asirska drava prerasta u Carstvo

okrutni vladari ( ubijali i raseljavali osvojena podruja

kralj TIGLATPILESAR velika osvajanja, Kralj Babilona, Sumera i Akada

njegove uspjehe slijedi SARGON 2. pohodio Izrael, Siriju, Urartu i Elam

njegovi sin SANHERIB uguio pobunu Babilona

671.g.pr.Kr ASURBANIPAL 2. osvaja Egipat carstvo u najveem opsegu

nakon njegove smrti KRIZA:

S napadaju Medijci

J napadaju Egipani

Babilonci 612.pr.Kr. osvajaju NINIVE

ostali veliki gradovi: Asur, Nimrud, Dur-arukin i Ninive

hramovi posveeni bogovima zatitnicima

ASURBANIPAL 2. potpomae kulturni razvoj arhiv i knjinica (12 ploica Ep o G.) 25 tisua ploica klinastog pisma u njegovoj palai

NOVO BABILONSKO CARSTVO 612-539.g.pr.Kr.

Babilon izborio nezavisnost u Asirskom Carstvu

tada na prijestolje stupa KALDEJSKA DINASTIJA obnavlja Bab. tradiciju

NABUKODONOSOR najvei vladar osvojio Plodni Polumjesec

nakon bitke kod Karkemia 605.g potisnuo Egipane prema Sinaju kanjava idovsku dravu Judeju zbog podrke Egiptu 586 osvaja Jeruzalem, gl gr Judeje odvodi Jeruzalemce u ropstvo zvano babilonsko suanjstvo NABONID poslijednji vladar

pokuava se obraniti od Medijaca na sjeveru sklapa savez s Perzijskim kraljem Kirom Kir potukao Medijce ali u Babilon na tron stavio sina Kambiza Nabonid bjei i carstvo propada u Babilonu ivi oko 80 000 stanovnika

Nabukodonosor potie graditeljstvo

Itarina vrata (ocakljena cigla)

Visei vrtovi kraljice Semiramide (niz terasa na kojima se raznoliko raslinje uzgajalo s pomou sloenog sustava navodnjavanja)

Babilonski toranj u centru grada, 7 povezanih terasa

MARDUK bog zatitnik Babilona

njegov kult ima veliko znaenje u ivotu grada

najvea svetkovina novogodinja sveanost sudjeluju svi predvoeni kraljem

EGIPATSKA DRAVA Egipat

Dar Nila Herodot

uski pojas plodne zemlje (10-20 km)

polave (lipanj-listopad) ( razvoj poljoprivrede

NEOLITIK prve seoske opine NOMI poglavar NOMARH

3500.g prve drave

Gornji Egipat od Asuana do Kaira bijela obla kruna

Donji Egipat od Kaira do mora crvena iljasta kruna

3100.g ujedinjenje dvaju drava kralj MENES/ARMER (osniva I. dinastije)

poetak egipatske povijesti Egipatske Uspomene sveenik Maneto, 3.st.pr.Kr

PREDDINASTIKO RAZ.I - II dinastija3100 2700

STARA DRAVAIII VI dinastija2700 2200

1. MEURAZDOBLJEVII X dinastija2200 2000

SREDNJA DRAVAXI XIII dinastija2000 1700

2. MEURAZDOBLJEXIV XVII dinastija1700 1550

NOVA DRAVAXVIII XX dinastija1550 1070

KASNI PERIODXXI XXX1070 332

STARA EGIPATSKA DRAVA I X dinastija prijestolnica MEMFIS

procvat drave I do IV dinastija:

centralizacija vlasti

ratovi s Nubijom i Libijom

trgovina (Biblos, Feniani)

obrti

vrijeme graditelja piramida

MASTABE prizemna pravokutna grobnica na vie katova, iz koje se razvijaju Piramide

III dinastija kralj ZOSER prva stepeniasta piramida gradi kancelar IMHOTEP, bog medicine

IV dinastija kralj SNOFRU kosa piramida

piramide kod Gizeha:

Keops

Kefren

Mikerin

V-X dinastija drava slabi i u rasulu je

SREDNJA EGIPATSKA DRAVA XI XVII dinastija ujedinitelj kralj MENTUHOTEP 1. prijestolnica TEBA

XII dinastija teritorijalno irenje Nubija, Sinajski poluotok, Sirija

gospodarska obnova

prva polovica 17. stoljea prodor HIKSA Semitski narod s Istoka

bronana kultura - imaju bojna kola, sloen luk, plaeniku vojsku, strelice bronanih iljaka

XVII dinastija kneevi iz Tebe protjeruju HIKSE

NOVA EGIPATSKA DRAVA XVIII XXX dinastija ujedinitelj AHMOZIS 1. (istjerao Hikse)

prijestolnica Teba

XVIII dinastija procvat drave, gospodarski uspon

novi kraljevski naslov FARAON (per-aa visoka kua)

graditeljstvo:

hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (gradili idovi)

Dolina Kraljeva (grobnice)

TUTMOZIS 1.

TUTMOZIS 2. KRALJICA HATEPSUT ena faraon, grob u Deir-El-Bahariju

vodi ekspedicije u Nubiju

razvija diplomaciju

TUTMOZIS 3.

proirenje drave Sirija, Nubija, Mezopotamija

cenzura otklesao Tutmozis Drugu sa svih obiljeja

AMENOFIS 4. vjerska reforma monoteizam bog Aton sunce Ehnaton Atonov Miljenik prijestolnica Tell El Amarna (Aket-Aton)

dravni arhiv knjinica klinasto pismo je slubeno pismo - glinene ploice

ena Nofret Nefertiti

nova umjetnost - realizam

TUTANKHATON/TUTANKHAMON Amonovi sveenici povratak u Tebu

grobnica u Dolini Kraljeva

1922. Howard Carter otkriva

Kriza nova dinastija RAMESIDI (XIX i XX dinastija)

XIX dinastija - SETI 1. i RAMZES 2. vladari ratnici

RAMZES 2 13. stoljee vojskovoa pretvorio idove u roblje ( odlaze u obeanu zemlju

XX dinastija - RAMZES 3. dravna kriza, jaaju susjedni narodi

zapoinje metalno doba

libijski plaenici u egipatskoj vojsci preuzimaju vlast

vladaju egiptom:

Libijci XXII XXIV dinastija Nubijci (Etiopljani) XXV dinastija Asirci 671.g

Perzijanci 525.g car Kambiz (sin Kira 2. velikog)

Grci 332.g Aleksandar Veliki (sin boga Horusa)

331. osniva Aleksandriiu

323. g nova dinastija PTOLOMEJEVII XXX dinastija - vojskovoa PTOLOMEJ

posljednji egipatski vladari PTOLOMEJ 13. i KLEOPATRA 7. ( s Cezarom sin, s Markom Ant. 2 sina i ker

31. godine bitka kod Akcija prisiljena dati zemlju Rimu

Egipat postaje rimska provincija

ALEKSANDRIJSKA DAROVNICA

EGIPATSKO PISMO EGIPTOLOGIJA Jean Francois Champollion 1822 pomou Kamena iz Rosette odgonetava hijeroglife

pismo nastaje oko 3000.g.pr.Kr

ima 700 znakova, samo suglasnici (moemo samo nagaati kako je zvualo)

tri tipa:

HIJEROGLIFI sveto pismo

HIJERATSKO PISMO za dokumente

DEMOTSKO PISMO svakodnevno

DRAVNI I DRUTVENI USTROJ Egipat- teokratska centralizirana monarhija Klasni sistem:

FARAON sin boga Horusa, boanski sin:

neograniena mo, posjeduje zemlju i stanovnike

vrhovni vojni zapovjednik, imenuje dravne dunosnike

sudjeluje u vjerskim sveanostima

titi bogatsvo i plodnost zemlje kao bog

sva mo samo u njegovim rukama centralizam

KANCELAR

najvii dravni dunosnik

kraljev savjetnik i prevoditelj njegovih odluka

upravlja dravnim poslovima i sudi u kraljevo ime

SVEENSTVO

tumae boju volju i naredbe, obavljaju vjerske ceremonije, ive u HRAMSKIM KOMPLEKSIMA

znanost kalendar, matematika, astronomija

PLEMSTVO vlasnici veleposjeda

VOJSKA

PISARI inovniki poslovi u dravnoj administraciji

PUANSTVO plaa porez, vojna dunost

TRGOVCI najbogatiji sloj puanstva, skupocjena roba i kovine

OBRTNICI umjetnici, keramika, tkanje

SELJATVO odrava melioracijski sustav, radna snaga

ROBOVI u vlasti drave, neznatna uloga

organizirano graenje kanala i nasipa

strogi sudski postupci

razvijena birokracija

gospodarstvo

POLJOPRIVREDA 2 etve godinje penica, jeam, zob, proso, govedo, koza, ovca, pas

OBRT I TRGOVINA

izvoz itarice, tkanine, papirus, staklo

uvoz zlato, bjelokost, drvo

EGIPATSKA RELIGIJA politeizam antropomorfni oblici

vjerovali da nakon smrti dua ne naputa tijelo nego se ono mora sauvat za drugi ivot - Mumifikacija

svaki grad vlastiti bog NIL boanska rijeka - lijeva obala smrt desna obala ivot Bogovi:

U bog zraka, TEFNUT boica vlage, GEB bog zemlje, NUT boica neba, OZIRIS bog podzemlja, IZIDA boica braka i plodnosti, HORUS (sokol), HATOR bog ljubavi, RA bog sunca, ANUBIS bog mrtvih

