of 28 /28
1. Što čini temelj nemonetarnih ekonomija? Čini neposredna razmjena. 2. Definirajte pojam verižna (lančana) razmjena! Razmjena u nešto razvijenijem obliku, kada se zamjenjuje dobro za dr. koje je lakše zamjenjivo dobro. 3. Objasnite pojam nemonetarne ekonomije u izvornom obliku! Nemonetarna ekonomija je razdoblje u kojem se novac ne koristi (bez uporabe novca), nema viška dobara, ekonomske aktivnosti ljudi svode se na osiguranje njihovih temeljnih životnih potreba. 4. Koji su razlozi pojave nemonetarnih ekonomija u izvornom obliku? To su prirodne okolnosti, spretnost pojedinih ljudi, slučajnost i druge okolnosti. 5. Definirajte te objasnite pojam trampe ili bartera! Razmjena bez upotrebe novca tj. razmjena dobara koja se mogla odvijati unutar jednog društvenog sustava, roda, plemena ili između pripadnika različitih rodova ili plemena stoga ju je moguće označiti kao razmjenu između članova različitih rodova ili interplemensku. Uporaba prirodnina i artefakata u razmjeni temeljna je karakteristika nemonetarnih ekonomija. 6. Što čini troškove razmjene dobara u nemonetarnim ekonomijama? Čine troškovi proizvodnje razmjene, transakcijski i troškovi čekanja pri čemu su troškovi različiti ovisno o obliku razmjene. Najviši su kod pojedinačne neposredne razmjene, slijede redom neposredna razmjena te neposredna razmjena na stalnom mjestu trgovanja. 7. Navedite predmonetarne oblike novca! To su: 1. Prirodnine - a) plodovi prirode b) životinje c) dijelovi životinja d) školjke e) kemijski spojevi 2. Razni artefakti - različiti rukom izrađeni predmeti npr. nakit, alati, oružje… 3. Simbolički novac - novac drugačijih svojstava , korišten u Mikroneziji. Kao novac služili su obrađeni kameni blokovi različitih dimenzija. To je novac koji nastaje uz praktičnost, uspostavljeno povjerenje i stabilnost u razmjeni te potrebe prometa. 8. Nabrojite neke oblike prirodnina koji su se koristili kao predmonetarni oblici Prirodnine (naturalije)

Skripta - Novac(1)

Embed Size (px)

Text of Skripta - Novac(1)

1. to ini temelj nemonetarnih ekonomija?ini neposredna razmjena.

2. Definirajte pojam verina (lanana) razmjena!Razmjena u neto razvijenijem obliku, kada se zamjenjuje dobro za dr. koje je lake zamjenjivo dobro.

3. Objasnite pojam nemonetarne ekonomije u izvornom obliku!Nemonetarna ekonomija je razdoblje u kojem se novac ne koristi (bez uporabe novca), nema vika dobara, ekonomske aktivnosti ljudi svode se na osiguranje njihovih temeljnih ivotnih potreba.

4. Koji su razlozi pojave nemonetarnih ekonomija u izvornom obliku?To su prirodne okolnosti, spretnost pojedinih ljudi, sluajnost i druge okolnosti.

5. Definirajte te objasnite pojam trampe ili bartera!Razmjena bez upotrebe novca tj. razmjena dobara koja se mogla odvijati unutar jednog drutvenog sustava, roda, plemena ili izmeu pripadnika razliitih rodova ili plemena stoga ju je mogue oznaiti kao razmjenu izmeu lanova razliitih rodova ili interplemensku. Uporaba prirodnina i artefakata u razmjeni temeljna je karakteristika nemonetarnih ekonomija.

6. to ini trokove razmjene dobara u nemonetarnim ekonomijama?ine trokovi proizvodnje razmjene, transakcijski i trokovi ekanja pri emu su trokovi razliiti ovisno o obliku razmjene. Najvii su kod pojedinane neposredne razmjene, slijede redom neposredna razmjena te neposredna razmjena na stalnom mjestu trgovanja.

7. Navedite predmonetarne oblike novca!To su:1. Prirodnine - a) plodovi prirode b) ivotinje c) dijelovi ivotinja d) koljke e) kemijski spojevi2. Razni artefakti - razliiti rukom izraeni predmeti npr. nakit, alati, oruje3. Simboliki novac - novac drugaijih svojstava, koriten u Mikroneziji. Kao novac sluili su obraeni kameni blokovi razliitih dimenzija. To je novac koji nastaje uz praktinost, uspostavljeno povjerenje i stabilnost u razmjeni te potrebe prometa.

8. Nabrojite neke oblike prirodnina koji su se koristili kao predmonetarni obliciPrirodnine (naturalije)Plodovi iz prirode itarice, kakaovac, aj, duhan...ivotinje i dijelovi ivotinja koa, krzno, zubi...koljkeKemijski spojevi - sol...

9. Definirajte te objasnite pojam pensatorski novac- Razvojem razmjene dolazi do znaajnije afirmacije kovina kao posrednika u razmjeni novca u obliku pogaa, kapljica, poluga i sl.- te kovinske objekte je pri svakoj transakciji trebalo vagati, pa otuda naziv pensatorski novac (lat. Pensa Vaga)- zbog svoje prirode nee u potpunosti rijeiti novanu razmjenu

10. Nabrojite praktine osobine dobara koja su sluila kao predmonetarni oblikRelativna standardiziranost, laka prepoznatljivost, razmjerna stabilnost vrijednosti, postojanost, ogranienost i sl.

