REVIDIRANI STRATEŠKI PLAN MINISTARSTVA REGIONALNOGA … ministarstvu... · 2016-04-13 · STRATEŠKI PLAN MRRFEU ZA RAZDOBLJE 2016.-2018. [2016] 2 Vizija Međunarodno konkurentne

STRATEŠKI PLAN MRRFEU ZA RAZDOBLJE 2016.-2018. [2016]

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA

I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

REVIDIRANI STRATEŠKI PLAN MINISTARSTVA REGIONALNOGA RAZVOJA

I FONDOVA EUROPSKE UNIJE za razdoblje 2016. - 2018.


2

Vizija

Međunarodno konkurentne hrvatske regije koje će biti osposobljene osigurati visoku razinu društvenog standarda građana Republike Hrvatske.

Misija

Misija Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je osigurati strateški i institucionalni okvir za upravljanje sredstvima iz fondova Europske unije, državnog proračuna i ostalih izvora koji će maksimizirati pozitivne učinke korištenja sredstava na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, društveni standard hrvatskih građana te uravnoteženi regionalni razvoj.

Ciljevi

1. Uspješna koordinacija gospodarskih i fiskalnih politika u sklopu ciklusa Europskog semestra i procedura ekonomskog upravljanja

1.1. Koordinacija izrade Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije na godišnjoj razini sukladno rasporedu Europskog semestra 1.2. Koordinacija provedbe strukturnih reformi, s fokusom na rast i zapošljavanje sukladno strategiji Europa 2020

2. Ostvarenje nacionalnih razvojnih prioriteta kroz koordinaciju korištenja sredstava EU,

EGP i Švicarske Konfederacije 2.1. Učinkoviti i djelotvorni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini

2.2Uspješna koordinacija programiranja i korištenja programa financiranih sredstvima EU, EGP i Švicarske Konfederacije 2.3. Unaprjeđenje učinkovitosti provedbe programa kroz primjenu metodologije praćenja provedbe i vrednovanja programa koji se financiraju iz programa EU, EGP i Švicarske Konfederacije 2.4. Praćenje i koordinacija prilagodbe programskih dokumenata Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014-2020

3. Osigurana visoka razina iskorištenosti sredstava fondova Europske unije

3.1. Uspostava centraliziranog sustava koordinacije, upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata 3.2. Kontinuirano održavanje visokih stopa ugovaranja i učinkovito upravljanje sredstvima iz IPA programa te Prijelaznog instrumenta u nadležnosti SAFU 3.3. Učinkovito upravljanje sredstvima strukturnih instrumenata u nadležnosti SAFU

4. Razvoj teritorijalne suradnje 4.1. Jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima 4.2. Jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje

5. Poticanje konkurentnog i uravnoteženog regionalnoga razvoja 5.1. Poticanje konkurentnosti regija i urbanih područja 5.2. Smanjenje zaostajanja slabije razvijenih područja 5.3. Održivi razvoj otoka


3

1. Uspješna koordinacija gospodarskih i fiskalnih politika u sklopu ciklusa Europskog semestra i procedura ekonomskog upravljanja

Članstvo u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU) podrazumijeva usmjerenost nacionalnih politika Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) ostvarivanju zajedničkih europskih ciljeva za rast i radna mjesta definiranih strategijom Europa 2020. Strategija Europa 2020 usmjerena je ka postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, a provodi se i prati u okviru ciklusa Europskog semestra. Postizanje njezinih ciljeva podupire se i kroz druge procedure ekonomskog upravljanja (Pakt o stabilnosti i rastu te Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža). Slijedom toga, pristupanjem EU-u uspostavljeni instrumenti, točnije procedure gospodarskog upravljanja, primjenjuju se i na RH. 1.1. Koordinacija izrade Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije

na godišnjoj razini sukladno rasporedu Europskog semestra

Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom EU, utemeljenoj na strategiji Europa 2020. Politike država članica, stoga prvenstveno moraju poticati rast i stvaranje radnih mjesta sukladno strategiji Europa 2020, očuvanje stabilnosti i održivosti javnih financija prema Paktu o stabilnosti i rastu te utjecati na sprječavanje i ublažavanje makroekonomskih neravnoteža. Europski semestar odvija se u godišnjim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake države članice. Sukladno kalendaru Europskog semestra, države članice godišnje podnose planove u kojima su opisane nacionalne politike za naredno 12-18 mjesečno razdoblje (nacionalne programe reformi i programe stabilnosti (europodručje) ili konvergencije). Ti programi ocjenjuju se na razini EU, nakon čega Europska komisija iznosi preporuke za države članice koje, nakon što ih usvoji Vijeće EU, postaju obvezujuće za države članice. RH izgrađuje kapacitete za uspješno sudjelovanje u Europskom semestru i osigurava izradu i provedbu kvalitetnih programa u skladu s politikama EU. Postojeći načini ostvarenja: 1.1.1. Pripremna faza za izradu programa: analiza stanja i praćenja za prethodnu godinu 1.1.2. Faza 1: Praćenje smjernica za novi ciklus na razini EU i usmjeravanje orijentacije

programa prilikom izrade sukladno tome 1.1.3. Faza 2: Izrada programa i njihovo pravovremeno podnošenje Europskoj komisiji 1.1.4. Faza 3: Odgovor na specifične preporuke za države članice

http://ec.europa.eu/europe2020/making-it-happen/index_hr.htm


4

Opći cilj 1. Uspješna koordinacija gospodarskih i fiskalnih politika u sklopu ciklusa Europskog semestra i procedure ekonomskog upravljanja

Posebni cilj 1.1. Koordinacija izrade Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije na godišnjoj razini sukladno rasporedu Europskog semestra

Program u državnom proračunu

2201 STRATEŠKO PLANIRANJE, PROVEDBA I PODRŠKA REGIONALNOM RAZVOJU

POSTOJEĆI NAČINI OSTVARENJA

Način ostvarenja Aktivnost/projekt u

državnom proračunu Pokazatelj rezultata Jedinica

Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

1.1.1. Pripremna faza za izradu programa: analiza stanja i praćenja za prethodnu godinu

A680014 - Informiranje o programima EU

1.1.1.1 Usvojeno godišnje izvješće o provedbi

broj 1 2 3 4

1.1.2. Faza 1: Praćenje smjernica za novi ciklus na razini EU i usmjeravanje orijentacije programa prilikom izrade sukladno tome

1.1.2.1. Upute za izradu programa na godišnjoj razini sukladno smjernicama za politike na EU razini

broj 2 3 4 5

1.1.3. Faza 2: Izrada programa i njihovo pravovremeno podnošenje Europskoj komisiji

1.1.3.1. Održani sastanci Radne skupine za koordinaciju sudjelovanja Republike Hrvatske u Europskom semestru i/ili njenog Operativnog tima

broj 18 24 30 36

1.1.3.2. Održano savjetovanje o sadržaju programa sa socijalnim i gospodarskim partnerima i/ili Hrvatskim saborom

broj 2 4 6 8

1.1.3.3. Izrađeni i usvojeni programi od strane Vlade Republike Hrvatske

broj 5 7 9 11


5

1.1.4. Faza 3: Odgovor na specifične preporuke za države članice

1.1.4.1. Priprema komentara na specifične preporuke

broj 2 3 4 5

1.1.4.2. Komunikacija (obrazlaganje i argumentacija) komentara na radnim tijelima Vijeća EU (Odbor za ekonomsku politiku)

broj 4 6 8 10


6

1.2 Koordinacija provedbe strukturnih reformi, s fokusom na rast i zapošljavanje

sukladno Strategiji Europa 2020

Nakon što Vijeće EU u lipnju/srpnju usvoji specifične preporuke za države članice one postaju obvezujuće za provedbu. S obzirom na pokrenuti postupak u slučaju prekomjernog deficita te identificirane prekomjerne makroekonomske neravnoteže, provedba strukturnih politika i reformskih mjera pod posebnim je nadzorom Europske komisije te mora osigurati učinkovitu provedbu specifičnih preporuka, kao i ostalih strukturnih politika i reformskih mjera koje su opisane u programima. Navedeno je upravo zadaća Radne skupine za koordinaciju sudjelovanja RH u Europskom semestru. O rezultatima provedbe Radna skupina redovito izvještava Vladu RH, kao i Europsku komisiju. Postojeći načini ostvarenja: 1.2.1. Uspostava provedbenog okvira sukladno godišnjim programima i u skladu sa

specifičnim preporukama 1.2.2. Praćenje provedbe strukturnih reformi i izvještavanje


7


Posebni cilj 1.2. Koordinacija provedbe strukturnih reformi s fokusom na rast i zapošljavanje sukladno strategiji Europa 2020


2201 STRATEŠKO PLANIRANJE , PROVEDBA I PODRŠKA REGIONALNOM RAZVOJU




Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

1.2.1. Uspostava provedbenog okvira sukladno godišnjim programima i u skladu sa specifičnim ciljevima

A758008 - Koordinacija pripreme i provedbe EU programa

1.2.1.1 Uspostavljen transparentan i učinkovit provedbeni okvir za mjere definirane u nacionalnom programu reformi s naglaskom na specifične preporuke

% 50 100 100 100

1.2.2. Praćenje provedbe strukturnih reformi i izvještavanje

1.2.2.1. Izrada i usvajanje plana za provedbu strukturnih reformi sukladno Nacionalnom programu reformi i specifičnim preporukama

broj 2 3 4 5

1.2.2.2. Periodički izvještaj(i) o planu provedbe usvojeni od strane Međuresorne radne skupine za Europski semestar

broj n/a n/a n/a n/a

1.2.2.3. Periodičko izvještavanje Europske komisije o postignutom napretku u provedbi

broj 3 5 7 9


8

TABLICA POKAZATELJA UČINKA


Posebni cilj Pokazatelj učinka Jedinica Polazna

vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

1.1. Koordinacija izrade Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije na godišnjoj razini sukladno rasporedu Europskog semestra

Funkcionalan sustav za koordinaciju gospodarskih i financijskih politika s europskim okvirom prilagođen nacionalnom kontekstu

% 50 100 100 100

1.2. Koordinacija provedbe strukturnih reformi, s fokusom na rast i zapošljavanje sukladno strategiji Europa 2020

Uspješna provedba godišnjih programa sukladno Akcijskom planu; Pozitivan učinak na makroekonomske pokazatelje

% 40 80 100 100


9

2. Ostvarenje nacionalnih razvojnih prioriteta kroz koordinaciju korištenja sredstava EU, EGP i Švicarske Konfederacije

Sukladno svojoj viziji i misiji, 2. opći cilj MRRFEU je ostvarivanje nacionalnih razvojnih prioriteta definiranih kroz procese nacionalnog strateškog planiranja i koordinaciju korištenja instrumenata i programa EU i međunarodnih financijskih instrumenata. Pri tome, MRRFEU identificira mogućnosti da se određeni nacionalni razvojni prioriteti financiraju sredstvima EU i/ili putem međunarodnih financijskih instrumenata u područjima u kojima je to moguće. Obavljanjem koordinacijskih aktivnosti, MRRFEU osigurava učinkovito usmjeravanje te korištenje raspoloživih EU sredstava na određene nacionalne razvojne prioritete. MRRFEU također uspostavlja cjeloviti sustav planiranja, upravljanja, financiranja i kontrole provedbe drugih instrumenata i programa EU.

2.1 Učinkoviti i djelotvorni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini

Sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu u mandatu Uprave za strateško planiranje, koordinaciju fondova EU i međunarodnih programa je obavljanje stručnih i administrativnih poslova koji se odnose na koordinaciju pripreme nacionalnih strateških dokumenata vezanih uz provedbu strategije Europa 2020 u kontekstu nacionalnih politika te planiranje korištenja europskih strukturnih i investicijskih (dalje u tekstu: ESI) instrumenata u cilju provedbe strukturnih politika i reformskih mjera. Strateški dokumenti stvaraju temelj za budući razvoj. RH trenutno nedostaje okvir za izradu strategija (nacionalnih i sektorskih strateških dokumenata) koji podrazumijeva dugoročan strateški pristup usmjeren na glavne determinante gospodarskog i društvenog razvoja. U sljedećem razdoblju, potrebno je pristupiti uspostavi adekvatnog okvira strateškog planiranja na nacionalnog razini koji će postaviti smjernice i metodologiju za izradu strategija te između ostalog zahtijevati da strateški dokumenti, osim vizije i specifičnih ciljeva, uključe i očekivane rezultate i učinke te programe i projekte kojima će iste ostvariti. Veća pažnja usmjerit će se na kvalitetu upravljanja te praćenje napretka vezano uz dostizanje ciljeva, rezultata i učinaka. Trenutno postoji velik broj strateških dokumenata na nacionalnoj razini različite kvalitete koji pokrivaju različite sektore gospodarstva i različita razdoblja provedbe. U pravilu su ti dokumenti izrađeni neovisno, nisu međusobno dovoljno usklađeni i ne prikazuju integrirane politike. Takva situacija znatno otežava koordinaciju sektorskih politika jednako kao i osiguranje njihove usklađenosti sa Strategijom Europa 2020. Izazov je naročito izražen u procesu programiranja ESI fondova jer nedostatak strateškog fokusa u postojećim dokumentima ili nepostojanje istih otežava opravdanje ulaganja EU fondova u različite sektore. Integrirane aktivnosti planiraju se s teškoćama. Nadalje, uporaba ESI fondova bit će odgođena u područjima gdje ne postoje odgovarajuće strategije sukladno ex ante uvjetima. Stoga je cilj u sljedećem srednjoročnom razdoblju uspostava kvalitetnog i učinkovitog sustava za strateško planiranje, što uključuje: (i) uspostavu adekvatnog institucionalnog i zakonodavnog okvira za strateško planiranje u javnoj upravi temeljeno na