Stara drava Horus i Ra, Nova Amon (Amon Ra svetita u Karnaku i Luksoru)

MONOTEIZAM Amenofis 4 - Ehnaton - Aton

EGIPATSKI IVOT I OSTALE STVARI knjievnost knjige mrtvih, putopisi, pjesme o stvaranju svjijeta

znanost astronomija kalendar

365 dana 3 godinja doba Poplave, Ljeto, Zima po 4 mjeseca

SOTIS SIRIJUSA poetak godine, potom Poplave

umjetnost graditeljstvo

grobnice

Stara drava

mastabe

stepenaste piramide

prave piramide + svetite + hram u dolini

Nova drava

grobnice ukopane u stijene

hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (idovi)

OZIRISOV KULT etvero brae Oziris i Izida, Set i Neftis, dobrog Ozirisa ubija zli Set raskomadavi ga i razbacavi po Egiptu. Bog Horus ga osveuje ubivi seta, Oziris uskrsne postavi kralj svijeta mrtvih ( umrli faraon = Oziris, faraonov sin = Horus

FENIANI POMORSKI NARODI 1200.g stiu iz Egipta prema Mezopotamiji i iz Meurjeja prema Mediteranu, i ne rade jedinstvenu dravu ve odgvojene gradove drave Tir, Sidon, Biblos, Berit, Ugarit

grci ih zovu Fenianima zbog njihovog popularnog prozvoda crvene tkanine (foinikes crveni)

SUSTAV VLADAVINE knezovi + vijea trgovaca (TIR kraljevina)

plaaju danak stranim vladarima

neovisni od 1200. 900. (vrhunac)

Fenicija neplodni pojas od Sredozemnog mora do gorja Libanon

ribarstvo

semitsko podrijetlo mjeavina razliitih etnosa

obrti:

tkalako umijee, staklo (pripisuje im se otkrie), nakit, bjelokost, metalno oruje, grimizne tkanine

trgovina:

nedostatak sirovina - posrednika pomorstvo

faktorije trgovake naseobine 814.g.pr.Kr Kartaga (kolonija grada Tira)

prenapueni gradovi kolonije na Sredozemlju

iz Britanije uvoze Kositar, sa Sjevernog mora jantar itd.

oplovili afriku obalu za egipatskog faraona Nekha

brodogradnja uvoz Libanonske cedrovine

poznati po vinovoj lozi i maslinama

najpoznatiji pomorci starog Istoka

PISMO:

fonetski alfabet pojava sredinom 2. tisuljea prije Krista

22 glasa 22 znaka bez samoglasnika

samoglasnike dodavaju tek Grci

Religija:

utjecaji susjednih naroda

bogovi zatitnici gradova: Melkart Tir, Baal Biblos

nema originalne kulture, utjecaj Egipta itd.

HEBREJI IDOVI nomadski semitski narod iz srednje Mezopotamije

3. tisuljee pr. Kr. ABRAHAM osniva idovskog naroda, vodi narod u Kanaan obeanu zemlju

2. tisuljee pr. Kr. odlazak u Egipat (12 plemena), vlada glad (neplodno podruje), ratovi, razdoblje PATRIJARHA

18. stoljee pr.Kr. JAKOV/MISIR naseljavaju Deltu Nila, Pasha(??)

13. stoljee pr. Kr. MOJSIJE vraa ih u Kanaan

oko 1250.g Sinajski savez

tvorac Zakona TORE

40 godina putuju pustinjom

12. stoljee pr. Kr. dolazak u Kanaan. ratovi s Kanaancima, Filistejcima, savez 12 pl. vijee najstarijih, razdoblje SUDACA

~1100. g. pr. Kr. HEBREJSKO KRALJEVSTVO

(1. i 2. knjiga o Samuelu)

SAUL

prvi kralj

ujedinjuje sjeverna plemena

DAVID

(izvor Knjiga o kraljevima)

Judejac

ujedinjuje svih 12 plemena

ratovi s Filistejcima i Kanaancima

pretvara Jeruzalem u prijestolnicu

SALOMON

unutranje reforme ( jaka drava

razvoj trgovine i diplomacije

graditeljstvo: HRAM i kraljevska palaa

nakon Salomonove smrti drava se raspada

IZRAEL Sjever 10 plemena gl.gr. Samarija

JUDEJA Jug 2 plemena gl.gr. Jeruzalem

stalni sukobi slabe drave:

722.g Sargon 1. osvaja Izrael ( Asirsko suanjstvo ( nestaju

586.g Nabukodonosor 2. osvaja Judeju ( Babilonsko suanjstvo

539.g car Kir 2. zauzima Jeruzalem i doputa povratak idovima

voa ZOROBABEL obnova Hrama oko 521.g

RELIGIJA:

visoki moralni standard u svakodnevnom ivotu

osniva Mojsije koji posreduje u sklapanju saveza boga Jahve s izabranim narodom

monoteistika Jahve obvezao na pridravanje 10 bojih zapovjedi

najvea svetinja Zavjetni koveg (u Hramu) u njemu su se uvale ploe zapovjedi

u kovegu i Menora sedmokraki svjenjak koji simbolizira sedam dana stvaranja svijeta

TORA sveta knjiga koja sadri prvih pet starozavjetnih biblijskih knjiga

MEDIJA poetkom 2. tisuljea Iransko visoje naseljavaju indoeuropska plemena Medijaca i Perzijanaca

sjeverozapadni Iran (juno od Kavkaza)

oko 700.g ujedinjenje, vladar DEIOKES 6.st.pr.Kr vladar ASTIJAG njegov unuk je Kir 2/stariji

oko 550.g potpali pod Perzijance (Kir 2. zauzeo medijsku prijestolnicu Ekbatanu i zarobio Astijaga)

PERZIJA glavni izvor Herodot

sjever Perzijskog zaljeva Persis

oko 600.g.pr.Kr kreu prema Zapadu

KIR STARIJI/2. osniva dinastije Ahemenida

~550.g ujedinio Mediju i Perziju

546. osvaja Lidiju (zarobljen Krez bogat kao Krez)

545. pokorava maloazijske Grke

539. osvaja Babilon i Novobabilonsko carstvo

vlada Fenicijom, Palestinom, mediteranskom prednjom Azijom, na Istoku do rijeke Inda

prijestolnica Pasargada

KAMBIZ 525. osvaja Egipat (bitka kod Peluzija, biva ubijen)

DARIJE 1. VELIKI vrhunac Perzijske drave

drava: Ind, Egipat, Makedonija, Kavkaz

kraljeva garda besmrtni

upravno-teritorijalne jedinice: satrapije satrapi: kraljeve oi i ui upravna, sudska i vojna vlast,

pijunska sluba nadzor satrapa

potanska sluba kraljeva cesta (Suza-Efez)

darik jedinstveni novac

prijestolnica Perzepolis

grobnice u Naksh-i-Rustani

513.g pohod na Skite Trakija i Makedonija

grko-perzijski ratovi

KSERKSO rat s Grcima neuspjeh

331. Aleksandar osvaja Perziju

oblik vlasti: orijentalna despocija despot apsolutni vladar neogranienih prava proskineza padanje niice pred vladarom

RELIGIJA:

zoroastrizam zaratustrizam

utemeljuje u 6.st. prorok Zaratustra

dualizam (korjeni kasnijih kranskih hereza)

Ahura Mazda dobro

Ormuz/Ahriman zlo

Zend-aveste svete knjige

oltari svete vatre ritulano paljenje vatre pobjeda dobra

kult Mitre, dobrog boga Sunca

UMJETNOST:

reljefi na kraljevskim palaama (besmrtni, sfinge, krilati lavovi)

apadana (prijestolna dvorana sa stupovima)

primjenjena umjetnost

INDIJA starosjedioci tamnoputi Dravidi - razvijen narod,poznavaju lonarsko kolo, od bronce izraivali oruje,orue, uzgajali i pamuk

1. visoka civilizacija nastala u dolini rijeke Inda(1000. g nakon Mezoppotamije) - ostatci gradova Mohenjo Daro i Harappa

civilizacija propala - nepoznati razlozi - 2. tis. pr. Kr. Vedsko razdoblje - Arijci - bojna kola- stan. u roblje

kastinski sustav

Ktarija - plemeniti rod, ratnik, pomo u voenju politike

Rada - poglavar

Brahmani - sveenici, vjerski ivot i utjecaj, najvie dr. slube,obrazovani

Vajija - narod, obtnici,trgovci,seljaci;

udra - nisu Arijci, seljaci bez zemlje i sluge

BUDIZAM 6. st.pr.kr osnovao Siddgharta Gautama(kasnije Buddha), propovjednik, nekad plemi,pokajao,pustinja,meditacija jednakost svih, stanje blaenstva - nirvana- GOSP.,ZNANOST I UMJ.

preuzet nain obrade zemlje, sustav za navodnjavanje

tei radovi-snaga slonova

pol. 1. tis. snaan razvoj trgovine, razvoj pisma, izmiljene brojke donesene u Europu epovi Mahabharata i Ramayana

boanstva Brahme, ive i Vine budidtiki hramovi - pagode - ukras,iznimna arhikt.KINA doline rijeka Hoangho i Jangtzekjan, pol. 3 tis. ujedinjavanje pojedinih plemena - 1. dr. organizacije

vladarska dinastija Sja prva,smjenila dinastija ang

razvijeno poljodjestvo i obrt 11. st.pr.Kr. provale nomada s zapada - ou

nova podjela zemlje - nova posjednika aristokracija

poltika nestabilnost - pokuaj osamostaljenja malenih knezova stvaranje brojnih savjetnika - ''razdoblje stotinu kola'' - 8.-5. st.pr.Kr.