11. Navedite uzroke koji dovode do toga da jedna ekonomija poprimi obiljeje nemonetarne ekonomije!Razliiti uzroci (ratovi, prirodne katastrofe, hiperinflacija i sl) i nestabilnosti u suvremenim gospodarskim sustavima mogu rezultirati i poremeajima u novanim sustavima. 12. Navedite i objasnite nedostatke naturalne razmjene!- postupno je naturalna razmjena postala konica razvoja gospodarstva.- tekoe vezane uz dvostruku podudaranost elja- poklapanje elje za odreenim dobrom uz istovremeno postojanje volje nekoga drugog za zamjenu drugog dobra za prvo- veliki trokovi naturalne razmjene- poveanje produktivnosti koje rezultira veom proizvedenom koliinom dobara- postupna pojava specijalizacije u proizvodnji odreenih dobara kao rezultata podjele rada- pojava trgovine kao djelatnosti

13. Navedite osobine kovina!- djeljivost, postojanost vrijednosti, prenosivost, trajnost, nezamjenjivost

14. Navedite i objasnite pojam numeratorski novac!- najrazvijeniji oblik kovinskog novca- slui za rjeavanje tekoa vezanih za uporabu pesantorskog novca- rezultira postupnom standardizacijom kovinskih objekata koji su sluili u razmjeni stavljanjem odreenih simbola na njih- simboli postaju garancija teine i finoe kovine- simbol izdavatelja oznaava i jami njegovu vrijednost kasnije ta oznaka postaje nominalna vrijednost.- nominalna se vrijednost to oznaava brojem i slovnim znakom

15. Objasnite to je to emisijska dobit?je oblik probitka temeljenog na emisiji (izdavanju) kovinskog novca kod novanih oblika. To izdavanje novca postaje pravo vladara, odnosno pravo kovanja novca. Stoga je bilo nuno zatititi ovu vrlo znaajnu djelatnost kroz zakonsko ureenje ove materije.

16. Na koji naine se ureuje i osigurava funkcioniranje novanog sustava na odreenom podruju?Propisima se ureuje i osigurava novani sustav na odreenom podruju, odnosno propisuje se cirkulacija i obveza primanja novca odreenih osobina i oblika.

17. Navedite (obrazloite) pitanja koja regulira zakon o novcu!Zakonski se reguliraju sljedea pitanja u svezi emisijom novca:Valuta ili vaenjeNovana jedinicaApoen (eng. denomination)Kovnika stopaRemedij ili tolerancijaBruto i neto masa (teina) novcaFinoa (istoa) novca

18. Definirajte pojam valute ili vaenja!Drava zakonskim propisima odreuje kovinu i/ili slitinu iz koje se kuje novac koji cirkulira kao neogranieno sredstvo plaanja. Zakon odreuje do kojeg se iznosa takav novac izrauje i do koje se visine njime moe sluiti u prometu. Sredstvo plaanja u nekoj zemlji tj. novana jedinica neke zemlje.

19. Definirajte pojam novana jedinica!Novana jedinica obuhvaa ime odreene valute. Zakonom definirana jedinica novca u novanom sistemu. Definirana je imenom i nominalnom vrijednou. 1kn=100lipa

Imena novanih jedinica su vezana za:Nazive teinskih jedinica ili jedinica mjere- imena pojedinih novanih jedinca istovjetna su nazivima teinskih jedinica ili jedinica mjere. Najstarije ime novane jedinice je drahma(pregt), upotrebljavala se od antikih vremena do 1.1.2002. u Grkoj.Prikaz na novcu-. Pr: novac Firence imao simbol grada=cvijet ljiljan, i otud naziv florin;prikaz kraljevskih insignija u vie zemalja (danska kruna,vedska kruna...)Osobine svojstva novca- Najtraenija osobina novca je vezana za carinski rimski zlatni novac odnosno solid. U talijasnkom jeziku soldi kao opi naziv novca. Mjesto pojave novca- zemljopisni razlozi i njihov utjecaj na ime novane jedinice. Imena nov. jedinica svoje porijeklo vuku iz nov. prolosti, Pr: ime venecuelanskog novca bolivar je vezano za latinoamer. revolucionara Simona Bolivara.Novani sustav i njegove djelove-Rimski srebrni novac denar je osnovica za niz imena: dinar, od lat. rijei nastao je stari vedski novac daler, te ameri. dolar vue porijeklo od oba ova naziva.( koriste ga mnoge zemlje- kanadski, australski...dolar.)Poetna slova naziva novane jedinice- ime novca moe biti rezultat odreenih kombinacija koje ne moraju imati uporite u prolosti ili monetarnoj sferi. Novana jedinica Europske unije bila je EUC, no poto jedna od lanica EU(Francuska) u svojoj novanoj povijesti imala naziv novca Ecu, naziv nov. jedinice unije mijenja se u Euro 1995. Naziv novca mora biti jedinstven, itljljiv, izgovorljiv...Ostale okolnosti nastanka novca- mnoge dr. okolnosti utjecale su na odabir naziva novanih jedin.Imena niih novanih jedinicaNema zemlje koja nema niu ili nie novane jedinice. U Hrvatskoj su nie novane jedinice vezane za floru(lipe) i osnovna jedinica za faunu (kuna).

20. Definirajte pojam apoen!Oznaava nominalnu vrijednost i naziv novane jedinice u novanom sustavu (npr.apoen od 5 kuna)

21. Definirajte pojam kovnika stopa!Oznaava broj novanih jedinica koje se izrauju od odreene koliine plemenite kovine(zlato, srebro, platina, paladij).

22. Definirajte pojam remedij ili tolerancija!Obuhvaa zakonom doputeno odstupanje od propisne teine novca, finoe novca, promjera novca ili debljine ploice.

23. Prometna teina novca propisana teina novca koju metalni novac mora imati (da bi mogao sluiti u prometu)

24. Bruto masa dobiva se vaganjem i predstavlja ukupnu masu plemenite i neplemenite kovine od koje je izraen novacNeto masa je masa plemenite kovine iz koje je novac iskovan.

25. Finoa (istoa) novca predstavlja omjer izmeu plemenite i neplemenite kovine u slitini iz koje je izraen kovani novac.

26. Finoa novca izraava se ili u promilima ili karatnim/standardnim nainom.

27. Elementi koji se reguliraju kod suvremenog kovinskog novca su: debljina novca, promjer kovinskog novca, ureenje oboda novca, elektroprovodljivost, kemijska svojstva i ureenje ruba kovinskog novca uz obod novca

28. Razlog zakonskog ureenja kemijskih svojstava kovinskog novca: kemijska svojstva kovinskog novca su prvenstveno vana s aspekta zatite zdravlja korisnika ovog novca (razne alergije)

29. Razlog zakonskog ureenja ruba kovinskog novca: uzdignuem ruba kovinskog novca uz njegov obod osigurava se zatita prikaza na aversu i reversu novca.