10

standardiziranom pristupu i načinu izrade strateških dokumenata te (ii) praćenje provedbe nacionalnih strategija. Podrška za uspostavu sustava za strateško planiranje osigurana je i sredstvima iz pretpristupnog programa IPA kroz Twinning instrument. Postojeći načini ostvarenja: 2.1.1. Uspostava adekvatnog institucionalnog i zakonodavnog okvira za strateško

planiranje u javnoj upravi temeljeno na standardiziranom pristupu i načinu izrade strateških dokumenata

2.1.2. Praćenje izrade i provedbe nacionalnih strategija


11

Opći cilj 2. Ostvarenje nacionalnih razvojnih prioriteta kroz koordinaciju korištenja sredstava EU, EGP i Švicarske Konfederacije

Posebni cilj 2.1. Učinkoviti i djelotvorni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini






Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

2.1.1. Uspostava adekvatnog institucionalnog i zakonodavnog okvira za strateško planiranje u javnoj upravi temeljeno na standardiziranom pristupu i načinu izrade strateških dokumenata

K7580028 - IPA 2013 FFRAC uspostava sustava za strateško planiranje

2.1.1.1. Izrađena analiza funkcionalnosti postojećeg sustava strateškog planiranja i usporedbe sa sustavima koji postoje u ostalim državama članicama EU

broj 1 1 1 1

2.1.1.2. Prijedlog institucionalnog i zakonodavnog okvira na nacionalnoj razini

broj 1 1 1 1

2.1.1.3. Kompletirana metodologija za izradu strateških dokumenata, akcijskih planova i provedbenih izvješća

% 0 70 100 100

2.1.2. Praćenje izrade i provedbe nacionalnih strategija

K7580028 - IPA 2013 FFRAC uspostava sustava za strateško planiranje

2.1.2.2.Uspostava i održavanje sustava za praćenje/IT sustava za strateško planiranje

% 0 30 100 100


12


Posebni cilj 2.1. Učinkoviti i djelotvorni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini

Program u državnom proračunu 2201 STRATEŠKO PLANIRANJE , PROVEDBA I PODRŠKA REGIONALNOM RAZVOJU

REFORMSKA MJERA

Broj ključnog područja

Potkategorija Reformska mjera

(novi način ostvarenja)

Opis reformske mjere, njen cilj i važnost za ključno područje

5 Javna uprava

Postavljanje učinkovitog i djelotvornog sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini

Cilj je uspostaviti odgovarajući institucionalni i zakonodavni okvir za strateško planiranje u tijelima državne uprave u RH - koji se sastoji od standardiziranih postupaka za pripremu strateških dokumenata, kao i za praćenje njihove provedbe, podržano IT sustavom.

Pravni/upravni instrumenti

Raspored o napretku postignutom u posljednjih 12 mjeseci

Raspored sljedećih koraka Procijenjeni doprinos

ciljevima strategije Europa 2020

Kvalitativan opis predviđenih utjecaja

IPA 2013 FFRAC Twinning Light projekt za uspostavu sustava za strateško planiranje za 2015.-2016.

U prosincu 2015. je krenula provedba aktivnosti vezano uz uspostavu adekvatnog institucionalnog i zakonodavnog okvira za strateško planiranje u javnoj upravi temeljeno na standardiziranom pristupu i načinu izrade strateških dokumenata. Izrađena je analiza funkcionalnosti postojećeg sustava, te je napravljena usporedna analiza sustava za strateško planiranje tri usporedivih država članica EU-a temeljem kojih se izrađuje sveobuhvatni prijedlog za nacionalni sustav Republike Hrvatske, koji će također biti adekvatno povezan s praćenjem provedbe Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

1. Set preporuka za uspostavljanje optimalnog institucionalnog i zakonodavnog okvira za funkcionalni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini – siječanj 2016. 2. Detaljan provedbeni plan (Roadmap) uspostave sustava – veljača 2016.

Rezultat provedbe mjere je transparentan i pravovremeni uvid u napredak u ostvarenju strateških ciljeva - čime se omogućuje da TDU reagiraju promptno na promjene trendova i uvjeta i najvažnije, omogućuje se donošenje politika utemeljeno na dokazima (evidence-based policy making).


13

3. Pripremljena metodologija i smjernice za izradu strateških dokumenata, akcijskih planova i periodičnih izvješća o provedbi – ožujak 2016. 4. Trening program za razvoj strategije, procjenu usklađenosti strateških dokumenata s metodologijom i analiza utjecaja na nacionalne politike – lipanj 2016. 5. Pripremljeni nacrti novih zakonodavnih prijedloga i drugih akata potrebnih za uspostavu sustava – rujan 2016.

Fiskalne posljedice za

državni proračun

Aktivnost/ projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna

vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

Ciljana vrijednost

2019.

Ukupno 1.95 mil. kn u 2015.

K7580028 IPA 2013 FFRAC Uspostava sustava za strateško planiranje

2.1.1.1. Izrađena analiza funkcionalnosti postojećeg sustava strateškog planiranja i usporedbe sa sustavima koji postoje u ostalim državama članicama EU

broj 1 1 1 1 1

2.1.1.2. Prijedlog institucionalnog i zakonodavnog okvira na nacionalnoj razini broj 1 1 1 1 1

2.1.1.3. Kompletirana metodologija za izradu strateških dokumenata, akcijskih planova i provedbenih izvješća

% 0 70 100 100 100

2.1.1.4.Uspostava i održavanje sustava za praćenje/IT sustava za strateško planiranje

% 0 30 100 100 100


14


15

2.2 Uspješna koordinacija programiranja i korištenja programa financiranih sredstvima EU, EGP i Švicarske Konfederacije

MRRFEU partnerski surađuje s tijelima EK i zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskom Konfederacijom s jedne strane te s institucijama RH s druge strane kako bi se optimalno i učinkovito iskoristila sredstva za ispunjenje obveza RH, koje proizlaze iz članstva u EU. Sveobuhvatnost posla očituje se i kroz koordinaciju institucija RH i EK, odnosno zemalja EGP-a i Švicarske Konfederacije u pripremi strateških dokumenata i projekata. Republika Hrvatska je do sada na programskoj razini pripremila i osigurala iskorištavanje alociranih sredstava za sve programske godine iz pretpristupne pomoći i iz Prijelaznog instrumenta. Ipak, kao i u prethodnim godinama izmijenjene okolnosti povremeno nalažu potrebu prilagodbe programskih dokumenata na projektnoj razini, ali i na razini zasebnih odluka EK koje MRRFEU treba pripremiti na prihvatljivim obrascima u koordinaciji s ostalim institucijama koje su tražile određene izmjene i prilagodbe. MRRFEU je imenovano koordinacijskim tijelom za upravljanje fondovima EU (EFRR, ESF i KF) u Republici Hrvatskoj te je odgovorno za programiranje, uspostavu sustava upravljanja i kontrole korištenja fondova EU u RH, donošenje pravila, razvoj integriranog sustava upravljanja informacijama, praćenje provedbe na nacionalnoj razini te koordinaciju s EK. Također, MRRFEU je Nacionalna fokalna točka i Program Operator za financijske instrumente EGP-a 2009.-2014. te buduća Nacionalna fokalna točka za financijske instrumente EGP-a 2014.-2021. U okviru programa pomoći Švicarske Konfederacije MRRFEU ima ulogu Nacionalne koordinacijske jedinice. MRRFEU izrađuje strateške podloge potrebne za sudjelovanje Republike Hrvatske u stvaranju i provođenju politika EU putem brojnih inicijativa i strategija EU, koordinira procese koji prethode izradi navedenih strategija, te diseminira informacije nadležnim tijelima državne uprave Postojeći načini ostvarenja: 2.2.1. Koordinacija pripreme prijedloga projekata sukladno odobrenim strategijama te

pripreme za provedbu većeg broja projekata 2.2.2. Priprema programskih dokumenata i strateških podloga za sudjelovanje RH u

inicijativama i strategijama EU 2.2.3. Prilagodba programskih i projektnih dokumenata novonastalim okolnostima i novim

potrebama 2.2.4. Koordinacija pripreme programskih dokumenata za korištenje financijskih

instrumenata EGP-a 2014.-2021.


16


Posebni cilj 2.2. Uspješna koordinacija prilagodbe trenutnih programskih dokumenata i priprema budućih programskih dokumenata financiranih sredstvima EU; uspješna koordinacija korištenja programa financiranih sredstvima EU, EGP i Švicarske konfederacije






Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

2.2.1. Koordinacija pripreme prijedloga sukladno odobrenim strategijama te pripreme za provedbu većeg broja projekata

A758008 - Koordinacija programa EU

2.2.1.1. Projektni prijedlozi usvojeni od strane EK % 100 100 n/a n/a


2.2.1.2. Postavljene metodologije, pravila i procedure za provedbu programa pomoći Švicarske Konfederacije

% 50 100 100 100


2.2.1.3. Projektni prijedlozi odobreni od strane relevantnih institucija davateljica pomoći u okviru programa pomoći Švicarske konfederacije

% 50 80 100 n/a

A680033 Norveški financijski mehanizam A758033 Financijski mehanizam EGP

2.2.1.4. Omogućena stručna podrška institucijama u provedbi projekata u okviru financijskih instrumenata EGP-a 2009-2014

% 100 100 100 100

2.2.2. Priprema programskih dokumenata i strateških podloga za sudjelovanje RH u inicijativama i strategijama EU


2.2.2.1. Sudjelovanje Republike Hrvatske u inicijativama i strategijama Europske unije

broj održanih

sastanaka 4 4 4 4


17

2.2.3. Prilagodba programskih i projektnih dokumenata novonastalim okolnostima i novim potrebama


2.2.3.1. Izmjene programa i projekata odobrene od strane EK

% 0 4 4 4

2.2.4.Koordinacija pripreme programskih dokumenata za korištenje financijskih instrumenata EGP-a 2014-2019


2.2.4.1. Uspostavljeni sustav u skladu s donesenom regulativom

% 0 25 50 100


2.2.4.2. Definirana prioritetna područja ulaganja

% 0 50 100 100


18

2.3 Unaprjeđenje učinkovitosti provedbe programa kroz primjenu metodologije praćenja provedbe i vrednovanja programa koji se financiraju iz programa EU,

EGP i Švicarske Konfederacije

Sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu, u mandatu MRRFEU su i poslovi praćenja provedbe (monitoring) i vanjskog vrednovanja (evaluacije). Navedeni poslovi obuhvaćaju: ustrojavanje sustava praćenja provedbe i vanjskog vrednovanja projekata/programa EU, Programa Unije, programa financiranih iz financijskih instrumenata EGP-a i programa pomoći Švicarske Konfederacije; pružanje potrebne tehničke pomoći tzv. nadzornim tijelima u organizaciji sastanka i relevantnih nadzornih odbora i pododbora; pisanje polugodišnjih i godišnjih izvješća o provedbi programa pomoći te razvijanje metodologije za pružanje stručne pomoći korisničkim institucijama vezano uz praćenje provedbe projekata/programa EU, Programa Unije, EGP i Švicarske Konfederacije; priprema natječajne dokumentacije za ugovaranje usluga vanjskog vrednovanja i koordinacija evaluacijskih aktivnosti; kontrola kvalitete izvješća o vanjskom vrednovanju te praćenje ispunjavanja preporuka iz navedenih izvješća na polugodišnjoj osnovi. MRRFEU prikuplja povratne informacije od strane nadležnih tijela državne uprave RH i relevantnih tijela Europske komisije o iskorištenosti dostupnih sredstava PU, te osigurava praćenje održivosti i primjenjivosti projektnih rezultata kao i svrhe projekta u period od njegova završetka pa sve do zatvaranja programa. Postojeći načini ostvarenja: 2.3.1. Praćenje provedbe projekata koji se financiraju iz programa pretpristupne pomoći te

organiziranje sastanaka relevantnih nadzornih odbora 2.3.2. Razvoj metodologije i pružanje stručne podrške institucijama u provedbi aktivnosti

praćenja programa i projekata financiranih iz programa EU 2.3.3. Vanjsko vrednovanje I. komponente programa IPA 2.3.4. Podrška institucijama i neovisnim stručnjacima u procesu vanjskog vrednovanja 2.3.5. Koordinacija aktivnosti prikupljanja, analiziranja i izvještavanja prema Nacionalnom

fondu vezano uz među plaćanja/zatvaranje Nacionalnih programa u sklopu pretpristupnog instrumenta IPA sukladno procedurama EK

2.3.6. Praćenje održivosti projekata nakon završetka provedbe 2.3.7. Razvoj metodologije i pružanje stručne podrške institucijama u provedbi aktivnosti

praćenja projekata u okviru financijskih instrumenata EGP-a i Švicarske Konfederacije

2.3.8. Praćenje provedbe projekata koji se financiraju iz Programa Unije te podrška institucijama uključenim u provedbu Programa


19


Posebni cilj 2.3. 2.3. Unaprjeđenje učinkovitosti provedbe programa kroz primjenu metodologije praćenja provedbe i vrednovanja programa koji se financiraju iz programa EU, EGP i Švicarske konfederacije

Program u državnom proračunu 2201 STRATEŠKO PLANIRANJE , PROVEDBA I PODRŠKA REGIONALNOM RAZVOJU


Način ostvarenja Aktivnost/projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost 2016.



