RIMSKI KALENDAR

  • View
    827

  • Download
    18

Embed Size (px)

Text of RIMSKI KALENDAR

RIMSKI KALENDAR

Rimski brojevi

I=1 V=5 X = 10 L = 50 C = 100 D = 500 M = 1000

Svi se ostali brojevi tvore kombinacijom ovih znamenki slijedom od ve eg prema manjima Manji broj ispred ve eg zna i oduzimanje

SATI

Vrijeme se mjeri sun anim satom (horologium, od Grka, 263.g.pr.Kr. sa Sicilije) i satom na vodu (horologium ex aqua ili clepsydra mogli su pi tati ili izbacivati kamen i e u odre eni sat) Sun ane su satove izra ivali u svim dimenzijama (od Martovog polja do d epnih)

NepreciznostZbog zemljopisne irine za sun ane, punjenja za vodene te nepostojanja minuta op enito, vrijeme se uvijek izra ava tek otprilike U po etku su dan dijelili samo na prije i poslijepodne, zatim (po . 3.st.pr.Kr.) na jutro i prijepodne, te poslijepodne i ve er Civilni dan traje od pono i do pono i, a prirodni od izlaska do zalaska sunca

Sati u danu

I dan i no imaju po 12 hora, trajanje im se mijenja prema godi njem dobu Na zimski solsticij hora prima = prvi sat u danu traje od 7.33 do 8.17h, a dvanaesti sat od 15.42 do 16.27h Na ljetni solsticij prvi je sat od 4.27 do 5.42h, a dvanaesti od 18.17 do 19.33h

Vrijeme po no i

No se dijeli na 4 stra e (vigiliae, prema nekim izvorima mo da i 8) Pono je uvijek granica izme u druge i tre e stra e

DANISvaki mjesec ima 3 odre ena dana: 1. = Kalende (Kalendae), svete Junoni 5/7*. = None (Nonae) 13/15*. = Ide (Idus), svete Jupiteru Odre ivale se prema fazama mjeseca (Ide su puni) * - mart, maj, juli i oktobar

Svi se ostali dani mjere unutrag od tih stalnih dana, uklju uju i i prvi i posljednji Formula glasi: (ante diem REDNI BROJ) + STALNI DAN + MJESEC Dan ranije pi e se: pridie + STALNI DAN + MJESEC

Oznake dana

F = dies fasti, dani kad se smiju obavljati sudski poslovi C = d. comitiales, dani za skup tine N = d. nefasti, dani bez skup tina i sudova EN = endotercisi, presije eni dani, nefasti ujutro i nave er, ina e fasti (varijanta su d. fissi) NP = nepoznato; ili dani javnih svetkovina, ili vrsta presije enih dana FP = v. NP

Posebni su jo

Dies religiosi = dani mra nih rituala i lo ih znamenja, bolje ni ta ne raditi (godi nje 94) Dies atri = crni dani, uspomene na poraze i sl. doga aje, nema ak ni dr avnog kulta Feriae = svetkovine (u koje spadaju i publica sacra = rtve i posve enja, te ludi = igre za koje je po .4.st.A.D. odre eno 177 dana)

TJEDAN

Rimljani imaju cjeline od 8 dana (internundinum) od kojih je osmi dan (nundinae) namijenjen trgovini dani se ozna avaju slovima od A do H (svaka godina po inje s A) Hebdomada = tjedan od 7 dana stigao je s istoka. U njemu dani imaju imena po bo anstvima

Dies Saturni = Saturnov dan, subota Dies Solis= Sun ev dan, nedjelja Dies Lunae = Mjese ev dan, ponedjeljak Dies Martis = Marsov dan, utorak Dies Mercurii = Merkurov dan, srijeda Dies Iovis = Jupiterov dan, etvrtak Dies Veneris = Venerin dan, petak

MJESECI

Predaja ka e da ih je ustanovio Romul i da ih je bilo 10 (toliko majka nosi dijete i udovica tuguje za mu em) zima se nije ra unala, godina po inje 1. martom Kralj Numa Pompilije dodao je januar i februar i odredio da mart, maj, juli i oktobar imaju 31 dan, februar 28, a ostali 29 dana = ukupno 355

ImenaMartius - od Marsa, boga poljoprivrede i rata, za etnika Rimljana Aprilis

- ?, Rimljani su to izvodili iz imena Aphrodita (Venera, bo ica ljubavi, za etnica Rimljana), ili od aperiri = otvoriti (sc. zemlju) Maius - ili od Maje, k eri Titana Atlanta (ili Fauna) i majke Merkura, ili od maiores = preci Iunius ili od iuniores = mladi, ili po Junoni, ili po konzulu Juniju Brutu Quintilis od broja pet. Marko Antonije ga je 44.g.pr.Kr. preimenovao u Iulius u po ast Cezaru

Sextilis od broja est, 8.g.pr.Kr. preimenovan je u Augustus

Septembris Octobris Novembris Decembris od brojeva 7, 8, 9 i 10 Ianuarius - od Janus-a, dvoglavog boga, za titnika ulaza i izlaza, po etka i kraja Februarius - ? od februus = o isni ki

Interkalacija

Svake dvije godine iza 24. februara ubacivao se mjesec intercalaris ili mercedonius od 22 (svake 4. godine 23) dana Sve enici (pontifices) imali su ovlasti da ubacuju taj mjesec = esto se zbog politi kih razloga zanemarivalo ili produljivalo

Ide u martu 190.g.pr.Kr. zapravo su bile 19. novembar 191.g.pr.Kr.

Julijanska reforma

46.g.pr.Kr. ve je vladao poprili an kaos, i Cezar je kao pontifex maximus s Aleksandrincem Sozigenom odlu io srediti kalendar

Te su godine nadokna eni svi zaostaci (imala je 445 dana), kalendar stupa na snagu 1.januara 45.g.pr.Kr.

Odsada 31 dan imaju januar, mart, maj, juli, august, oktobar i decembar, 28 ostaje velja i, a svi ostali imaju 30 = 365 Svake etvrte godine dodaje se jedan dan iza 24. februara: bis sextus Kalendas Martias => annus bissextilis (prijestupna godina)

Glavne sve anosti

Lupercalia 15. februar, obred o i enja, rtvuju se jarac i pas, iniciraju novi sve enici i tr i se po gradu Equirria 27. februar i 14. mart, utrke konja za o i enje polja (Equus october 15. oktobra) Quinquatrus 19. mart, u ast Minervi, ples pod oru jem

Parilia 21. april, ro endan Rima, i enje staja i stoke za plodnost, bo anstvo Pales Poplifugia 5. juli, Romulov odlazak me u bogove (bijeg pred rtvama) Saturnalia 17. decembar, 3 dana, robovi jednaki gospodarima, posveta zemlji (munera)

GODINA

Godine su se u Rimu pratile prema imenima konzula (Mario et Catulo consulibus = 102.g.pr.Kr.) 45.g.pr.Kr. Varon je ustanovio osnutak Rima na 21.travnja 753.g.pr.Kr. i time zapo eo ra unanje od osnutka Grada = ab urbe condita (ustalilo se tek u doba Augusta)

KALENDAR

Rimljani kalendar nazivaju fasti, a prve je objavio Gnej Flavije 304.g.pr.Kr. na Forumu (mogu e je da su se pisali i prije, spominju se na Zakoniku XII plo a, npr.) Svaki je grad postavljao svoje faste sa svojim sve anostima

ante diem XIV Kalendas Ianuarias * Idibus Martiis DCCX A.U.C.