30. Navedite naine otuivanja supstance novca (novane materije)-od strane korisnika novca-od strane izdavatelja novca

31. Navedite naine otuivanja supstance novca od strane izdavatelja novcaIzdavatelji novca su na vie naina otuivali supstannu vrijednost kovinskog novca:-intervencijama u supstancu kovinskog novca (smanjenje teine novca, zamjena kovine, smanjenjem finoe novca ili kombinacija svih tih radnji zajedno ili istovremeno)-otuivanjem monetarne materije od strane izdavatelja novca kroz institut-kroz prisvajanje novca drugog izdavatelja te prekivanje istoga-kontaminiranjem (uporaba novca tueg monetarnog podruja koji postaje novac novog izdavatelja stavljanjem iga-kontamarke)-vaenjem sredine novca(novcu drugog monetarnog podruja se vadi sredina, oba dijela se kontamarkiraju tako da se od jednog novca dobiju dvije kovanice)

32. Obrazloite naine otuivanja supstance novca od strane korisnika novcaKorisnici novca su otuivali novani materijal struganjem ruba kovanica, te su dolazili do izvjesne koliine plemenite kovine. Novac su koristili u svrhu plaanja, s tim da su se pravili kao da se nita nije dogodilo s njegovom masom. Ta je mogunost postojala sve dok se nije poeo ureivati rub (obod) novca (do 1790.)

33. Obrazloite institut renovatio monetarumInstitut renovatio monetarum je omoguavao izdavateljima kovinskog novca njegovu zamjenu novim kovinskim novcem temeljem injenice da se je novac tijekom uporabe izlizao te je tako gubio svoju supstancu, ali i vrijednost.

34. Kako su regulirana pitanja remedija (tolerancije) i prometne teine kovinskog novca i u emu se ovi pojmovi razlikuju?Remedij obuhvaa zakonom doputeno odstupanje od propisane teine, finoe, promjera novca ili debljine ploice. Uvjetovanja su uvjetovana nemogunou proizvodnje novca egzaktne teine i / ili finoe odnosno promjera. Iskazuje se u postocima (%) promilima () ili gramima (g). Teina (bruto masa) novca dobiva se vaganjem i predstavlja ukupnu masu plem. i neplem. kovine od kojih/koje je izraen novac. Teina (neto masa) je teina plem. kovine iz koje je novac iskovan. Odstupanje od deklarirane bruto teine se iskazuje u jedinicama mase ili u postotcima odnosno u promilima u odnosu na deklariranu bruto masu novca.

35. Navedite vrste kovinskog novca-optjecajni kovinski novac(u prometu)-prigodni optjecajni kovinski novac(OI)-prigodni kovinski novac(nikad nije u optjecaju)- bullion coins-novac koji se prodaje po trinoj cijeni kovine iz koje je izraen uveanoj za dodatak (aio)-novac kovan za pojedine kategorije ljudi-naknadni otkovi povijesnog novca-ostali kovinski novac (probna izdaja, makulature, replike kovinskog novca i umanjenice kovinskog novca)

36. Navedite vrste kovinskog novca prema izdavatelju (emitentu)-kovinski novac koji emitira monetarna vlast i zakonsko je sredstvo plaanja na njenom monetarnom podruju- kovinski novac koji emitira monetarna vlast, ali nije zakonsko sredstvo plaanja u zemlji emitentu-privatna izdanja- replike kovinskog novca ili umanjenice kovinskog novca

37. Navedite klasine razloge izdavanja (emisije) kovinskog novca-zadovoljenje potreba svakodnevnih plaanja kroz osiguranje dovoljne koliine kovinskog novca kako masom tako i apoenskom strukturom-nadoknada kovinskog novca koji upravo zbog svojih svojstava i naina rukovanja njime biva izgubljen ili izdvojen iz financijskog sustava -omoguavanje koritenja razliitih usluga putem raznih automata-razvijanje i unaprjeivanje navika tednje-zadovoljenje potreba skupljanja i uvanja primjeraka novca za arhivu

38. Navedite suvremene razloge emisije kovinskog novca!Suvremeni razlozi emisije kovinskog novca- rezultat su novonastalih potreba u svakodnevnom ivotu, ali istovremeno su i odraz navika, obiaja i nasljea.U skupinu suvremenih razloga mogu se ubrojiti:-Potrebe novonastalih drava,-Potrebe novanih unija

39. Naini izdavanja kovinskog novca:U praksi emitenata kovinskog novca razlikujemo 3 naina emisije ovoga novca:- emitiranje svih apoena svake godine- emitiranje svih apoena svake godine, ali su poneki apoeni izraivani samo za setove- naputanje emisije pojedinih apoena u pojedinim godinama

40. Apoenski niz: (definicija)Broj nominalnih vrijednosti neke novane jedinice. Odnos prema kovinskom novcu, njegova kupovna snaga, uz neke druge elemente mogu utjecati na veliinu apoenskog niza (broj nominalnih vrijednosti). Apoenski niz moe biti jedinstveno rijeen glede njegova dizajna, a rjee je dizajn apoena vezan za podgrupe koje se najee razlikuju po boji, dimenziji i materijalu izrade.

41. Definirajte pojam prigodni optjecajni kovinski novac!Prigodni optjecajni kovinski novac namijenjen je novanoj cirkulaciji, ali upravo injenica njegovog izdavanja nekim povodom uvjetuje da ova vrsta kovinskog novca obnaa i numizmatiku funkciju. Materijal izrade, kovnika stopa, nominalna vrijednost i ostali elementi ovog novca esto su identini apoenima optjecajnog kovinskog novca.

42. Definirajte pojam prigodni kovinski novac!On prvenstveno ne obnaa transakcijsku funkciju ve numizmatiku funkciju, funkciju zalihe vrijednosti te djelomino funkciju svjetskog novca.