2.3.1. Praćenje provedbe projekata koji se financiraju iz programa pretpristupne pomoći te organiziranje sastanaka relevantnih nadzornih odbora


2.3.1.1. Broj održanih sastanaka za praćenje provedbe i poduzete konkretne mjere sukladno zaključcima sastanka

broj 15 15 15 15

2.3.2. Razvoj metodologije i pružanje stručne podrške institucijama u provedbi aktivnosti praćenja programa i projekata financiranih iz programa EU


2.3.2.1. Broj kvalitetnih izvještaja o praćenju provedbe dostavljenih NIPAK-u % 92 93 93 95

2.3.3. Vanjsko vrednovanje I. komponente IPA A758008 - Koordinacija programa EU

2.3.3.1.Osigurano provođenje vanjskog vrednovanja za I. komponentu programa IPA

broj 1 1 2 3

2.3.4. Podrška institucijama i neovisnim stručnjacima u procesu vanjskog vrednovanja


2.3.4.1. Omogućena kvalitetna podrška dionicima u procesu vanjskog vrednovanja I. komponente programa IPA

% 100 100 100 100

2.3.5. Koordinacija aktivnosti prikupljanja, analiziranja i izvještavanja prema Nacionalnom fondu vezano uz među plaćanja/ zatvaranje pretpristupnog instrumenta IPA sukladno procedurama EK


2.3.5.1. Pravovremeno dostavljanje informacija o postignućima ciljeva projekata u skladu s definiranim obrascima izvještavanja za potrebe među plaćanja

% 100 100 100 100


20

2.3.5.2. Pravovremeno dostavljanje informacija o postignućima ciljeva projekata u skladu sa definiranim obrascima izvještavanja za potrebe zatvaranja

% 100 100 100 100

2.3.6. Praćenje održivosti projekata nakon završetka provedbe


2.3.6.1. Ispunjenje nalaza terenskih provjera nastalih za vrijeme trajanja projekta u zadanim rokovima nakon formalnog završetka projekta

% 100 100 100 100

2.3.7. Razvoj metodologije i pružanje stručne podrške institucijama u provedbi aktivnosti praćenja projekata iz instrumenta EGPa i Švicarske konfederacije


2.3.7.1. Broj kvalitetnih financijskih među izvješća i godišnjih izvješća o praćenju provedbe projekata financiranih iz instrumenata EGPa 2009-2014

Broj 11 11 11 11


2.3.7.2.Uspostavljen nadzorni odbor za praćenje provedbe Programa financiranih iz instrumenata EGPa 2009-2014

% 100 100 100 100

T758034 Švicarsko-hrvatski program suradnje

2.3.7.3. Uspostavljen nadzorni odbor za praćenje provedbe projekata iz Švicarskog programa pomoći i uspostavljeni mehanizmi suradnje na razini sustava upravljanja Švicarskim programom pomoći

% 0 50 100 100

T758034 Švicarsko-hrvatski program suradnje

2.3.7.4. Broj kvalitetnih financijskih među izvješća i godišnjih izvješća o praćenju provedbe projekata financiranih iz Švicarskog programa pomoći

Broj 0 1 4 4


21

2.3.8. Praćenje provedbe projekata koji se financiraju iz Programa Unije te podrška institucijama uključenim u provedbu Programa


2.3.8.1. Provedena analiza korištenja sredstava i mogućnosti Programa Unije u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu

broj 1 1 1 1

2.3.8.2. Omogućena kvalitetna podrška institucijama u procesu provedbe Programa Unije

% 100 100 100 100


22

2.4. Praćenje i koordinacija prilagodbe programskih dokumenata Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014.-2020.

MRRFEU je nositelj funkcije Koordinacijskog tijela u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u Republici Hrvatskoj 2014.-2020. (NN 92/2014), a u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi (CPR). Uloga Koordinacijskog tijela je prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (NN 112/2014) dodijeljena Upravi za strateško planiranje, koordinaciju fondova EU i međunarodnih programa. Kako bi se osigurao napredak provedbe planiranih aktivnosti iz programskih dokumenata potrebno je osigurati mehanizme koji će pravovremeno osigurati informacije za Vladu Republike Hrvatske, a istovremeno osigurati ispunjavanje svih obaveza koje je Republika Hrvatska preuzela temeljem odobrenja programskih dokumenata od Europske komisije. Novi načini ostvarenja: 2.4.1. Koordinacija aktivnosti Nacionalnog koordinacijskog odbora 2.4.2. Praćenje procesa ispunjenja općih i tematskih prethodnih uvjeta 2.4.3. Praćenje i izvješćivanje o provedbi EU fondova 2.4.4. Koordinacija i prilagodba programskih dokumenata ESI fondova 2014.-2020. 2.4.5. Koordinacija vrednovanja ESI fondova 2014.-2020.


23

Opći cilj 2. Ostvarenje nacionalnih razvojnih prioriteta kroz koordinaciju korištenja sredstava EU, EGP i Švicarske federacije

Posebni cilj 2.4. Praćenje i koordinacija prilagodbe programskih dokumenata Europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014.-2020.


2201 STRATEŠKO PLANIRANJE, PROVEDBA I PODRŠKA REGIONALNOM RAZVOJU

NOVI NAČINI OSTVARENJA

Način ostvarenja Kratak opis Aktivnost/projekt u

državnom proračunu


vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

2.4.1. Koordinacija aktivnosti Nacionalnog koordinacijskog odbora

Uloga Nacionalnog koordinacijskog odbora strateški je definirati smjer iskorištavanja sredstva iz ESI fondova 2014.-2020. na način da se ispunjavaju odrednice programskih dokumenata u skladu sa važećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske. Tehničko tajništvo Nacionalnog koordinacijskog odbora temeljem prikupljanih podataka i analiza priprema dokumente koji osiguravaju sustav praćenja napretka provedbe pojedinih programskih dokumenata, s osvrtom na usklađenost između ESI fondova i drugih financijskih instrumenata Unije i nacionalnih financijskih instrumenata, kao i usklađenosti s financiranjem iz EIB-a. Temeljem dokumenata Nacionalni koordinacijski odbor priprema preporuke koje se upućuju na daljnje postupanje nadležnim institucijama.

K680034 - Operativni program Konkurentnost i kohezija

2.4.1.1.Broj održanih sjednica Nacionalnog koordinacijskog odbora

broj 1 2 2 2

2.4.1.2. Broj uspostavljenih tematskih pododbora Nacionalnog koordinacijskog odbora (kumulativno)

broj 2 3 3 3


24

2.4.2. Praćenje procesa ispunjenja općih i tematskih prethodnih uvjeta

Sastavni dio programskih dokumenata za korištenje ESIF 2014.-2020. su i aktivnosti koje se poduzimaju s ciljem postizanja ispunjavanja pojedinih općih i tematskih prethodnih (ex-ante) uvjeta. Programski dokumenti definirali su u kojim područjima institucije Republike Hrvatske trebaju osigurati provedbu odgovarajućih aktivnosti s ciljem ispunjenja prethodnih uvjeta. Koordinacijsko tijelo uspostavilo je sustav prikupljanja praćenja podataka o napretku nadležnih institucija vezano uz ispunjenje pojedinih prethodnih uvjeta. Navedene informacije se osim mjesečnog praćenja na razini radnih skupina Vlade RH redovito upućuju i u Europsku komisiju.


2.4.2.1. Broj pripremljenih izvještaja o ispunjenju prethodnih uvjeta (kumulativno)

broj 11 23 24 n/p

2.4.2.2. Broj dostavljanih zahtjeva za potvrđivanje ispunjenosti prethodnih uvjeta od strane EK (kumulativno) broj 6 50 63 n/p

2.4.3. Praćenje i izvješćivanje o provedbi EU fondova

Praćenje napretka provedbe EU fondova i relevantnih programa te izrada izvješća o napretku provedbe Partnerskog sporazuma u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi (CPR) obveze su Koordinacijskog tijela. Koordinacijsko tijelo će u tu svrhu osigurati metodologiju i sustav prikupljanja, analiziranja i pripremanja odgovarajućih izvješća o napretku. Osim navedenog predstavnici Koordinacijskog tijela na odgovarajući način sudjeluju i prate rad Odbora za praćenje Programa u okviru ESI fondova 2014-2020.


2.4.3.1. Broj o izvješća o korištenju EU fondova upućenih na Vladu RH broj 0 2 2 2

2.4.3.2. Broj pripremljenih izvješća o napretku provedbe Partnerskog sporazuma

broj 0 0 1 0


25

2.4.4. Koordinacija prilagodbe programskih dokumenata ESIF 2014-2020

Temeljem provedbe programskih dokumenata financiranih iz EFRR, ESF i KF kao fondova koji podupiru cilj „Ulaganje za rast i radna mjesta“ s vremenom će se otvoriti neke nove potrebe u sklopu identificiranih prioriteta za ulaganje te će biti potrebno predložene izmjene uskladiti s Uredbom (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi (CPR) kao i specifičnih zahtjeva po pojedinom fondu te relevantnim nacionalnim strateškim i zakonskim okvirom. Osim koordinirane suradnje s nadležnim institucijama u Republici Hrvatskoj po pojedinom programskom dokumentu posebna pažnja posvetiti će se poštivanjima načela partnerstva. Nakon usuglašavanja prijedloga izmjena na nacionalnoj razini, prijedlozi se službeno upućuje na odobrenje u Europsku komisiju.


2.4.4.1. Dostavljeni/Odobreni izmijenjeni programski dokumenti na odobrenje EK/od strane EK

broj 0 0 2 0

2.4.5. Koordinacija vrednovanja ESI fondova 2014-2020

Vrednovanja se provode radi poboljšanja kvalitete izrade i provedbe programa kao i radi vrednovanja njihove djelotvornosti, učinkovitosti i učinka. Evaluacijska strategija sadrži opće ciljeve i predstavlja temelj za razvoj metodologije vrednovanja ESI fondova 2014-2020. Kako se učinak programa vrednuje u svjetlu zadaće svakog ESI fonda u odnosu na ciljeve Unije za pametan, održiv i uključiv rast Koordinacijsko tijelo osigurava nadzore nad provedbom strategije evaluacije kroz aktivnosti provedbe evaluacijskih planova po pojedinom programskom dokumentu.


2.4.5.1. Revidirana evaluacijska strategija za europske strukturne instrumente

broj 0 1 1 1

2.4.5.2. Ispunjavanje ciljeva iz Evaluacijske strategije za europske strukturne instrumente (kumulativno) broj 0 2 3 4


26


Opći cilj 2. Ostvarenje nacionalnih razvojnih prioriteta kroz koordinaciju korištenja sredstava EU, EGP i Švicarske federacije


vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

2.1. Učinkoviti i djelotvorni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini

Ustrojen i funkcionalni sustav strateškog planiranja na nacionalnoj razini, usmjeren na glavne determinantne gospodarskog i društvenog razvoja % 0 70 90 100

2.2. Uspješna koordinacija prilagodbe trenutnih programskih dokumenata i priprema budućih programskih dokumenata financiranih sredstvima EU; uspješna koordinacija korištenja programa financiranih sredstvima EU, EGP i Švicarske konfederacije

Omjer vrijednosti programiranih projekata u odnosu na vrijednost alociranih sredstava

% 50 75 100 100

2.3. Unapređenje učinkovitosti provedbe programa kroz primjenu metodologije praćenja provedbe i vrednovanja programa koji se financiraju iz programa EU, EGP i Švicarske konfederacije

Uspostavljen sustav nadzora kroz sastanke za praćenje provedbe i izvješća

% 50 70 80 100

2.4. Praćenje i koordinacija prilagodbe programskih dokumenata ESI fondova 2014.-2020.

Osiguravanje programskih preduvjeta za korištenje ESI fondova

% n/p 100 100 100


27

3. Osigurana visoka razina iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije

Republika Hrvatska postala je članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine, čime se otvorila mogućnost korištenja sredstava strukturnih instrumenata namijenjenih provedbi zajedničke kohezijske politike Europske unije. Uz prenesena neiskorištena sredstva IPA programa (operativni programi IPA komponenata IIIa, IIIb, IIIc i IV koji se od dana pristupanja u članstvo nastavljaju provoditi kao operativni programi u okviru strukturnih instrumenata), za prvih šest mjeseci članstva (razdoblje od srpnja do prosinca 2013. godine), koji su ujedno i posljednjih šest mjeseci prethodnog sedmogodišnjeg financijskog razdoblja Europske unije (2007. – 2013. godina), za provedbu mjera spomenute zajedničke politike Republici Hrvatskoj dodijeljeno je ukupno 449.5 milijuna eura.

Za trenutno sedmogodišnje financijsko razdoblje Europske unije (2014. - 2020. godina), za istu svrhu Republici Hrvatskoj dodijeljeno je ukupno oko 8 milijardi eura. Cjelokupni okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije (EU) u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. - 2020. godine utvrđen je Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske Komisije za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU-a za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. Sporazum o partnerstvu opisuje način na koji će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020, kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU-a koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Uz navedena sredstva, Republici Hrvatskoj su u prvim godinama članstva na raspolaganju i sredstva namijenjena daljnjem jačanju kapaciteta institucija za provedbu pravne stečevine (IPA komponenta I, Prijelazni instrument te Instrument Schengen).

U uvjetima smanjenog gospodarskog rasta te smanjene likvidnosti kao preduvjeta za daljnja ulaganja u razvoj i rast, spomenuta sredstva predstavljaju značajan potencijal te njihovo kvalitetno i pravovremeno korištenje predstavlja opći cilj na čijem se ostvarivanju kontinuirano radi.

3.1. Uspostava centraliziranog sustava koordinacije, upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata

Sredstva strukturnih instrumenata dodijeljena za prvih šest mjeseci članstva potrebno je iskoristiti do kraja 2016. godine, dok je sredstva dodijeljena za pojedinu godinu trenutnog sedmogodišnjeg financijskog razdoblja Europske unije potrebno iskoristiti najkasnije unutar tri godine nakon godine za koju su sredstva dodijeljena (pravilo N+3). Uzimajući dodatno u obzir da će Republika Hrvatska do kraja 2016. godine koristiti i sredstva namijenjena daljnjem jačanju kapaciteta institucija za provedbu pravne stečevine (IPA komponenta I, Prijelazni instrument te Instrument Schengen), rizik od neiskorištenosti te automatskog opoziva dodijeljenih sredstava sukladno N+3 pravilu u navedenom je razdoblju posebno izražen.