5.st.- borba za prevlast - ''doba ratujuih kraljeva''- -pobjeda dinastije in

uveli stand. porez, mjere za duinu, prisilno sagraena mrea putova i kanala,

gradnja Kineskog zida prislini radovi, monogbrojni sukobi, porezi - zbaena s vlasti

dinastija Han -3. st.pr.kr. uspon Kine - zlatno razdoblje kin. kulture

RELIGIJA I KULTURA

6.st.pr.Kr. utemeljen konfucionizam, mudarc Konfucije, due predaka pomau

tradicionalna kin. vjerovanja, iroko prihvaeno u Kini,

izumi: kompas, papir, barut, svila, pamuk, porculan,.. znanosti: astronomija, matematika, medicina, zemljopis

4. ANTIKA GRKA

GRKA Povijesna razdoblja:

1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)

doseljenje grkih plemena plemenske zajednice rod-bratstvo pleme

prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani

2. Homersko doba (~1200. 800.)

raspadanje rodovskog drutva kralj bazileus

stalei demos i eupatridi

prve opine deme

izvori Ilijada i Odiseja

3. Arhajsko doba (800. 500.)

privredni i gospodarski razvoj

prvi gradovi polisi akropola, agora

kolonizacija

4. Klasino doba (500. 338.)

Atena i Sparta

grko perzijski ratovi

zlatno doba umjetnosti

5. Helenistiko doba (338. 146.)

makedonska i rimska vlast

Herojsko Doba

podruje: Egejski svijet jugoistona Europa most triju kontinenata

vrijeme naseljavanja 3. tisuljee pr.Kr.

EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:

kultura bronanog doba

stanovnici PELAZGI brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina

(KRETA (istoni dio Sredozemlja):

MINOJSKA KULTURA: (1950 1450.)

stanovnici PELAZGI

gradovi Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia

nasljedne monarhije vlast kraljeva

gospodarstvo poljoprivreda masline, vinova loza obrti, posredna trgovina najvea trg. sila na Sredozemlju vladaju nad morem - TALASOKRACIJA brodogradnja, pomorstvo

kultura

graditeljstvo palae KNOS

slikarstvo mozaici, zidne slike

keramika stil KAMARES pismo

LINEAR A (17. stoljee)

LINEAR B (15. stoljee) deifrirali Ventris i Chadwick

religija

kult plodnosti boica DIKTA (zmije)

dinastija MINOJ kralj Minos (15. st.) - Minojska kultura

istraiva Arthur Evans - 1900. godina Knos palaa Labirint dobio ime prema Labrysu (dvosjekla sjekira)

kraj u 15. stoljeu erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadaa s kopna

MITOVI: Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraa se doma, zaboravi jedra, egej se ubija Egej ubije minosovog sina na igrama, za kaznu alje Minos kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otii,ubije g Minotaur- ovjek bik, ubio ga tezej, pomou niti, majka pasifaja, otac minos Arijadna voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku Dedal- graditelj, labirint, gradi, bjei kod prijatelja koji onda ubija minosa Ikar pada u voduI. VAL GRKE SEOBE:

u 2. tisuljeu dolaze indoeuropska plemena (Heleni) preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga imaju sjedilaki nain ivota naseljavanje: AHEJCI Peloponez JONJANI Atika, Eubeja

EOLJANI Tesalija, Etolija, Beotija

gradovi-drave: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA:

pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlaa od Kretske

podruje: Peloponez gradovi: Mikena, Tirint, Arg MIKENA - podruje ARGOLIDA (suho tlo) stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisuljeu istraivao Heinrich Schliemann 1876. godine naao utvren grad AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA VRATA

unutar zidina kraljeva palaa MEGARON (najljepa je bila dvorana za primanje) i nekropola

izvan zidina grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik konice)

gospodarstvo

poljoprivreda

trgovina i obrt (keramika i obrada bronce maevi)

kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)

pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)

oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom

kraj u 12. stoljeu dolazak naroda s mora i Dorana, poetak eljeznog doba

TROJANSKA KULTURA:

TROJA/ILLION - podruje: sjeverozapadna obala Male Azije trgovaki odlian poloaj

uspon od 3000. do 1200.g.

istrauje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine pronaeno 9 slojeva najvaniji (Prijamov grad) je 7.a sloj

u 13. stoljeu naseljuju Ahejci

TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili zidine

Mitovi: Prijam kralj Troje Paris sin prijamov Helena otila od Menelaja u Troju s Parisom Menelaj zapoinje rat zbog Helene Agamemnon Menelajev brat, vladar Mikene Ahilej glavni grki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice BriseideII. VAL GRKE SEOBE:

seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena

DORANI ratniki narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)

seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura

PREMJETANJE:

EOLJANI, JONJANI premjetaju se na otoke i obalu Male Azije

AHEJCI premjetaju se na Sjever Peloponeza

Homersko Doba

KULTURA DORANA prestaje razvoj egejskih, bronanih kultura i poinje razvoj dorske, eljezne kulture

ovo razdoblje nazivaju helenskim srednjim vijekom jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i Odiseje

stanovnitvo Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)

sjedilaki nain ivota (isprva su svi Grci bili nomadi) razvoj stoarstva, ratarstva, obrta i trgovine

DRUTVENI USTROJ ureen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi

GENS ROD

FRATRIJA BRATSTVO nekoliko rodova

FILA PLEME

POLITIKA TIJELA:

BAZILEJ voa (kralj ili vojskovoa) izvrna vlast

AGORA narodna skuptina

BULE vijee staraca

dolazi privatno vlasnitvo podjela zemlje raslojavanje drutva:

ARISTOKRACIJA - aristos+kratein plemstvo, bivi voe drugi naziv EUPATRIDI DEMOS- narod, puk

prve politike zajednice seoske opine DEME stanovnitvo DEMOS

zemljoposjednici i vojskovoe EUPATRIDI (staro grko plemstvo)

iz prvih naselja formiraju se gr-dr POLISI nisu jedinstvene drave, ali ima vlastito gospodarstvo, vanjsku pol., demokraciju

AKROPOLA utvreni dio, u poetku tu ive Eupatidi, sve javne graevine itd

AGORA glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi

AGER prostor izvan zidina gdje su zemljini posjedi Eupatrida, a tu ivi Demos GRKA polisi - male dravice, nepovezane politike zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT, ARG, MILET VEZA IZMEU POLISA jezik, pismo (od 7. st.), knjievnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

mjesta zajednitva:

Apolonov Hram u Delfima (proroica Pitija)

Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske)

Artemidin Hram u Efezu Herin Hram u Argosu Posjedonov Hram na Istmu

Ilijada i Odiseja

najstarija povijest Grka

zajednika kulturna batina

jezini i moralni standardi

prenosila se predajom

Homersko Pitanje

PISMO u 7. st. pr.Kr preuzeto od Feniana + dodani samoglasnici sveukupno 24 slova

RELIGIJA:

12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu

graani obavljaju ulogu sveenstva pa nema povlatenog sveenikog sloja

MITOLOGIJA kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova)

rtve hrana i pie, pjesnika i sportska natjecanja, predstave

PANATENEJSKE SVEANOSTI vjerska sveanost, svake 4 g. u Ateni, posveeno Ateni pjesniki i sportski dio + povorka DELFI:

proroite

na posveenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza)

glavna proroica PITIJA dvosmisleni odgovori

oko hrama riznice pojedinih polisa Delfi su bili sredinja banka Grka

tu se sklapaju savezi susjednih drava AMFIKTIONIJE KALOKAGATHIJA sklad izmeu duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci tee

OLIMPIJSKE IGRE :

776. prve

osnovao Heraklo u ast Zeusa

u Olimpiju

za vrijeme odravanja vlada sveti mir EKEHEIRIAEPSKO PJESNITVO:

aedi pjesnici, profesionalni pjevai koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagoavajui jezik prema uhu sluatelja

rapsodi pjesnici koji bi recitirali epove.