43. Najznaajnije osobine prigodnog kovinskog novca:- ne puta se u optjecaj budui da se prodaje po cijeni vioj od nominalne vrijednosti,- najveim dijelom je izraen u tehnici vioj od tehnike izrade optjecajnog novca i prigodnog optjecajnog novca,(drugaija je tehnika izrade novca)- na tritu se pojavljuje pakiran u posebnoj ambalai,- prisutna su dvojaka rjeenja glede oporezivanja ovog novca,- najee je izraen od plemenitih kovina ili slitina,- nom. vrijednosti ovog novca u najee razliite od nom.vrijednosti ostalih novanih oblika,- prevladavaju razliite inovacije u tehnolok. rjeenjima koja se koriste prigodom izrade ovoga novca

44. Obrazloite razloge pravne regulacije kovinskih objekata koji mogu nalikovati kovinskom novcuRegulacija izdanja kovinskih objekata koji mogu nalikovati kovinskom novcu rezultat je pojave relativno velikog broja ovih artefakata. Pravna regulacija je restriktivna jer ova izdanja mogu dovoditi u zabludu korisnike novca. (ukratko: zbog zatite korisnika)

45. Suvremeni kovinski novac i novana dezintermedijacija!U vremenu smanjenja prinosa na sredstva uloena u klasine oblike tednje te relativne nedostupnosti ulaganja u razliite vrijednosne papire, prvenstveno zbog malih iznosa kojima veliki broj potencijalnih investitora raspolae, ali i nerazvijenog financijskog trita i financijskih instrumenata u velikom broju zemalja postupno se javlja novi oblik novane dezintermedijacije ulaganje u suvremeni kovinski novac. U segmentu suvremenog kovinskog novca sve je prisutnija pojava da se ovaj novani oblik sve vie koristi kao medij u koji se ulau slobodna sredstva.

46. Navedite kategorije papirnog novca!Pojam papirni novac obuhvaa dvije kategorije novca izraene od papira kao novanog materijala i to: konvertibilni papirni novac i papirni novac s prisilnim teajem

47. Navedite razliku izmeu konvertibilnog papirnog novca i papirnog novca s prisilnim teajem!Konvertibilni papirni novac: zamjenjiv za kovinski; povijesna je kategorija jer se danas ne nalazi u optjecaju Papirni novac s prisilnim teajem: novac nezamjenjiv za punovrijedni kovinski novac

48. Definirajte pojam pravi depozit (depositum regulare)!Depozitar se obvezuje da deponentu na njegov zahtjev vrati isti polog koji je predan na uvanje.

49. Definirajte pojam nepravi depozit (depositum irregulare)!Tu se radi o deponiranju pologa jednake veliine, vrste i vrijednosti, a temeljeno na standardizaciji novca i iskustvu vezanom za raspolaganje depozitima od strane njihovih vlasnika deponenata. U tom trenutku dolazi do razdvajanja posla uvanja razliitih, preteito nestandiziranih i standiziranih vrijednosti novca koji postaje jedan od izvora sredstava za depozitara.

50. Kako je nastala novanica te navedite osobine novanice?Novanica je nastala pri poveanju razmjene novca, a osobito je bila potrebna pri velikim razmjenama jer je praktinija. Novanica se pojavila kao odgovor na zahtjeve tadanjeg ivota, gospodarstva i trgovine, osobito meunarodne. Kada odreeni vrijednosni papir postane standardiziran on postaje novanica.Osobine novanica: cirkuliraju bez ogranienja; nema roka dospijea; glasi na okrugle iznose; isplauje se donositelju.

51. Navedite i obrazloite mogunosti konverzije konvertibilnog papirnog novca u punovrijedni kovinski novac!Papirni novac prvotno je pokriven punovrijednim novcem te je konvertibilan u taj novac. Svakako da povjerenje u taj novac ini njegovu bit. Spoznaja da je praktinije nositi i koristiti novanice umjesto kovinskog novca doprinijela je da se novanica prihvati kao sredstvo plaanja. Bankari putaju u promet samo onu koliinu novanica koja je jednaka deponiranom ili kovinskom novcu.

52. to spada u kategoriju suvremenog papirnog novca!U kategoriju suvremenog papirnog novca pripadaju:Optjecajni papirni novacPrigodno optjecajni papirni novacPrigodni papirni novacOstale emisije papirnog novca

53. Definirajte pojam optjecajni papirni novac.To je novac s prisilnim teajem. Ovaj je novac definitivno sredstvo plaanja koje svaki rezident zemlje izdavatelja mora primati u nov. transakcijama. Stoga je on zakonsko i definitivno sredstvo plaanja.

54. Def. pojam prigodni optjecajni papirni novac.-je zakonsko sredstvo plaanja i ini dio novane mase. Ukoliko su emisije papirnog novca s prigodnim motivima namijenjene novanom optjecaju tada su one prigodni optjecajni novac.

55. Def. pojam prigodni papirni novac.Izdaju se iskljuivo nekim povodom, uz uvjet da nisu namijenjene novanoj cirkulaciji. Prigodne novanice koje se razlikuju od novanica iz apoenskog niza po jednom ili vie elemenata ili novanice izvan apoenskog niza su obiljeje ovih emisija.

56. Navedite i obrazloite naine povlaenja novanica iz optjecaja.-bez vremenskog ogranienja za sve apoene. Konverzija novca moe se vriti u svim bankama ili samo u sredinjoj banci. Ovakav oblik povlaenja novca iz optjecaja je ujedno i najvii standard koje u sutini predstavlja potvrdu kontinuiteta monetarnog suvereniteta.-s vremenskim ogranienjem. Ogranienje vremena konverzije novca moe biti vezano i za mjesto konverzije. Tako sredinja monetarna vlast u velikom br. drava omoguava konverziju starog novca za novi novac u svim bankama, da bi nakon odreenog vremena dopustila konverziju samo u sredinjoj banci u neko ogranieno vrijeme.

57. Definirajte i obrazloite pojam knjini novac.Predstavlja razvijeniji nov. oblik u odnosu na novane oblike koji su mu prethodili. Zaetke ovoga novanog oblika mogue je pronai ve u razdoblju robnoga novca kada su se povremeno javljala potraivanja koja su glasila na robni novac i koja su se podmirivala jednostavnom evidencijom te transakcije tj. u sluajevima uporabe simbolikog novca. Knjini novac je usko vezan s razvojem banaka (prijenos novca, sigurnost u svezi s njegovom uporabom te velika plaanja). To je novani oblik u nematerijalnom obliku.