S obzirom na navedeno, u cilju osiguranja visoke razine iskorištenosti sredstava uz nisku razinu ili bez automatskog opoziva sredstava, poduzimat će se mjere u cilju ubrzanja i povećanja njihova korištenja. Učinkovito upravljanje sredstvima strukturnih


28

instrumenta u svrhu postizanja visoke razine njihova iskorištenja nalaže snažnu koordinaciju i upravljanje. Iskustva drugih zemalja članica pokazuju da izostanak koordinacije te upravljanje i kontrola korištenja sredstava od strane većeg broja tijela vodi do izostanka sinergije, nepostojanja odgovarajuće razine kontrole dinamike korištenja istih te time i nemogućnosti pravovremenog reagiranja na nezadovoljavajuću razinu korištenja sredstava u pojedinom području razvoja putem provedbe dodatnih mjera.

Slijedom navedenog, uspostavlja se centralizirani sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava s Ministarstvom kao Koordinacijskim tijelom zaduženim za cjelokupnu koordinaciju korištenja sredstava strukturnih instrumenata te Upravljačkim tijelom za upravljanje sredstvima strukturnih instrumenata za ulaganja u područjima regionalne konkurentnosti, prometa, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama, javne infrastrukture i unapređenja pružanja javnih usluga te ostalim područjima kroz koja se provode kapitalna ulaganja u rast i razvoj u okviru operativnih programa 'Regionalna konkurentnost 2007.-2013.' te 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' koji se provode u skladu sa Sporazumom o partnerstvu.

Navedene uloge podrazumijevaju provedbu aktivnosti uspostave i jačanja kapaciteta sustava upravljanja i kontrole što, u cilju podrške provedbi poslovnih procesa uz smanjenje ukupne razine radne opterećenosti te praćenja korištenja sredstava, uključuje i razvoj potrebnih administrativnih i informatičkih alata. Navedene uloge također podrazumijevaju provedbu aktivnosti (a) upravljanja operativnim programima (prognoziranje, praćenje, izvještavanje, vrednovanje i informiranje), (b) aktivnosti pripreme i provedbe projekata (priprema zalihe projekata, planiranje, priprema i sudjelovanje u provedbi postupaka dodjele bespovratnih sredstava) u područjima u nadležnosti Ministarstva, odnosno jačanje kapaciteta posredničkih tijela razine 1 za pripremu i provedbu projekata izvan nadležnosti Ministarstva, kao i (c) jačanje provedbenih kapaciteta posredničkih tijela razine 2 vezano za sudjelovanje u provedbi postupaka dodjele bespovratnih sredstava te provjeru ispravnosti troškova nastalih u okviru sufinanciranih projekata.

Postojeći načini ostvarenja:

3.1.1. Dogradnja postojećeg i uspostava dodatnih (modula) informatičkih sustava namijenjenih podršci poslovnim procesima te smanjenju administrativnih prepreka za korisnike sredstava kao i alata za planiranje dinamike pripreme provedbe projekata te korištenja sredstava

3.1.2. Izrada višegodišnjeg plana razvoja resursa i kontinuirano jačanje kapaciteta Ministarstva kao koordinacijskog i upravljačkog tijela te provedbene kapacitete posredničkih tijela

Novi načini ostvarenja:

3.1.3. Provedba Komunikacijske strategije Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“

3.1.4. Provedba Plana vrednovanja Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“


29

3.1.5. Provedba Godišnjeg plana obveza Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija#

3.1.6. Provedba Prioriteta 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“

Reformska mjera:

3.1.7. Provedba financijskih instrumenata u sklopu Operativnog programa „


30

Opći cilj 3. Osigurana visoka razina iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije

Posebni cilj 3.1. Uspostava centraliziranog sustava koordinacije, upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata


2901 REGIONALNA KONKURENTNOST I URBANI RAZVOJ


Način ostvarenja

Aktivnost/projekt u


vrijednost

Ciljana Ciljana Ciljana

državnom proračunu vrijednost vrijednost vrijednost

2016. 2017. 2018.

3.1.1. Dogradnja postojećeg i uspostava dodatnih (modula) informatičkih sustava namijenjenih podršci poslovnim procesima te smanjenju administrativnih prepreka za korisnike sredstava kao i alata za planiranje dinamike pripreme provedbe projekata te korištenja sredstava

K680034 - Operativni program konkurentnost i kohezija

3.1.1.1. Dograđen postojeći središnji informatički sustav upravljanja informacijama (eng. Management Information System, MIS).

% 70 90 100 100

3.1.1.2. Uspostavljen internetski portal za korisnike (eng. Beneficiary Portal)

% 0 90 100 100

3.1.1.3. Uspostavljeni informatički sustavi/alati za praćenje statusa pripremljenosti projekata kao i projiciranja dinamike pripreme i provedbe projekata te korištenja sredstava

% 20 40 80 100

3.1.2. Izrada višegodišnjeg plana razvoja resursa i kontinuirano jačanje kapaciteta Ministarstva kao koordinacijskog i upravljačkog tijela te provedbene kapacitete posredničkih tijela

3.1.2.1.Priprema plana razvoja resursa Ministarstva kao koordinacijskog i upravljačkog tijela te posredničkih tijela

% 80 90 100 100

3.1.2..2. Provedba izobrazbi za djelatnike Ministarstva te posredničkih tijela

% 80 90 100 100


31

3.1.3. Provedba Komunikacijske strategije

3.1.3.1. Provedba nabave za usluge provedbe Godišnjeg komunikacijskog plana

% 0 90 90 90

3.1.4. Provedba Plana vrednovanja OPKK

K680034 - Operativni program konkurentnost i kohezija

3.1.4.1. Ugovorene usluge vrednovanja u skladu s Planom vrednovanja

% 0 40 50 80

3.1.5. Provedba Godišnjeg plana obveza

3.1.5.1. Razina ukupne ugovorenosti sredstava u skladu s GPO-om

% 2 100 100 100

3.1.6. Provedba Prioriteta 10 – Tehnička pomoć

3.1.6.1. Stopa odobrenja sredstava PT2

% 3 15 30 50

3.1.7.. Provedba financijskih instrumenata

3.1.7.1. Potpisane Odluke o izravnom povjeravanju poslova provedbe financijskih instrumenata

broj 0 2 2 2

3.1.7.2. Potpisna dva tripartitna Sporazuma o financiranju

broj 0 2 2 2


32

3.1.7.3. Financijski proizvodi u provedbi

Broj 0 3 5 7


33

Reformska mjera:

Područje 5: Oporavak gospodarskih aktivnosti i investicija

Potkategorija 5.3: Poboljšanje poslovnog okruženja

U cilju doprinosa oporavku gospodarskih aktivnosti i investicija, potrebno je poduzeti dodatne mjere za poboljšanje poslovnog okruženja. Konkretno, potrebno je (5.1) utvrditi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete, (5.2) rješavati visoku razinu fragmentacije i preklapanja odgovornosti racionalizacijom administrativnih postupaka i pojašnjenjem okvira odlučivanja i odgovornosti na raznim razinama upravljanja te na razini središnje države među ministarstvima i agencijama te (5.3) poboljšati administrativne kapacitete i strateško planiranje odjela zaduženih za upravljanje sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te im osigurati odgovarajući i stabilan broj zaposlenih.

Ova reformska mjera u vezi je s mjerom 4. b) 6. Jačanje kapaciteta za apsorpciju sredstava iz fondova EU Nacionalnog plana reformi.


34


Posebni cilj 3.1. Uspostava centraliziranog sustava koordinacije, upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata

Program u državnom proračunu 2901 REGIONALNA KONKURENTNOST I URBANI RAZVOJ

REFORMSKA MJERA

Broj ključnog područja

Potkategorija Reformska mjera Opis reformske mjere, njen cilj i

(novi način ostvarenja) važnost za ključno područje

5. 5.3.

Poboljšanje administrativnih kapaciteta i strateškog planiranja odjela zaduženih za upravljanje EU fondovima te osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog broja zaposlenih (Mjera 4. b) 6. Jačanje kapaciteta za apsorpciju sredstava iz fondova EU Nacionalnog plana reformi)

Reformska mjera sastoji se od aktivnosti vezanih za unapređenje sveukupnih ljudskih kapaciteta te procesa upravljanja ljudskim kapacitetima u organizacijskim jedinicama uključenim u upravljanje i korištenje EU fondova, aktivnosti vezanih za osiguranje adekvatnih iznosa sredstava u državnom proračunu za pretfinanciranje i sufinanciranje EU projekata kao i aktivnosti vezanih za identifikaciju ključnih projekata i pripremu apsorpcijskih planova. Cilj reformske mjere je stvoriti preduvjete za učinkovito korištenje sredstava ESI fondova uz ostvarenje visokih stopa iskorištenosti sredstava. Važnost provedbe reformske mjere odnosno važnost osiguranja preduvjeta za učinkovito korištenje sredstava ESI fondova proizlazi iz važnosti i udjela ESI fondova u ukupnoj strukturi javnih investicija u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo je odgovorno za provedbu dijela aktivnosti ove reformske mjere a u dijelu aktivnosti sudjeluje.


35

Pravni/upravni instrumenti

Raspored o napretku postignutom u posljednjih 12 mjeseci

Raspored sljedećih koraka

Procijenjeni doprinos ciljevima strategije Europa

2020

Kvalitativan opis predviđenih utjecaja

/

Izvršene aktivnosti za koje je Ministarstvo odgovorno: (a) pripremljena analiza radne opterećenosti za sva tijela u sustavu upravljanja ESI fondovima za razdoblje 2015.-2017., odnosno 2016.-2018.; (b) pripremljen plan angažiranja eventualno dodatno potrebnog kadra (uključujući financijski plan novog zapošljavanja) i započet proces zapošljavanja; (c) unaprijeđeni poslovni procesi i administrativne procedure u dijelu vezanom uz upravljanje i korištenje ESI fondova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.; (d) Podneseni izvještaji o statusu ugovaranja i provedbe ključnih projekata identificiranih Zaključcima VRH iz lipnja 2013. i svibnja 2014. i lipnja 2015. te poduzimanje adekvatnih mjera u funkciji dostizanja utvrđenih rokova ugovaranja; (e) Identificirani prioritetni projekti (project pipeline) za ugovaranje i provedbu u 2015. i 2016. godini. (f) pripremljen apsorpcijski plan za razdoblje 2015.-2017.

Planirane aktivnosti za koje je odgovorno Ministarstvo: (a) priprema plana aktivnosti za jačanje kapaciteta nositelja EU projekata na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, s naglaskom na jačanju kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata, strateško planiranje, praćenje i evaluaciju; (b) daljnje podnošenje izvještaja o statusu ugovaranja i provedbe ključnih projekata identificiranih Zaključcima VRH iz lipnja 2013. i svibnja 2014. i lipnja 2015. te poduzimanje adekvatnih mjera u funkciji dostizanja utvrđenih rokova ugovaranja

Provedbom mjere ostvaruju se preduvjeti za kvalitetno korištenje sredstava ESI fondova odnosno provedbu ulaganja u ukupnoj vrijednosti sredstava dodijeljenih Republici Hrvatskoj za ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.

Krajnji rezultat provedbe reformske mjere je rast gospodarskih aktivnosti i investicija slijedom učinkovitog korištenja sredstava ESI fondova.

Fiskalne posljedice za

državni proračun

Aktivnost/


vrijednost

Ciljana Ciljana Ciljana Ciljana

projekt u vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost


2016. 2017. 2018. 2019.

/ K680034

Uspješna provedba aktivnosti utvrđenih mjerom u nadležnosti Ministarstva % 70 100 100 100 100


36

3.2. Kontinuirano održavanje visokih stopa ugovaranja i učinkovito upravljanje sredstvima iz IPA programa te Prijelaznog instrumenta u nadležnosti SAFU

Na temelju Okvirnog sporazuma1 potpisanog između Republike Hrvatske i Europske komisije te Uredbe o opsegu i sadržaju odgovornosti te ovlastima tijela nadležnih za upravljanje Instrumentom pretpristupnih pomoći (IPA), SAFU je tijelo nadležno za provedbu prve (I.) komponente programa IPA. Nadalje, u skladu s Odlukom Europske komisije o tehničkim odredbama za provedbu Prijelaznog instrumenta u Republici Hrvatskoj, SAFU je tijelo odgovorno za upravljanje i provedbu pomoći stavljenom na raspolaganje kroz Prijelazni instrument. Međusobni odnosi te pojedinačna zaduženja tijela koja sudjeluju u I. komponenti programa IPA i Prijelaznog instrumenta detaljno su uređeni pojedinačnim operativnim sporazumima. Poštujući dodijeljene joj odgovornosti i ovlasti SAFU će učinkovitim financijskim upravljanjem projektima i očuvanjem odgovarajućeg administrativnog kapaciteta kontinuirano osiguravati održavanje visoke stope ugovorenosti IPA pretpristupnog programa (Komponenta 1) te Prijelaznog instrumenta, a u cilju osiguranja visoke razine iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije.