HESIOD najvei epski pjesnik osim Homera

Postanak svijeta (Teogonija) opisuje mitoloki nastanak svijeta i bogova Poslovi i dani (Erga kai hemera) radi i budi pravedan, opisuje teak ivot seljakaLIRSKO PJESNITVO:

razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima

glazbena i plesna pratnja KITARA, AULOS, LIRA

elegija pjesma moralnog sadraja i poruke predstavnik Tirtej jamb aljiva i podrugljiva pjesma predstavnik Arhiloh (7.st.) solo pjevanje monodija razvijeno na Lezbu Sapfo i Alkej (7.st) korske pjesme javna dogaanja predstavnik Pindar (5.st)FILOZOFIJA

Grci prvi pokuavaju rastumaiti volju bogova i prirodu

otac filozofije TALES IZ MILETA (6.st): odbacuje mitoloko vienje nastanka svijeta voda je element iz kojeg sve potjee svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st):

smatra pramateriju (apeiron) poetkom svega otkrio sunani sat, zemljopisnu kartu ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st):

sve izniklo iz zraka PITAGORA (SICILIJA):

matematika, astronomija, akustika, glazba sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima HERAKLIT (6.st):

iva vatra nositelj je promjene i sklada

stalna borba suprotnosti donosi napredak

elejska kola smatraju da je um izvorite svijeta i spoznaje

DEMOKRIT (5. st): razvija teoriju atoma

RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)

keramika (dipilonske vaze)

meandar beskrajni trakasti motivi

ARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)

poznato samo preko rimskih kopija

slikarstvo na vazama:

ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi)

kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)

KIPARSTVO:

dekorativna uloga, osim kad slui za velianje tijela

KORE djevojka uredna, obuena ideal djevianske skromnosti i ljepote

KOUROS mladi gol ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaa

ARHITEKTURA

razvila se iz pravokutnog sredita stambene kue zvanog MEGARON (nalazimo ga ve u Mikeni)

HRAM:

pronaos predvorje

naos kip posveen zatitniku

opisthodomos riznica

REDOVI STUPOVA zajedniki postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat

dorski - jednostavan

jonski zavijutci

korintski detalji

BOGOVI:

svijet je nastao iz beskrajnog prostora kaosa

iz kaosa proizlaze tama/no i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav

Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron

Kron guta vlastitu djecu, ali ih spaava najmlai sin Zeus, ije je roenje njegova majka Reja zatajila

Zeus vrhovni bog

Hera zatitnica braka i poroda

Demetra boica plodnosti zemlje i poljoprivrede

Afrodita boica ljepote i ljubavi

Artemida boica lova i prirode

Atena boica mudrosti i pravde

Apolon bog svjetla i ljepote

Ares - bog rata

Hefest bog vatre, sagradio boanske palae na Olimpu

Hermes bog trgovaca i putnika, glasnik bogova

Had bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka

Posejdon bog mora

Dioniz bog vina i veselja

Arhajsko Doba

promjene privredni i politiki razvoj

NATURALNO GOSPODARSTVO Peloponez , Sjever Grke SPARTA (plodna zemlja)

NOVANO GOSPODARSTVO Atika ATENA (trgovaki putovi, neplodna zemlja)

u 7. st. javlja se kovani novac potjee iz Lidije u Maloj Aziji

posljedice:

DUNIKO ROPSTVO

KOLONIZACIJA

trgovina otoci Delos i Samos

gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOSSPARTA:

podruje: poluotok Peloponez, Lakonija

naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani

900.g osnovana SPARTA

u poetku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)

poetak 8. st Likurg strogi zakoni

stanovnitvo:

SPARTANCI DORANI aristokrati, ratnici

imovinska jednakost aristokracije zajednika zemlja, robovi, nema privatnog vlasnitva

HELOTI AHEJCI dravni robovi

bez slobode i politikih prava, bievani jednom godinje

KRIPTIJE pokolji helota da se sprijee pobune

PERIJECI AHEJCI obrtnici, trgovci, seljaci

slobodni ali bez politikih prava, ive u neutvrenim naseljima, laki orunici

aristokratska monarhija POLITIKI USTROJ:

2 KRALJA

loza Argijada i Eupontida

neograniena vlast u doba rata

provode odluke geruzije

vrhovni suci i vojskovoe

5 EFORA 5 nadzornika

izvrna i savjetodavna vlast

predsjedaju geruzijom i apelom

GERUZIJA vijee staraca

28 l + 2 kralja svi spartanci iznad 60 g starosti

zakonodavna, sudska i upravna vlast

APELA narodna skuptina

svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte)

prima ili odbacuje odluke geruzije

gospodarstvo:

naturalno gospodarstvo

zemlja je dravna

spartanski odgoj:

od 7. godine gimnazije

lakonski odgovori vrlo kratki odgovori

nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici

sa 30 osnivaju obitelji

vanjska politika:

Peloponeski savez - vojno politiki savez

vojska HOPLITI (teko naoruani pjeaci) + 4 HELOTA

ATENA:

podruje: Atika

nastanjuju: Jonjani

legenda osniva Tezej

brdo AKROPOLA hramovi

AGORA sredite

PIREJ luka

stanovnitvo:

EUPATRIDI plemstvo

DEMOS

METECI stranci

ROBOVI

aristokratska monarhija do 683. 10 kraljeva (BAZILEJA)

683. aristokratska republika

Ustroj: ARHONTI

izvrna i upravna vlast

AREOPAG

vijee aristokrata

zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast

BULE vijea predstavnici rodova i bivi arhonti

zakonodavna vlast

EKLEZIJA

narodna skuptina svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja

drutvo sukobi za zemljite, dovode do:

DUNIKO ROPSTVO

demos bi se zaduio i onda morao zaloit posjed i ivot

kamen hipoteka bi oznaavao ropstvo

ako ne otplate postaju robovi

ATENSKO ZAKONODAVSTVO

630.g. eupatrid KILON pokuava oteti vlast

621.g. arhont DRAKON ozakonjuje obiajno pravo krvna osveta, duniko ropstvo itd

594.g. arhont SOLON - reforme drutva uvodi TIMOKRACIJU drutvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:1. najbogatiji arhonti, lanovi areopaga - konjanici2. lanovi areopaga konjanici3. lanovi areopaga pjeaci4. lanovi eklezije pomone trupe ukida duniko ropstvo

uvodi i mijenja BULE sad imaju 400 lanova, a u bule mogu i bogati lanovi demosa

uvodi HELIJU prizivni sud vrhovno sudbeno tijelo u dravi

drutvo i dalje u sukobima

PIZISTRAT (561/560-528) pozitivni tiran

gospodarsku uspon, jaanje demosa

uvodi plaeniku vojsku

uvodi poreze

uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEANOSTI

sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.)

svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi: 510.g KLISTEN ukida timokraciju podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu

BULE

politika prava za sve Atena postaje demokratska republika pojaava se uloga arhonta i stratega

ostracizam tajna glasanja ispisuje se ime mogueg tirana, ako je na 6000 ostrakona - izbaen iz grada na 10 god

GRKA KOLONIZACIJA:

vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.

UZROCI KOLONIZACIJE:

grki polisi nisu imali mjesta za irenje

porast stanovnitva

prehrana stanovnika

ivotni prostor stanovnika

bijeg od dunikog ropstva

proizvodnja vea od potronje

KOLONIJE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politiki neovisne o matinom gradu, veu ih zajednika kultura i vrste trgovake veze (izvoz ito, vino, vuna, lan, kovine), jedni drugima pomau u ratu, svetkovine, OI

NAIN KOLONIZACIJE.

prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet

uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u koloniju

odreuju zemljite za grad i grade zidine

podjele zemlju meusobno

posveuju grad zatitniku matinog grada

SMJEROVI KOLONIZACIJE:

Sicilija (Sirakuza)

Jug Italije (Magna Graecia)

Obale Crnog Mora

Juna Francuska (Masilija)

panjolska (Sagunt)

Egipat (Naukratis)

Libija (Kirena)

POSLJEDICE KOLONIZACIJE:

razvoj robno novane privrede

razvoj trgovine, brodogradnje

nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina

irenje grkog pisma i umjetnosti

PRVA KOLONIJA:

8.st iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv kyme valovi)

nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)

Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

mnogo grkih kolonija u Junoj Italiji i Siciliji ime Megale Hellas Magna Graecia Velika Grka

KOLONIZACIJA NA JADRANU prva kolonija Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila jo jedna kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi LUMBARDSKA PSEFIZMA) Sirakuani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr. trgovita na obali EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobre), Epidaurus, Salona

posljedice grke kolonizacije:

nove kulture

razvoj brodogradnje (brodovi liburne)

trgovina, obrti

raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasino Doba

GRKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)

izvor Herodot (485-424) Historiae (9. knjiga)

uzrok irenje Perzijskog carstva prema Zapadu:

KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1. osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji preko njih trguju s Grkim polisima

povod 500.g jonski ustanak predvoen Miletom

u pomo dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova

495. grko brodovlje poraeno, nisu pomogli jonskim gradovima

494. Milet razoren

492. g Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, alje zahtjev za zemljom i vodom

perzijska mornarica (na elu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE, unitena mornarica

490. g novi pohod Darija 1. preko mora do Atene i Eretrije

perzijski vojskovoe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava na Atici,

BITKA NA MARATONSKOM POLJU 13. rujna, najvea do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000 Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomo Herodotove strategije izvlai pobjedu

KSERKSO 1. (486.-464.)

priprema se za novi pohod nakon Maratona

481. u Korintu se sklapa SVEGRKI SAVEZ protiv Perzijanaca

SPARTA pjeadija

ATENA mornarica (sukob Temistoklo s pomorskom str. eli mornaricu, Aristid i kopnena str. pjeatvo)

odluuje se za mornaricu (Drveni e zidovi titi Atenu Pitija) i gradi se 200 TRIJERA (troveslarki)

480. Kserkso prelazi Helespont

osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju

BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita voenih kraljem Leonidom, Spartanci znaju da e umrijet, ali se bore 3 dana hrabro, no uhoda pokae put Perzijancima koji su potukli Spartance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i poruili

BITKA KOD SALAMINE 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera

479. u proljee sukobi na kopnu

BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovoa Mardonije i grki Pauzanija (Leonidin sin) najvea kopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlai iz rata

BITKA KOD RTA MIKALE Grci pobjeuju

478. DELSKI SAVEZ sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem

Sparta nije ula jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza

450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno unitena

449. Kalijin Mir izmeu Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i Crnom Moru)

ZLATNO DOBA GRKE/PERIKLOVO DOBA:

procvat Atene, preko delskog saveza doli do novaca

doba obnove i izgradnje te kulturnog i drutvenog napretka

444.g - PERIKLO (495-429) vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godinje) do smrti

velike ovlasti (vojskovoa, zasjeda u narodnoj slubi, sudjeluje u radu dravne slube)

niz reformi POLITIKE zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skuptini ( demokratizacija, smiju donosit zakone