58. Navedite prednosti knjinog novca.Prednosti su:Omoguuje elastinost monetarnoj politici (multiplikacija depozita)Omoguuje racionalno poslovanje novcem (ne treba vea koliina papirnog novca)Nema materijalni oblikNjegova nominalna vrijednost daleko nadmauje njegovu cijenu izradePostoji lakoa rukovanja njimeIzuzetno pogodan novani oblik za kontrolu novanih tijekova s obzirom na nunost evidencije novanih transakcija prigodom uporabe ovoga novca

59. Definirajte pojam likvidne rezerve i emu one slue.Namjena ovih novanih rezervi je osigurati likvidnost depozitara-dunika. Drava/monetarna vlast odreuje koliko novca u gotovini u odnosu na depozit mora imati pojedini depozitar.

60. to je obvezna rezerva i koje funkcije ima?Obvezna rezerva je dodatna obveza banke, pored rezervne likvidnosti, ija je funkcija ograniavanje procesa multiplikacije depozita i ekspanzije kredita. U pravilu je via od rezerve likvidnosti.

61.toinipodloguzastvaranjeknjinognovca?Moguinitikreditiodobrenidepozitaruodstranetreihosoba.

62.Naveditefunkcijenovca!1.Transakcijskafunkcijanovca2.Funkcijanovcakaoopegekvivalenta3.Funkcijazalihevrijednosti4.Funkcijasvjetskognovca5.Numizmatikainotafilijskafunkcijanovca

63.Obrazloitetransakcijskufunkcijunovca!Novacufunkcijitransakcijskogsredstvamoebitiizvanfinancijskogsustava(kovinskiipapirninovac)iliufinancijskomsustavu(knjininovactegotovina).Ukolikojenovackojiobnaatransakcijskufunkcijuizvanfinancijskogsustavatadaimateljitoganovcaimajuoportunitetnitroaknjegovadranjazboggubitkaprinosa(kamate)

64.Obrazloitefunkcijunovcakaoopegekvivalenta!Utrenutkukadsevrijednostsvihdobaramoeiskazatiujednomdobrutadatodobropostajeopiekvivalentteonopostajenovac.Funkcijanovcakaoopegekvivalentajednajeodnajznaajnijihfunkcijanovca.

65.Obrazloitefunkcijunovcakaozalihevrijednosti!Novacjevrlopogodnosredstvozaouvanjevrijednosti.Ukolikojevrijednostnovcazavisnaodvrijednostinekekovinetadaje tovezanavaluta.Vrijednostnovcamoebitivezanazazlato-zlatnistandard,odnosnosrebro-srebrnistandard.Novacrealne, aujednonominalnevrijednosti,upravojezbogtogasvojstvaopeprihvatljiviizvanmonetarnogpodrujanakojemjezakonskosredstvoplaanja.Iztihrazlogaovajnovacupotpunostiobnaafunkcijuzalihevrijednosti.

66.Obrazloitefunkcijusvjetskognovca!Funkcijusvjetskognovcaobnaaupotpunostijedinopunovrijedninovac,odnosnonovacrealne(supstanine)inominalnevrijednosti.Funkcijusvjetskognovcaobnaaojepunovrijednirobninovactekovinskinovac.Kodrobnognovcapraktikipostojijednakostizmeurealneinominalnevrijednosti,zarazlikuodkovinskognovcagdjejevrijednostovognovcaodreenavrijednoukovineizkojejeizraenpoduvjetomdapostojislobodakovanjanovca.

67. Kojinovanioblikmoeobnaatifunkcijusvjetskognovca?Suvremenipapirniidepozitninovacmoguobnaatifunkcijusvjetskognovcapoduvjetimadaseovajnovacprihvaakaoreferentanidapostojisuglasnostkorisnikaovognovcazaizvravanjetransakcijauovomnovcu.

68.Obrazloitenumizmatikuinotafilijskufunkcijunovca!Suvremeninovaniobliciumaterijalnomoblikumoguobnaatinumizmatikufunkcijuusuvremenomsimislu.Kakoemitiranekoliinesuvremenogpapirnogikovinskognovcanisuunovanojmasidominantnenjihovznaajkroznumizmatikuinotafilijskufunkcijudalekonadmaujenekedrugefunkcije.

69. Navedite uinke voenja numizmatike i notafilijske politike u okviru emisijske politike!Uinci su: ostvarenje emisijske dobiti, uinkovitije voenje monetarne politike, odravanje likvidnosti, deflacijski uinci, konzerviranje vrijednosti i diversifikacija imovine, zadovoljavanje potreba numizmatikog i notafilijskog trita, razvoj sekundarnog numizmatikog i notafilijskog novca i opreme ( katalozi, asopisi, albumi...), zapoljavanje kapaciteta nacionalnih kovnica novca i tiskara novca, promocija novane batine...

70. Obrazloite razloge ograniavanja (suspenzije) pojedinih novanih funkcija!Razloge ograniavanja (suspenzije) pojedinih novanih funkcija, monetarne vlasti su nalazile u injenici nedostatka najosnovnijih proizvoda ( razni prehrambeni artikle, odjea, obua i sl.)

71. Obrazloite pojam repudijacija novcaRepudijacija novca odbacivanje pojedinog ili svih novanih apoena zbog njihove neprikladnosti za novani promet uslijed gubitka kupovne snage.

72. Vrste novanih sustava dijelimo na:1. Sustav vezane valute ( novani sustav temeljen na kovinskom vaenju):Bimetalistiki sustav ( sustav dvojne valute) dijelimo na: sustav paralelne valute, sustav dvojne valute, sustav hromog vaenja.Monometalistii sustav ( sustav jedne valute) temeljen na srebru ili zlatu. moe biti : sustav srebrne valute, sustav zlatne valute, isti zlatni standard, zlatno poluni standard, zlatno valutni standard.2. Sustav slobodne valute ( sustav zasnovan na papirnom vaenju).

73. Obrazloite funkcioniranje sustava vezane valute!Kod sustava vezane valute, uslijed ograniene mogunosti proizvodnje kovina, povremeno je dolazilo do neravnotee izmeu ponude novanog materijala i ponude roba ili usluga. Kod vezane valute koliina novca ovisila je o koliini valutarnog materijala.

