Prevod -Bubamara (1)

7/17/2019 Prevod -Bubamara (1)

http://slidepdf.com/reader/full/prevod-bubamara-1 1/22

Transportation Research Part B 61 (2014) 33-54

Sadržaj dostupan na Scienceirect

Transportation Research Part B

journa! ho"epa#e$ %%%&e!se'ier&co"!ocatetr

Multimodalne cijene i optimalni dizajn gradskog javnog saobraćaja: Uzajamna povezanost između zagušeja

saobraćaja i gužve u autobusima

*!ejandro Tirachini + a'id *& ,ensher + ohn .& Rose 1

Sažetak

/aja"na po'eanost i"eu a#uenja u saoraaju i esterna!ija oji tiu diajna #radso#siste"a autouso# pre'oa i #už'e u nje"u je identiio'ana i ana!iirana& .asi"iacijsi"ode! "u!ti"oda!no# socija!no# !a#ostanja sa prostorno rad'ojeni" potrea"a jera'ijen+ u o"e orisnici iraju i"eu to#a da !i e puto'ati autouso"+ auto"oi!o" i!i ehodati pjeai" staa"a& 7pti"iacijse 'arija!e su autouse arte+ a#uenje+re'encija autouso# saoraaja+ 'e!iina autousa+ siste" nap!ate arti+ nain u!asa

putnia u autous i roj "jesta a sjedenje oji se na!ae u autousu& S"atra"o da opti"a!nare'encija autouso# saoraaja proii!ai i o"pro"isa i"eu ni'oa a#uenja unutar autousa+ odnosno roja putnia u autousu+ te ni'oa a#uenja saoraaja+ odnosno uticajare'encije saoraaja na uspora'anje retanja autousa i auto"oi!a u "jeo'ito"

dru"so" saoraaju& 8u"erie ap!iacije poauju da je opti"a!na re'encija saoraaja'eo"a osjet!ji'a na pretposta'e oje se tiu troo'a #už'e+ uticaja autousa na a#uenje usaoraaju+ i uupan ni'o a#uenja saoraaja& /o!io #už'a s"eta orisnici"a ja'no#

pre'oa+ autousi i trea!i i"ati to 'ie "jesta a sjedenje + osi" ono# "ini"a!no# prostoraoji "ora iti e "jesta a sjedenje& /o!io i i!o o# dru#o# ra!o#a diajneri od!ue da

i autous "orao i"ati "anje "jesta a sjedenje ne#o to je opti"a!no (odnosno da po'eajuapacitet autousa)+ re'encija i se trea!a po'eati ao i se o"peno'a!a neudonostoju osjeaju orisnici autousa& 9onano+ ra"atranje spo!janjih atora #už'e (na sjedenjei stajanje)+ na"ee i po'eanje cijene sa"e autouse arte+ a shodno to"e i s"anjenjeopti"a!ne su'encije autouso# saoraaja&

1. Uvod

Pri!io" od!ui'anja da !i e puto'ati #radsi" pre'oo"+ na putnie utie 'e!ii roj arateristia i!i atriutasa"o# naina pre'oa+ u!juujui dostupnost+ 're"e eanja+ 'rije"e puto'anja+ cijenu+ poudanost+ udonost isi#urnost& Potree su osjet!ji'e i na uupan 'a!itet us!u#e+ to na raju a'isi od sa"o# diajna siste"a: sto#arau"ije'anje eono"se prirode naina uncionisanja #radso# ja'no# pre'oa je od 'e!io# naaja+ ao sredst'oda i se osi#ura!a eiasnost "reže #radso# saoraaja+ i na raju+ održi'ost uupno# transportno# siste"a& ;

perspeti'e projetanata siste"a transporta+ iao'i po'eani sa dijaniranje" siste"a #radso# ja'no# saoraaja !ežeu eroju o"pro"isa oji se treaju ra"otriti odjedno"+ ao i se usposta'io opti"a!an diajn sa"o# ser'isa& 8a

pri"jer$ po'eanje re'encije retanja autousa s"anjuje 'rije"e eanja a orisnie+ a!i po'ea'a troo'e sa"eoperacije: Proiri'anje" apaciteta B/S staja!ita #dj e e autous stajati s"anjuje sa"o 'rije"e pristupa a putnie+a!i taoe po'ea'a 'rije"e 'ožnje autousa:in'estiranje u insta!aciju tehno!o#ije a siste" nap!ate arata i u!a#anje u

putnu inrastruturu s"anjuje 'rije"e puto'anja autousa (i postepeno "ože s"anjiti troo'e uupne operacije) a!i po'ea'a apita!ne troo'e& / o'o" radu+ "i u'odi"o d'a o"pro"isa i"eu o'irno# "iroeono"so#"ode!iranja opti"a!nih ni'oa snadije'anja i cijene puto'anja #radsi" saoraaje"+ oji i"aju uticaj na ni'o us!u#eoja se pruža orisnici"a #radso# pre'oa$(i) interacija i"eu a#uenja saoraaja na pute'i"a+ i 'anjsih atora

1 <-"ai! addresses$ a!ejandro&tirachini=in#&uchi!e&c! (*& Tirachini)+ da'id&hensher=s>dne>&edu&au (&*& ,ensher)+ john&rose=s>dne>&edu&au (&.& Rose)&

http://dx.doi.org/10.1016/j.trb.2014.01.003

http://dx.doi.org/10.1016/j.trb.2014.01.003



oji utiu na #už'u unutar pre'oa+ pri!io" posta'!janja opti"a!no# ni'oa snadije'anja ja'no# transporta i (ii)od!ui'anje o roju "jesta a sjedenje oje i 'oi!a ja'no# pre'oa trea!a i"ati&

Pr'o+ uticaj a#uenja saoraaja i #už'e na opti"a!nu re'enciju autouse s!uže se nea'isno tu"ai u postojeoj !iteraturi& / jednu ruu+ ara-?a i @sch%ender (2003) su poaa!i da 'e!ii roj putnia po'ea'aopti"a!nu re'enciju ja'no# saoraaja+ sa uupno" "ini"iacijo" troo'a e a#uenja pute'a& 8a dru#oj straniTirachini i ,ensher (2011) s"atraju da postojanje a#uenja saoraaja u ja'no" pre'ou u o!iu anjenja i eanjana autousi" staja!iti"a s"anjuje opti"a!nu re'enciju+ #dje "ini"iacijsi "ode! uupnih troo'a i#norie

'anjse atore #už'e& 8ada!je+ autousi uspora'aju putnie auto"i!e na "jeo'iti" pute'i"a& Ao# to#a+ "o#ui suontraeeti a#uenja i #už'e na opti"a!nu re'enciju+ oji se "oraju isto're"eno rea'ati& / o'o" radu "i pred!aže"o "asi"iacijsi "ode! "u!ti"oda!no# socija!no# !a#ostanja oji u!juuje i #už'u "eu putnici"a+ iesterna!ije oje se tiu a#uenja saoraaja na "jeto'iti" pute'i"a+ te s"atra"o da je opti"a!na re'encijaautousa reu!tat #už'e i a#uenja oji se "eusono prep!iu&

ru#o+ pos"atrajui da!je od "iroeeno"sih "ode!a oji 're opti"iaciju re'encije #radso# saoraaja ii!i'e!iine 'oi!a+ ao i se posti#!i ni'oi snadije'anja ( .ohrin#+ 1C2: ansson+ 1D0: 7!die!d i B!>+ 1DD: Ehan# andSchone!d+ 11)+ pos"atra"o i interni dian 'oi!a+ #dje u!juuje"o roj "jesta a sjedenje ao od!uujuu 'arija!uoja utie i na udonost i apacitet& Ra!iite oni#uracije 'oi!a oje se tiu roja "jesta a sjedenje i prostora astajanje su re!e'antne a ni'o #už'e u 'oi!u u ja'no" pre'ou (Fhe!an and Erocett+ 200)& 7'o je !juni ator a

procjenu ni'oa #už'e i pro!e"a stajanja u 'oi!i"a ja'no# pre'oa o"e nije pos'ei'ana pažnja u !iteraturi+ oja se a'i diajno" i opti"iacijo" siste"a ja'no# pre'oa& .iroeono"si "ode!i oji su roj !judi u 'oi!u u'rsti!i ao jedan od atora oji utie na utedu 're"ena pro'edenu u 'oi!u ne ra!iuju putnia oji sjedi i ono# oji stoji (ara-

?a i @sch%ender+ 2003: Tirachini et a!&+ 2010): do 9raus (11) s"atra da je uteda 're"ena 'ea u s!uaju ada putnici stoje+ a!i se nje#o'o istraži'anje 'ie a'i "ar#ina!ni" troo'i"a i cijena"a us!u#a+ ui"ajui u oir neudonost sjedenja+ prije no#o sa" diajn 'oi!a& Ao# to#a+ iao su esterna!ije oje se tiu #už'e i neudonostiana!iirane u !iteraturi+ prethodna istraži'anja su u'ije pretposta'!ja!a postojei interni diajn i!i raspored 'oi!a oje jeu!jueno u istraži'anje+ na pri"jer postojei apacitet autousa i!i 'oa& /rato+ pretposta'!ja se da 'e!iina utie naapacitet& .euti"+ s"anji'anje roja "jesta a sjedenje po'ea'a apacitet autousa+ na nan da 'ie !judi "ože statina "jesta pred'iena a stajanje: o# to#a+ ada #o'ori"o o roju "jesta a sjednje+ "ora se napra'iti o"pro"isi"eu udonosti i apaciteta+ oji je do'o!jen a na "ode!&

*na!itii pristup "ode!a "asi"iacije socija!no# !a#ostanja je rad'ojeno# porije!a i sastoji se od ahje'ano#odredita i "no#orojnih a!ternati'a puto'anja& 7'aj "ode! je pri"ijenjen na jedan putni oridor u Sidneju u *ustra!iji+oji na" je o"o#uio da se doiju deta!jne 'rijednosti ni'oa a#uenosti saoraaja+ dio po dio& / poreenju sa dru#i""ode!i"a "asi"iacije socija!no# !a#ostanja ( npr &+ e Bor#er et a!&+ 16: Proost i Gan ender+ 2004: Fichiensinet a!&+ 200C: *hn+ 200: Parr> i S"a!!+ 200:ansson+ 2010: Basso et a!&+ 2011)+ na pristup o"o#ua'a oi"no

"ode!iranje nain puto'anja autouso"+ u!juujui re'enciju puto'anja+ 'e!iinu autousa+ siste" nap!ate arata+nain u!asa putnia u autous+ roj "jesta a sjedenje i ni'o nap!ate+ ao od!uujue 'arija!e& Taoe priauje"o dau'oenje ne-"otoroio'ano# naina puto'anja (hodanje) ao a!ternati'e puto'anju autouso" i putnii" 'oi!o" narae pute'e+ "ože i"ati naajnu u!o#u ada je siste" transporta opti"io'an tao da postoje a#uenja saoraaja&2Reu!tati su disuto'ani ro neo!io scenarija sa ra!iiti" ni'oi"a ahtje'a i pretposta'i "ode!iranja&

Poaa!i s"o da n a opti"a!nu re'enciju autousa utiu pretposta'e oje se tiu troo'a nasta!ih ao pos!edica #už'e+ uticaja autousa na a#uenje saoraaja te na uupan ni'o a#uenja& /o!io projetanti u"u uoir da #už'a u 'oi!i"a utie na orisnie+ naa nu"eria ap!iacija priauje da i se re'encija autousa trea!a

po'eati (a adatu 'e!iinu autousa)+ a i u s!uaje'i"a 'ee# a#uenja saoraaja+ "euti"+ to ne "ora iti s!uajada esterna!ije oje se tiu #už'e nisu uraunate u uupne troo'e 'e!io# roja putnia u autousi"a+ u o"s!uaju i se po'eanje uupne potražnje "o#!o prep!esti sa s"anjenje" i re'encije i roja "jesta a sjednje poautousu& Taoe+ s"atra"o da i se autousi trea!i diajnirati sa to je 'ie "o#ue "jesta a sjedenje ( do to#ni'oa da ostane "ini"a!na po'rina oja "ora ostati prana a pro!a + pored 'oaa i 'rata+ te prostora a in'a!ide i

dru#e "o#ue orisnie)& /o!io projetanti i!o o# dru#o# ra!o#a od!ue da u autousu s"anje roj "jesta asjednje ( na pri"jer da i se po'eao uupan apacitet u autousu)+ re'encija i se trea!a po'eati ao i seo"peno'a!a neudonost ojoj su i!oženi orisnici ja'no# pre'oa&

7stata o'o# rada je or#anio'an na s!edei nain& Teoretsi "ode! je predsta'!jen u Po#!a'!ju 2+ u!juujui pretposta'e i deinicije (Po#!a'!je 2&1)+ ahtje'e i "ode!iranje #už'e (Po#!a'!je 2&2)+ 'rije"e puto'anja i a#uenje(Po#!a'!je 2&3)+ unutranji raspored u autousu (Po#!a'!je 2&4) i te"e oje se tiu troo'a uncionisanja (Po#!a'!je2&5): 7'o po#!a'!je se a'ra'a sa or"u!acijo" pro!e"a "asi"iacije socija!no# !a#ostanja& Po#!a'!je 3

predsta'!ja nu"eriu pri"jenu "ode!a u Sidneju i disusiju reu!tata po neo!io scenarija& Aa!juci su i'edeni uPo#!a'!ju 4&

2 ;s!juujui ne "otorio'ane a!ternati'e+ osoine i"oda!no# ta"ienja i"eu auto"oi!a i autousa i opti"a!na rjeenja a orisnie su ana!iirana u 'e!io roju

s!uaje'a + odnosno istraži'anja+ ao to je *hn (200)+ Hi et a!& (2012)+ i @ona!es and a#ano (2012+ 2013)& /ticaj a!ternati'a oje ne u!juuju "otorna 'oi!a na

opti"a!nu cijenu #radso# ja'no# saoraaja i ana!itii proua'ana od strane Tirachini and ,ensher (2012)+ sa tri "ode!a