NOVI POLITIKI USTROJ:

EKLEZIJA vrhovno politiko tijelo, narodna skuptina

BULE vijea, izvrno tijelo vlasti

AREOPAG vjerska pitanja

HELIJA sudbena vlast

10 STRATEGA vojno zapovjednitvo

SLUBENICI - POLICIJA dravni robovi

uvodi DHETE dnevnice koje se isplauju ljudima iz bula

obnova Atene

spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom

AKROPOLA sve obnovljeno u 5. st

PARTENON graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomo Fidije - DORSKI STIL EREHTEON oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide JONSKI STIL NIKIN HRAM KALIKRAT JONSKI STIL PROPILEJI ulaz na Akropolu MNESIKLO DORSKI STIL razvoj atenske umjetnosti i knjievnosti uvodi TEORIKON kazalini novac

razvoj gospodarstva i obrta

KERAMEIKOS etvrt obrta i radionica

ERGASTERIJ dravne radionice u kojima se proizvode razne keramike metalne i kone stvari

pomorska trgovina osigurava trgovake puteve (Egejsko i Crno More, Juna Italija)

politika i gospodarska dominacija Atene

ATENSKI POMORSKI SAVEZ bivi Delski savez, 300 lanova, riznicu seli iz Delfa u Atenu, neki ele izai ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) :

njime zavrava Klasino razdoblje

izvor Tukidid (460.-396.) Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritiko iznoenje povijesti)

uzrok politike i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte

razlike:ATENA

SPARTA

demokratska republika

aristokratska monarhija

Atenski Pomorski savez (300 l)

Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara)

novano gospodarstvo

poljoprivredna zemlja

prevlast na moru

prevlast na kopnu

iri trita prema J Italiji i Sicilijiupada u krizu i gubi mo pomau Korint i Megara i ele rat s Atenom

povod KORINT glavna luka Peloponeskog saveza i vodei trgovaki grad na Sredozemlju Atena napada Korintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta

I. FAZA RATA ARHIDAMOV RAT (431.-421.)

431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama

gospodarski unitava Atiku i unitava izvore hrane u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo) ratovanje na kopnu (Sparta)

ratovanje na moru (Atena)

U Ateni se javlja gospodarska i politika kriza

narod slua demagoge demagog KLEON potie na rat

422.g BITKA KOD AMFIPOLA:

neodluen

umire i Kleon i Brasida (Sparta)

421.g - NIKIJIN MIR (Nika atenski vojskovoa) primirje na 50 godina

20 godina zatija:

Atena u krizi djeluju demagozi ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintsku koloniju

Sparta jaa novano ju za izgradnju mornarice pomae Perzija

II. FAZA RATA SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.) 415.g Atena napada Sirakuzu

Alkibijad bjei Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu

413.g poraz Atene kod Sirakuze

Sparta gradi mornaricu

III. FAZA RATA DEKELEJSKI RAT 404.g poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu

Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajedniki unitavaju Atenu

Atena je pod opsadom 9 mjeseci osvojena luka Pirej

potpisuje se mir:

rue se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala)

rasputa se Atenski pomorski savez

predaje Atensku flotu (osim 12 brodova)

Atena mora plaat veliku ratnu odtetu

u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) na elu KRITIJA

POSLJEDICE RATA:

opada mo Atene

Sparta politiki jaa (do 371.g)

Teba preuzima prevlast (do 362.g)

Grka je opustoena jaaju Makedonija i Perzija

GRKA KULTURA KLASINOG DOBA:

klasino razdoblje veliki polet u znanosti i umjetnosti

najvanije: ATENSKA AKROPOLA

KIPARSTVO:

Fidija osmislio izgled Partenona

Miron - Diskobol

Poliklet Diskoforos i Diadumenos

Praksitel Hermes s malim Dionisom

Skopas Afrodita, Menada u plesu

DRAMA:

dramske predstave bile su dio vjerskih sveanosti

KAZALITE pozornica (orchestra) i gledalite (theatron)

razvila se iz DITIRAMBA pjesme u ast Dionizu na praznik plodnosti

TRAGEDIJA:

glavni glumac protagonist iz zbora satira kor prvo 2, zatim 3 glumca

nastanak tragedije:

buna i vesela satirska sveanost

mitoloko povjesni sadraj s herojskom patnjom glavnog lika

tragedija

ime dobila prema tragos jarac, jer su se u jarca oblaili Dionizovi satiri

1. natjecanje PIZISTRAT Dionizijske sveanosti 534.godine pobjednik TESPIS najvei tragiari Eshil, Sofoklo, Euripid

ESHIL: (525.-456). velia rtvu pojedinca u ispunjenju sudbine

Orestija, Tebanska Tetralogija SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom

Kralj Edip, Antigona EURIPID (480.-406.) likovi su borci protiv lanog morala i predrasuda

Medeja, Elektra, IfigenijaKOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponaanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini pjevaa Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeu ARISTOFAN Ptice, Ose, Vitezovi

FILOZOFIJA:

SOKRAT napada neznanje i navodi sugovornika da sam doe do odgovora

SOFISTI uzdizanje ovjeka iznad bogova i tradicije

PLATON kola Akademija ARISTOTEL kola LicejPOVJESNIARI:

Herodot opisuje grko perzijske ratove Tukidid opisuje peloponeski rat

LJENITVO: Hipokrat odvaja lijenitvo od magije, autor sveane prisege lijenika

USPON MAKEDONIJE:

poloaj sjever Grke na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), izmeu Tesalije i Trakije

MAKEDONCI bave se ratarstvom i stoarstvom

seoska kultura patrijarhalnog tipa razjedinjeni

vojna kraljevina dinastija Argeada biraju ih plemenski starjeine

FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)

poetak politikog uspona Makedonije

provodi drutvenu reformu jaa kraljevska vlast

prijestolnica PELA

reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaenicima

FALANGA 16x16 redova, kratki ma, tit i koplje (SARISA)

organizirao KONJICU

teritorijalno proiruje dravu

vojno:

prema obali

u unutranjost rudnici u gorju PANGEJU zlato (zlatni novac)

na Sjever prema Crnom Moru

diplomatski:

potkupljuje grke gradove

ukljuuje se u politiki ivot grkih polisa (zatitnik Delfa zbog bogatstva

ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grkih polisa

stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II.

DEMOSTEN (384-322) 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa)

prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku kolu

338.g savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.

Filip ulazi sa svojom vojskom u Grku

BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) poraz grkih polisa

lijevim krilom zapovijeda 18ogodinji Aleksandar

vlast u grkoj preuzima Filip nestaju grki polisi stvara se zajednika grka drava

potie osvajanje svegrkog saveza KONFEDERATIVNI SAVEZ skuptina u Korintu - zima 338.g nastaje KORINTSKI SAVEZ ulaze svi grki polisi osim Sparte, ostaju politiki i gospodarski neovisni

proglaava se ope zemaljski mir

stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ posljedica polisi gube slobodu

336.g Filip ubijen na svadbi svoje keri u Egi, nasljeuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.

ALEKSANDAR VELIKI:

sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov uenik

334.g - prelazi Helespont napada Perzijsko Carstvo (Darija Treeg)

BITKA NA RIJECI GRANICOS

Perziju predvodi grk Memnon oslobaa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora

333.g osvaja GORDIJ

BITKA KOD GRADA ISA novi poraz Darija 3.

osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju

grad Tir prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi

332.g osvaja EGIPAT Siva Amonovo svetite, postaje sin boga Amona

osniva ALEKSANDRIJU

331.g kree na AZIJU BITKA KOD GAUGAMELA

konani poraz Darija 3. (bjei u Baktriju)

osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu proglaava se kraljem nad kraljevima 327.g kree na INDIJU poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) povratak prema Babilonu

323.g umire od malarije

DRAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:

Aleksandar voa grkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima

ideja svjetskog carstva kozmopolitizam vjenavao svoje vojnike s lokalnim enama vjenanje Europe i Azije (njegove ene - Roksana i Statira)

uprava domae plemstvo: satrapije

jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine

gospodarska kriza u Grkoj

novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)

irenje helenske kulture i jezika HELENIZAM RASPAD CARSTVA Aleksandrova smrt 323.g ratovi oko nasljedstva nasljednici se zovu DIJADOSI

Antigon Gonate ANTIGONIDI Makedonija, Grka

Seleuk SELEUKIDI Mala Azija, Perzija, Sirija

Ptolomej Lag LAGIDI Egipat, dio Palestine

dinastija PTOLOMEJEVIA

osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija

apsolutne birokratske monarhije posljedice:

nestaje Perzijsko carstvo

razvoj novanog gospodarstva

trgovake veze Istoka i Zapada nova roba

HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM gradovi Aleksandrija propast grkih polisa jaaju monarhije

kultura, umjetnost, znanost HELENIZAM FILOZOFIJA izbacuje Boga iz svakodnevnog ivota

transformacija religije orijentalni utjecaji

tajni kultovi boice plodnosti i zemlje DEMETRE misterije boga DIONIZA u Europu prodire kult IZIDE orijentalni misteriji vezani za uskrsnue

vegetacijska boanstva koja u proljee uskrsavaju

Feniki ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA5. Rim - Kraljevstvo i Republika