76. Obrazloite sustav paralelne valute(preputen oscilacijama ponude i potranje na tritu)Iz paralelnog vaenja razvilo se monometalistiko i bimetalistiko vaenje. Karakteristika paralelnog vaenja je u tome to u prometu cirkuliraju dvije vrste novca, obino zlatni i srebrni novac, ija se meusobna vrijednost utvruje na tritu. Plaanja se vre prema izoru ili ugovoru.

77. Obrazloite sustav dvojne valute(zakonom je odreen odnos zlatnog i srebrnog novca i fiksan je, ne moe se mijenjat, a paralelan moe)Zakonom je utvren odnos vrijednosti zlatnog i srebrenog novca iji je meunarodni odnos fiksan, za razliku od sustava paralelne valute gdje je odnos izmeu dviju vrsta novca preputen oscilacijama ponude i potranje na tritu.

78. Obrazloite sustav hromog vaenjaJedna novana jedinica je zakonsko sredstvo plaanja, a uz nju postoji jo jedna kao pomono sredstvo plaanja.

79. Navedite monometalistike sustaveMonometalistiki sustavi se javlja kroz koritenje srebrene valute ili zlatne valute. Oblici zlatnog vaenja u monomentalizmu: isti zlatni standard, zlatno poluni standard i zlatno valutni standard.

80. Obrazloite sustav srebrene valuteSrebrena valuta uvodi senakon dvojne valute i ako seuzme koritenje srebra u novanu svrhu, onda je ono koriteno tijekom povijesti u veoj mjeri nego zlato. Zlato je uglavnom sluilo kao standard, a manje u praktinom oblikovanju pojedinih kovanica.

81. Obrazloite sustav zlatne valuteZlatna valuta: zlatni novac, dravne novanice su surogat novca; apsolutna sloboda kovanja novca te uvoza i izvoza zlata, potpuna konvertibilnost novca. Oblici zlatnog vaenja u monomentalizmu: isti zlatni standard, zlatno poluni standard i zlatno valutni standard

82. Navedite sustave pokria emitiranih novanicaKovinski novac koji emitira drava, papirni novac koji emitira sredinja banka, knjini novac koji emitiraju poslovne banke.

83. Obrazloite osnove Currency teorijeCurrency teorija: Zastupa stav da u cirkulaciji moe biti samo toliko banknota koliko ima pokria u zlatu. Pristalice currency teorijesmatraju da papirne novanice (banknote), ukoliko postoje uz ili umjesto zlatnog (kovanog) novca, moraju u cijelosti imatizlatno pokrie.

84. Obrazloite osnove Banking teorije!Prema Banking teoriji koliina novca u optjecaju nije odreena zlatnim pokriem ve cijene odreuju potrebnu koliinu novca. Sukladno istoj teoriji razni kreditni instrumenti mogu obnaati funkciju novanica.

85. Navedite stupnjeve konvertibilnosti novanica za zlato!Potekoe u svezi s primjenom zlatnog standarda u pojedinim zemljama ili u tim istim zemljama u razliitim razdobljima dovode do pojava da zlatni standard funkcionira u 3 oblika, razliitog stupnja konvertibilnosti novanica za zlato i to:- isti zlatni standard- zlatno poluni standard- zlatno valutni standard

86. Obrazloite isti zlatni standard- konvertibilnost novanica za zlatni novac je potpuna to omoguava upotrebu zlatnog novca u domaem platnom prometu, a istovremeno postoji i sloboda uvoza i izvoza zlata te mogunost da se u svakoj zemlji zlato konvertira za novanice.- novanice su zamjena zlatnog kovinskog novca koji se takoer nalazi u opticaju87. Obrazloite zlatno poluni standard- predstavlja otklon od potpune konvertibilnosti novanica za zlato- novanice su konvertibilne za zlatne poluge u relativno velikim iznosima, na taj nain je zlato manje dostupno rezidentima i nerezidentima- postie se konvertibilnost u internacionalnim plaanjima

88. Obrazloite zlatno valutni standard- predstavlja daljnji odmak u segmentu konvertibilnosti- domae su novanice konvertibilne za valute koje su konvertibilne za zlato.- to su kljune valute koje se upotrebljavaju za meunarodna plaanja i obraune, a u kojima se dre i monetarne rezerve.

89. Obrazloite sustav slobodne valute!Sustav zasnovan na papirnom vaenjuDrava autonomno odreuje vrijednost valuteJavlja se nestankom veze izmeu emitirane koliine novanica i njihovog pokria u plemenitim kovinamaZa sustav slobodne valute od posebnog je znaaja i povjerenje u tu valutu

90. Obrazloite nain uspostave stabilnosti novca u sustavu slobodne valute!Provodei monetarnu politiku monetarna vlast utjee na koliinu novca u opticaju i time na njegovu stabilnostRavnotea izmeu ukupnih robnih /uslunih fondova i ukupne ponude novca dovodi do stabilnosti novca

91. Navedite nominalne vrijednosti apoenskog niza kovinskog novca Republike Hrvatske!Prvi apoenski niz kovinskog novca ini 9 apoena: 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa, 1, 2 i 5 kuna sa oznaenom godinom 1993.

92. Definirajte pojam monetarni suverenitet!Pod pojmom monetarni suverenitet podrazumijeva se zakonsko pravo vladara/drave na kreiranje i definiranje vlastitog monetarnog sustava (naziva novane jedinice, ranije kovnike stope, kasnije standarda vrijednosti, monetarne politike i dr.) te voenje samostalne monetarne politike.

93. Definirajte pojam valutno podruje!Valutno podruje (granice) jedne novane jedinice predstavlja geografsko podruje (teritorij) gdje ta novana jedinica ima ulogu zakonskog sredstva plaanja.

94. to odreuje monetarni suverenitet!Monetarna suverenost obuhvaa emisiju nacionalnog novca i postojanje sredinje banke sa svim ingerencijama ove monetarne institucije. Monetarni suverenitet omoguuje voenje vlastite monetarne i devizne politike ovisno o nacionalnim interesima. Uspjenost tih aktivnosti u uskoj je vezi s kretanjima u realnoj sferi. U uvjetima globalizacije i informatizacije dolazi do velikih promjena i u segmentu monetarne suverenosti.