Slika 1. iagram transportnog koridora

!. "ostavljanje modela!.1 "retpostavke i de#inicije

Pos"atra"o !inearni d'os"ijerni put dužine H+ i jedan period rada sa pra'ci"a onaeni" ao 1 i 2& Put je podje!jen u P one oje su onaene ao e I1+ & & & + PJ+ do je tota!na potražnja po porije!u-destinaciji isna (i+j)/da!jenost i"eu one KiK i one KiL 1K je onaena ao KHiK tao da je + to je priaano u S!ici roj 1 1&

9orisnici "o#u iarati da !i e puto'ati putnii" auto"oi!o" (a)+ autouso" () i!i e hodati (e)3& 7nda+ je potražnja puto'anja a nain K"K i"eu ona KiK i KjK+ i e#a da!je s!ijedi$

Reci"o da je proto saoraaja u seciji MiN+ i"eu one MiN i one MiL 1N (pra'ac 1)+ i da je protosaoraaja u oni MiN+ i"eu one i L 1 i ne i (pra'ac 2)& 7d!uujue 'arija!e pro!e"a su onaene ao s!ijedi$

$ re'encija autousa (ush)s $ dužina uatousa(")$ siste" nap!ate arata i nain urca'anja putnia (u!aa na jedna 'rata i!i u!aa na s'a 'rata)nseat$ roj sjeda!a unutar autousata$ auta (Oput)

t $ cijena autouse

arte(Oput)

Pretposta'!ja se da postoji sa"o jedno us staja!ite po oni

4

+ i da je uda!jenost i"eu ona ista a s'a trinaina puto'anja& Pretposta'!ja se da je re'encija autousa sta!na+ #dje je pitanje oje se tie dužine autousao#ranieno 'e!iino" o"ercija!nih 'oi!a: etiri 'e!iine su uoirene u pri"jeni o'o# "ode!a& To su "ini (D "dužine+ 1 i!i 2 'rata)+ standadna (12 " dužine+ 2 i!i 3 'rata)+ u"jereno 'e!ia (12 " dužine+ 3 i!i 4 'rata)+ i 'e!ii (1D "dužine+ 4 'rata)& Broj "jesta a sjedenje nseat "ože se s!oodno odarati+ u a'isnosti od donjih i #ornjih #ranica+ a

prethodno je predsta'!jen siste" #dje postoji "ini"a!an roj "jesta a sjedenje u autousu+ oji je e#o#enonoodreen ao i se oeijedio "ini"u" us!u#a+ #dje je roj sjedita odreen "ini"a!ni" prostoro" u autousu ojine s"ije iti auet "jesti"a a sjedenje (npr pro!ai+ prostor a pro!aa in'a!ida+ prostor pored 'oaa)& Pratei radTirachini i ,enshera (2011)+ ra"otri!i s"o etiri ra!iita siste"a a nap!atu arti$ p!aanje u autousu sa (i) no'ce"+(ii) "a#netni" traa"a (ontato") i (iii) s"art artica"a (e ontata)+ te (i') p!aanje 'an autousa+ odnosno naB/S staja!iti"a& 8ain urca'anja putnia u autous taoe se "ože iarati+ i postoje d'ije a!ternati'e oje se "o#ui"p!e"entirati u autousi"a sa 'ie 'rata$ (a) isto're"en u!aa u autous i i!aa i isto#+ u o" s!uaju je u!aa do'o!jen na prednja 'rata+ do je i!aa putnia "o#u na adnja 'rata i () se'enciona!ni u!aa i i!aa putnia+

u o" s!uaju je u!aa putnia "o#u na s'a 'rata+ i #dje se pr'o "ora dati prednost da putnici iau i autousa& / principu+ pretposta'!ja"o da auto"oi!i i autousi dije!e pute'e+ #dje autousa staja!ita ne utiu diretno na putnie auto"oi!e+ a to je pretposta'a o ojoj s"o disuto'a!i u po#!a'!ju 3&3&

!.!. $a%tjevi modeliranja i gužva

Prethodno istraži'anje je priaa!o da postoji uticaj 'e!io# roja !judi u autousu (#už'e) i stajanja+ na po'eanje utroeno# 're"ena na puto'anja (ao to su ojasni!i &+ .aunse!! and .acdona!d+ 200C: Fhe!an i Erocett+200: ,ensher et a!&+ 2011: Fard"an i Fhe!an+ 2011)& / o'o" radu+ pos"atra se nain iaira "ode!a ojiu!juuje proporciju dostupnih "jesta a sjedenje i #už'u "eu putnici"a oji stoje& 9oriteni su podaci oji su

priup!jni aneto" pro'edeno" u Sidneju 200 #odine : esperi"enta!ni diajn+ "jesto spro'oenja istraži'anja+'e!iina uora+ i socioeono"se arateristie ispitania su opisani u radu ,enshera et a!& (2011)+ oji pitanje#už'e procjenjuje ao unciju proporcije orisnia oji sjede ( to utie na "o#unost doijanja "jesta a

sjedenje)+ i uupno# roja orisnia oji stoje+ u ci!ju procjene 'o!je orisnia+ da !i e p!atiti "jesto a sjedenje+ teao unciju uupno# roja !judi oji sjede i onih oji stoje& / o'o" radu+ "jeru #ustine putnia oji stoje po "etru

3 .ode! "ože iti proiren i na dru#e a!ternati'e puto'anja ao to je že!jenica4

Hoacija B/S staja!ita je isna u o'o" "ode!u+ to na" o"o#ua'a da na"o roj putnia oji se na!ae u autousu u s'ao" se#"entu puto'anja (i"eu d'ijeone)& Aa pre#!ed o'o# "ode!a oji opti"ie prostor na B/S staja!iti"a po#!edajete Tirachini (2014)



'adratno"+ oristi"o u"jesto uupno# roja putnia oji stoje+ ao i se predsta'io uupan roj !judi u 'oi!u+ uci!ju st'aranja ae+oja e se oristiti a pri"jenu "ode!a sa ra!iiti" interni" rasporedo" u autousu+ a oji setiu rasporeda "jesta a sjedenje i a stojanje&

Pretposta'i"o da je orist puto'anja naino" m sa poetne tae na destinaciju (7)& 9ao i ana!iira!ira!ie u opti"a!no" diajnu autouse s!uže+ a o# a!ternati'nih pretposta'i orisnia oje se tiu procjene

roja "jesta a sjedenje i stajanje+ te #už'e unutar autousa+ pred!aže"o tri ra!iita "ode!a oji u!juuju osoine+oje predsta'!jaju roj putnia oji sjede i onih oji stoje+ u interaciji sa 're"eno" puto'anja: o'i "ode!i e iti

uporeeni sa "ode!i"a oji ne ui"aju u oir troo'e nasta!e ao pos!jedica #už'e i!i stajanja& 7'i "ode!i+na'ani .1-.4 su opisani na s!edei nain$• .1$ @už'a se ne s"atra esp!icitno ao i'or neudonosti a orisnie (<& (2))&

• .2$ Sa"o #ustina putnia oji stoje utie na po'eane troo'e oji se tiu neudonosti (paQ"2) (<&(3))&• .3$ @ustina putnia oji stoje i proporcija sjedita oja su aueta su i'or neudonosti (<& (4))&• .4 @ustina putnia oji stoje i proporcija sjedita oja su aueta i"aju jednau u!o#u po pitanju

orisnosti (<& (5))&

/ s!uaje'i"a od (2) do (5)+ je 'rije"e oje je potreno da se doe do one i 5+ Hb je 'rije"e i"eu d'a

uastopna autousa+ je 'rije"e oje je pro'edeno u 'oi!u i"eu one i i one j+ Tb je autousa arta+ Nden je

#ustina osoa oje sjede po "etru 'adratno"+ je proporcija "jesta a sjedenje oja su isoritena+ je "oda!na

onstanta (oja e se podesiti da pred'ia pos"atranu "oda!nu podje!u) i su para"etri oji su po'eani sa ra!iiti"osoina"a& Aa s'ai "ode! od .1 do .4+ orisnost a!ternati'nih naina (putnii auto"oi! i!i pjeaenje) i"a istuspeciiaciju$

*uta (6)

Pjea

(C)

#dje je troa oritenja auto"oi!a u puto'anju i"eu one i i one j+ Ta su troo'i puta (od!uujua 'arija!a) iOr je prosjena stopa popunjenosti auto"oi!a ( o# to#a je prosjena orisnost orisnia uato"oi!a)& /or"u!a"a od (2) do (6) autousa arta i troo'i puta su nea'isne ate#orije od poetne tae i destinacije puta: 7

pitanji"a cijene arti i troo'a puta nada!je je raspra'!jano u Po#!a'!ju roj 4 (Aa!juci)&Pretposta'!jajui "u!tino"ia!ni rojani "ode! a procjenu potrea+ roj puto'anja po nainu m u 7 ona"a (i i j) je

predsta'!jena na s!edei nain$

(D)#dje je uupan roj potražnje i"eu ona i i j. Procjena para"etara a "ode!e od .1 do .4 je priaana i o njoj

je raspra'!jano u odatu& / o'o" o'irno" radu potroai 'ia B je predsta'!jen or"u!o"$

()

@dje je Iu "ar#ina!an ishod orisnosti6+ oji je jeda "inusu troo'a para"etra procjenjeno# iorni" "ode!o"+a BoC je onstanta oja ne"a eeta i uticaja na sa"o rjeenje pro!e"a+ i o# to#a "ože iti podeena da ude nu!a&

!.&. 'rijeme putovanja( zagušenje saobraćaja i kašnjenja uslovljena stajanjem autobusa

Pretposta'!ja"o da i autousi i putnii auto"oi!i "o#u oristiti "jeto'ite pute'e+ o# e#a su oni pod!ožnia#uenju saoraaja& 8ada!je+ autousi "oraju stajati na B/S staja!iti"a ao i putnici "o#!i ui i iai i autousa&Bus staja!ita su taoe pod!ožna a#uenju+ u or"i anjenja+ ada je re'encija autousa 'e!ia ii!i ada je 're"eeanja du#o& /i"ajui pra'ac 1 a pri"jer+ "ode!ira"o 'rije"e puto'anja i"eu one i, te one i+ 1 i toaut"oi!o" i autouso" ao unciju protoa saoraaja i re'enciju autousa oristei doro ponatuBureo'u or"u!u ja'nih pute'a (BPR)$

5 Pretposta'!jena !inearnost u atriuti"a ra"aa i"eu d'a 'o!a+ ao a"jene a troo'e eanja je "no#o pri#odnija u s!uža"a 'isoe re'encije+ u oji" tani

rasporedi ne postoje i!i nisu re!e'antni u donoenju od!ua oje se tiu od!ua orisnia o 're"enu po!asa& / situacija"a sa niso" re'encijo" u oji"a putnici prateraspored po!asa je o!je "ode!isana+ #dje su u!juena d'a i!i 'ie para"etara oja se ra"aa i"eu 'oi!a+ sa ne!inearno" or"u!acijo"& Reu!tirajue re'encije utae!i roj 3 su preo 20 'oi!a na as (ra"a i"eu d'a 'oi!a je "anji od 3 "inuta)+ to je onistentno sa pretposta'o" s!uže 'e!ie re'encije&6

.ar#ina!an ishod orisnosti je pretposta'!jena onstanta+ #dje i#norie"o do!ane eete po pitanju potražnje (ara-?a and Gide!a+ 1D: ara-?a+ 200C)&7

8apo"ena da je B"c us!o'!jen ioro" "otorio'anih "ode!a+ sa"o ato to je hodanje esp!atno



@dje su i para"etri ( su 're"ena s!oodno# puto'anja auto"oi!o" i autouso")+ je e'i'a!encijsi ator putnio# auto"oi!a i autousa+ oji a'isi od dužine autousa Sb i apaciteta puta Kr &

Grije"e puto'anja autouso" u!juuje i aenjenja o# stajanja na B/S staja!iti"a+ + oje se sastoji od aenjenjaus!o'!jeno# uranje" i uspora'anje" + prosjeno# 're"ena eanja i 're"ena adrža'anja &

9anjenje nasta!o ao pos!edica uranja i uspora'anja na B/S staja!iti"a je "ode!irano pod pretposta'o"

jedinst'eno# uranja i uspora'anja: o'a'o dodatno anjenje + na jedinst'eno anjenje predsta'!jeno rino" je priaano ao$

Gre"e eanja u redu je je "jera a esterno a#uenje uroo'ano stajanje" autousa+ pos"atrano adaautous stiže na B/S staja!ite i ada su s'i peroni aueti& 7'o anjenje je uoiajeno prisutno u s!uža"a 'isoe

re'encije+ a!i se taoe "ože poja'iti i u s!iža"a sa !oe ontro!isano" i s!ao" re'encijo"+ #dje autousii"aju tendenciju da se #o"iaju na jedno" "jestu& Pratei rad ernndea et a!& (2000) i Tirachini i ,ensher* (2011)+oristi"o si"u!ator B/S staja!ita ;R<8< (@idon+ et a!+ 1D+ ernande i P!aner + 2002) ao i se procijeni!oanjenje (sus) ao uncija diajna B/S staja!ita (roj i dužina perona)+ sužine utousa+ re'encije autousa+ i

prosjeno# 're"ena eanja& B/S staja!ita sa jedni"+ d'a i tri !inearna perona se ui"aju u oir& Re#resioni "ode! asi"u!isane podate i"a esponencija!nu or"u (14) oju je ra'io Tirachini u s'o" radu 2014 #odine+ oanjenju uodatu *2&