NAJSTARIJI STANOVNICI APENINSKOG POLUOTOKA

Apeninski polutok na sreditu Sredozemlja nazivan Vrt Europe

obiluje panjacima i rjenim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber) poljoprivreda (itarice, vinova loza, maslina, smokva) i stoarstvo prve kulture 3. i 2. tis.pr.Kr kretsko-mikenski utjecaji

1800. se pojavljuje kultura bronanog doba Terra Mara (masna zemlja) 2. tisuljee indoeuropska seoba naseljavaju Kelti (Gali), Iliri (Veneti), Liguri i Etruani 1. tisuljee nova indoeur. plemena u eljeznom dobu Italici (vie plemena Latini, Umbri, Samniani, Volsci, Oski) 8. stoljee jug poluotoka Grci i Iliri ( kolonije (Magna Graecia (Kartaga, Korzika, Sardinija, Sicilija)

Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)

podruja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber

porijeklo: nepoznato, mjeavina starosjedioca i doseljenika

jezik: nije odgonetnut piu grkim alfabetom (najopseniji dokument je Zagrebaka lanena knjiga ispisana etruanskim)

nain ivota: gradska civilizacija, gradovi drave (polisi), savez 12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia, Cacre)

politiki ustroj: aristokratska monarhija kralj i lukumoni (aristokracija)

gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno novarstvo (kovaonice novca)

poljoprivreda: obraivani aristokratski posjedi religija: jako bitna, zagrobni ivot i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una (brak) i Minerva (mudrost), proricatelji auguri i haruspici, nekropole (tumuli)

umjetnost: utjecaj Grke graditeljstvo: drvo i opeka, elementi: luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi

slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grku kiparstvo: kipovi u bronci i glini, umjetniki obrtPoeci i uspon Rima poloaj: Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je preraslo u grad

izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada) breuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin, Kapitol, Viminal, Kvirinal

legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po svijetu - napokon je doao u Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo vladali. Kada je bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s vlasti brat mu Amulije. Numitorova ki Reja Silvija rodila je s bogom Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da e mu oduzeti vlast, te je naredio robu da ih baci u Tiber. Rob to uini, rijeka koaricu s blizancima izbacila na obalu. uvi pla djece dola je vuica Martia ( Marsova vuica) i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena tuda je prolazio pastir Faustul i vidjevi djecu odnio ih je kui da ih njegova ena Aka Larencija othrani i odgoji. Aka Larencija dala je djeacima imena Romul i Rem. Kada su djeca odrasla uvi za svoju sudbinu, otila su stricu i svrgnula ga s vlasti. Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za nagradu djed im je poklonio zemlju na brdacu Palatinu. Tu su braa poela graditi grad, ali u gradnji se posvaae i Romul ubije Rema. Romul je grad sam dovrio. osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.

DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)

1. Romul: 753.-716. ( naseljava i utvruje Palatin (Roma Quadrata), organizira Senat (isprva 100 l.), surauje sa Sabinjanima2. Numa Pompilije: 716.-672. ( ureuje vojsku, uvodi religijske obrede (tovanje Jupitera, Junone i Minerve)

3. Tulo Hostilije: 672.-640. ( osvojio Alba Longu, prenosi se sveta Jupiterova vatra u Rim i nastavljaju se tradicije Alba Longe

4. Anko Marcije: 640.-616. ( iri teritorij rimske drave, gradi luku Ostiju5. Tarkvinije Prisko: 616.-579. ( prvi Tarkvinijevac, iri teritorij, niz javnih radova (ureuje Forum, gradi Circus Max. i kanal Cloaca Maxima)

6. Servije Tulije: 578.-534. ( reforma uprave dijeli graanstvo u 4 imovinska razreda (1 sloj - 1 skuptina), gradi obrambeni sistem (Servijev zid)

7. Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510. ( sagradio hram Jupitera Kapitolijskog

zadnja tri kralja su bili Etruani koji su zapoeli dinastiju Tarkvinijevaca

etruanski utjecaj graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi, tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i Auguri) arheoloki nalazi prvi je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica (Roma Quadrata, opasana s 4 zida) smjetena je u 8.st.pr.Kr. drutvo PLEMENSKI SISTEM:

3 plemena TRIBUSI

30 bratstava KURIJE

300 rodova GENS

raslojavanje ( patrijarhalne obitelji ( prema asti se dijeli zajednika zemlja ( ager publicus )

nakon raslojavanja 2 sloja stanovnitva:

patriciji populus romanus pripadnici stare aristokracije

plebejci plebs seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez politikih prava, nema brakova s patricijima

patrijarhalno ureenje:

1 rod vie obitelji

Pater Familias ima pravo ivota i smrti

obitelj ine ua obitelj, sluge, robovi i klijenti sva politika prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj patrijarhalno ropstvo

posebni odnosi PATRONAT Patroni i klijenti klijenti su bili plebejci kojim asu patriciji davali posao i savjete, te kad bi ovi dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona

politiki ustroj: REX doivotna vlast, vrhovni vojskovoa, sudac, veliki sveenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces snop prua sa sjekirom u sredini) SENAT vijee aristokrata 300 lanova, stariji od 60 godina, senatori ( patres, predlau zakone koje donosi narodna skuptina NARODNA SKUPTINA lanovi su populus romanus kurijatske komicije komicije prema bratstvima

tributske komicije komicije prema imovinskim razredima

centurijatske komicije komicije prema vojnim odredima (donose zakone, biraju kralja, odluuju o ratu i miru) 510.g. ustanak kojeg vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin postaju prvi konzuli

509.g. nastaje republikaRimska Republika

moto: SPQR Senatus PopulusQue Romanus

509.g. postaje aristokratska republika prvi konzuli J. Brut i T. Kolatin

ustroj:

2 KONZULA

konzulat traje godinu dana

iz patricijskih obitelji

doivotna senatorska ast vode unutranje poslove

diktatorske ovlasti u ratu

meusobni veto SENAT

vijee staraca od 300 lanova doivotno i nasljedno (otac ( sin)

savjetodavno tijelo

unutranja i vanjska politika

financijski poslovi

nadziru dravne slube

NARODNA SKUPTINA

svi iz populus romanus

prihvaaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti) biraju magistrate

kao i prije, tri odbora

odravaju se na Martovu Polju

MAGISTRATURE (opinske slube) moglo se napredovati do konzula

posebna odjea toga s grimiznim obrubom

EDILI uvari reda KVESTORI uvari arhiva, blagajnici CENZORI procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih graana) PRETORI suci i upravitelji provincija

sukobi plebejaca i patricija 494.g. secesija ( plebejci se povlae na Aventin i nee se vratit dok ne dobiju prava rimski konzul Menenije Agripa pria na Aventinu s plebejcima, objanjava im priu o udovima (pl) i elucu (pat) uvodi se funkcija pukih tribuna dvojica, vjerski i politiki nepovredivi, imaju pravo vetaPreureenje rimskog zakonodavstva: 5.st.pr.Kr. obiajno pravo 450.g.pr.Kr. - Leges duodecim tabularum zakonik 12 ploa, na Kapitoliju, timokratski sistem, prvo zapisano pravo sukobi patricija i plebejaca i dalje traju, puki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj zapoeli pobunu, ele pojaat funkciju pukih tribuna 366.g. Sekstije Lucije postaje prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti plebejac

RIMSKA VOJSKA:

u vojsci su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, a opremu osiguravaju sami mobilizacija (poziv na slubu) na Palatinu

ratuje se ljeti

vojske sastavljene od legija (pjeaci koje tite konjanici) i centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi predvoenih centurionom) vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti diktatoraRatovi na apeninskom poluotoku:

5.-3.st.pr.Kr. osvajanje Apeninskog poluotoka

sukobi s Etruanima 396.-265. osvajanjem grada Veje 396. zaposjednuta juna Etrurija

sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju Latine

390. Gali napadaju i pljakaju Rimdo 265. zauzeta cijela Etrurija

340.-338. sukob s Latinskim saveznicima osvojeni

343.-290. sukob sa Samnianima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog klanca ( kaudinski jaram

do 290. zauzimaju sredinji dio Apeninskog Poluotoka

sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomo kralja Pira iz Epira 279. bitka kod Auskula pirova pobjeda

275. bitka kod Beneventa pobjeda Rimljana

do 265. zauzeta cijela Magna Graecia

cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politika cjelinaRim u doba republike

Vrste osvojenih gradova:

municipiji osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaaju poreze ali imaju neka prava saveznici gradovi koji imaju poseban ugovor s Rimom, nemaju graansko pravo, ali imaju vojnu obvezu, unutr. samoupravu, a vanjsku politiku im vodi Rim

kolonije novoosnovani gradovi, naseljavanje bivih vojnika (s punim gr. pravom), ire rimski utjecaj na okolinu, cilj da kontroliraju osvojena podruja prokonzul (tj. praetor) upravlja provincijama, bivi konzul, upravna i sudska vlast nad provincijama

stanovnitvo:

rimski graani sva graanska prava stanovnici osvojenih podruja ius comercii, conubii i provocationis rimsko graansko pravo: ius comercii pravo stjecanja imovine

ius conubii pravo sklapanja pravovaljanog braka

ius sufragii pravo glasanja u narodnoj skuptini

ius honorum pravo obnaanja dravnih slubi

ius provocationis pravo priziva (alba na odreenu kaznu) gospodarstvo:

naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)

do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljine posjede

patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob

robno novana privreda (iz Lidije, preko Grke i Etruana do Rima) latifundije (latus irok, fundus zemlja) veliki zemljini posjedi u vlasnitvu 1 osobe, moe biti zatvorena gosp. cjelina, vlasnici aristokrati

zbog njih propadaju mali ljudi tj. prolaterci novo siromatvo, te se sele u gradove

dravno ropstvo zbog poveanja ratnih zarobljenika, rade na latifundijama novi sloj u drutvu - NOBILI:

drutvo:

populus romanus:

nobiles

a) Ordo senatores pripadnici stare aristokracije, nose togu s grimiznim obrubom i posebne sandalice

b) Ordo exuester vitezovi, novoobogaeni plebejci ostali obrtnici, seljaci, trgovci

zakonodavstvo:

RIMSKO PRAVO stvarno, obligaciono, porodino i nasljedno pravo

promjene helenizacija rimskog drutva

ostavtina Etruana nadsvoeni lukovi, kanalizacija, religija, pismo, ceste (312. Via Appia dao sagraditi cenzor Apije Klaudije)

odjea tunika, toga, penula obitelj pater familias i mater familias

religija politeizam

drava: glavni sveenik pontifex maximus, svetita pontifici, Vestalke (uvale vjenu vatru u Vestinom hramu) obitelj: glavni sveenik je pater familias, svaka kua ima kuni oltar, rtvuju se hrana i vino, kuni bogovi Lari, Penati i Mani kultovi: kult boga Bakha/Dioniza i boice Kibele (velike Majke)

Punski ratovi

legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski rod i osudila ga na, izmeu ostalog, punske ratove KARTAGA fenika kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira semitski narod Punjani

vlada trgovaka oligarhija okrutna religija

imaju plaeniku vojsku stacioniranu na SicilijiI. PUNSKI RAT (264.-241.)

povod sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze Rim zauzima Mesanu, grad za koji se Kartaga zagrijala, pa K. navijeta rat Rimu

sukobi se vode na Siciliji i na afrikom kopnu i moru Kartaane vodi Hamilkar Barkas (270-228) Rimljani stvaraju ratnu mornaricu ( brodovi sa eljeznim kljunom vrane 260. pomorska bitka kod Mila pobjeda Rimljana

241. bitka kod Egadskih otoka pobjeda Rimljana, zavretak prvog rata

posljedice mir, ratna odteta na 10 godina, predaja Sicilije, kartaki brodovi ne smiju ulaziti u rimske vode

II. PUNSKI RAT (218.-201.)

rat zapoinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal Kartaga se iri Nova Kartaga (Hispanija)

218.g. Hanibalov pohod 50 tisua pjeaka, 9 tisua konja, 37 slonova 217.g. bitka kod Trasimenskog jezera poraz Rima

216.g. bitka kod Kane poraz Rima (40 tisua vojnika i 80 senatora) 212.g. pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovoa/konzul Marcel) = Sirakuanin Arhimed koristi bojne strojeve u obrani grada (uzalud)

Hanibal u Italiji eka pojaanje 207.g. ubijen Hasdrubal

novi rimski vojskovoa Kornelije Scipion (Afriki) odlazi s vojskom u Afriku, vojni uspjesi

202.g. bitka kod Zame pobjeda Rima uz pomo Numiana posljedice mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne odtete, dati sve prekomorske posjede, ne smije voditi vanjsku politiku

III. PUNSKI RAT (149.-146.)

Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem Masinisom Kartaga je prijetnja Rimu tako tvrdi senator Marko Porcije Katon (Stariji) ( Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti. (kraj svakog njegovog govora)

Kartaga objavljuje rat Numianima 151.g. razlog(povod) ratu

149.g. Rimska vojska se iskrcava u Africi

147/146.g. opsada Kartage - novi vojskovoa - Scipion Emilijan (Mlai) razara Kartagu

izvori: povjesniar Polibije i nalazite (utvrda) BirsaRatovi na istoku (241.-218.)

ratovi s Ilirima (229. 218.) kraljica Teuta i Ardijejski savez

3 rata zbog gusarskih napada Ilira

ratovi s Makedoncima (215.-168.)

kralj Filip V. i njegov sin Perzej

3 rata 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovoa Emilije Paulo ratovi s Grcima (146.-127.)

146. razoren Korint

Grka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja ratovi sa Sirijom vladar Antioh 3. poraz 190.g

Uoi graanskih ratova gospodarska kriza propast seljakih posjeda odlaze u grad - gradska sirotinja ( proleteri dok seljaki posjedi propadaju, jaaju latifundije promjene pokuaju provesti puki tribuni Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice SempronijaTIBERIJE GRAKHO

133.g je puki tribun, predlae agrarnu reformu - Lex Agraria - odreuje koliko netko moe imati zemlje, ostatak se dijeli siromanima

2. puki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom otkriva se ucjena, zakon se priznaje

unato novom zakonu, teko se odreuje zemlja, aristokrati su ljuti ( 133. Tiberijevo ubojstvo novi slojevi: Optimati Senat, oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi

Populari Narodna skuptina, to vei broj graana u politici, odreivanje i podrka vitezova zbog javnih slubiGAJ GRAKHO

123.g je puki tribun, reforme: Lex Iudicaria rimska prava saveznicima

Lex Frumentaria redovita prodaja ita siromasima

poveava prava vitezova u sudstvu osnivanje novih kolonija posljedice:

sukobi optimata i populara optimati ubili 3000 populara

smrt Gaja i njegovih pristalica

Vojna reforma Gaja Marija i Prvi graanski rat kriza vojske

111.-105.g rat s Numianima i kraljem Jugurtom

107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije

105. Marije pobjeuje Jugurtu Lucije Kornelije Sula se politiki uspinje 105.-100.g rat sa Cimbrima i Teutonima

Gaj Marije vri reformu vojske uvodi plaeniku vojsku, postaje voa Populara 91.-88.g Savezniki rat vojskovoa Sula, postaje voa Optimata 89.-83.g rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4. sukobi oko toga tko e biti vojskovoa - Senat odabire Sulu, a zatim se predomilja za Marija

Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g PRVI RIMSKI GRAANSKI RAT Marije se vraa iz Ponta (od 88.-86.)

83. Sula ponovo ulazi u Rim

82. uspostavlja diktaturu (neograniena vlast, jaa vlast optimata, uvodi proskripcije popisi ljudi koje treba ubiti)

79. odrie se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)

gospodarska, drutvena i politika kriza ( lo poloaj robova

73.-71.g ustanak robova predvoenih Spartakom bitka kod Vezuva, pobuna se iri

Marko Licinije Kras gui pobunu

ustanak Marijevaca u Hispaniji voa im je Sertotije, a ustanak gui Gnej Pompej

63.-62.g urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu otkriva tadanji konzul Marko Tulije Ciceron 63.g

62.g bitka kod grada Pistorije

izdiu se pojedinci:

Pompej i Kras 70.g postaju konzuli

Cezar 59.g postaje konzul

Prvi Trijumvirat i Drugi graanski rat trijumvirat stvoren 60.g tajni neslubeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i utjecaja u politici (tres tri, vir mukarac)

CEZAR ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju De Bello Gallico u 8 knjiga

POMPEJ namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surauje sa Senatom KRAS dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g

49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se ogluuje i kri zabranu o stupanju oruanih snaga na italsko tlo

Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala granicu i ulazi u grad

pobjeuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bjee u Grku 48.g bitka kod Farsala Pompej bjei u Egipat, Cezar ga sustie, Pompeja ubija dounik faraona Ptolomeja

Cezar se umijea u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu Kleopatre

47.g predaje vlast Kleopatri

odlazi u Malu Aziju, brzo gui pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi, vici!)

ratuje protiv Pompejevih pristaa u Hispaniji i Africi

vraa se u Rim i vlada od 45. do 44.

konzul, prokonzul, doivotni diktator, puki tribun, imperator i pontifex maximus naseljava siromane rimske graane po provincijama pie De Bello Civilis ureuje vojsku legiju ureuje u kohorte (1 kohorta 600 ljudi) 6000 ljudi 10 x 600 ljudi

uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.)

44.g urota republikanaca u Senatu 60 senatora ga ubija na Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia Pompei na Markovom Polju

Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat

Drugi Trijumvirat

nova politika i drutvena kriza novi politiari Marko Antonije, Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri) novi savez - 43.g u Narodnoj skuptini

dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina

ulaze u Rim teke proskripcije

rat protiv republikanaca

42.g bitka kod Filipa

raspodjela vlasti

Marko Antonije Istok

Gaj Oktavijan Zapad s Ilirikom

Lepid Afrika

sukob interesa Lepid lien vlasti (ali ostaje pontifex maximus)

36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)

36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku zemlju

31.g Senat objavljuje rat Egiptu

2.9.31. Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grka) ishodu bitke pomogli su ilirske liburne, Rim pobjeuje Marko Antonije i Kleopatra bjee u Egipat i 30.g se zajedno ubijaju

Rimsko Carstvo

Dinastije i podjele

Klaudijevsko Julijevska August, Tiberije, Kaligula, Klaudije, Neron

Galba, Oton i Vitelije

Flavijevci Tit Flavije Vespazijan, Tit Vespazijan, Domicijan

Antonini Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije, Lucije Ver, Komod

Severi Lucije Septimije Sever, Karakala, Aleksandar Sever, Aurelijan

Dioklecijan, Konstantin i Teodozije

Podjela carstva:

principat (August Dioklecijan)

dominat (Dioklecijan nadalje)

Principat

AUGUST (27.pr.Kr. 14.)