95. Obrazloite pojam drobljenje novanog suvereniteta!Situacije kada u zemlji postoji vie emisijskih banaka i kada one emitiraju vlastite novanice razliitog dizajna.

96. Navedite razloge zajednikog ureenja monetarnih pitanja!Zajedniko ureenje monetarnih pitanja mogue je razvrstati u nametnute i voljne naine.Nametnuti naini ureenja monetarnih pitanja povijesno prethode voljnim nainima bez obzira to su i danas prisutni.Nametnuti razlozi zajednikog ureenja rezultat su osvajanja tuih teritorija kada osvaja namee svoje monetarne standarde, s tim da se u praksi jo neko vrijeme moe pojavljivati i koristiti novac iz ranijeg razdoblja.

97. Najznaajniji voljni naini zajednikog ureenja monetarnih pitanja!Prihvaanje novca drugoga monetarnog podruja na prostorima kolanja novca razliitog u odnosu na to podrujePrilagoavanje monetarnih standarda standardima drugog monetarnog podruja (naslanjanje na drugu valutu)

98. Navedite naine prihvaanja novca drugog monetarnog podrujaa) neformalno moe biti neslubeno i poluslubeno,b) poluformalno,c) formalno.

99. Navedite razloge prihvaanja novca drugog monetarnog podrujaRazlozi prihvaanja novca drugog monetarnog podruja su u kvaliteti novca tog drugog monetarnog podruja, povjerenje u taj novac, opa prihvaenost novca tog drugog monetarnog podruja i njihova konvertibilnost uz odsustvo tih osobina kod nacionalne valute.

100. Obrazloite neformalno prihvaanje novca drugog monetarnog podrujaNeformalno prihvaanje novca drugog monetarnog podruja - u sluajevima kada uz vlastiti novac cirkulira i novac drugog monetarnog podruja, najee je to neformalno, tj. bez zakonskog ureenja ove pojave. Neformalno prihvaanje moe biti: a) neslubeno osobine neslubenog oblika postoje u situacijama kada u nekoj dravi njezini rezidenti znatan dio imovine imaju u stranoj valuti, uz koji je, slubeno, zakonsko i definitivno sredstvo plaanja nacionalna valuta. b) poluslubeno strana valuta se moe legalno, uz nacionalni novac, koristiti u svim novanim transakcijama ili se radi o sluajevima kada se veina novanih transakcija obavlja u stranoj valuti.

101. Poluformalno prihvaanje drugog monetarnog podruja je u sluajevima kada uz vlastiti novac cirkulira i novac drugog monetarnog podruja kroz djelominu regulaciju tog stanja.102. Obrazloite formalno prihvaanje novca drugog monetarnog podrujaFormalno prihvaanje drugog monetarnog podruja ( slubeno) podrazumjeva naputanje monetarnog suvereniteta te iskljuivu uporabu stranog novca na nacionalnom teritoriju.

103. Navedite novane unije u sustavu kovinskog vaenjaNovane unije u sustavu kovinskog vaenja prva formalna novana unija nastaje 1753. g. potpisom kovnike konvencije izmeu Bavarske i Austrije ( ureuju se monetarna pitanja dviju drava), zatim Latinska novana unija ( 1865. g., a tip kovanja novca bio je latinski), Skandinavska novana unija ( 1875. g. a tip kovanja novca bio je medaljerski, tj. germanski).

104. Navedite suvremene modele i naine zajednikog rjeavanja monetarnih pitanja?To su: formalne novane unije, neformalne novane unije ( jedinstvena valutna podruja), budua planirana valutna podruja.

105. Navedite suvremene formalne novane unijeEuropska monetarna unijaZapadno afrika ekonomska i monetarna unija-1961.Ekonomska i monetarna zajednica sredinje Afrike-1966.Pacifika financijska zajednica-1966.

106. Navedite suvremene neformalne novane unije!australski dolar, 8 dravaindijske rupije, 2 dravenovozelandski dolar, 5 dravajunoafriki rand, 3 dravevicarski franak, 2 dravenorveka kruna, 2 draveameriki dolar, 18 drava

107. Navedite budua (planirana) valutna podruja!Istonoafriki ilingEcoKhaleeji

108. Navedite prednosti zajednikog ureenja monetarnih pitanja!Usmjeravati svoju ekonomsku i financijsku politiku u pravcu odravanja ujednaenoga privrednog rasta uz razumnu stabilnost cijena.Teiti unaprjeenju stabilnosti odravanjem sreenih gospodarskih i financijskih uvjeta te takvoga monetarnoga sustava koji ne dovodi do naglih poremeaja.Izbjegavati manipuliranje deviznim teajevima ili internacionalnim monetarnim sustavom, radi sprjeavanja uspjenog prilagoavanja platnih bilanci ili postizanja neopravdane konkurentske prednosti nad drugim lancima.

109. Navedite nedostatke zajednikog ureenja monetarnih pitanja!Gubitak emisijske dobiti sredinje bankeGubitak ili ogranienje nacionalnog monetarnog suverenitetaGubitak dijela prihoda kreditnih institucija (teajne razlike, prihodi od arbitrae deviza)Trokovi prilagodbe monetarnoj uniji na makro razini (trokovi konverzije, trokovi informacijskih sustava, trokovi prilagodbe na novu valutu, trokovi izrade nove valute, prilagodba automata, blagajni)Gubitak utjecaja monetarne politike na realnu ekonomiju

110. Objasnite sutinu metalistike teorije novca!Novac u metalizmu ima dva svojstva:Svojstvo koje mu daje njegova kovinska supstanca ( realna ili supstanna vrijednost)Svojstvo da ga svatko prima u razmjeni (cirkulatorno svojstvo).Cirkulatorno svojstvo novca je primarno veza novca i valutnog materijala koja je pravno irelevantna za odreivanje predmeta novane obveze. Predmet nekog dugovanja nije odreena koliina plemenite kovine nego odreena koliina novca. Iznos novane obveze nee se mijenjati ukoliko doe do promjena kupovne snage ili vrijednosti novca. Osnovna pretpostavka ove teorije polazi od toga da novac koji ima funkciju posrednika u razmjeni i sam mora imati vlastitu vrijednost. Metalisti smatraju da je jedino kovinski optjecaj normalan optjecaj. Sukladno metalistikoj teoriji novac se definira kovnikom stopom.