#dje je Sb (") dužina autousa+ Td (sus) je 'rije"e anjenja+ Fb ('ehh) je re'encija autousa i

su procijenjeni para"etri: atori 0&001 su u'edeni u "jerenje para"etara (po#!edati uodatu *2 a da!je deta!je)+ Z2 i Z3 su 'arija!e oje su deinisane na s!edei nain$

ao B/S staja!ite i"a d'a peronadru#aije

*o B/S staja!ite i"a tri peronadru#aije

or"u!a (14) 'aži a B/S staja!ita sa jedni"+ d'a i!i tri perona: o# to#a+ do'o!ja'a da roj perona ude pro"jen!ji'a& / nu"erioj ap!iaciji u Po#!a'!ju 3+ pretposta'!ja"o postojanje naj"anje d'a perona po jedno" B/Sstaja!itu& Procjena prosjeno# 're"ena adrža'anja na B/S staja!itu u!juuje s!uaje'e #dje je u!aa putnia uautous o"o#uen na s'a 'rata (TnBn) i sa"o na prednja 'rata (TnB1)+ oje trea pos"atrati aseno+ oiro" da jeTnBn se'encioan!no urca'anje i i!aa putnia na s'a 'rata+ do je TnB1 urca'anje putnia na prednja 'rata+ saisto're"eni" i!aso" putnia na adnja 'rata& 7'a d'a s!uaja su su"irana u or"i!i (15)

/o!io je u!aa na s'a 'rata (TnBn)/o!io je u!aa sa"o na prednja 'rata (TnB1) (15)

@dje je Coc 'rije"e oje je potreno da se ot'ore i at'ore 'rata+ Ba i Bb su prosjena 're"ena u!asa i i!asa po

putniu+ i su roj putnia oji u!ae u autous i i!ae i isto# na B/S staja!itu+ i atori a i b su proporcije putnia oji u!ae u autous i i!ae i nje#a na najpro"etnija 'rata+ to je ojanjeno u odatu *3 (Tae!a *3 1)&or"u!e (13) do (15) a!juuju i'oenje or"u!a oje se tiu anjenja na B/S staja!iti"a (12)&

!.). *zbor veli+ine autobusa i interni raspored9oristei podate priup!jene u Hondonu u istraži'anju pro'edeno" od strane anssona (1D0) ut'ruje"o da

postoji !inearna po'eanost i"eu troo'a održa'anja i 'e!iine autousa "jerene po roju "jesta a sjedenje uautousu+ po'eanost+ oja je isoitena od strane anssona i dru#ih autora (ara ia+ @s%ender 2003+ Tirachini i,enser+ 2011)+ pod pretposta'o" da postoji jedinst'ena 'ea i"eu 'e!iine autousa i apaciteta+ "jerena po roju

"jesta a sjedenje+ i!i po uupno" roju putnia oje autous "ože po'esti& .euti" + roj putnia oje autous "ože po'esti nije sa"o odreen 'e!iino" autousa+ ne#o taoe i interni" rasporedo" "jesta a sjednje i stajanje+ #dje putni oji sjedi aui"a "no#o 'ie "jesta od putnia oji stoji &

,abela 1

Prostor u autousu auet putnici"a oji sjede+ stoje i dru#i" ojeti"a



Situacija "rojektovani prostor-m!

Stajanje 0&15-0&20Stajanje sa oero" 0&25-0&30Stajanje sa oero" 0&35-0&55Poporeno sjedenje 0&50/dužno sjedenje 0&40

Prostor a in'a!ide 0&5Prostor pored 'rata 0&D0

Standardna 'e!iina prostora oja je potrena da i putni sjeo jeste o&5 "2 (TRB+ 2003)+ do a'isno od#už'e+ putnici oji stoje "o#u i"ati #ustinu od pet i!i est putnia po jedno" "etru 'adratno"+ i ao "ini"a!an

prostor oji je pred'ien a putnia oji stoji u autousu na'odi se 0&1C-0&20 "2+ tj "anje od po!a prostora oji je potrean a putnia oji sjedi& Ao# to#a roj "jesta a sjedenje u autousu 'arira+ te ne postoji diretna 'ea i"euapaciteta autousa i nje#o'e 'e!iine+ i napoon+ apacitet autousa je reu!tat od!ua oje se donose i o dužiniautousa+ te unutranje" interno" diajnu oji se tie rasporeda "jesta a sjedenje i stajanje& / o'o" ontestu +apacitet nije apso!utna 'e!iina+ ne#o je prije uncija roja "jesta a sjedenje i uupne #ustine putnia oji stoje+ioja je prih'at!ji'a ao i se o"o#ui!e 'a!itetne us!u#e + pred'iene po!itio" preduea+ ahtje'i i u!turnao#ranienjaD&

Trea ueti u oir i neo!io iiih o#ranienja ada se donose od!ue o roju "jesta a sjedenje u

autousu+ u!juujui i "ini"a!an prostor pred'ien a pro!ae+ 'rata pored 'oaa+ prostor a in'a!ide+ oji ne s"ije iti oupiran "jesti"a a sjedenje& 8ea !"Sb) ude uupan prostor dostupan u autousu a sjedenje i stajanje+ to jeuncija dužine autousa Sb& /o!io je # proporcija ! + prostora oji je pred'ien a sjedenje i stajanje (prostora asjedenje !#ea$ i stajanje !#$and)+ to "ože iti or"u!isano na s!edei nain$

/o!io je prostor oji je potran po jedno" "jestu a sjedenje onda je or"u!a a roj sjedita po

autous s!edea$

Aa procjenu troo'a pro'edenih u 'oi!u+ potreno je da se odredi proporcija sjedita oja su aueta #ea$ i#ustina onih putnia oji stoje Nden u s'ao" se#"entu puto'anja autouso"& /i"ajui u oir pra'ac 1 + uo!io

su %i+ te %i& roj putnia oji u!ae u autous i i nje#a i!ae na B/S staja!itu i+ roj putnia oji se na!ae uautousu i"eu staja!ita i i i+1 je s!edei$

Rad'ajajui putnie u autousu '1 na one oji sjede '1 #ea$ i one oji stoje '1 #$and + (1 #ea$ i n1den "ože"oiraiti na s!edei nain$

9ao i se iraunao prostor dostupan a sjedenje !#ea$ i prostor dostupan a stajanje !#$and + "ora"o danapra'i"o procjenu prostora oji je u autousu auet "jesti"a a sjedenje+ stajanje+ 'rati"a i osta!i" e!e"enti"a&*"erii ord a istraži'anje saoraaja preporuuje oritenje s!edeih 'e!iina (TRB 2003)$

9oristi"o Tae!u 1 i osta!e pretposta'e ao i se irauna!a podruja a sjedenje+ podruja a stajanje+s!oodan roj "jesta a sjedenje i uupan apacitet autousa$ (*1) / autousi"a "jesta a sjednje su posta'!jena popreno+ o# to#a+ 0&5 "2 je 'e!iina prostora oji putni ojisjedi aui"a (*2) .asi"a!na #ustina putnia oji stoje ma* je odreena ao 4paQ"2 u pri"jeni na Gojno" putu u Sidneju(Po#!a'!je 3) (*3) *utousi su irine 2&55 "etara (nea'isno od dužine)+ (*4) Prostor u prednje" dije!u autousa "ora iti s!oodan od putnia+ tanije pored 'oaa i pored prdnjih 'rata&7'aj prostor "ora iti naj"anje 1&5 "etara dužine

8 / nei" siste"i"a ja'no# saoraaja iro" s'ijeta+ oji i"aju pro!e"a sa #už'o" (npr .os'a+ Sao Pao!o+ Santija#o de i!e+ Toio) nije neouiajeno da se

uncioie i u situacija"a pice+ ada na jedan 'adratni "etar do!ai est putnia+ "euti" tao 'e!ia #ustina putnia ne i i!a prih'at!ji'a u dru#i" re#ioni"a



(*5) Pored s'aih adnjih 'rata "ora iti naj"anje 0&D "etara 'adratnih s!oodno# prostora+ e putnia& Broj 'ratau autousu je onaen ao Ndoor#

(*6) *utousi "oraju i"ati naj"anje 0&5 "etara 'adratnih prostora oji je reer'isan a in'a!ide u o!ici"a

;"ajui u 'idu sta'e od *3 do *6+ uupan prostor *("2) oji "ora iti dostupan a sjedenje i stajanje je$

o je apacitet autousa ("asi"a!an roj "jesta dostupan a putnie)$

!./. 0grani+enja

-1 / sredini autousa se na!ai prostor a pro!a putnia oji "ora iti "ini"a!ne irine 0&5 "& 7'aj pro!ane "ora nužno pro!aiti ro cije!u dužinu autousa+ o# to#a to pos!ednji redo'i "o#u i"ati sjedita i u sredini(#dje se pro!a a'ra'a)& Ao# to#a+ pretposta'!jajui da je 1&5 "etara neisoriteno# prostora osta!o u prednje" dije!uautousa te da je 0&C "etara isoriteno a sjedita u adnje" dije!u autousa+ "ini"a!an prostor oji "ora iti

reer'isan a pro!aa putnia je & 7nda je roj "jesta a sjedenje o#ranien sa$

-! .ini"a!an roj "jesta oji "ora iti oejeen+ ao to je proporcija # od ! ( prostora pred'ieno#

a sjedenje) i"a "anje #ranice to je proi'o!jno i'edeno ( npr U0&3 to nai da naj"anje 30V s!oodno# prostora "ora iti reer'isano a putnie oji sjede& ; to#a s!ijedi$

!.2. ,roškovi održavanja autobusa( i problemi #ormulacije

/ o'o" po#!a'!ju+ or"u!ie"o troo'e održa'anja autousa& 7'i troo'i su podije!jeni u s!edeeo"ponente$

E1$ Troo'i inrastruture autouse stanice (Ostation-h)&E2$ Troo'i oso!ja (cre%) i apita!ni troo'i održa'anja 'oi!a (Ous-h)&E3$ Teui troo'i ( potronja #ori'a+ u!ja+ #u"a+ održa'anje itd) (O-us-")E4 ;"p!e"entacija troo'a po'eanih sa siste"o" nap!ate arti (ao to su sot'eri) (Oh)

Troo'i oji se tiu inrastruture autouse stanice sastoje se od d'ije o"ponente$ inrastruture sa"eautouse stanice oja a'isi od dužine autousa+ E10 (S) i troo'a oji se tiu održa'anja auto"ata a rpodaju iitanje arti (uo!io se te radnje predui"aju na autousoj stanici a ne u sa"o" autousu) E11 (W)+ #dje se o'isno oW onaa'a nain p!aanja&

8a dru#o" "jestu + troo'i E2 po satu+ taoe i"aju d'a e!e"enta$ troo'e oso!ja (p!ate) i apita!ni

troo'i održa'anja 'oi!a+ to u!juuje troo'e siste"a nap!ate arata ('a!idacijsi ureaji) insta!irane u sa"eautouse$ /o!io je E20 (S) troa oji je po'ean sa 'e!iino" autousa+ i E21 (W+ S) je troa oji se odnosi naureaje a nap!atu arata (to na raju a'isi od 'e!iine autousa S+ o# to#a to su ureaji a nap!atu insta!irani nas'ai" 'rati"a na oja se u!ai u autous)+ uupan troa E3 se "ože jednosta'no predsta'iti or"u!o"$

Treu o"ponentu troo'a uncionisanja predsta'!jaju teue troo'e po 'oi!u" E3 (S)+ to u!juuje potronju #ori'a+ u!ja+ #u"a+ održa'anje itd+ i a'isi od 'e!iine autousa ( apita!ni troo'i #araže+ oji a'ise od'e!iine autousa se o'de ne ui"aju u oir)& 8a raju E4 (W) podrau"ije'a troo'e sot'era i i"p!e"entacijua!ternati'nih "etoda nap!ate arata+ i po!itiu u!asa u autous te i!asa i isto#& Procjena para"etara oji se tiutroo'a uncionisanja o"ponenti je predsta'!jena u odatu *4& ;"ajui u 'idu s'e na'edeno+ uupni troo'iuncionisanja "o#u iti predsta'!jeni or"u!o"$

#dje je S roj B/S staja!ita+ je 'e!iina !ote i G je rina uupne operacije (o"ercija!na rina+ u!juujui 'ožnju istajanja)& Ge!iina !ote autousa je predsta'!jena or"u!o" UTc+ #dje je Tc ci!us jedne autouse !inije( predsta'!jena su"iranje" 're"ena puto'anja autousa (11) na s'i" dije!o'i"a puta+ u oa pra'ca+ p!us pred'ieno'rije"e anjenja uo!io je potreno)& /o!io se Tc predsta'i ao 2HG+ do!ai"o do to#a da trei ter"in (1D) nea'isi od rine operacije i potrea putnia& Ao# to#a+ a'rni troo'i uncionisanja se "o#u predsta'iti na s!edeinain (30)



7no to je jo 'ažnije+ pretposta'!ja"o da roj "jesta a sjedenje u autousu ( i pos!jedino+ roj putnia)ne"a uticaj na apita!ne troo'e autousa+ to je odreeno 'e!iino" autousa+ i "jera"a oje se tiu aparata asiste" nap!ate ( troo'i "jesta a sjedenje oji su re!ati'no ane"ar!ji'i u odnosu na uupne troo'e autousa)&

8aon to s"o ue!i u oir troo'e uncionisanja iražene u or"i!i 30+ "ože"o or"u!isati pro!e" "asi"iacijesocija!no# !a#ostanja ao$

; e#a s!ijedi$

8ejednaonst predsta'!jena u or"u!i 32a predsta'!ja o#ranienja apaciteta+ oja osi#ura'aju da apacitet

autouso# pre'oa (bK ) ude do'o!jno 'e!ii da se u autous s"jesti "asi"a!an roj putnia ( i su potree

autousa u seciji i te u pra'ci"a 1 i 2): predata'!ja ator reiranja oji je u'eden da apsoruje uoiajene'arijacije u potrea"a (na pri"jer U0& pretposta'!ja siste" u o"e je apacitet 0V od prosjenih potrea)& or"u!a32 priauje da je roj "jesta a sjedenje o#ranien "ini"a!ni" i "asi"a!ni" 'rijednosti"a (or"u!e 25 i 26)&

re'encije su taoe o#raniene "ini"a!no" po!itio" re'encija (na"jeteni" tao da se pruži "ini"u"

us!u#e uo!io je to potreno) i "asi"a!no" re'encijo" to je predsta'!jeno u or"u!i roj 32c& or"u!e