3.2.1 Provoditi postupke nabave sukladno utvrđenim planovima, procedurama i

mjerilima

3.2.2 Provoditi programe izobrazbe za zaposlene u državnim i javnim institucijama

angažiranim na provedbi projekata sufinanciranih iz programa EU

1 Okvirni sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za

suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)


37


Posebni cilj 3.2. Kontinuirano održavanje visokih stopa ugovaranja i učinkovito upravljanje sredstvima iz IPA programa te Prijelaznog instrumenta u nadležnosti SAFU


2210 FINANCIRANJE I UGOVARANJE PRETPRISTUPNIH FONDOVA EU


Način ostvarenja Aktivnost/projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost




3.2.1. Provoditi postupke nabave sukladno utvrđenim planovima, procedurama i mjerilima

A825001 - Administracija i upravljanje - SAFU

3.2.1.1. Objavljena nadmetanja za pojedine projektne komponente

% n/a 100 100 n/a

3.2.1.2. Ugovorenost (stopa ugovaranja) alociranih sredstava

% n/a min. 90 min. 90 n/a

3.2.2. Provoditi programe izobrazbe za zaposlene u državnim i javnim institucijama angažiranim na provedbi projekata sufinanciranih iz programa EU*

3.2.2.1. Broj održanih seminara/radionica/“on-the-job“ treninga u skladu s godišnjim planom izobrazbe SAFU

broj aktivnosti izobrazbe

100 50 30 20


38

3.3.Učinkovito upravljanje sredstvima strukturnih instrumenata u nadležnosti SAFU

SAFU je stupanjem Republike Hrvatske u članstvo Europske unije preuzeo funkciju posredničkog tijela razine 2 (Intermediate Body level 2) u okviru programa iz svoje nadležnosti2 sufinanciranih strukturnim instrumentima. SAFU će u okviru financijskog razdoblja 2007.-2013. nastaviti djelovati pod nadležnosti upravljačkih tijela i izvršavati zadaće u ime upravljačkih tijela prema korisnicima koji provode aktivnosti. Usvajanjem pravnog okvira za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova)3 u financijskom razdoblju 2014.-2020. definirane su i detaljne funkcije koje SAFU kao posredničko tijelo razine 2 preuzima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. SAFU će kontinuirano prilagođavati organizacijske i administrativne izmjene s ciljem osiguravanja adekvatnog kapaciteta za izvršavanje uloge posredničkog tijela razine 2 u novom financijskom razdoblju, a kako bi se osiguralo izvršavanje dodijeljenih funkcija u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. Postojeći načini ostvarenja: 3.3.1 Uspostavljanje funkcionalnog sustava za upravljanje sredstvima strukturnih

instrumenata u nadležnosti SAFU s razvijenim procedurama i jasnom podjelom funkcija i odgovornosti. (ne prenosi se u novo trogodišnje razdoblje)

3.3.2 Učinkovita provedba delegiranih zadaća u skladu sa strateškim, zakonodavnim i programskim okvirom usuglašenim između RH i EU. (ne prenosi se u novo trogodišnje razdoblje)

3.3.3 Izvršavanje funkcija posredničkog tijela razine 24 (PT2) 3.3.4 Jačanje administrativnih kapaciteta tijela u sustavu provedbe projekata financiranih

strukturnim instrumentima u nadležnosti SAFU 3.3.5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava za upravljanje Europskim strukturnim i

investicijskim fondovima u nadležnosti SAFU s razvijenim procedurama i jasnom podjelom funkcija i odgovornosti

3.3.6 Osnaživanje kapaciteta SAFU kao posredničkog tijela razine 2

Novi načini ostvarenja: 3.3.7 Jačanje znanja i vještina za učinkovitu provedbu projekata od strane

korisnika projekata u provedbi koji su u nadležnosti SAFU 3.3.8 Održavanje spremnim sustava za upravljanje Europskim strukturnim i

investicijskim fondovima u nadležnosti SAFU prilagodbom organizacije i primjenjivih pravila postupanja

2 Za financijsko razdoblje 2007.-2013.:Operativni programi Regionalna konkurentnost, Promet i Zaštita okoliša, 3 Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014); Uredba o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem »ulaganje za rast i radna mjesta« (NN 107/2014), 4 Navedeni se način ostvarenja u novom trogodišnjem razdoblju odnosi na izvršavanje funkcije PT2 u financijskim razdobljima 2007.-2013. i 2014.-2020.


39


Posebni cilj 3.3 Učinkovito upravljanje sredstvima strukturnih instrumenata u nadležnosti SAFU


2210 FINANCIRANJE I UGOVARANJE PRETPRISTUPNIH FONDOVA EU




Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

3.3.3. Izvršavanje funkcija posredničkog tijela razine 2

K825007 - OP Promet K825008 - OP Regionalna konkurentnost K825009 - OP Zaštita okoliša

3.3.3.1. Izvršenost funkcija SAFU kao posredničkog tijela razine 2 definiranih relevantnim pravnim okvirom te delegiranjem funkcija od strane upravljačkih tijela

% 100 100 100 100

3.3.6. Osnaživanje kapaciteta SAFU kao posredničkog tijela razine 2


3.3.6.1. Broj i struktura zaposlenika usklađeni s potrebama posredničkog tijela razine 2 u financijskom razdoblju 2014.-2020., iskazanima kroz provedenu analizu radne opterećenosti

% 0 100 100 100


3.3.6.2. Program izobrazbe za zaposlenike SAFU na poslovima posredničkog tijela razine 2 razvijen i kontinuirano provođen

% 0 100 100 100


40


Posebni cilj 3.3 Učinkovito upravljanje sredstvima strukturnih instrumenata u nadležnosti SAFU


2210 FINANCIRANJE I UGOVARANJE PRETPRISTUPNIH I FONDOVA EU


Način ostvarenja Kratak opis Aktivnost/projekt u



vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

3.3.7. Jačanje znanja i vještina za učinkovitu provedbu projekata od strane korisnika projekata u provedbi koji su u nadležnosti SAFU

SAFU će organizirati i provesti radionice i predavanja s ciljem pružanja sustavne pomoći korisnicima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u nadležnosti SAFU koji su u provedbi. Cilj ovakvog pristupa je maksimiziranje učinkovitosti, poticaj ostvarenju svih projektnih rezultata i smanjenje mogućnosti pojave neprihvatljivih troškova.

A825001 - Administracija i upravljanje K825008 - OP Regionalna konkurentnost

3.3.7.1. Uspostavljen učinkovit i funkcionalan sustav izobrazbe za korisnike projekata koji su u provedbi a koji se financiraju iz programa u nadležnosti SAFU

Broj održanih radionica/

predavanja 20 30 30 30

3.3.8. Održavanje spremnim sustava za upravljanje Europskim strukturnim i investicijskim fondovima u nadležnosti SAFU prilagodbom organizacije i primjenjivih pravila postupanja

Sukladno potrebama i izmjenama u regulativi, SAFU će prilagođavati svoju organizacijsku strukturu kao i postupovna pravila u svojim internim priručnicima o postupanju na način da racionalizira i pospješi provođenje svih poslovnih procesa.

A825001 - Administracija i upravljanje

3.3.8.1.Organizacijska struktura i modaliteti upravljanja prilagođeni potrebama funkcija koje SAFU kao PT2 izvršava u financijskom razdoblju 2014.-2020.

% 0 100 100 100

3.3.8.2. Interne procedure nužne za obavljanje funkcija PT2 u financijskom razdoblju 2014.-2020 ažurirane i prilagođene

% 0 100 100 100


41




vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

3.1. Uspostava centraliziranog sustava upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata

Ukupna razina iskorištenosti sredstva Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. mjereno kroz stopu ugovaranja (dodjele) sredstava % 0 10 20 30

3.2. Kontinuirano održavanje visokih stopa ugovaranja i učinkovito upravljanje sredstvima iz IPA programa te Prijelaznog instrumenta u nadležnosti SAFU

Razina iskorištenosti sredstava iz IPA programa i Prijelaznog instrumenta u nadležnosti SAFU

% 90 min. 90 min. 90 n/a

3.3. Učinkovito upravljanje sredstvima strukturnih instrumenata u nadležnosti SAFU

Razina iskorištenosti sredstava iz strukturnih instrumenata u nadležnosti SAFU % 30 Min70 Min 80 Min 90


42

4. Razvoj teritorijalne suradnje Opći cilj „Razvoj teritorijalne suradnje“ odnosi se na stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini, s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija Europske unije, kako bi se kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija. Cilj će se ostvariti jačanjem prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje putem zajedničkih lokalnih, regionalnih i nacionalnih inicijativa, odnosno provedbom i završetkom programa prekogranične i transnacionalne suradnje u kojima je Republika Hrvatska sudjelovala u razdoblju 2007.-2013.5, uspostavom učinkovitog sustava upravljanja i kontrole te provedbom novih programa prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje u razdoblju 2014.-2020.6 Geopolitički i geostrateški položaj Republike Hrvatske daju izrazito veliko značenje ovom cilju. Jedinstven oblik Republike Hrvatske i dugačka granica sa susjednim državama7 pružaju čvrste osnove za uključivanje u programe suradnje te su sve županije Republike Hrvatske prihvatljive za sudjelovanje u programima prekogranične suradnje, dok je za sudjelovanje u programima transnacionalne i međuregionalne suradnje prihvatljiv cjelokupan teritorij Republike Hrvatske. Kroz uključivanje u programe teritorijalne suradnje navedeni će cilj pridonijeti ostvarenju misije i vizije MRRFEU-a stvaranjem uvjeta koji će, korištenjem fondova Europske unije, povećati međunarodnu konkurentnost hrvatskih regija, smanjiti društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačiti njihov razvoj.

4.1. Jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima Kroz jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. U financijskom razdoblju 2007. - 2013. Republika Hrvatska je sudjelovala u šest programa prekogranične suradnje (Jadranska prekogranična suradnja, Mađarska – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska, Hrvatska – Bosna i Hercegovina, Hrvatska – Crna Gora i Hrvatska – Srbija). Dok je sudjelovanje u transnacionalnim programima u pretpristupnom razdoblju bilo ograničeno u smislu raspoložive IPA alokacije i mogućnosti preuzimanja vodeće uloge u projektima, u programima prekogranične suradnje Republika Hrvatska je sudjelovala u punom kapacitetu kao i države članice Europske unije te je imala jednaka prava i obveze. MRRFEU je nacionalni koordinator aktivnosti u vezi s prekograničnom suradnjom, dok Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske u ispunjenju navedenog cilja izvršava

5 U razdoblju 2007.-2013. Republika Hrvatska je sudjelovala u 6 programa prekogranične suradnje (Jadranska prekogranična suradnja, Mađarska – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska, Hrvatska – Bosna i Hercegovina, Hrvatska – Crna Gora i Hrvatska – Srbija) i 2 programa transnacionalne suradnje (Jugoistočna Europa i Mediteran) 6 U razdoblju 2014.-2020. Republika Hrvatska će sudjelovati u 5 programa prekogranične suradnje (Italija –Hrvatska, Mađarska – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska, Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Hrvatska – Srbija), 4 programa transnacionalne suradnje (Dunav, Jadransko-jonski program, Mediteran i Središnja Europa) i 4 međuregionalna programa (ESPON, INTERACT III, INTERREG EUROPE i URBACT). 7 Granična crta Republike Hrvatske duga je 3320 kilometara. Kopnena granica duga je 2372 kilometara, što uključuje 1011 kilometara riječnih granica. Najduža granična crta je ona s Bosnom i Hercegovinom (1009,1km), zatim sa Slovenijom (667,8km), Mađarskom (355,5km) te Srbijom (317,3km). Najkraća granica je s Crnom Gorom (22,6 km).


43

obveze ugovarateljnog i provedbenog tijela za programe s državama nečlanicama Europske unije u razdoblju 2007.-2013. Poseban izazov za Republiku Hrvatsku u posljednje tri godine (2012.-2015.) predstavljao je proces pripreme programa suradnje u kojima će sudjelovati u budućem programskom razdoblju 2014.-2020. te uspostava upravljačkog i kontrolnog sustava za programe kojima će u navedenom razdoblju upravljati. Naime, u programskom razdoblju 2014.-2020., Republika Hrvatska je po prvi puta, kao zemlja članica Europske unije, preuzela ulogu upravljačkog tijela za 2 programa prekogranične suradnje s državama nečlanicama Europske unije (IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora i IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija), sukladno odredbama relevantne regulative Europske unije. Uspostava upravljačkog i kontrolnog sustava podrazumijeva uspostavu tijela i procedura za učinkovito, ispravno i transparentno korištenje sredstava EU i Republike Hrvatske te uspostavu upravljačkog tijela, tijela za ovjeravanje troškova, tijela za reviziju, kontrolnog tijela te nacionalnog tijela. Osim navedenih nacionalnih obveza, upravljačke obveze uključuju i uspostavu zajedničkih tijela programa: zajedničkog tajništva programa i zajedničkog nadzornog odbora programa. Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske preuzet će ulogu tijela koje zapošljava zajednička tajništva programa u suradnji s partnerskim državama. Nadalje, uspostava upravljačkog i kontrolnog sustava podrazumijeva i pripremu dokumenata potrebnih za akreditaciju sustava, izradu priručnika te uspostavu elektroničkog sustava za praćenje programa kao potporu upravljanju. Obveze Republike Hrvatske u svojstvu upravljačkog tijela uključivat će uspostavu cjelokupnog upravljačkog i kontrolnog sustava u Republici Hrvatskoj. MRRFEU će biti zadužen i za pripremu međuinstitucionalnih sporazuma te međunarodnih protokola o provedbi programa kojima će se definirati prava, obveze i odgovornosti partnerskih država. Nadalje, MRRFEU će biti zadužen za izradu pravila i procedura potrebnih za prihvat plaćanja Europske komisije kao i pravila i procedura za elektroničko zaprimanje i obradu projekata, evaluaciju, ugovaranje, plaćanje i praćenje provedbe projekata te sustav kontrole hrvatskih projektnih partnera i koordinaciju cjelokupnog procesa kontrole projektnih partnera u sklopu programa. MRRFEU će također uspostaviti pravila i procedure za nadzor kontrolnog tijela, definirati postupak prigovora na odluke kontrolnog tijela te izgraditi sustav upravljanja nepravilnostima. MRRFEU će također biti zadužen za pripremu Upravljačke izjave i godišnjeg sažetka koji se podnose Europskoj komisiji. Uz gore spomenuta dva programa prekogranične suradnje, Hrvatska će sudjelovati u još tri bilateralna programa s državama članicama Europske unije (Italija – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska i Mađarska – Hrvatska) čije će upravljanje voditi Talijanska Republika, Republika Slovenija odnosno Mađarska, te će tako Republika Hrvatska ukupno sudjelovati u 5 programa prekogranične suradnje programskom razdoblju 2014.-2020. Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju programa teritorijalne suradnje za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj i o tijelima zaduženima za njihovu pripremu, MRRFEU je zadužen za cjelokupnu organizaciju i koordinaciju procesa pripreme svih programa prekogranične suradnje u kojima će sudjelovati Republika Hrvatska.