Gaj Julije Cezar Oktavijan August

31.g. dobiva nadimak Augustus (uzvieni) nakon bitke kod Akcija

27. g. dobiva titulu Princeps Senatus, zbog toga naziv razdoblja Principat formalno je republika

Titule i funkcije:

Prvi senator

Prvi konzul (saziva Senat)

Prvi tribun (predlae zakone i ima pravo veta)

Upravitelj carskih provincija, tj. prefekt

Pontifex maximus od 12.g.pr.Kr

Vrhovni zapovjednik, tj. imperator

Naslovi Caesar Augustus Divi Filius Obnova starih rimskih tradicija uvodi se Consilium Princeps savjet prvog ovjeka savjetodavni organ Augustova prava i reforme:

Predlae zakone

Smanjuje broj senatora (popunjava Senat svojim pristalicama)

Ureuje provincije Carske u njima je uvijek stacionirana vojska (zbog estih pobuna, ratova itd.) Senatorske mirne i starije provincije

Postavlja upravitelje provincija

Uvodi nove poreze

Utemeljuje carsku gardu (tj. pretorijanske kohorte) stacionirani na Kvirinalu, oko 4500 ljudi

Organizira vojsku (25 legija, 150 000 ljudi) i uvodi prvu rimsku mornaricu

Donosi niz zakona o braku i obitelji (Lex Julia)

Sreuje stanje u Rimu Panem et circenses! (Kruha i igara!)

Osvajaki pohodi protiv Kelta i Ilira (osvaja do Dunava) vojskovoe Agripa, Druz i Tiberije

9.g. bitka u Teutoburkoj umi s Germanima

Granice carstva linija Rajna Dunav

Poinje razdoblje Pax Romana razdoblje mira, moralna i religijska obnova

Gospodarski i kulturni uspon klasini rimski stil Graevine: Augustov forum, Ara Pacis Augustae (oltar mira), Panteon Vodovod, terme, kazalita (gradi se pulska arena)

Umjetnost:

Vergilije, Horacije

Gaj Mecenat novano potpomae umjetnike Znanost:

Tit Livije (59.-17.) Od Osnutka Grada

Dinastija Klaudijevsko Julijevska

TIBERIJE (14.-37.)

Augustov vojskovoa ratuje u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji Uvruje carsku vlast surauje sa Senatom ( Zakon o uvredi velianstva Suradnja s pretorijancima

Surov, nezadovoljan i eli zauvijek otii iz Rima 26.g. odlazi na Capri - vlast preuzima Sejan, kojem je dao velike ovlasti, koji kuje urotu protiv Tiberija

37.g. uguen jastukom

GAJ CEZAR KALIGULA (37.-41.)

Ime caliga izmica eli neogranienu vlast rasipan, surov, izopaen ( Neka me mrze, samo neka me se boje! Tvrdi da je bog

Sukob sa Senatom (progoni i konfiskacije) - kao konzula postavlja svog konja Incitata Proganja neistomiljenike, pljake, konfiskacije, visoki porezi

Takoer ubijenKLAUDIJE (41.-54.)

Za cara ga postavljaju pretorijanci (pretorijanska garda)

Znanstvenik i teoretiar iri graanska prava provincijama (Ius Honorum) Ratuje u Britaniji (43.g.), Trakiji i Mauretaniji (Maroko)

Takoer ubijen, otrovala ga je ena AgripinaNERON (54.-68.)

Sin Agripine postaje car sa 16 godina

Umiljeni umjetnik nastupa u kazalitu i svi ga moraju sluati

Razdoblje progona, visoka progona, visokih poreza, rasipnitva

Sukob sa Senatom

64. poar u Rimu optuuju Krane prvi progoni Krana 66. ustanak idova Rim alje Tita Flavija Vespazijana u Judeju da sredi stvar

Ustanci u vojsci, u Galiji, Hispaniji i Africi

Senat ga proglauje dravnim neprijateljem osuen na smrt kamenovanjem Nije ubijen, ubija se sam kraj dinastije Julijevaca

GODINA ETIRI CARA (GRAANSKI RAT) 68.-69. Galba 68./69.

Oton 69.

Vitelije 69.

69. takoer na vlast dolazi Tit Flavije VespazijanDinastija Flavijevaca

TIT FLAVIJE VESPAZIJAN (69.-79.)

Neronov vojskovoa u Judeji 66-69. godine poraava idove

Borba za prijestolje potpora legija s Istoka preuzima carski naslov Ograniava carsku vlast Senat popunjava predstavnicima iz provincija Gradi Koloseum

70.g. nova pobuna idova opsada Jeruzalema na 5 mjeseci pljakanje opisuje Titov slavoluk (u Rimu)

Izvor za opsadu - Josip Flavije Otac Tita i Domicijana

TIT VESPAZIJAN (79.-81.)

Vespazijanov sin

Veliki vojskovoa 24.8.79.g. erupcija Vezuva uniteni Pompeji, Herkulanej i StabijeDOMICIJAN (81.-96.)

Vespazijanov sin

Dobar vojskovoa, ali lo vladar esti sukobi sa senatom Proglasio se bogom

Ubijen, ubila ga je ena DomicijaDinastija Antonina

NERVA (96.-98.)

MARKO ULPIJE TRAJAN (98.-117.)

prvi car iz provincije (Hispanija) rimski vojskovoa, Neronov posinak reorganizira i uvruje vojsku razdoblje najveeg teritorijalnog opsega carstva dva rata s Daanima 101/102.g. i 105/106.g. na Istoku dolazi do Perzijskog Zaljeva 113.g.

nove provincije: Asirija, Mezopotamija, Armenija, Dacija, Arabija

112. mu se, u ast rata s Daanima, gradi novi Forum sa velikim stupom i konjanikim kipom, juno od Foruma Romanuma Od Senata dobiva naslov optimus iri luke Ostiju i Anconu Gradi putove

Potie investicije u poljoprivredu Gradi se sistem pograninih utvrda (limesa) koji opasavaju Carstvo

PUBLIJE ELIJE HADRIJAN (117.-138.)

Trajanov vojskovoa Uvruje rimske granice Osvaja Britaniju i Germaniju Putuje puno i boravi u provincijama osniva gradove

Sreuje dravnu upravu vojna i civilna uprava Stvara jedinstven zakonski sistem - dravni savjet Gradi u Rimu vilu i mauzolej - Aneoska tvrava (lik Sv. Mihovila) Obnavlja Panteon, gradi zid u Britaniji i palau blizu Tivolija 131.-136. novi ustanak idova vodi ih Bar Kohba gerilski rat Jeruzalem postaje rimska vojna kolonija Aelia CapitolinaANTONIN PIO (138.-161.)

Vladar bez inicijative Nemiri u graninim provincijama Zatije pred buruMARKO AURELIJE (161.-180.)

suvladar LUCIJE VER (161.-169.)

bivi konzul i tribun

car filozof (stoik samodisciplina i pokoravanje zakonima prirode)

niz dravnih reformi reforma graanskih prava doba najveeg opsega carstva prodori Germana 167.g. Kvadi i Markomani barbari dobili doputenje da se naseljavaju u graninom podruju ratovi u Podunavlju i na Istoku Dacija i Panonija ustanak u Britaniji i Egiptu umire od kuge u Vindoboni (Beu)KOMOD (180.-192.)

Aurelijev sin

Lo car gladijatorske igre Ubijen - kraj dinastije Antonina Doba graanskih ratova Septimije Sever osniva nove dinastije Severa 193.g.Pax Romana

rimski mir prva dva stoljea nakon Kr. zaetnik car August uspostava reda u cijeloj dravi

gospodarski uspon

doba izgradnje

vrsta vladavina careva potivanje Senata i Magistrata

organizacija vlasti u provincijama

snana i organizirana vojska

manji problemi ustanci u Germaniji, Panoniji i Palestini, borbe za carski poloaj

drava se teritorijalno iri i utvruje nastanak pograninih utvrda limesaGOSPODARSKI RAZVOJ

razvoj gradova obrt i trgovina

izgradnja cesta (90 000 km po castu)

kopnena i pomorska trgovina luke Ostija (najvea luka carstva) uvoz luksuzne robe posrednici iz Kine i Indije

irenje latifundija po rimskim provincijama (posebno Hispaniji i Galiji)

nastaju prve velike privatne i dravne radioniceURBANIZACIJA CARSTVA

grad osnovna upravna jedinica

Rim poetkom 2. stoljea ima 1 200 000 stanovnika graevine insule viekatnice za siromane

gradovi u provincijama graeni blizu vojnih utvrda odatle upoznavaju i grku kulturu i utjecaj

gradovi graeni planski (glavne ulice cardo i decumanus, na krianju njih je stajao forum (trg))

gospodarstvo u drugom stoljeu kriza slabi novani (monetarni) sustav

veliki dravni izdaci

siromaenje malih obrtnika i seljaka

uvoze poljoprivredne proizvode

kozmopolitizam svi stanovnici svih provincija su graani Imperium Romanum (Rimskog carstva)

dvojnost rimsko helenistike kulture jezina, kulturna i duhovna dvojnost Istoka i Zapada romanizirani Zapad razvijena agrarna privreda

helenizirani Istok razvijena kultura i gospodarstvo

helenizacija grki jezik koine jezik kulture (svi obrazovani ga ue) i politike romaniziranje provincija postavljanje careva iz provincija (Trajan, Hadrijan (Hispanija), Septimije Sever (Afrika))

centralizacija uprave jaa dravni aparat (inovnitvo, vojska, dravni robovi)

razvoj rimskog graanskog prava centralizacija d