32d i 32e asni'aju se na to"e da su 'e!iina autousa S i po!itia u!asa i i!asa putnia+ ao i tehno!o#ija nap!ate

arti + st'ar iora& 8a raju+ potreno je napra'iti ra'notežu i"eu o#ranienja+ o# to#a to "oda!ni ior a'isi

od 're"ena puto'anja+ to na uosta!o" a'isi od "oda!no# iora: u'oenje pro!e"a isne tae+ oji je rijeen"ijenjanje" "oda!nih iora i 're"ena puto'anja do se ne posti#ne on'er#encija+ oritenje" or"u!e roj 32&

8asuprot jednosta'niji" "ode!i"a+ od oji je "o#ue ana!itii pronai opti"a!an ni'o 'arija!i+ ao to sure'encija autousa+ 'e!iina i arte ( .ohrin#+ 1C2: ansson+ 1D0: Ehan# and Schone!d+ 11: Tirachini et a!&+2010)+ opti"iacija o#ranienja (31) i (32) ahtije'a nu"erii pristup& Pro!e" je rijeen upotreo" .etodase'enciona!no# 'adratino# pro#ra"iranja+ i"p!e"entirano" u .*TH*B 'C&12&0 ( a!ata opti"iacijeo#ranienja)& Pri"ijenjeni nain rjea'anja podrau"ije'a re'enciju autousa ao sta!nu 'arija!u+ do su roj"jesta a sjedenje+ putarina i autousa arta io!o'ani ( arte i putarina su o#ranieni ti"e da udu 'ie od 5 centi&

&. "rimjena

3&1 iio oruženje i u!ani para"etri

/ ci!ju i!ustro'anja eeata oji diretno utiu na ne!a#odnost putnia u dinajnu autoisa+ i strutura"a cijena#radso# ja'no# pre'oa+ pri"jenjuje"o "ode! "asi"iacije socija!no# !a#ostanja sa podaci"a oji su priup!jeni ispeciino# putno# oridora+ Gojni put u Sje'erno" Sidneju+ *ustra!ija+ oji je priaan na s!ici roj 2& io oji je"ode!iran sastoji se od 3&44 i!o"etra puta oji je podije!jen u 12 ona (#dje je prosjena dužina jedne one 2D6"etara) & .atrica porije!o-odredite a putnie auto"oi!e i autouse je uoirena i istraži'anja si"u!acijesaoraaja oje je pro'edeno u o'o" oridoru od strane *#encije a pute'e i saoraaj (RT*)& 9ao i u "atricudoda!i i pjeaen nje+ isoristi!i s"o anetu oja je u Sidneju pro'edena 2010 #odine u do"ainst'i"a+ da i se i'ri!a

podje!a naina puto'anja$ 66&CV puto'anja raih od 1 i!o"etra se i'odi pjeice+ to je roj oji pada na 24&CVuo!io je dužina puto'anja i"eu 1 i 2 i!o"etra+ te na 5&CV a pute'e oji su dužine od 2 do 5 i!o"etara& 8aon

to#a s"o po'ea!i s'au e!iju (autousLauta) dotini" procento" puto'anja oja se predui"aju pjeice+ i"eu"jesta po!asa i destinacije& .atrica oja se sastoji od o'ih procedura je predst'a!jena u s!ici roj 3+ sa uupni" roje" od 1+231 puto'anja u jutarnji" aso'i"a (i"eu C&30 i D&30 aso'a)+ od ojih se 54&3V predui"a i pra'caistoa u pra'cu apada+ pre"a EB (Pra'ac 2 oji je predsta'!jen u s!ici roj 1)9

7'aj oridor je iaran o# dostupnosti podataa oji se tiu 7 potrea na ni'ou "a!ih ona& Para"tri orisnosti i njiho'a procjena je i'rena sa podaci"a ojisu priup!jeni u podruju Sidneja + te pretposta'!ja"o da se oni "o#u pri"ijeniti i na podruje Gojno# puta



Slika !.,estni koridor( 'ojni put

Slika &. Matrica mjesto polaska3destinacija

Put i"a d'ije trae u jedno" pra'cu+ BPR uncije (10) i (11) se pretposta'!jaju+ ao i se priaa!o 'rije"e puto'anja sa uoiajeni" para"etri"a 'rijednosti XoU0&15 i X1U4 i apaciteto" 9r2000 'oi!aasu+ doijeni" pod pretposta'o" da je na 60V rasrsnica e!eno s'jet!o na se"aori"a& Brina pri s!oodno" retanju saoraja je 50"h& / o'e pretposta'e+ prosjena rina auto"oi!a od 26&3 "h u pra'cu 1 (od!ani) i 21&5 u pra'cu 2 (do!ani)

je s!ina i"jerenoj prosjenoj rini na o'o" putu od 22 "h (RT* 2011)+ #dje se sa"o na'odi prosjena rina u

do!ano" pra'cu u jutarnjoj pici)& atori e'i'a!entnosti autousa su 1&65 a "a!e autous (dužine do D"etara)+ 2&1 a standardne autouse (dužine do 12 "etara) + 2&60 a 'e!ie autouse ( do 15 "etara dužine) i 3&00 anaroito 'e!ie autouse ( do 1D "etara dužine)&9orisnici "o#u irati i"eu puto'anja auto"oi!o"+ autouso" i!i

pjeaenja: osta!e a!ternati'e ao to su "ijenje 're"enso# perioda i "ijenjanje "jesta po!asa i destinacije nisuuoirene& 7perati'ni troo'i auto"oi!a su 14 centi po jedno" i!o"etru (potronja #ori'a) i prosjena popunjenostauto"oi!a je 1+45 paQauto"oi!u (TE+ 2010)+ a oje pretposta'!ja"o da "ostaju nepro"ijenjeni naon pro"jenecijena ( osjet!ji'ost popunjenosti auto"oi!a na po'eanje putarina se i#norie)& Pretposta'!ja se da je rina pjeaenja4 i!o"etra po jedno" satu&



,abela !

"arametri vrijednosti.

Para"etri oji procjenjuju unciju 'rijednosti (2)-(C) su preento'ani u Tae!i roj 2& Procjena o'ih para"etara je ojanjena i o njoj je disuto'ano u odatu * 1 u!juujui prednosti testo'a i t-o"jera& 7#ranienja

oja se tiu "ini"a!no# i "asi"a!no# roja "jesta a sjedenje u autousu su ojanjena u Po#!a'!ju 2&4&

&.! 0snovni rezultati

Reu!tati sa trenutno" 7 "atrico" (S!ia 3)+ a ahtije'ane "ode!e od .1 do .4 su priaani u Tae!i roj3& Pod jedan+ rjeenja oja se tiu 'e!iine autousa+ re'encije+ arti+ putarine i roja "jesta a sjedenje su s!ini a"ode!e .1 i .2+ te "ode!e .3 i .4& / s!uaju "ode!a .1 (#dje esterna!ije oje se tiu #už'e i stajanja nisuinte#risane) najo!ji nain uncionisanja je sa "ini autouso" (do D "etara dužine)+ pri re'en'enciji od 21&C'oi!aasu+ te da se arta nap!auje 10 centi+ do u s!uaju "ode!a .2 (sa pro!e"i"a oji sed tiu stajanja) opti"a!norjeenje je da se "a!o po'ea re'encija na 23&C 'oi!a po satu& S!inosti u reu!tati"a postoje o# to#a to na o'o"ni'ou potree a autouso"+ soro s'i putnici sjede+ to je priaano "asi!"a!no" stopo" auetosti "jesta (po

roju "jesta a sjedenje) oja je 1&0D a "ode! .1 i 0&D a "ode! .2 (deseti red u Tae!i roj 3)+ #dje o# odsutnosti putnia oji stoje+ oa "ode!a i"aju s!ine opti"a!ne i!ane reu!tate& o dru#aije# reu!tata se doe uo!io

pretposta'i"o da je proporcija orisnia autousa oji sjede i'or neorisnosti i!i u !inearnoj (.3) i!i 'adratinoj (.4)or"i:u o'i" s!uaje'i"a+ opti"a!no rjeenje podrau"ije'a 'ee (do 12 "etara) i autouse sa 'eo" re'encijo"(i"eu 25&0 i 26&2 'oi!a po satu)& o 'ažnije+ esterni "ar#ina!ni troo'i #už'e u autousu odraža'aju se na

po'eanje opti"a!ne cijene arte na 30 centi po putniu: ao i u s!uaje'i"a "ar#ina!nih troo'a u "ode!i"a .1 i.2+ oji se tiu 'ožnje dodatnih putnia+ oni su predsta'!jeni dodatni" 're"eno" u!asa i i!asa putnia i autousa+do u opti"a!nu cijenu arte u "ode!i"a .3 i .4 taoe u!ae i neudonosti oje su prouroo'ane s"anji'anje"

7soine .1 .2 .3 .4

Gre"e do!asa -0&016 -0&01C -0&01C -0&01C 8aredo'anje -0&00 -0&010 -0&010 -0&010Grije"e pro'edeno u autousu -0&01 -0&013 -0&004 -0&006Grije"e pro'edeno u auto"oi!u -0&016 -0&01D -0&01D -0&01DGrije"e pjeaenja -0&035 -0&035 -0&035 -0&035

Troa -0&062 -0&064 -0&064 -0&064.oda!na onstanta autous -2&0D0 -2&112 -2&12 -2&134.oda!na onstanta pjeaenje -0&02 -0&0 -0&0 -0&100$-b Q den stand bden -0&004 -0&003

$-b Y prop seat b#ea$ -0&013$-b (den stand)2 bdeni -0&0005$-b (prop seat)2 b#ea$ 2 -0&013

8apo"ena$ 'rije"e je onaeno u "inuta"a a troo'i O (*/)&

,abrla &0snovni rezultati&

7pti"a!ne 'rijednosti .1 .2 .3 .4

užina autousa (") D D 12 12re'encija ('ehh) 21&C 23&C 26&1 25&09arte (O) 0&1 0&1 0&4 0&4

Putarina (O) 2&0 2&0 2&0 2&0.jesta a sjedenje 24 24 3 39apacitet autousa (paQus) 36 36 5D 5D.jesta a sjedenjeuupan prostor 0&5D 0&5D 0&63 0&63.jesta a sjedenje (p!us "jesta a stojanje) 0&D0 0&D0 0&D0 0&D0Prosjena auetost (po "jestu a sjedenje) 0&5C 0&52 0&30 0&31.asi"a!na stopa auetosti (po "jestu a sjedenje) 1&0D 0&D 0&56 0&5D.asi"a!na stopa auetosti (u odnosu na uupan prostor) 0&62 0&56 0&32 0&339apacitet "jesta po !iniji (seatsh) 521 56 101C C5/upan apacitet autousa po !iniji (paQh) CD2 D54 1512 1450

Siste" nap!ate arata 7-oard .a#& strip .a#& strip .a#& strip 8ain urca'anja *!! doors *!! doors *!! doors *!! doorsSocija!no !a#ostanje (O) 12+544 122+D4 122+DC 122+D01

Troo'i potroaa (O) 114+20 10C+C21 10C+454 10C+31Proit ja'no# saoraaja (O) -6C1 -645 -46C -436/upan po'rat (O) 15+25 15+0D 15+0 15+1CTroo'i uncionisanaja autousa 0&D3 0&D3 0&46 0&44Ge!iina !ote (autousa) 11 12 13 13

.oda!na podje!a autousa C&1V C&0V C&0V C&1V

.oda!na podje!a auta 60&0V 5&V 60&0V 60&0V

.oda!na podje!a pjeaa 32&V 33&1V 33&0V 32&V



roja s!oodnih "jesta a putnie u autousu& 7'o 'e!io po'eanje u cijeni autouse arte uauje na 'e!ie eete pro!e"a sjedenja u #už'i na odrei'anje opti"a!nih cijena u #radso" saoraaju&

Slika broj ). Marginalni troškovi eksterne gužve i zagušenja

8ada!je+ to se tie opti"a!no# roja "jesta a sjedenje+ u s'i" s!uaje'i"a opti"a!an reu!tat je to da je potreno i"ati "asi"a!an roj "jesta a sjedenje+ do o#a je tehnii "o#ue doi (24 "jesta a autouse dužine doD "etara i 3 "jesta a autouse dužine do 12 "etara)+ a oji je o#ranien "ini"a!ni" prostoro" oji "ora ostatis!oodan od sjedta10& 7d "jesta pred'ieno# a sjedenje i stojanje+ D0V je pred'ieno a sjednje i 20V a stojanje&Gea re'encija i 'e!iina autousa u "ode!i"a .3 i .4 naajno s"anjuju prosjenu stopu auetosti ( ao uncija

roja "jesta) sa preo 50V u s!uaje'i"a "ode!a .1 i .2 na 30V u "ode!i"a .3 i .4 ( roj sjedanja na "jesta asjedenje po satu je udup!an sa 521 u "ode!u .1 na 101C u "ode!u .3)& 9!juna u!o#a roja "jesta a sjedenje ao

od!uujue 'arija!e je opisana u Po#!a'!ju 3&3+ #dje po'eanje a#uenja saoraaja na putu us!o'!ja'a postojanje"asi"a!no# roja "jesta a sjedenje+ uo!io diajneri i#noriu esterne troo'e #už'e&

;!ani reu!tati oji se tiu roja 'rata+ po!itie urca'anja i siste"a nap!ate arti su opisani u da!je" testu&Pod jedan+ u s'i" s!uaje'i"a je opti"a!no i"ati "as"a!an roj 'rata+ odree po 'e!iini autousa+ npr& 2 'rata odautousa dužine D "etara+ i 2 'rata od autousa dužine 12 "etara+ jer to je 'ie 'rata na autousu+ 'rije"e u!asa ii!asa putnia je "anje&11 Pod d'a+ se'enciona!ni u!aa i i!aa putnia na s'a 'rata (TnBn siste") je "no#oeiasniji ne#o u s!uaju ada je u!aa putnia "o#u sa"o na prednja 'rata (TnB1)& Tree+ opti"a!na tehno!o#ijasiste"a nap!ate arti podrau"ije'a onu oja se oa'!ja 'an autousa u "ode!u .1 i u autousu sa "a#netsi"traa"a u "ode!i"a od .2 do .4&