Postojeći načini ostvarenja: 4.1.1. Provedba IPA programa Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. 4.1.2. Provedba programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2007.-2013. 4.1.3. Provedba programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007.- 2013.


44

4.1.4. Provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007.-2013.

4.1.5. Provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2007.-2013. 4.1.6. Provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora 2007.-

2013. 4.1.7. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska

2014.-2020. 4.1.8. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Mađarska –

Hrvatska 2014.-2020. 4.1.9. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Slovenija –

Hrvatska 2014.-2020. 4.1.10. Priprema, odobrenje i provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska –

Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. 4.1.11. Priprema, odobrenje i provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska –

Srbija 2014.-2020.


45

Opći cilj 4. Razvoj teritorijalne suradnje

Posebni cilj 4.1. Jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima


2903 TERITORIJALNA SURADNJA


Načini ostvarenja Aktivnost/projekt u


Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

4.1.1. Provedba IPA programa Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013.

K828013 IPA II Jadranska prekogranična suradnja

4.1.1.1. Povećanje broja održanih informativnih i edukativnih radionica, konferencija, tzv. kick-off sastanaka (kumulativ)

Broj 18 26 n/p n/p

4.1.1.2. Broj polaznika na održanim radionicama i konferencijama (kumulativ)

Broj 1100 1500 n/p n/p

4.1.2. Provedba Programa prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska 2007.-2013.

K828011 IPA II Program prekogranične suradnje Hrvatska - Mađarska

4.1.2.1. Povećanje broja održanih informativnih i edukativnih radionica, konferencija, tzv. kick-off sastanaka uključujući i sastanke vezane uz programiranje za program 2014. - 2020. (kumulativ)

Broj 30 46 n/p n/p

4.1.2.2. Broj polaznika na održanim radionicama i konferencijama (kumulativ) Broj 3500 4600 n/p n/p


46

4.1.3.Provedba Programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2007.-2013.

K828012 IPA II Program prekogranične suradnje Hrvatska - Slovenija

4.1.3.1. Povećanje broja održanih informativnih i edukativnih radionica, konferencija, tzv. kick-off sastanaka uključujući i sastanke vezane uz programiranje za program 2014. - 2020. (kumulativ)

Broj 20 30 n/p n/p


Broj 930 1600 n/p n/p

4.1.4. Provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007.-2013.

K819041 IPA II 2009 prekogranična suradnja Hrvatska-Bosna i Hercegovina K820041 IPA II 2010 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina K821041 IPA II 2011 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina T758027 IPA II 2012 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina K680030 IPA II 2013 Hrvatska-Bosna i Hercegovina


Broj 55 70 70 n/p


Broj 2101 2701 2901 n/p

4.1.4.3. Broj prijavljenih projektnih prijedloga na natječaje

Broj 439 439 439 n/p

4.1.4.4. Postotak ugovorenosti alokacija iskazan kao omjer zadane financijske alokacije i iskorištenosti iste (godišnje)

% 90% 90% 90% n/p

4.1.5. Provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija 2007.-2013.

K761040 IPA II 2009 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija K828039 IPA II 2010 Program prekogranične


Broj 36 50 50 n/p


47

suradnje Hrvatska-Srbija K821039 IPA II 2011 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija T680028 IPA II 2012 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija K758029 IPA II 2013 Hrvatska-Srbija


Broj 2378 3298 3498 n/p

4.1.5.3. Broj prijavljenih projektnih prijedloga na natječaje (kumulativ)

% 256 356 356 n/p


EUR 90% 90% 90% n/p

4.1.6. Provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Crna Gora 2007.-2013.

K820040 IPA II 2009 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Crna Gora K819043 IPA II 2010 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Crna Gora K828040 IPA II 2011 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Crna Gora T680024 IPA II 2012 Program prekogranične suradnje Hrvatska-Crna Gora K680029 IPA II 2013 Hrvatska-Crna Gora


Broj 50 65 65 n/p

4.1.6.2. Broj prijavljenih projektnih prijedloga na natječaje (kumulativ) Broj 1474 1675 1975 n/p

4.1.6.3. Broj prijavljenih projektnih prijedloga na natječaje (kumulativ)

Broj 121 121 121 n/p


% 90% 90% 90% n/p

4.1.7. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020.

T758036 Program prekogranične suradnje Italija - Hrvatska

4.1.7.1. Broj pripremljenih i odobrenih programa suradnje (kumulativ)

Broj 1 1 1 1

4.1.7.2. Broj objavljenih natječaja za dostavu projektnih prijedloga (kumulativ)

Broj 0 1 2 2


48

4.1.7.3. Broj prijavljenih projektnih prijedloga na natječaj (kumulativ)

Broj 0 300 500 500

4.1.7.4. Povećanje broja održanih informativnih i edukativnih radionica, konferencija (kumulativ)

Broj 0 4 6 8


Broj 0 400 600 800

4.1.8. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014.-2020.

T680037 Program prekogranične suradnje Mađarska - Hrvatska


Broj 1 1 1 1

4.1.8.2. Broj objavljenih poziva na dostavu projektnih prijedloga (kumulativ)

Broj 1 1 2 2


Broj 150 150 300 300


Broj 2 4 6 8


Broj 100 300 450 600

4.1.9. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2014.-2020.

T758037 Program prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska


Broj 1 1 1 1


Broj 1 1 2 2


49

4.1.9.3. Postotak ovjerenih sredstava u odnosu na zaprimljene zahtjeve (kumulativ)

% 0 90 90 90

4.1.9.4. Broj izrađenih godišnjih izvješća o provedbi programa (kumulativ)

Broj 0 1 2 3


Broj 150 150 300 300


Broj 2 4 6 8


Broj 200 400 600 800

4.1.9.8. Stopa troškova s utvrđenim nepravilnostima (<2%)

% 0 ˂2% ˂2% ˂2%

4.1.10. Priprema, odobrenje i provedba IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020.

T758035 IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora

4.1.10.1. Broj pripremljenih i odobrenih programa suradnje(kumulativ)

Broj 1 1 1 1


Broj 1 1 2 2

4.1.10.3. Broj izrađenih Upravljačkih izjava i godišnjih sažetaka (kumulativ)

Broj 0 0 1 2

4.1.10.4. Postotak ovjerenih sredstava u odnosu na zaprimljene zahtjeve

% 0 90 90 90


50


Broj 0 1 2 3


Broj 300 300 500 500


Broj 4 6 8 10


Broj 300 300 500 700


% 0 ˂2% ˂2% ˂2%

4.1.11. Priprema, odobrenje i provedba Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

T680036 IPA program prekogranične suradnje Hrvatska - Srbija


Broj 1 1 1 1


Broj 1 1 2 2

4.1.11.3. Broj izrađenih Upravljačkih izjava i godišnjih sažetaka (kumulativ)

Broj 0 0 1 2

4.1.11.4. Postotak ovjerenih sredstava u odnosu na zaprimljene zahtjeve

% 0 90 90 90


Broj 0 1 2 3


51


Broj 200 200 400 600


Broj 2 4 6 8


Broj 150 300 500 700


% 0 ˂2% ˂2% ˂2%


52

4.2. Jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje Kroz jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje pridonosi se sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje, povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih regija, smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja. U financijskom razdoblju 2007. - 2013. Republika Hrvatska je sudjelovala u dva programa transnacionalne suradnje (Jugoistočna Europa i Mediteran), dok je u novom razdoblju 2014. – 2020. proširena mogućnost sudjelovanja u četiri programa transnacionalne suradnje (Dunav, Jadransko-jonski program, Mediteran i Središnja Europa) koji će u teritorijalnom smislu uključivati cijelu Hrvatsku. Sudjelovanje u transnacionalnim programima u pretpristupnom razdoblju bilo je ograničeno u smislu raspoložive IPA alokacije i mogućnosti preuzimanja vodeće uloge u projektima, dok će u novoj financijskoj perspektivi Republika Hrvatska sudjelovati u punom kapacitetu kao i ostale države članice Europske unije te će imati jednaka prava i obveze. U sklopu programa transnacionalne suradnje 2007.-2013. u kojima sudjeluje Republika Hrvatska, MRRFEU je nacionalni koordinator aktivnosti vezanih uz transnacionalnu suradnju, dok Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske u ispunjenju navedenog posebnog cilja izvršava obveze ugovarateljnog i provedbenog tijela za pojedine programske godine dvaju transnacionalnih programa: Jugoistočna Europa i Mediteran (2007., 2008. i 2009. godina). Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju programa teritorijalne suradnje za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. u Republici Hrvatskoj i o tijelima zaduženima za njihovu pripremu, MRRFEU je zadužen za cjelokupnu organizaciju i koordinaciju procesa pripreme programa teritorijalne suradnje. MRRFEU je zadužen za pripremu svih programa transnacionalne suradnje i dvaju programa međuregionalne suradnje (INTERACT III i INTERREG EUROPE), dok je za pripremu dvaju programa međuregionalne suradnje (ESPON i URBACT) zaduženo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Postojeći načini ostvarenja: 4.2.1. Provedba Programa transnacionalne suradnje Jugoistočna Europa 2007. - 2013. 4.2.2. Provedba Programa transnacionalne suradnje Mediteran 2007. - 2013. 4.2.3. Priprema, odobrenje i provedba Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-

2020. 4.2.4. Priprema, odobrenje i provedba Jadransko-jonskog programa transnacionalne

suradnje 2014.-2020. 4.2.5. Priprema, odobrenje i provedba Programa transnacionalne suradnje Mediteran

2014.-2020. 4.2.6. Priprema, odobrenje i provedba Programa transnacionalne suradnje Središnja

Europa 2014.-2020. 4.2.7. Priprema, odobrenje i provedba Programa međuregionalne suradnje INTERACT III

2014.-2020. 4.2.8. Priprema, odobrenje i provedba Programa međuregionalne suradnje INTERREG

EUROPE 2014.-2020.


53


Posebni cilj 4.2. Jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje


2903 TERITORIJALNA SURADNJA


Načini ostvarenja Aktivnost/projekt u


Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

4.2.1. Provedba Programa transnacionalne suradnje Jugoistočna Europa 2007. - 2013.

K821024 IPA II Transnacionalni program SEE


Broj 6 15 n/p n/p


Broj 170 350 n/p n/p

4.2.2. Provedba Programa transnacionalne suradnje Mediteran 2007.-2013.

K828024 IPA II Transnacionalni program Mediteran


Broj 8 10 n/p n/p


Broj 170 250 n/p n/p

4.2.3. Priprema, odobrenje i provedba Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020.

T680035 Program transnacionalne suradnje Dunav


Broj 2 4 6 8


Broj 200 200 400 600


Broj 1 1 1 2


54

4.2.3.4, Broj prijavljenih projektnih prijedloga na natječaj (kumulativ)

Broj 50 50 100 150

4.2.4. Priprema, odobrenje i provedba Jadransko-jonskog programa transnacionalne suradnje 2014.-2020.

T758038 Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje


Broj 2 4 6 8


Broj 200 200 400 600


Broj 1 1 1 2


Broj 50 50 100 150

4.2.5. Priprema, odobrenje i provedba Programa transnacionalne suradnje Mediteran 2014.-2020.

T680039 Program transnacionalne suradnje Mediteran


Broj 2 4 6 8


Broj 200 200 400 600


Broj 1 1 1 2


Broj 50 50 100 150

4.2.6. Priprema, odobrenje i provedba Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2014.-2020.

A680031 Program transnacionalne suradnje Središnja Europa


Broj 2 4 6 8


55


Broj 200 200 400 600


Broj 1 1 1 2


Broj 50 50 100 150

4.2.7. Priprema, odobrenje i provedba Programa međuregionalne suradnje INTERACT III 2014.-2020.

T680038 Program međuregionalne suradnje INTERACT


Broj 5 5 10 15

4.2.7.2. Broj educiranih službenika u sklopu pojedinih aktivnosti INTERACT-a (kumulativ)

Broj 10 10 15 20

4.2.8. Priprema, odobrenje i provedba Programa međuregionalne suradnje INTERREG EUROPE 2014.-2020.

A758030 Program međuregionalne suradnje INTERREG EUROPE


Broj 1 1 2 3


Broj 30 30 60 120


Broj 1 1 1 2


Broj 10 10 10 30


56




vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

4.1. Jačanje prekogranične suradnje u pograničnim područjima (1)

Povećanje stope iskorištenosti sredstava po pojedinom prekograničnom programu (kumulativ)

% 50% 90% n/p n/p

4.2. Jačanje transnacionalne i međuregionalne suradnje (2)

Povećanje stope iskorištenosti sredstava po pojedinom transnacionalnom programu (kumulativ)

% 50% 90% n/p n/p

(1) Odnosi se isključivo na načine ostvarenja 4.1.1.-4.1.6. dok će se dodatni pokazatelji učinka moći definirati tek po odobrenju programa navedenih od 4.1.7. – 4.1.11

(2) Odnosi se isključivo na načine ostvarenja 4.2.1.-4.2.2. dok će se dodatni pokazatelji učinka moći definirati tek po odobrenju programa navedenih od 4.2.3. – 4.2.8