/oiri'anje pro!e"a #už'e u autousu+ i"a 'e!ii uticaj na inansje pro'ajdera #radso# ja'no# pre'oa+ isu'encije oje su potrene da i siste" radio$ u "ode!i"a .1 i .2 sa opti"a!no" cijeno" arte od 10 centi+ potrenesu su'encije oje i trea!e poriti D3V troo'a rada+ do u "ode!i"a .3 i .4+ #dje je cijena arte 40 centi+su'encije su prepo!o'!jene&12 / s'i" s!uaje'i"a prihodi su 'ie ne#o do'o!jni da i se porio deicit u uncionisanju

autouso# siste"a (i#noriui troo'e p!aanja tasi)&9ao "ode!i u!juuju ra'rsta'anje inor"acija oje se tiu 7 potrea+ u "o#unosti s"o da irauna"o

"ar#ina!ne esterne troo'e #už'e i a#uenja po 7 paru& .ar#ina!ni esterni troo'i irauna'aju se i'oenje"troo'a 're"ena puto'anja ajedno sa "oda!ni" potrea"a u ci!ju irauna'anja uticaja dodatnih putnia na

po'eanje 're"ena pro'edeno# na putu ( npr esterno a#uenje priaano u BPR uncija"a 10 i 11) i u po'eanju proporcije "jesta a sjedenje oja su aueta i!i #ustine putnia oji stoje ( esterna!ije oje se tiu #už'e ojajene suu or"u!a"a od 3 do 5)& / s'i" s!uaje'i"a+ esterni troo'i 're"ena ("input) su podije!jeni "ar#ina!ni"troo'i"a orisnost (Bc)+ ao i i"a!i ispra'ne reu!tate (Oput)& 8a pri"jer+ "ar#ina!ni esterni troo'i ri'e a

pute'e i pet ra!iitih odredita su ojanjeni u S!ici 4 a "ode! .3+ u o"e+ M#už'a od 1-12N poauje esterne"ar#ina!ne troo'e puto'anja autouso" (.<ErE+ i"eu 10 i 63 centa) oji poinju i odredita 1 sa destinacijo" us'i" ona"a oje se na!ae i"eu 2 i 12+ do M#už'a 12-1N poauje .<ErE a dije!o'e puta oji poinju u oni 12 ii"aju destinaciju u ona"a i"eu 1 i 11 (i"eu 16 i C4 centa po do!aru) 'ije .<ErE ri'e rastu !inearno do puttraje duže i 'rijednosti su nenatno 'ee u Pra'cu 2 (od 12 do 1)+ oiro" da su 'ee potree u o'o" pra'cu (54&3V od

10 8apo"ena da je orisnost autousa u "ode!u .1 indierentna roju sjedita unutar autousa+ o# to#a+ do #od nas ne 'ežu o#ranienja apaciteta+ i!o oji roj

sjedita e postii isti ni'o socija!no# !a#ostanja "eu putnici"a11

7'aj reu!tat i#norie to da se 'rije"e oje je potreno da se ot'ore i at'ore 'rata "ože po'eati sa po'eanje" roja 'rata+ o# to#a to 'oa "ora pro'jera'ati da !i su s'a 'rata s!oodna od putnia12

Trenutni ja'ni pre'o u Sidneju i"a cijenu arte od 2&10 do!ara+ to pre"a nae" "ode!u proi'odi proit+ "euti"+ trenutni siste" se trea osta'iti po strani&Ra!ie su ojanjenje ra!iiti" e!e"entri"a+ uu!juujui i postojanje 'e!io# roja isnih troo'a oji se ne ui"aju u oir u o'oj ap!iaciji+ i o# to#a to "i"ode!ira"o sa"o jutarnju picu (ada je potražnja naj'ea) u podruju sa 'e!io" #ustino" potražnje



uupnih) & 9oristei uda!jenost "jerenu i!o"etri"a i"eu B/S staja!ita ao oajanja'ajuu 'arija!u+ "ože se procijeniti s!edea po'eanost i"eu .ecRE i dužine puta H"$

Slika broj /. 0ptimalna #rekvencija

ednaine (33a) i (33) uauju na to da a pute'e oji poinju u secija"a od 1 i 12+ .<ErE raste i"eu 16i 1D centi po do!aru a s'ai i!o"etar oji osoa pro'ede unutar autousa& 8a dru#oj strani+ "ar#ina!ni esternitroo'i a#uenja (.<EoE) su 'ei ne#o .<ErE+ to je i priaano na s!ici roj 4& Re!ati'no 'ei po!ožaj ri'eMAa#uenja 12-1N proii!ai i 'eih potre'a puto'anja i secije 12 do secija 11 i 10+ do u poreenju sa ti"+ osoaoja na put ree i secije 11 (ri'a #už'e M11-1N) i"a "no#o "anji .<EoE&

/ naredno" po#!a'!ju ana!iira"o ao se s!uža ja'no# pre'oa i ni'oi cijena (arti i nap!ate) "orajuadaptirati ada su suoeni sa po'eanje" ahtje'a u transportu ( ao to je udua urana i#radnja oo oridora)+ pod

pretposta'o" da nije "o#ue po'eati apacitet sa"o# puta (9rU2000 'oi!aas)& 7sno'na ideja je da se ana!iira procjena !junih 'arija!i diajna ada je siste" preoptereen i ada doe do oi!jno# a#uenja u pojedini" podruji"a& Puto'anja po odreditu i destinaciji priaana na s!ici 3 se jedinst'eno ni'e!iu u pet oraa+ do uupne potražnje od 2D&D50 puto'anjaasu (50V 'ie ne#o to je trenutni roj puto'anja)& @!a'ni reu!tati "oda!nih pro"jena+diajn autouse s!uže+ cijene+ #už'a i a#uenje su pred"et raspra'e& .ode! .4 nije priaan i ra!o#a to sunje#o'i reu!tati s!ini "ode!u .3&

&.&. 0ptimalna #rekvencija autobusa: 'eza između zagušenja i gužve

Ra'oj opti"a!ne re'encije autousa je predsta'!jen u S!ici roj 5& <'identno je da e oira na potree"ode!a oji se ra"atraju+ re'encija se ne "ijenja jednosta'no sa potrea"a+ ne#o uopteno opti"a!na re'encija se"ože s"anjiti uo!io potree rastu+ iao ra!oi a o'a'e reu!tate nisu isti u s'i" "ode!i"a& ousiraj"o se pr'o na"ode! .2 ( neorisnost stajanja)+ #dje uoa'a"o da se re'encija po'ea'a do 32 'oi!aas a 100 paQas+ a!i padana 22 'oi!aas a 2100 paQas: o'o je o# to#a to je a 100 paQas opti"a!an "ini autous (D "etara dužine )do je u s!uaju 2100 paQas opti"a!no raditi sa standardni" autouso" dužine 12 "etara+ sa 'ei" apaciteto"&S!ino je i od "ode!a .3+ "anje po'eanje u dužini autousa (sa 12 na 15 "etara) taoe ojanja'a pad re'encijesa 26 na 24 'oi!aas +sa 155o paQas& .euti"+ uo!io 'e!iinu autousa osta'i"o po strani+ re'encija je u'ije us!uži po'eanja uncije potree+ te pretposta'i"o da postoji #už'a i!i neorisnosti oje se tiu stajanja ( u s!uaju.2 do 100 paQas i u s!uaju .3 inad 1550 paQas)+ to je usporedi'o sa s'i" "ode!i"a "ini"iacije troo'aoji podea'aju re'enciju autousa+ pretposta'!jajui isnu 'e!iinu autousa+ i!i pretposta'jajui da se 'e!iinaautousa "ože s!oodno pri!a#oa'ati potrea"a re'encije ada se ona podesi& (e&#&+ .ohrin#+ 1C2: ansson+ 1D0:ara-?a and @sch%ender+ 2003)&

7no ta se dea'a sa opti"a!no" re'encijo" u "ode!u oji ne ui"a u oir pitanje #už'e ao i'or neorisnosti (.1) je a i 'ie 'rijedno pažnje& / o'o" s!uaju+ opti"a!na 'e!iina autousa se ne "ijenja ro cije!ispetar potrea ("ini autousi) i o# to#a re'encija se nenatno s"anjuje sa 21&C na 20&D 'oi!aas+ do se ahtje'i

po'ea'aju sa 13C0 na 2250 paQas&13 7'o se dea'a o# a#uenja na pute'i"a$ do uupna potražnja raste+ raste i roj !judi oji oriste pute'e na oji"a postoje a#uenja ( trenutna rina auto"oi!a i autousa pada u oa pra'ca+ 1i 2+ to je priaano na s!ici roj 6)+ i i"ajui u 'idu re'enciju autousa u a#uenju saoraaja+ "ode! poua'ada s"anji roj autousa na u!ica"a+ na raun po'ea'anja roja putnia unutar autousa+ to je u "ode!u .1 doroit+o# to#a to #už'a ne utie na o"or putnia& 7'o je jasan na da pitanje #už'e u autousi"a ude u!jueno uopti"iaciju transportnih oridora na oji"a postoji a#uenje i"eu autousa i putniih auto"oi!a&

13 7'o s"anjenje re'encije ne "ora nužno iti suprotno tradiciona!ni" opti"iacijsi" "ode!i"a oji pred'iaju re'enciju autousa ao i se po'ea!a potražnja+

ao to je to .ohrin# (1C2) na'eo& / .ohrin#o'o" pra'i!u+ re'encija se s"anjuje sa ci!uso" 're"ena+ i u o'o" s!uaju se po'ea'a ajedno sa potražnjo" ira!o#a a#uenja na pute'i"a



Slika 2: Prosjena rina "ode!a .1

Slika 4: 7pti"a!na opsr!jenost "jesti"a a sjedenje

Slika 5: 7pti"a!na opsr!jenost "jesti"a a sjedenje i stajanje

;spiti'anje opti"a!ne re'encije ne o"o#ua'a u'id u potpunu s!iu opsre transporta od strane operatora+o# ra!iitih otpi"a!nih 'e!iina autousa oji su iarani u s!ici roj 5& /upna opsr!jenost "jesti"a a sjedenje(re'encija puta roj "jesta po autousu)+ te opsre!jenost "jesti"a a stajanje (re'encija puta apacitet autousa)su priaani u s!ia"a C i D& asno je da je opti"a!ni apacitet oji e p!aneri iarati+ osjet!ji' na pitanje oje se tiearateristia neorisnosti #uže i stajanja& .ode! .1 ne a'isi od iaira roja "jesta a sjedenje s'e do ne postojeo#ranienja oja se tiu apaciteta sa"o# autousa (32a): o# to#a s"o priaa!i "asi"a!an roj "jesta a sjedenje

po autousu tao da (32) nisu ati'na+ oja se "o#u s"anjiti sa 24 "jesta ada je potražnja 13C0 paQas na 11 "jestaada je potražnja 2250 paQas+ to je priaano na s!ici roj C+ #dje se uupan roj "jesta a sjedenje s"anjuje u"ode!u .1& ru#i" rijei"a+ ada se suoa'a"o sa po'eanje" s"anjenje" potražnje+ po'eanje apaciteta seoejeuje s"anjenje" roja "jesta a sjedenje ao i se po'eao roj putnia oji se "o#u s"jestiti u autous+ e

troo'a #už'e u "ode!u .1&

14

o potpuno dru#o# reu!tata se do!ai uo!io je pitanje #už'e i stajanja 'ažno+ u o"s!uaju se roj "jesta a sjedenje drži na "asi"a!no" ni'ou (32)+ te se uupan apacitet "jesta a sjedenje po'ea'au s!uaju potražnje u "ode!i"a .2 i .3 + ao na s!ici roj C&

14 8apo"ena da "ode! u o"e se roj sjedita ne "ože pri!a#oditi+ "ože uticati na re'enciju i!i po'eanje 'e!iine autousa+ uo!io postoje o#ranienja oja se

tiu apaciteta+ to utie na uupne prihode



Slika 6: 7pti"a!na re'encija autousa na putu na"ijenjeno" a "jeto'iti saoraaj

injenica da e diajneri autousa i!i njiho'i 'oai od!uiti da s"anje roj "jesta u autousu uo!ioneorisnosti oje se tiu #už'e i stajanja nisu raunate u "ode! .1+ ne nai da se uupan apacitet transportaa"anjuje ("jesta a sjedenje i stajanje): ao to s!ia roj D poauje+ u "ode!u .2+ uupan apacitet se ust'ari

po'ea'a+ ah'a!jujui injenici da se po'eanje apaciteta autousa u"oža'a nenatni" s"anjenje" autousere'encije (S!ia 5)&

9ao i se poaa!o da u s!uaju "ode!a .1 opti"a!na re'encija pada (S!ia5) o# a#uenja u saoraaju+te "ijeanja sa putnii" auto"oi!i"a+ "ode!isan je a!ternati'ni scenario u o"e postoji traa sa"o a saoraajautousa+ i o# to#a na re'enciju autousa ne utie 'rije"e puto'anja putniih auto"oi!a ( putnii auto"o!iostaju u d'ije trae)& 9ao to je predsta'!jeno na s!ici roj + ada autousi ne utiu na putnie auto"oi!e+ opti"a!nare'encija i"a tendenciju po'eanja+ ajedno sa opse#o" potražnje&

8a raju+ 'rijedno je spo"ena da je u s'i" scenariji"a+ re'encija autousa do'o!jno nisa da ne urouje astoje naB/S staja!iti"a (or"u!a (14)+ na oji"a je pretposta'!jeno da postoje naj"anje po d'a perona&