57

5. Poticanje konkurentnog i uravnoteženog regionalnog razvoja

Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim dijelovima zemlje te među različitim društvenim skupinama, Vlada Republike Hrvatske je utvrdila potrebu definiranja regionalne razvojne politike. Današnji izazovi regionalne konkurentnosti Republike Hrvatske slični su onima Europske unije. Za podizanje regionalne konkurentnosti različitim mjerama se stimuliraju rast, zaposlenost i inovacije, a istodobno se pridonosi teritorijalnoj i društvenoj koheziji. Konkurentan i uravnotežen regionalni razvoj ne može se postići isključivo politikom i programima koji se oblikuju na središnjoj državnoj razini odnosno pristupom „odozgo prema dolje“. Značajne razlike u regionalnoj (županijskoj) razvijenosti zahtijevaju specifična rješenja i jačanje pristupa „odozdo prema gore“. Regionalni razvoj nadilazi ulaganje u infrastrukturu i zahtijeva i jačanje poduzetničke klime te razvoj poduzetništva, istraživanja i razvoja, obrazovanja i tržišta rada na regionalnoj razini. Optimalno korištenje razvojnih potencijala regija mora se zasnivati na načelima održivog razvoja. Cilj je politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske pridonijeti ukupnom nacionalnom rastu i razvoju stvaranjem uvjeta koji će smanjiti društvene i gospodarske razvojne nejednakosti među županijama, omogućiti svim područjima da postanu konkurentna te uspostaviti okvir za koordinirane nacionalne, regionalne i lokalne inicijative kojima je cilj unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja zemlje. U svrhu izjednačavanja uvjeta i kvalitete života u slabije razvijenim područjima (potpomognuta područja izdvojena temeljem indeksa razvijenosti) i drugim područjima s razvojnim posebnostima s ostalim područjima Republike Hrvatske intenzivno će se raditi na poboljšanju uvjeta života u svim segmentima. To se planira postići podizanjem kvalitete gospodarske, društvene i komunalne infrastrukture, jačanjem urbanih žarišta (polova) razvoja na tim područjima te smanjenjem njihove prometne izoliranosti tj. boljom prometnom dostupnosti. Diferenciranim ulaganjima u pojedina područja Republike Hrvatske nastoji se omogućiti slabije razvijenim područjima da ubrzaju svoj razvoj i smanje zaostajanje u razvijenosti za nacionalnim prosjekom. To se provodi na način da se, naravno tamo gdje je to gospodarski i društveno opravdano, u slabije razvijena područja usmjerava veća koncentracija sredstava, odnosno veći intenzitet potpora. Takvim se pristupom želi, uz doprinos ukupnom gospodarskom razvoju hrvatskih regija, doprinijeti i smanjenju regionalnih razlika te teritorijalnoj, gospodarskoj i društvenoj koheziji. S obzirom na geografske i razvojne specifičnosti otočnog prostora kroz posebne programe nastavit će se poticati održivi razvoj hrvatskih otoka koji ima za cilj osiguranje dobrobiti stanovništva, razvoja gospodarstva i zaštite prirodnog okoliša na otocima, a u svrhu izjednačavanja uvjeta i kvalitete života na tim područjima s onima na kopnu.


58

5.1. Poticanje konkurentnosti regija i urbanih područja

Cilj je politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske pridonijeti ukupnom društveno-gospodarskom razvoju, uz poštivanje načela održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima Republike Hrvatske omogućiti jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala. To se, između ostalog, planira ostvariti boljim povezivanjem razvojnih prioriteta središnje razine s razvojnim potrebama jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, kako bi se dostupna sredstva ulagala tako da pridonose ostvarivanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih razvojnih ciljeva na koherentan i integrirani način. Svaka hrvatska regija ima svoj specifični teritorijalni kapital kojim se razlikuje od drugih i koji su osnova za njezin razvoj i privlačenje investicija. Politika regionalnoga razvoja ima za cilj pomoći regijama da iskoriste svoj teritorijalni kapital i na taj način povećaju svoju konkurentnost u odnosu na druge regije pridonoseći istovremeno ukupnom društveno-gospodarskom razvoju države kao cjeline. Dovršetkom procesa programiranja za korištenje sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., u konzultacijama sa širom javnošću i dionicima s regionalne razine, postavljeni su okviri za utvrđivanje razvojnih prioriteta na nacionalnoj i regionalnoj razini. Cjeloviti okvir za intervencije na regionalnoj razini utvrdit će se donošenjem Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, županijskih razvojnih strategija i drugih teritorijalnih strategija i programa. Stoga je dio aktivnosti Ministarstva unutar ovog posebnog cilja povezan s izradom nove generacije planskih dokumenta regionalnoga razvoja kojima će se utvrditi ciljevi i prioriteti ulaganja u regionalni razvoj na svim razinama do 2020. Dodatan naglasak stavit će se na održivi razvoj urbanih područja, koja predstavljaju pokretače razvoja u regijama i državi, ali istodobno zbog koncentracije stanovništva i gospodarske aktivnosti trebaju pronaći odgovore na gospodarske, socijalne, demografske, klimatske i ekološke izazove. Obveza ulaganja 5% sredstva EFRR za urbani razvoj u RH će se provoditi isključivo putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Provedba ITU-a usmjerit će se na manji broj većih gradova s potrebnim kapacitetima za uspješnu primjenu ovoga mehanizma, a koji će se definirati kroz kandidacijski postupak. Ukupna vrijednost sredstava koja se usmjerava kroz ITU mehanizam u sedmogodišnjem razdoblju iznosi 345.35 milijuna EUR-a i ona obuhvaćaju sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda. U cilju povećanja apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj, Ministarstvo priprema Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata. Uz izradu novih strateških dokumenata, Ministarstvo i u sljedećem trogodišnjem proračunskom razdoblju nastavlja poticati jačanje konkurentnosti hrvatskih regija, razvojem poslovne infrastrukture, integriranim ulaganjima u urbani razvoj, pružanjem pomoći u pripremi i provedbi regionalnih i lokalnih razvojnih projekata, jačanjem kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem na svim razinama te učinkovitom suradnjom između javnog sektora, znanstveno-istraživačkih institucija i poslovnog sektora.


59


5.1.1. Dodjela bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu 5.1.2. Potpora pripremi i provedbi regionalnih i lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za

financiranje iz fondova Europske unije 5.1.3. Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

prema stupnju razvijenosti 5.1.4. Utvrđivanje strateškog okvira politike regionalnog razvoja za razdoblje 2014. –

2020. 5.1.5. Praćenje provedbe regionalne razvojne politike Novi načini ostvarenja:

5.1.7. Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja ITU mehanizam je novi mehanizam uveden za programsko razdoblje 2014. - 2020. godine koji se sastoji od integriranih intervencija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda, iz različitih prioritetnih osi dva operativna programa (Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.). U okviru ITU mehanizma provest će se integrirane aktivnosti namijenjene održivom urbanom razvoju kojima se pridonosi određenim tematskim područjima. Sukladno Sporazumu o partnerstvu urbana područja koja su kandidati za provođenje ITU mehanizma imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula. U sklopu natječajnog postupka, prijavitelj koji zadovolji minimalan bodovni prag dobit će status ITU područja i postati prihvatljiv za korištenje dijela financijskih sredstava namijenjenih za provedbu ITU mehanizma. 5.1.8. Uspostava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata U svrhu pružanja pomoći realizaciji projekata koji se prijavljuju za sredstva Europske unije kao i pomoći realizaciji projekata nakon što su im dodijeljena sredstva Europske unije, u cilju jačanja konkurentnosti regija i pridonošenju uravnoteženom regionalnom razvoju te povećanja apsorpcije EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj, Ministarstvo priprema Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata. Fond je namijenjen svim jedinicama lokalne samouprave, a obuhvaća pomoć korisnicima u sufinanciranju provedbe projekata. Dodjelom sredstava Fonda nastojat će se pomoći korisnicima koji se prijavljuju na neki od poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te za korisnike kojima su već dodijeljena EU sredstva u okviru programskih razdoblja 2007.-2013. i 2014.-2020.


60

Opći cilj 5. Poticanje konkurentnog i uravnoteženog regionalnoga razvoja

Posebni cilj 5.1. Poticanje konkurentnosti regija i urbanih područja






Polazna vrijednost

(travanj 2016..)

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

5.1.1. Dodjela bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu

K820022 OP Regionalna konkurentnost prioritet 1 i 3

5.1.1.3. Iskorištenost alociranih sredstva

% 44,80% 80% 90% 90%

5.1.2. Potpora pripremi i provedbi razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije

A758019 Sufinanciranje EU projekta na potpomognutim područjima

5.1.2.1. Broj pripremljenih regionalnih razvojnih projekat Broj 14 23 23 28

5.1.2.2. Broj pripremljenih lokalnih razvojnih projekata Broj 113 119 150 180

5.1.3. Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

A828031 Provedba strategije i zakona o regionalnom razvoju

5.1.3.1. Izračunate vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun IR te utvrđena pripadnost skupini za sve JLS

Broj 2 2 2 2

5.1.3.2. Odluka o ocjenjivanju i razvrstavanju JLPS prema indeksu razvijenosti

Broj 2 2 2 2

5.1.3.3. Tablica praćenja promjena vrijednosti indeksa razvijenosti između dva ocjenjivanja i razvrstavanja

Broj 1 2 3 4

5.1.4. Utvrđivanje strateškog okvira politike regionalnoga razvoja za razdoblje 2014.-2020.


5.1.4.1. Usvojena Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Broj 0 1 1 1


61

5.1.5.2. Izrađene ocjene usklađenosti ŽRS-a sa SRR RH za razdoblje 2014.-2020. Broj 0 21 21 21

5.1.5.2. Izrađene strategije razvoja urbanog područja za razdoblje do 2020.

Broj 0 10 25 42

5.15. Praćenje provedbe regionalne razvojne politike


5.1.6.1. Izrađeno godišnje izvješće o učincima provedbe programa regionalne razvojne politike

Broj 0 1 2 3


Posebni cilj 5.1. Poticanje konkurentnosti regija i urbanih područja


2901 REGIONALNA KOMKURENTNOST I URBANI RAZVOJ


Način ostvarenja Kratak opis

Aktivnost/projekt u


Pokazatelj rezultata

Jedinica Polazna

vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

5.1.7. Provedba mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja

U okviru ITU mehanizma provest će se integrirane aktivnosti namijenjene održivom urbanom razvoju kojima se pridonosi određenim tematskim područjima. Sastoji se od skupa aktivnosti financiranih iz EFRR-a, ESF-a i KF-a iz različitih prioritetnih osi dva operativna programa (OP Konkurentnost i kohezija i OP Učinkoviti ljudski potencijali. Provodit će se u četiri izabrana

K680034 Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020

5.1.7.1. Izrađene i usvojene strategije razvoja urbanih područja sedam gradova potencijalnih korisnika ITU-a na temelju kojih će se odabrati četiri grada za provedbu

Broj 0 6 7 7


62

grada od sedam potencijalnih korisnika ITU-a. Temelj za korištenje sredstava kroz ITU je izrada strategija koje predviđaju integrirane mjere za suočavanje s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji pogađaju urbana područja.

5.1.7.2. Iskorištenost alociranih sredstva

% 0 0 15 25

5.1.8. Uspostava Fonda za sufinanciranje EU projekata

U cilju povećanja apsorpcije sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, MRRFEU uspostavlja Fond za sufinanciranje provedbe projekata temeljno financiranih iz EU. Fond je namijenjen svim jedinicama lokalne samouprave. Dodjelom sredstava Fonda nastojat će se pomoći korisnicima koji se prijavljuju na

K680040 Fond za sufinanciranje EU projekta

5.1.8.1. Iskorištenost sredstva Fonda (isplaćena sredstva)

% 0 25% 35% 50%


63

neki od poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz ESI fondova te za korisnike kojima su već dodijeljena EU sredstva u okviru programskih razdoblja 2007.-2013. i 2014.-2020. Sredstva su planirana na aktivnosti proračuna K680040, a sredstva se osiguravaju iz prihoda od poreza na dohodak.