&.). 0ptimalne cijene i modalna podjela

Pro"jene oje se tiu opti"a!ne nap!ate i cijene autouse arte se ana!iiraju u o'o" po#!a'!ju& Speciiacije#už'e u orisnosti autouse uncije ne"aju uticaja na opti"a!nu nap!atu+ o# e#a je sa"o jedna 'rijednost

predsta'!jena na s!ici roj 10+ oja poauje po'eanje u nap!ati u s!uaju ada uupna potražnja (pos!jedino ia#uenje saoraja) raste& 8a dru#oj strani+ opti"a!na cijena autouse arte se nenatno po'ea'a u "ode!i"a .2 i.3 + do 50 centi po ati+ do je cijena arte u "ode!u .1 osta!a 10 centi&

8ada!je+ ana!iiraju se i "oda!ni dije!o'i& Pred'iene "oda!ne podje!e su soro identine u s'a etiri "ode!a&Reu!tirajue "oda!ne pro"jene sa opti"iacijo" diajna autousa i cjena"a su soro identine u s'a etiri ahtije'ana"ode!a (Tae!a3)+ do je jedino "ode! .2 priaan na i!ustraciji+ na s!ici roj 11& / poreenju sa pos"atrani""oda!ni" podje!a"a (62&5V auto"oi!a+ 31&6V pjeaa i 5&V osta!ih)+ 'ie !judi se od!uuje da pjeai (33V) i da

putuje autouso" (CV)+ s"anjujui "oda!ne podje!e auto"oi!a na 60V& Sro"no po'eanje u "oda!ni" podje!a"aautousa (sa 5&V na CV) naon opti"iacije se poja'!juje o# 'e!iih i ne#ati'nih 'rijednosti "oda!nih onstantiautousa (oo -2+1 u Tae!i roj2)+ oje su podeene tao da pred'iaju pos"atrane "oda!ne dije!o'e u osno'nojsituaciji ( 'r!o neura'noteženo+ to ide u orist aut"oi!a)

Po#oranje a#uenja saoraaja na pute'i"a15+ do uupna potražnja raste ohraruje one oji na put idu pjeice& 7'aj reu!tat u "oda!ni" dije!o'i"a auto"oi!a pada sa 60V na 54V+ do na dru#oj strani po'ea'a "oda!nedije!o'e pjeaenja sa 33V na 3DV+ a ior oritenja autousa raste sa 5 na DV (o# po'eane re'encije i ra!ie ucijeni i"eu putarine i cijene arte+( 'idjeti s!iu 10)& Ao# to#a+ uo!io potražnja a transporto" raste u udunosti+ iuo!io apacitet puta ude onstatno isti+ "ode! pred'ia da e pjeaenje re!e'antnije ao a!ternati'a+ to je u o'o"

pri"jeru podrijep!jeno injenico" da je dužina puta re!ati'no rata (oridor je du#aa 3&4 i!o"etra)& / st'ari+ s!ia12 priauje "oda!ne podje!e po dužini puta+ a pute'e oji poinju u Aoni 1: jasno je da se o"peteti'nost pjeaenjaao a!ternati'e "otorio'ani" naini"a+ s"anjuje uo!io se dužina puta po'ea'a&

&./. Slu+ajevi zagušenja saobraćaja uzrokovani autobusima

/ prethodno" scenariju pretposta'!jeno je da je ator e'i'a!encije a put'anje autouso" odreen sa"o 'e!iino"

autousa+ od 1&65 a "ini autouse (D"etara) do 3 a naroito 'e!ie autouse (1D "etara)&

15 Priaano na s!ici roj 3 a "ode! .1 a s!ini reu!tati su i a "ode! .2



Slika 17: 7pti"a!na putarina i cijena arte

Slika 11: .oda!ne podje!e u "ode!u .2

Slika 1!: .oda!ne podje!e po dužini puta + "ode! .2 (uupna potražnja 1&236)

.euti"+ nei autori ao to su Parr> i S"a!! (200) pretposta'!jaju+ da u "jeo'ito" saoraaju+ autousi"atrea dati 'ea u!o#a u unciji a#uenja (10) i (11)+ i"ajui u 'idu da njiho'o stajanje ao i putnici u!i i ia!i iautousa i"a uticaj na apacitet saoraajnih traa+ i utie na anjenja puto'anja osta!i" naini"a+ u!juujui i

putnie auto"oi!e& (9osh> i *rasan+ 2005: Ahao et a!&+ 200C)& /t'rdi!i s"o da dup!anje atora e'i'a!encije putni-auto (ao i io i"eu 3&3 i 6) utie na s"anjenje opti"a!ne re'encije autousa+ te da je uticaj "no#o jai uo!iose esterna!ije oje se tiu #už'e ne "ode!iraju (.1+ S!ia 13)+ ne#o ada se neorisnosti oje se tiu #už'e

urauna'aju+ u o" s!uaju one do"iniraju nad 'anjsi" atori"a oji se tiu a#uenja saoraaja (.2+ S!ia 14)& 8as!ici roj 13+ po'eanje u re'enciji autousa a potražnju oja je 'ea od 1D00 paQas+ postoji o# to#a to jedosti#nut ni'o "ini"a!no# roja "jesta a sjedenje+ te je apacitet o#ranien (26)+ o# e#a 'oa autousa ne"adru#u opciju ne#o da po'ea re'enciju autousa ao i ispunio ahtje'e&



Slika 1&:7pti"a!na re'encija autousa u "ode!u .1+ dup!i e'i'a!encijsi ator a autouse

Slika 1):7pti"a!na re'encija autousa u "ode!u .2+ dup!i e'i'a!encijsi ator a autouse

Slika 1/:7pti"a!na re'encija autousa a suopti"a!an roj "jesta a sjedenje

&.2. "ovezanost između broja mjesta za sjedenje u autobusu i optimalne #rekvencije

/ o'o" po#!a'!ju ra"atra"o osjet!ji'ost opti"a!ne re'encije autousa na a!ternati'ne internerasporede u sa"o" autousu oji se tiu roja "jesta a sjedenje& 9ao to je 'e prethodno ra"atrano+ u s'i"scenariji"a u oji"a se u oir ui"aju 'anjsi atori #už'e (.2+ .3 i .4)+ opti"a!an diajn autousa

podrau"ije'a postojanje to je 'ie "o#ue "jesta a sjedenje+ a adatu 'e!iinu autousa+ ao i se s"anji!i eeti postojanja 'e!io# roja !judi u autousu na one oji sjede+ te ao i se s"anjio roj putnia oji stoje& / to" s"is!u+istražuje"o ta i se desi!o uo!io i roj "jesta a sjedenje io "anji od "asi"u"a ( #dje i se apacitet autousa

po'eao): S!ia roj 15 priauje da se u s!uaje'i"a "ode!a .2 ( "ini autous+ D "etara dužine) i "ode!a .3( standardna 'e!iina+ 12 "etara) re'encija po'ea'a ao od#o'or na neudonost orisnia o# to#a to i"aju "anji

roj "jesta a sjedenje& ru#i" rijei"a+ roj "jesta a sjedenje unutar autousa i"a uticaj na opti"a!ni diajnsiste"a ja'no# transporta uo!io diajneri sh'ate da orisnici ne 'o!e #už'u&



Slika 12:7pti"a!na putarina u"anjena a cijenu arte+ d'a najo!ja scenarija

Slika 12:7pti"a!na re'encija autousa+ d'a najo!ja scenarija

&.4. rugi najbolji scenario

Prethodna ana!ia je i'rena pod pretposta'o" da tasa na a#uenje+ na "jestu+ to je priaano na s!ici roj 10& 7 o'o" po#!a'!ju+ dru#i najo!ji s!uaj+ u o"e ne"a tase je istražen&16 7#ranii!i s"o ana!iu na #raio poreenje re!e'antnih i!anih reu!tata opti"iacije+ i"eu pr'o# i dru#o# najo!je# scenaria&

ru#i najo!ji nain puto'anja autouso" je ne#ati'an iro" opse#a potražnje na oji je testiran+ i na s'e

speciiacije orisnosti (.1-.4)+ ao to je opti"a!no s"anjenje cijene arte oje oje se suoa'a sa nu!to" po!ito" putarine+ oja je 'ea ne#o pr'a najo!ja opti"a!na cijena arte (i"eu 10 i 40 centi)& 1C 7'aj reu!tat uauje na"o#unost 'eo"a !oe# siste"a nap!ate u ja'no" saoraaju i 'e!io# opadanja pos!a+ uo!io je puto'anjeauto"oi!o" jetinije (naroito u 'rije"e pice)+ to je s!ino i reu!tati"a do ojih su do!i dru#i istraži'ai& (@!aister iHe%is+ 1CD: Proost i Gan ender+ 200D: *hn+ 200: Parr> i S"a!!+ 200)&1D

S!ia roj 16 priauje ra!ie i"eu opti"a!ne putarine i cijene arte+ u pr'o" i dru#o" najo!je" scenariju+a ahtrije'ane "ode!e .1+ .2 i .3 (o# to#a u dru#o" najo!je" scenariu+ ri'a je jednaa apso!utni"'rijednosti"a ne#ati'ne cijene autouse arte)&Ra!ia i"eu putarine i cijene autouse arte je "anja u dru#o"najo!je" scenariu+ to je taoe ut'rdio *hn (200) & Pre"a nje"u+ dru#a najo!ja cijena arte se s"anjuje do'o!jnoao i adrža!a ra!iu i u pr'o" najo!je" scenariju + o# to#a to e nisa cijena autouse arte uroo'ati 'eiuupan roj puto'anja ne#o to je to socija!no prih'at!ji'o& / nae" radu+ uupan roj puto'anja je isan+a!i roj"otorio'anih puto'anja nije+ i o# to#a nisa cijena pri'!ai ne sa"o orisnie auto"oi!a+ ne#o i pjeae da oriste#radsi saoraaj (9erin+ 12: Tirachini and ,ensher+ 2012)& 7'o ojanja'a i to da dru#a najo!ja cijena autouse

arte nije to!io nisa+ ao i ouh'ati!a ra!iu oja je nasta!u ra!io" i"eu pr'e najo!je putarine i cijene arte&

16 Principi oji se tiu pr'e i dru#e najo!je cijene su ana!iirani u radu S"a!! i Gerhoe (200C) i Tirachini i,ensher (2012)

17 8e#ati'nu dru#u najo!ju autousu artu je ojasnio *hn (200)&

18 Basso i Si!'a (orthco"in#) su poaa!i da na opti"a!an ni'o opadanja autouso# saoraaja utie pro'iija oja se up!auje na !inije+ uo!io je nap!ata a#uenje

i"p!e"entirana



,abela 81.1

8a raju+ opti"a!na re'encija autousa je "anja u dru#o" najo!je" scenariu ao to je priaano na s!ici roj 1C ( "ode! .2 je e!i"inisan o# !ae# i!a#anja)+ o# to#a to jetin saoraaj putnii" auto"oi!i"a do'odido 'ee# protoa saoraaja putnii" auto"oi!i"a + i o# to#a po'ea'a a#uenja u saoraaju ao aauto"oi!e tao i a autouse& / pri!o# nerea!no" scenariu sa ne#ati'no" nap!ato" arti+ na s!ici 1C s"o doda!i i treiscenario u o"e su pri"ijenjena o#ranienja udžeta oja e!i"iniu su'encije potrene a održa'anje rute+ i u pr'o" iu dru#o" najo!je" scenariou& / o'o" Mscenariu nu!to# proitaN+ cijena arte sae na 50 d0 60 centi u "ode!u .1+ ina C0-C5 centi u "ode!u .3: opti"a!na re'encija se s"anjuje i pada na ni'o od 16-1 autousa po satu u "ode!u .1i 21-24 autousa u "ode!u .3& 7e 'arija!e utiu na #uita putnia u autousu+ ao to je priaano na s!ici roj 1C&7'o s"anjenje u potrea"a u st'ari nai da se ni'o #už'e u scenariu nu!te arade+ ne "ijenja naajno+ u poreenju sascenario" e o#ranienja udžeta ( na pri"jer+ ada je uupna potražnja 2D+D50 puto'anjaas+ prosjena stopaauetosti je 36&V u scenariu M.3-dru#i najo!jiN+ naspra" 3D&1V u scenariu M.3-dru#i najo!ji-nu!ti proitN)&

). $aklju+ci

/ o'o" radu s"o u'e!i "asi"iacijsi "ode! socija!no# !a#ostanja sa od'ojeni" 7 ahtje'i"a i"no#orojni" a!ternati'a"a puto'anja + sa ci!je" da se opti"iira diajn #radsih autousih !inija+ u!juujui iod!ue oje se tiu cijena+ i a auto"oi!e i a autouse& /ticaj 'e!io# roja !judi u autousu je poseno nanaen+#dje ana!iira"o nje#o' uticaj na diajn sa"e autouse s!uže i na ni'o a#uenosti saoraaja na pute'i"a& /i"anjeu oir 'anjsih atora oji se tiu #už'e i uticaja na po'eanje neudonosti "eu orisnici"a #radso# saoraaja+uauje na to da i u #radsi ja'ni saoraaj trea!o da u'ede 'ee autouse+ oji i i"a!i i 'eu re'enciju+ to naraju "ože do'esti do po'eanja a#uenja saoaraja na "jeto'iti" pute'i"a& Broj "jesta a sjedenje u autousi"a

je ao od!uujua 'arija!a pr'i put u'eden u "ode!u "iroeono"so# transportno# "ode!a: roj "jesta a sjedenje je reu!tat o"pro"isa i"eu udonosti putnia i apaciteta 'oi!a ( oji "ože iti po'ean u!anjanje" sjedita)&7'aj "ode! je pri"ijenjen na oridor Gojni put u Sje'erno" Sidneju+ i reu!tati su disuto'ani ro neo!io scenariasa ra!iiti" ni'oi"a potražne+ i pretposta'a"a "ode!iranja&

o!o se do 'e!io# roja reu!tata& /i"anje u oir 'anjsih atora #už'e ( na sjedenje i stajanje) uaujena to da i se trea!a po'eati opti"a!na cijena autouse arte+ i postepeno s"anjiti opti"a!ne su'encije a autouse&7pti"a!na re'encija autousa je reu!tat o"pro"isa i"eu ni'oa a#uenosti unutar autousa+ ao to je #už'a"eu putnici"a+ i ni'oa a#uenosti saoraaja 'an autousa+ ao to je uticaj re'encije na uspora'anje aoautousa tao i auto"oi!a na "jeto'iti" pute'i"a& /#!a'no"+ opti"a!na re'encija autousa je osjet!ji'a na

pretposta'e oje se tiu troo'a #už'e+ uticaja autousa na a#uenje saoraaja i na uupan ni'o a#uenostisaoraaja+ do 'anjsi atori oji se tiu #už'e pritiu operatore siste"a da oeijede re'entniju s!užu+ to naraju "ože doprinijeti poja'i a#uenja saoraaja "eu autousi"a i auto"oi!i"a& S"atra"o da i uo!io se#už'a ui"a u oir+ trea!o po'eati re'enciju autousa (a adatu 'e!iinu autousa) a i u s!uaje'i"a teže#a#uenja saoraaja+ "euti"+ to nije s!uaj uo!io 'anjsi atori oji se tiu #už'e nisu ueti u oir+ u o"s!uaju s"ajenje uupne potražnje "ože uticati i na s"anjenje re'encije+ roja "jesta a sjedenje+ nautr st'aranja#už'e "eu putnici"a unutar autousa + #dje i 'ei roj putnia stojao pri!io" puto'anja&