5.1.8.2. Broj ugovorenih EU projekata sufinanciranih sredstvima Fonda

Broj 0 150 200 250


64

5.2. Smanjivanje zaostajanja slabije razvijenih područja

Postojanje kvalitetne komunalne i socijalne infrastrukture te učinkovito održavanje i upravljanje čine osnovne pretpostavke razvoja svih segmenata društveno-gospodarskog razvoja, podizanja kvalitete života te smanjivanja zaostajanja slabije razvijenih područja. U cilju smanjenja zaostajanja slabije razvijenih područja aktivnosti se usmjeravaju u rješavanje prioritetnih potreba, prepoznatih u strateškim planskim dokumentima na svim razinama i usuglašenih između svih zainteresiranih strana, a iste se odnose na izgradnju, sanaciju, nadogradnju i/ili opremanjem objekata komunalne i socijalne infrastrukture. Različitim ulaganjima u pojedina područja Republike Hrvatske nastoji se omogućiti slabije razvijenim područjima ubrzanje razvoja i smanjenje zaostajanja u razvijenosti za nacionalnim prosjekom. Vodeći se gospodarskom i društvenom opravdanošću u slabije razvijena područja usmjerava se veća koncentracija sredstava, odnosno veći intenzitet potpora. Takvim se pristupom želi, uz doprinos ukupnom gospodarskom razvoju hrvatskih regija, doprinijeti i smanjenju regionalnih razlika te teritorijalnoj, gospodarskoj i društvenoj koheziji. Za provedbu ovog cilja provodi se višegodišnji Program integralnog razvoja lokalne zajednice (EIB II), kroz koji se financira obnova, izgradnja, nadogradnja i rekonstrukcija komunalne i socijalne infrastrukture u JLS-ima, u prvom redu potprojekata iz područja vodoopskrbe i odvodnje, lokalnih cesta, školskih objekata i dječjih vrtića. Osim višegodišnjeg programa provode se i godišnji razvojni programi kroz aktivnosti „Regionalni razvojni projekti“ i „Razvoj potpomognutih područja“, iz kojih se sufinanciraju manji infrastrukturni projekti, čiji su nositelji jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, u području izgradnje, nadogradnje i sanacije komunalne i društvene infrastrukture te izrade prostorne i druge planske, projektno-tehničke i programske razvojne dokumentacije, kao i drugi projekti čija provedba pridonosi podizanju ukupne kvalitete življenja stanovništva. Pored navedenog, za realizaciju ovog cilja provoditi će se i Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima u sklopu kojeg je predviđena priprema i provedba intervencijskih planova na području odabranih 5 malih gradova, Belog Manastira (uključujući i općinu Darda), Benkovca, Knina, Petrinje i Vukovara. Provedbom višegodišnjeg programa i godišnjih programa nastoji se smanjiti negativni trend razvoja pojedinih područja, obnova i oživljavanje ratom stradalih područja, poboljšanje kvalitete života, povećanje obrazovnog standarda stanovništva, stvaranje preduvjeta za gospodarski i društveni razvoj. Za provedbu ovog cilja koristit će se dostupna sredstva iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstva zajma Europske investicijske Banke (EIB II) te sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., financiranog iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Postojeći načini ostvarenja: 5.2.1. Provođenje Programa Integralni razvoj lokalne zajednice (EIB II) 5.2.2. Provođenje Programa održivog razvoja lokalne zajednice 5.2.3. Provođenje Programa Regionalni razvojni projekti


65

Novi načini ostvarenja:

5.2.4. Provedba Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. i financiranog iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova predviđena je provedba Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima (u nastavku teksta: Program). Predviđena alokacija za Program iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. iznosi 100 milijuna eura. Program predstavlja podlogu za integrirani pristup regeneraciji depriviranih područja koji će rezultirati povećanjem razvojnog potencijala tih područja. Novi pristup integriranoj fizičkoj, socijalnoj i ekonomskoj regeneraciji depriviranih područja, koja su najviše pogođena siromaštvom i socijalnom isključenosti, ima za cilj smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, poboljšanje infrastrukture, jačanje potencijala rasta, povećanje atraktivnosti za življenje i potencijalna ulaganja, jačanje socijalnog uključivanja i aktivnog sudjelovanja stanovnika tih područja u gospodarski i društveni život.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je provelo postupak odabira pilot područja za provedbu Programa primjenom sljedećih kriterija: indeks višestruke deprivacije, veličina grada iskazana brojem stanovnika te stanje okupiranosti tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Pritom je poštivana i obveza da jedno od pilot područja karakterizira značajan udio pripadnika romske manjine.

Slijedom provedenog postupka odabira, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je Odluku o pilot područjima za provedbu Programa koja uključuju sljedeće gradove: Beli Manastir, Benkovac, Knin, Petrinja, Vukovar. Pilot područje Belog Manastira prošireno je na općinu Darda zbog značajnog udjela pripadnika romske manjine.

U okviru ovog Programa, spomenuti gradovi će najprije pripremiti intervencijske planove koje odobrava Ministarstvo i nakon toga krenuti u provedbu u njima identificiranih integriranih intervencija (projekta, grant shema) usmjerenih na socioekonomsku i fizičku regeneraciju područja na koje se odnose, a vodeći računa o postizanju ciljeva zadanih u intervencijskim planovima te operativnim programima.

5.2.5. Provedba dodjela potpora male vrijednosti za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima ili na području Grada Vukovara Poreznu olakšicu, sukladno članku 28.a Zakona o porezu na dobit i članku 55. Zakona o porezu na dohodak, koriste porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i/ili na potpomognutim područjima, odnosno jedinicama lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu prema stupnju razvijenosti utvrđene Zakonom o regionalnom razvoju (Narodne novine, broj 147/14) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13). Porezne olakšice ostvarene temeljem navedenih zakona smatraju se dodijeljenim potporama male vrijednostima poreznim obveznicima u obliku umanjenja poreza na dobit za proteklu fiskalnu godinu.

5.2.6. Fond za razvoj brdsko-planinskih područja


66

Fond za brdsko-planinska područja se osniva kao potpora razvoju jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja razvrstanih u III. I IV. skupinu prema indeksu razvijenosti (ukupno 35 JLS) kroz povećani udjel u prihodima od poreza na dohodak namijenjen financiranju kapitalnih projekta na njihovom području


67

Opći cilj 5. Poticanje konkurentnog i uravnoteženog regionalnog razvoja

Posebni cilj 5.2. Smanjivanje zaostajanja slabije razvijenih područja






Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

5.2.1. Provođenje Programa EIB II – Okvirni višesektorski zajam za komunalnu infrastrukturu za Projekt "Integralni razvoj lokalne zajednice"

T570346 - Program integralnog razvoja lokalne zajednice

5.2.1.1. Povećanje broja izgrađenih objekata komunalne infrastrukture (broj saniranih i moderniziranih cesta, broj izgrađene vodovodne i kanalizacijske mreže i broj novih priključaka)

broj 341 341 - -

5.2.1.2. Povećanje broja izgrađenih objekata društvene infrastrukture (školski objekti, dječji vrtići, ostali objekti javne namjene)

broj 141 145 146

5.2.2. Provođenje "Programa održivog razvoja lokalne zajednice"

K549110 - Razvoj potpomognutih područja

5.2.2.1. Povećanje broja renoviranih, obnovljenih i izgrađenih objekata društvene, komunalne ili gospodarske infrastrukture

broj

600 750 900 1050

5.2.3. Provođenje programa "Regionalni razvojni projekti"

K570341 - Regionalni razvojni projekti

5.2.2.3. Povećanje broja regionalnih razvojnih projekata, odnosno izgrađenih i obnovljenih objekata javne namjene

broj 13 23 33 43


68


Posebni cilj 5.2. Smanjivanje zaostajanja slabije razvijenih područja




Način ostvarenja Kratak opis

Aktivnost/projekt u


Pokazatelj rezultata

Jedinica Polazna

vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

5.2.4. Provedba Programa fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima

Program predstavlja podlogu za integrirani pristup regeneraciji depriviranih područja koji će rezultirati povećanjem razvojnog potencijala tih područja. Provedba Programa uključuje pripremu intervencijskih planova za 5 odabranih područja te njihovu provedbu.

K680034 Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020

5.2.4.1. Izrađeni i odobreni intervencijski planovi

Broj 0 5 5 5

5.2.4.2. Održane radionice za gradove

Broj 0 7 20 27

5.2.5. Dodjela potpora male vrijednosti za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima ili na području Grada Vukovara

Poreznim obveznicima se izdaju potvrde ili rješenja u svrhu ostvarivanja prava na poreznu olakšicu kao potporu male vrijednosti.

N/P 5.2.5.1. Ukupan broj izdanih potvrda i rješenja poreznim obveznicima za ostvarenje prava na porezne olakšice

Broj 910 1470 2030 2590

5.2.5.2. Udio potvrda u odnosu na ukupan broj izdanih potvrda i rješenja

Udio 91,54% 90,68% 90,30% 90,80%


69

5.2.6. Fonda za razvoj brdsko-planinskih područja

U cilju potpore razvoju jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja razvrstanih u III. I IV. skupinu prema indeksu razvijenosti (ukupno 35 JLS) kroz povećani udjel u prihodima od poreza na dohodak namijenjen financiranju kapitalnih projekta na njihovom području. Sredstva su planirana na aktivnosti proračuna K680040, a sredstva se osiguravaju iz prihoda od poreza na dohodak.

K680040 Fond za razvoj brdsko-planinskih područja

5.2.6.1 Iskorištenost sredstva Fonda (isplaćena sredstva)

% 0 30% 50% 70%

5.2.6.2. Broj sufinanciranih kapitalnih projekta na BPP

Broj 0 20 40 60


70

5.3. Održivi razvoj jadranskih otoka

Održivi razvoj jadranskih otoka ima za cilj osiguranje dobrobiti stanovništva, razvoj gospodarstva i zaštitu prirodnog okoliša na otocima, a u svrhu izjednačavanja uvjeta i kvalitete života na tim područjima s razvijenijim područjima Republike Hrvatske.

Skrb o jadranskim otocima odnosi se na poboljšanje uvjeta života na tim područjima

u svim segmentima, kako bi se omogućio i inicirao ostanak i povratak stanovništva te demografski, društveni i gospodarski razvoj i napredak tih područja.

Navedeno se ostvaruje izgradnjom prometne, komunalne i društvene infrastrukture, stvaranjem boljih uvjeta života te poticanjem i promocijom komparativnih prednosti otoka.

Područje otoka obuhvaća 7 jedinica regionalne samouprave, odnosno 7 obalno-otočnih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska) kojima otoci teritorijalno i administrativno pripadaju, s tim da je 49 otoka i otočića naseljeno i na njima živi 132.756 stanovnika

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/2015) na otocima ima 51 jedinica lokalne samouprave, odnosno 12 otočnih gradova i 39 otočnih općina (uključujući i poluotok Pelješac). Pored toga u priobalju je 8 jedinica lokalne samouprave (gradovi Dubrovnik, Split, Trogir, Šibenik, Zadar i Vodice te općine Pakoštane i Sveti Filip i Jakov) kojima također administrativno pripadaju otoci i otočići koji su također obuhvaćeni ovim programom.

Navedeni posebni cilj proizlazi iz Nacionalnog programa razvitka otoka (1997.), Zakona o otocima (Narodne novine, broj 34/99, 32/02, 33/06).

Osnovni preduvjet za život stanovništva na otocima je svakako izgrađena komunalna i društvena infrastruktura, što podrazumijeva omogućavanje opskrbe domaćinstava pitkom vodom te zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda. Isto tako, neophodan je razvoj i društvene infrastrukture kroz izgradnju vrtića, škola, športskih dvorana, domova za starije i nemoćne i zdravstvenih ustanova, kao preduvjet stvaranja uvjeta za ostanak stanovništva na otocima i njihovo sustavno zbrinjavanje.

Postojeće stanje komunalne i socijalne infrastrukture na otocima pokazuje nedostatnost u odnosu na potrebe.

U sljedećem trogodišnjem razdoblju, sukladno mogućnostima, na najefikasniji mogući način nastavit će se ulagati u izgradnju komunalne i društvene infrastrukture, a sve temeljem iskazanih prioriteta jedinica lokalne i područne samouprave na otocima.

Drugi osnovni preduvjet za ostanak i kvalitetan život stanovništva na području otoka je razvijeno gospodarstvo, čime se omogućuje njihovo zapošljavanje i ostvarenje egzistencijalnih potreba. Svrha ovog cilja je poticanje i razvoj svih grana gospodarstva, a naročito tradicionalnih gospodarskih djelatnosti karakterističnih za navedena područja, koje se oslanjaju na njihove prirodne i geografske potencijale i komparativne prednosti.


71

Temeljem članka 26. Zakona o otocima, 2006. godine donesena je Uredba o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta sukladno kojoj se provodi mjera, kojom se nastoji utjecati na razvoj otočnog gospodarstva. Od tada do danas raspisano je 10 javnih poziva za dodjelu potpora na koje se kumulativno javilo1717 poslodavaca koji su zadovoljili uvjete i kriterije natječaja te su ostvarili potpore za ukupno 29.079 djelatnika, za što je ukupno utrošeno cca. 87 milijuna kn.

Početkom 2007. godine pokrenut je Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ (HOP) s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda.

Projekt ima višestruke učinke, a najvažniji su gospodarski i demografski - otočni proizvođači kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete stvarajući tako sebi i svojim obiteljima uvjete za opstanak i ostanak na hrvatskim otocima. Oznaku kvalitete „Hrvatski otočni proizvod“ u 9 godina izvođenja Projekta dobila su 219 otočna proizvođača za 628 proizvoda i proizvodnih linija sa 23 otoka i poluotoka Pelješac.


5.3.1. Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima 5.3.2. Razvijanje gospodarstva


72


Posebni cilj 5.3. Održivi razvoj otoka


2904 ODRŽIVI RAZVOJ JADRANSKIH OTOKA




Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost

2017.

Ciljana vrijednost

2018.

5.3.1. Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima

A570463 – Razvoj otoka Broj sufinanciranih objekata komunalne i društvene infrastrukture temeljem Programa razvoja otoka Broj 69 95 120 145

T570462 - Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima (CEB IV)

Broj sufinanciranih objekata komunalne i društvene infrastrukture putem sredstava javnih zajmova (CEB IV; EIB II i EIB III)

Broj 91 99 0 0

T821011 - Integralni razvoj lokalne zajednice u priobalju (EIB II)

Broj 57 57 0 0

T821032 - Projekt razvoja otoka i priobalja (EIB III) Broj 17 25 0 0

5.3.2. Razvijanje gospodarstva kroz potpore otočnim poslodavcima, HOP i Udrugama

A570356 - Poticanje otočnog gospodarstva

Broj otočnih poslodavaca kojima je dodijeljena potpora

Broj 1717 1734 1785 1836

A819012 - Hrvatski otočni proizvod

Broj brendiranih izvornih tradicionalnih otočnih proizvoda/proizvodnih linija

Broj 628 695 750 810

Broj otočnih proizvođača dobitnika oznake HOP

Broj 219 245 270 300

Documents

REVIDIRANI STRATEŠKI PLAN MINISTARSTVA REGIONALNOGA … ministarstvu... · 2016-04-13 · STRATEŠKI PLAN MRRFEU ZA RAZDOBLJE 2016.-2018. [2016] 2 Vizija Međunarodno konkurentne