Aa!jui!i s"o da postojanje 'anjsih atora oji utiu na poja'u #už'e+ utie na to da i autousi trea!i i"atito je "o#ue 'ie "jesta a sjedenje+ osi" "ini"a!no# prostora oji "ora iti os!ooen od sjedita& /o!io i i!oo# dru#o# ra!o#a diajneri od!ue da i autous treao i"ati "anje "jesta a sjedenje ne#o to je opti"a!no (ao ise po'eao apacitet autousa)+ re'encija autousa (i uupan roj autousa) i se trea!i po'eati ao i seo"peno'a!a neudonost ojoj su u to" s!uaju i!oženi orisnici ja'no# saoraaja& Budua istraži'anja i trea!atestirati opti"a!nost u'oenja "asi"a!no# roja "jesta a sjedenje u s!edei" s!uaje'i"a$ (i) na !inija"a sa 'isoo"

potražnjo" a ja'ni" transporto"+ u o"e ati'na o#ranienja oja se tiu apaciteta "o#u s"anjiti roj "jesta i (ii)

uo!io je pro!e" neorisnosti stajanja s!ao po'ean sa sjedenje+ u to" s!uaju u principu+ i!o i opti"a!no da seoeijedi "anje sjedita ne#o to je to "asi"a!no "o#ue+ uo!o je doit po'eano# apaciteta 'ea odneudonosti orisnia&

Zto se tie re!e'antnosti ne-"otorio'anih naina retanja u #radso" podruju+ oridoro" 3&4 i!o"etradužine+ po'eanje uupne potražnje a transporto" do'odi do 'ee# a#uenja saoraaja+ to do'odi do po'eanja

pjeaenja u odnosu na "otorio'ane a!ternati'e & 7'o do'odi do a!jua da je pjeaenje na rai" pute'i"a "udrastrate#ija oja utie na s"anjenje pro!e"a a#uenja saoraaja u #rado'i"a&

7ruženje orisnia autousa "ože iti i'or ne!a#odnosti oje do'ode do pro"jena u nei" 'arija!a"a(opti"a!noj cijeni autouse arte+ 'e!iini autousa+ re'enciji+ su'enciji)& .euti"+ opti"io'anje transportnihoridora pod ra!iiti" pretposta'a"a re!e'antnosti esternih atora oji se tiu #už'e+ na sa"e orisnie+ do'odi dos!inih reu!tata osta!ih i!anih o"ponenti ao to su socija!no !a#ostanje+ ado'o!jst'o potroaa i "oda!ne

podje!e ro "ode!e .1- .4& Potreno je 'ie istraži'anja ao i se ut'rdi!o da !i su o'i reu!tati pri"jenji'i i udru#i" ontesti"a+ napri"jer sa superiornijo" "oda!no" podje!o" autousa (preo 20V)



*na!itii o'ir oji je predsta'!jen u o'o" radu se "ože proiriti na neo!io naina& 7d!a#anje 're"enadonoenja od!ua "ože se u!juiti u'oenje" "u!tiperiodino# o'ira sa "oda!no" 're"enso" a"jeno" (e&#&+@!aister and He%is+ 1CD: e Bor#er and Fouters+ 1D: Proost and Gan ender+ 200D)& Proirenje na 'ee oridore i!i"reže ini oi#!ednijo" potreu da se u'ede nap!ata putarine asno'ana na uda!jenosti te "no#o o"p!esnijestruture nap!ate arti u #radso" ja'no" saoraaju (po secija"a i!i po 7 paru)+ proirenja oja se "o#u dodatisadanje" o'iru rada tao to e se u'esti nap!ata arte po i!o"etru& Trea i"ati na u"u da su ra!ie u cijeni pouda!jenosti "no#o pri'!anije uo!io je ior destinacije taoe u!juen: u dru#o" s!uaju+ "ode! i precijenio doitod putnia na duže stae+ od ojih i nei poua!i da putuju rai" staa"a& 8a "ode! taoe i#norie pitanja ojase tiu distriucije prihoda (od#son and Topha"+ 1DC: .a>eres and Proost+ 1C)+ ra!iitost u 'rijednosti"a utede're"ena (Gerhoe and S"a!!+ 2004)+ i da apaciteti pute'a "o#u i"ati endo#enono porije!o (e Bor#er and

Fouters+ 1D: *rnott and [an+ 2000)+ s'e di"enije oje su oea'ajua podruja da!je# istraž'anja a na!aiu"ar#ina!nih troo'a i opti"a!no# diajna ja'no# saoraaja u!juujui i 'anjse atore oji se tiu a#uenosti i#už'e& 8a raju& Zto se tie roja "jesta a sjedenje ao 'arija!e+ troo'i uncionisanja autouse s!uže "o#uu!jui'ati ra!ie u apita!ni" troo'i"a ao i troo'"a održa'anja o# a!ternati'ne oni#uracije stojanja isjedenja&

"riznanja

io o'o# istraži'anja je ra'ijen do je pr'i autor io po'ean sa ;THS u Sidneju& ;straži'anje je podržano odstrane *ustra!ijso# #ranta a istraži'anje& 7'aj rad je taoe doprinos pro#ra"u istraži'anja Go!'o ondacije aistraži'anje i eduaciju& *utori su taoe ah'a!ni Steanu Prostu+ Bruno de Bor#eru+ d'ojici anoni"nih sudija iuesnia T.H-9/H se"inara (Heu'en+ .a> 2012)+ 9hu"o 8ectar onerencji transportne eono"ije (Ber!in+ une2012)+ i 9onerencji naprednih siste"a a ja'ni transport- E*SPT12 (Santia#o de Ehi!e+ u!> 2012)& @ree oje sena!ae u radu su od#o'ornost autora&

odatak 8

!.1. rocjena mode/a (o$ra0nje 1&

Procjena para"etara a ra"jenu i speciiaciju testo'a oji su preento'ani u Tae!i *&1&1 (nU132 pos"atranih)$ousiranje na doroit 'a!itetnih "jera+ 'jero'atnou i pri!a#oen + statistii re!ati'no "ode!u sa s!ternati'ni"speciini" onstanta"a (*ES)+ uauje na to da tri "ode!a u oji"a postoji #ž'a ("2-.4) nad"auju "ode! u o"ene postoji #už'a (.1)+ a!i ra!ia u uupnoj 'a!itetnosti "ode!a sa #už'o" nije 'e!ia& / st'ati+ .2+ .3 i .4 i"ajuisto pri!a#oenu 'rijednost a testo'i "Lo"jera 'jero'atnoe uauju da su "ode!i .2+ .3 i .4 naajnosupreiorniji od "ode!a .1+ sa ni'oo" poudanosti od &V& 1 .ode!i .2 i .3 nisu statistii ra!iiti+ to je

ut'reno sa ni'oo" poudanosti od 5V+ ipa #!edano i persepti'e ponaanja+ tehnii podaci oji se tiua!ternati'nih troo'a #už'e ne uauju na ra!ie u procjeni utede 're"ena putu'anja&20

Para"etri oji se tiu uncije orisnosti (2)-(C) su preueti i Tae!e *1+1 iue' para"etra pjeaenja ispeciine onstante+ oji su procijenjeni na s!edei nain& Pr'o+ pjeaenje ao a!ternati'ni nain puto'anja nijeuoiren u aneti oja je pro'edena u Sidneju 200 #odine+ opisana u Po#!a'!ju 2&2 (,ensner+ et a! 2001): Ao# to#a+rau"ne 'rijednosti oje se tiu pitanja orisnosti pjeaenja treaju iti dopunjene& o sa"o# raja+ seundarni intra-EB "ode! opisan u interno" i'jetaju ,enshera i Rosa 200 #odine je isoriten+ #jd je pjeaenje a!ternati'a"ode!i"a ja'no# pre'oa+ i oritenju tasija na rae EB pto'anja: 9od intra EB "ode!a je ut'reno da para"etar

pjeaenja (B'e) je 1&D6 puta 'ei ne#o para"eta 're"ena pro'edeno# u 'oi!u a uatouse (B')& Ao# to#a+ pretposta'!ja"o da je onstantna 'rijednost B'e u s'i" "ode!i"a jednaa 1&D6 puta B' u "ode!u .1 ( o# to#a to

je 1&D6 prosjena 'rijednost B'B a s'e situacije #dje postoji #už'a): o# to#a

19 7'o uauje na to da oristi"o #ustinu onih oji toje ao i oaraterisa!i troo'e #už'e+ postojanje s!oodnih "jesta ao 'arija!u oja utie na "oda!ni

ior& .euti"+ ni'o auetosti oji utie na pro!e"e #už'e je uoiajeno 'ei od putnia: ust'ari nea istraži'anja poauju da se pro!e" #už'e ati'ira sa

poja'o" ni'oa auetosti od 40V ('idjeti Fard"ana i Fhe!ana + 2011)& Ao# to#a+ re!e'entno je u!juiti u ana!iu "ode!e u oji" je dostupnost "jesta a sj edenje

taoe i'or pro!e"a&

20 .ode!i .3 i .4 se ne "o#u uporediti



,abela 8).!Troo'i po'eani sa tehno!o#ijo" siste"a nap!ate arti

Tehno!o#ija Eijena sot'era(Oh) ita arti (Oh) aparat (Oh)Eoin 12&1 0&1 0&0.a#netsa traa 36&3 0&2 2&49arte na ontat 60&5 0&3 3&6 8a stanici 60&5 0&3 3&6

ru#o+ speciine onstante a ahtije'ane "ode!e .1-.4 su podeene na taj nain da odraža'aju trenutne poda!ne podje!e u Sidneju a pute'e rae od 5 i!o"etara$ 62&5V auto"oi!i+ 31&6 pjeaenje i 5&V autous (TE+2010)& Trenutna re'encija autousa u jutarnjoj pici je 16 autousa na sat + sa arto" od 2&10 do!ara i 'e putarine&Speciina onstanta auto"oi!a je sta'!jena da ude nu!a& ;"ajui u 'idu napred na'edeno+ a to se tie para"etra

pjeaenja i speciine "oda!ne onstante+ procijenjeni para"etri oriteni u Po#!a'!ju 3 su preento'ani u Tae!i roj 2

8!. "rocjena #unkcije +ekanja u redu

9ao i se procijeni!a anjenja oja su nasta!a ao pos!edica eanja u redu+ oristi"o si"u!ator ;R<8<(@ison et a!&+ 1D: ernnde and P!aner+ 2002)& Pro'edeno je uupno 265 si"u!acija+ poredei s'e 'e!iine

autousa (D+12+15 i 1D) i autousa staja!ita sa jedni"+ d'a i!i tri perona posta'!jena !inearno+ a opse# re'encijaod 20 do 220 autousa na sat+ te 'rije"e anjenja i"eu 10 i 65 seundi& Pretposta'!ja se autousi do!ae na B/Sstaja!ita onstantno" stopo"+ te da su B/S staja!ita da!eo od se"aora& Procijenjeni para"etri su preento'ani uTae!i *2&1& Aa 'ie deta!ja po#!edati rad Tirachini (2014)8.&. "rocjena vremena zadržavanja

8a autousu na o"e postoji 'ie 'rata na oja putnici "o#u u!aiti i!i i!aiti i autousa+ putnici "o#uiarati na oja e to 'rata uraditi+ a prostorne disperije njiho'e od!ue e uticati na to o!io du#o e trajati 'rije"eu!asa i i!asa putnia& 8erau"no je pretposta'iti da e se putnici rasporediti jednao na s'a 'rata+ uo!io srednji"i adnji" 'rati"a i"a pristup 'ei roj putnia+ ne#o to to i"aju prednji" 'rati"a& Pretposta'!ja"o da e srednja 'rata

pri'ui roj putnia oji je 50V 'ei ne#o to e pri'ui prednja i!i adnja 'rata (na pri"jer + a autouse sa d'oja'rata+ adnja 'rata su posta'!jena tao da su !iže centru autousa+i o# to#a+ pretposta'!ja se da na njih ide 60V !judioji se urca'aju+ do sa"o 40V ostaje da ue na prednja 'rata pored 'oaa)& ;ste pretposta'e su napra'!jene u

s!uaju i!asa putnia i autousa& ;"ajui o'o u 'idu+ proporcije putnia oji se uca'aju P+ i onih oji i!ae Pa iautousa na najpro"etnija 'rata su ojanjenje u Tae!i *3&1Grije"e u!asa putnia i njiho'o# i!asa i autousa i n jiho' uticaj na asiste" nap!ate su preueti i rada Tirachini(2012) ('idjeti Tae!u *3&2)

8). ,roškovi prevoznika

Troo'i inrastruture autouse stanice a'ise od sredsta'a oja su oeijeena+ 'a!iteta ro'a+ i uupno#diajna+ te se reu od 15&000 do!ara a jednosta'nija B/S staja!ita do 150&000 do!ara i 'ie a stanice sa 'ie putnia+#dje postoji "a!orpdajna us!u#a i #dje putnici doijaju ser'isne inor"acije& (T*+ 200)& / o'o" radu+

pretposta'!ja"o da se troo'i po'ea'aju !inearno sa po'eanje" 'e!iine autousa$ 50&000 do!ara (D "etara dužine)+C5&000 do!ara (12 "etara dužine)+ 100&000 do!ara (15 "etara dužine) i 125&000 do!ara (1D "etara dužine)+ 'rijednostioje se po'ea'aju a 25V uo!io postoji siste" nap!ate na sa"oj autousoj stanici&

Postoje d'a auto"ata a arte na s'aoj stanici+ i etiri itaa arti u s!uaju p!aanja 'an autousa& Troo'i nap!atearti su preueti i rada Fri#hta i ,ooa (200C)+ #dje je cijena itaa C50 do!ara (no'ii)+ 1C50 do!ara ("a#netsatraa) i 2500 (ontatne artice)+ do su cijene auto"ata a arte s!edee$ 10+000 ("a#netsa traa) i 15&000 do!ara(s"art artica)& Zto se tie "etoda p!aanja u sa"o" autousu+ ra"atraju su d'a itaa artica po 'rati"a na oja

putnici u!ae& Eijena sot'era je oo 100&000 do!ara a p!aanje no'ii.*+ 300&000 do!ara a "a#netsu trau i500&000 do!ara a artice& Troo'i 'ožnje autousa su 2& do!ara (,ensher 2010)+ a teui troo'i inose 0&6+ 0&+1&0 i 1&1 do!ara'o-" a ra!iite 'e!iine autousa& Eijene autousa su 160&000 do!ara (D")+ 3C0&000 (12")+ 520&000do!ara (15") i C00&000 (1D")& Procijenjeni para"etri u tae!a"a *4+1 i *4+2 su pri!a#oeni ursu *ustra!ijso# do!ara2011 #odine+ pod pretposta'o" da je 'ije trajanja autousa 20 #odina + 15 #odina a B/S staja!ita i 5 #odina asot'ere+ itae i auto"ate& / jednoj #odini + u *ustra!iji+ postoji uupno 24C sati pice u urano" #raso" saoraaju&

9iteratura



*hn+ 9&+ 200& Road pricin# and us ser'ice po!icies& ourna! o Transport <cono"ics and Po!ic> 43 (1)+ 25-53&*rnott+ R&+ [an+ *&+ 2000& The t%o-"ode pro!e"$ second-est pricin# and capacit>& Re'ie% o /ran \ Re#iona! e'e!op"ent Studies 12 (3)+ 1C0-1& *TE+ 2006& 8ationa! @uide!ines or Transport S>ste" .ana#e"ent in *ustra!ia+ 'o!& 4& /ran Transport+ *ustra!ian Transport Eounci!&Basso+ H&&+ Si!'a+ ,&<&+ orthco"in#& <icienc> and sustitutai!it> o transit susidies and other uran transport po!icies& *"erican <cono"ic ourna!$

<cono"ic Po!ic>&Basso+ H&&+ @ue'ara+ E&*&+ @sch%ender+ *&+ uster+ .&+ 2011& Eon#estion pricin#+ transit susidies and dedicated us !anes$ eicient and practica! so!utions to

con#estion& Transport Po!ic> 1D (5)+ 6C6-6D4&Ehan#+ S&9&+ Schone!d+ P&.&+ 11& .u!tip!e period opti"iation o us transit s>ste"s& Transportation Research Part B 25 (6)+ 453-4CD&e Bor#er+ B&+ Fouters+ S&+ 1D& Transport eQterna!ities and opti"a! pricin# and supp!> decisions in uran transportation$ a si"u!ation ana!>sis or Be!#iu"&

Re#iona! Science and /ran <cono"ics 2D (2)+ 163-1C&

e Bor#er+ B&+ .a>eres+ ;&+ Proost+ S&+ Fouters+ S&+ 16& 7pti"a! pricin# o uran passen#er transport$ a si"u!ation eQercise or Be!#iu"& ourna! o Transport<cono"ics and Po!ic> 30 (1)+ 31-54&

od#son+ &S&+ Topha"+ 8&+ 1DC& Beneit-cost ru!es or uran transit susidies$ an inte#ration o a!!ocationa!+ distriutiona! and pu!ic inance issues& ourna!o Transport <cono"ics and Po!ic> 21 (1)+ 5C-C1&

ernnde+ R&+ P!aner+ R&+ 2002& 7n the capacit> o us transit s>ste"s& Transport Re'ie%s 22 (3)+ 26C-23&ernnde+ R&+ Ga!enue!a+ <&+ @!'e+ T&+ 2000& ;ncorporaci]n de !a capacidad > rendi"iento de paraderos en e! pro#ra"a TR*8S[T (^^;ncorporation o

capacit> and peror"ance o us stops in the pro#ra" TR*8S[T^^+ in Spanish)& ;n$ Proceedin#s o the Y; Pana"erican Eonerence o Transport and Traic <n#ineerin#& @ra"ado+ Brasi!&T*+ 200& Eharacteristics o Bus Rapid Transit or ecision-.ain#& Project 8o& T*-H-26-C10&200&1& edera! Transit *d"inistration+ /S epart"ent o

Transportation&@ison+ &+ Baea+ ;&+ Fi!!!u"sen+ H&@&+ 1D& Bus-stops+ con#estion and con#ested us-stops& Traic <n#ineerin# and Eontro! 30 (6)+ 21-302& @!aister + S&+ He%is+ &+ 1CD& *ninte#rated ares po!ic> or transport in Hondon& ourna! o Pu!ic <cono"ics (3)+ 341-355&@ona!es+ <&&+ a#ano+ E&&+ 2012& .ornin# co""ute %ith co"petin# "odes and distriuted de"and$ user eui!iriu"+ s>ste" opti"u"+ and pricin#&

Transportation Research Part B 46 (10)+ 151-1534&@ona!es+ <&&+ a#ano+ E&&+ 2013& The e'enin# co""ute %ith cars and transit$ dua!it> resu!ts and user eui!iriu" or the co"ined "ornin# and e'enin#

peas& Transportation Researc h Part B 5C+ 2D6- 2&,ensher + &*&+ 2010& 9no%in# [our Eosts& 8otes or the Eertiicate o Transport .ana#e"ent& ;nstitute o Transport and Ho#istics Studies+ The /ni'ersit> o

S>dne>&,ensher + &*&+ Rose+ &.&+ Eo!!ins+ *&+ 2011& ;denti>in# co""uter preerences or eQistin# "odes and a proposed .etro in S>dne>+ *ustra!ia %ith specia!

reerence to cro%din#& Pu!ic Transport 3 (2)+ 10-14C&ansson+ &7&+ 1D0& * si"p!e us !ine "ode! or opti"iation o ser'ice reuenc> and us sie& ourna! o Transport <cono"ics and Po!ic> 14 (1)+ 53-D0& ansson+ 9&+ 2010& Pu!ic transport po!ic> %ith and %ithout r oad pricin#& ;n$ 5th 9uh"o-8ectar Eonerence on Transport <cono"ics+ Ga!encia+ Spain+ u!> D-

&ara-?a+ S&R&+ 200C& Transport <cono"ic Theor>& <!se'ier&ara-?a+ S&R&+ @sch%ender+ *&+ 2003& To%ards a #enera! "icroecono"ic "ode! or the operation o pu!ic transport& Transport Re'ie%s 23 (4)+ 453-46& ara-?a+ S&R&+ Gide!a+ &+ 1D&etection o inco"e eect in "ode choice$ theor> and app!ication& Transportation Research Part B 23 (6)+ 33-400& o'icic+ @&+ ,ansen+ E&7&+ 2003& * passen#er tra'e! de"and "ode! or Eopenha#en& Transportation Research Part * 3C (4)+ 333-34& 9erin+ P&&+ 12& <icient us ares& Transport Re'ie%s 12 (1)+ 33-4C&9osh>+ R&A&+ *rasan+ G&T&+ 2005& ;n_uence o us stops on _o% characteristics o "iQed traic& ourna! o Transportation <n#ineerin# 131 (D)+ 640-643& 9raus+ .&+ 11& isco"orteQterna!ities and "ar#ina! cost transit ares& ourna! o /ran <cono"ics 2 (2)+ 24-25&Hi+ A&-E&+ Ha"+ F&,&9&+ Fon#+ S&E&+ 2012& .ode!in# inter"oda! eui!iriu" or i"oda! transportation s>ste" desi#n pro!e"s in a !inear "onocentric cit>&

Transportation Research Part B 46 (1)+ 30-4&.aunse!!+ &+ .acdona!d+ .&+ 200C& Rai! o'ercro%din#+ re!iai!it> and reuenc>& Report or Eentro+ the Fest .id!ands Passen#er Transport <Qecuti'e&.a>eres+ ;&+ Proost+ S&+ 1C& 7pti"a! taQ and pu!ic in'est"ent ru!es or con#estion t>pe o eQterna!ities& The Scandina'ian ourna! o <cono"ics (2)+

261-2C&.ohrin#+ ,&+ 1C2& 7pti"iation and sca!e econo"ies in uran us transportation& *"erican <cono"ic Re'ie% 62 (4)+ 51-604&7!die!d+ R&,&+ B!>+ P&,&+ 1DD& *n ana!>tic in'esti#ation o opti"a! us sie& Transportation Research Part B 22 (5)+ 31-33C& Parr>+ ;&F&,&+ S"a!!+ 9&*&+ 200&Shou!d uran transit susidies e reduced` *"erican <cono"ic Re'ie% (3)+ C00-C24&Proost+ S&+ Gan ender+ 9&+ 2004& .ar#ina! socia! cost pricin# or a!! transport "odes and the eects o "oda! ud#et constraints& ;n$ Santos+ @& (<d&)+ Road

Pricin#$ Theor> and <'idence& <!se'ier+ pp& 15-1CC&Proost+ S&+ Gan ender+ 9&+ 200D& 7pti"a! uran transport pricin# in the presence o con#estion+ econo"ies o densit> and cost!> pu!ic unds& TransportationResearch Part * 42 ()+ 1220-1230&

RT*+ 2011& 9e> Roads Peror"ance Report& Roads and Traic *uthorit>+ 8SF @o'ern"ent+ Septe"er&S"a!!+ 9&*&+ Gerhoe+ <&T&+ 200C& The <cono"ics o /ran Transportation& Ta>!or \ rancis @roup+ Rout!ed#e& TE+ 2010& 200D0 ,ouseho!dTra'e! Sur'e>& Su""ar> Report+ Transport ata Eentre+ Transport 8SF&Tirachini+ *&+ 2012& .u!ti"oda! pricin# and the opti"a! desi#n o us ser'ices$ ne% e!e"ents and eQtensions& Ph thesis+ The /ni'ersit> o S>dne>& *'ai!a!e

at http$ses&!irar>&us>d&edu&auhand!e2123D5D4&Tirachini+ *&+ 2014& The econo"ics and en#ineerin# o us stops$ spacin#+ desi#n and con#estion& Transportation Research Part * 5+ 3C-5C&Tirachini+ *&+ ,ensher+ &*&+ 2011& Bus con#estion+ opti"a! inrastructure in'est"ent and the choice o a are co!!ection s>ste" in dedicated us corridors&

Transportation Research Part B 45 (5)+ D2D-D44&Tirachini+ *&+ ,ensher+ &*&+ 2012& .u!ti"oda! transport pricin#$ irst est+ second est and eQtensions to non-"otoried transport& Transport Re'ie%s 32 (2)+

1D1-202&Tirachini+ *&+ ,ensher+ &*&+ ara-?a+ S&R&+ 2010& Restatin# "oda! in'est"ent priorit> %ith an i"pro'ed "ode! or pu!ic transport ana!>sis& Transportation

Research Part < 46 (6)+ 114D-116D&TRB+ 2003& Transit Eapacit> and ua!it> o Ser'ice .anua!& TERP Report 100&Gerhoe + <&T&+ S"a!!+ 9&*&+ 2004& Product dierentiation on roads& ourna! o Transport <cono"ics and Po!ic> 3D (1)+ 12C-156&Fard"an+ .&+ Fhe!an+ @&*&+ 2011& T%ent> >ears o rai! cro%din# 'a!uation studies$ e'idence and !essons ro" British eQperience& Transport Re'ie%s 31 (3)+

3C-3D&

Fhe!an+ @&+ Erocett+ &+ 200& *n in'esti#ation o the %i!!in#ness to pa> to reduce rai! o'ercro%din#& ;n$ ;nternationa! Eonerence on Ehoice .ode!!in#&,arro#ate+ <n#!and+ *pri!&

Fichiensin+ .&+ Be!!+ .&@&,&+ [an#+ ,&+ 200C& ;"pact o con#estion char#in# on the transit "aret$ an inter-"oda! eui!iriu" "ode!& TransportationResearch Part * 41 (C)+ C03-C13&

Fri#ht+ H&+ ,oo+ F&+ 200C& Bus Rapid Transit P!annin# @uide+ third ed& ;nstitute or Transportation and e'e!op"ent Po!ic>+ 8e% [or&Ahao+ Y&-.&+ @ao+ A&-[&+ ia+ B&+ 200C& The capacit> drop caused > the co"ined eect o the intersection and the us stop in a E* "ode!& Ph>sica *$ Statistica!

.echanics and its *pp!ications 3D5 (2)+ 645-65D&

http://refhub.elsevier.com/S0191-2615(14)00004-6/h0005












































































http://ses.library.usyd.edu.au/handle/2123/8584























































































Documents

Prevod -Bubamara (1)