111. Objasnite sutinu nominalistike teorije novca!Nominalistika teorija novca polazi od suprotnih postavki u odnosu na metalistiku teoriju. Po nominalistikoj teoriji novac ne mora imati realnu vrijednost da bi mogao obnaati monetarne funkcije. Tako ni plemenite kovine nisu novac sve dok ih drava tako ne proklamira. Ishodite nominalistike teorije ini pravna regulacija novca. Sukladno tomu drava temeljem regalnog prava, a kroz pravnu regulaciju odreuje to e na njenom teritoriju cirkulirati kao novac uz obvezu svih rezidenata da za podmirenje svojih obveza koriste tu novanu jedinicu.

112. TO JE NOVAC PO NOMINALISTIKOJ TEORIJI I KAKO SE PO OVOJ TEORIJI PRAVOVALJANO IZVRAVAJU NOVANE OBVEZE?Po nominalistikoj teoriji novac ne mora imati realnu vrijednost da bi mogao obnaati monetarne funkcije. Tako ni plemenite kovine nisu novac sve dok ih drava tako ne proklamira. Novana obveza izvrava se onim novcem koji je u trenutku dospijea obveze zakonsko sredstvo plaanja bez obzira na kupovne snage odnosno vrijednosti tog novca. Nominalistiki pristup u odreenju izvrenja novane obveze je od iznimnog znaaja za osiguranje stabilnosti novane jedinice.

113. NOMINALISTIKA TEORIJA I ZATITNA KLAUZULA!Od nominalistikog principa moe se odstupiti voljom stranaka u ugovornom odnosu, po kojem se ustanovljavaju zatitne klauzule, kojima je svrha uspostavljanje valoristikog principa i izbjegavanje posljedica nominalizma. Obino je elja stranaka ugovornica da se visina novane obveze mijenja isto tako kao to se mijenjaju cijene, indeksi cijena, teaji neke valute.

114. NAVEDITE I OBJASNITE ISHODITE NOMINALIZMA.Ishodite nominalizma mogue je traiti u postupcima:-kvarenje novca-kroz smanjenje njegove finoe odnosno teine ili oboje. U sutini dovodi do odstupanja nominalne i realne vrijednosti novca.-uvoenja institutia renovatio monetarum-proizvodnja simbolikog novca-prihvaanje simbolikog novca sadri elemente nominalizma. Pojava simbolinog novca koji nema realnu vrijednost ishodite je nominalizma.

115. OBJASNITE SUTINU KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA.Jedna od najrairenijih teorijskih razmatranja fenomena novca. U sreditu interesa je pitanje vrijednosti novca. Vrijednost zavisi od odnosa ponude i potranje roba/usluga i koliine raspoloivog novca. Formula: N= V x C: N-novac V- trgovaki volumen C-razina cijena

116. SUKLADNO METALISTIKOJ TEORIJI DEFINIRAJTE POJAM NOVACNovac se definira koliin. plem. kovine odreene finoe u jednoj novanoj jedinici. Npr. Vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od 17,921 mg istog zlata.

117. KOJA SVOJSTVA NOVAC POSJEDUJE U METALIZMU?Svojstvo koje mu daje njegova kovinska supstanca i svojstvo da ga svatko prima u razmjeni. (realna vrijednost i cirkularno svojstvo)

118. Objasnite cirkulatorno svojstvo novca!Cirkulatorno svojstvo novca je primarno veza novca i valutnog materijala koja je pravno irelevantna za odreivanje predmeta novane obaveze. Predmet nekog dugovanja nije odreena koliina plemenite kovine nego odreena koliina novca. Iznos novane obveze nee se mijenjati ukoliko doe do promjena kupovne snage ili vrijednosti novca. Monetarni i praktini razlozi stoga uvjetuju primjenu nominalistikog rjeenja.119. Navedite promjene vrijednosti novca!Promjene vrijednosti novca mogu biti vezane uz promjenu njegove kupovne snage (promjena vrijednosti novca u zemlji) ili njegove intervalutarne vrijednosti (eksterna vrijednost).

120. Navedite i objasnite uzroke promjena vrijednosti novcaUzroci promjena mogu biti formalni (namjerni) ili neformalni (nenamjerni). Formalni uzroci rezultat su svjesne uporabe mjera monetarne politike poduzetih s ciljem postizanja odreenih uinaka. Neformalni uzroci su objektivne okolnosti u odreenom gospodarstvu, posljedice neuinkovitih mjera monetarne politike.

121. Navedite promjene kupovne snage novca!inflacija, deflacija, deprecijacija.

122. Definirajte pojam inflacija.Inflacija je relativno poveanje ukupne (agregatne) ponude novca u odnosu na ukupnu ponudu roba i usluga.

123. Obrazloite uzroke inflacije u razdoblju kovinskog vaenjaUzroci su:* poveana ponuda novanog materijala (kovina) uslijed poveane eksploatacije do koje je dolo zbog poveanja produktivnosti u proizvodnji kovina, pljake i otimaine novanog materijala, ratnih reparacija i dr. razloga priljeva kovina;* primjena instituta renovatio monetarum;* intervencije u supstanci novca (planiranje novca koje provodi izdavatelj novca, promjena/smanjenje finoe novca).

124. Navedite uzroke inflacije!Uzroci inflacije mogu biti na:* strani novca (vea agregatna ponuda novca),* strani roba/usluga (manja agregatna ponuda roba/usluga),* ostali uzroci (prvenstveno netrini imbenici kao psiholo. motivi-gubljenje povjerenja u novac i dr.)

125. Navedite posljedice inflacije.* izravnavanje domaih cijena s inozemnim,* smanjena cijena domaih roba i usluga u stranim valutama,* poticanje izvoza (jeftina domaa roba i usluge) uz istovremeno oteavanje uvoza * eventualni poremeaji na tritu koji mogu biti uzrokovani smanjenjem ponude roba i usluga na domaem tritu,* ponitavanje uinaka devalvacije ukoliko isto uine zemlje koje su preteiti partneri u vanjskoj trgovini zemlje koja je pogoena inflacijom.

126. Navedite naine mjerenja inflacije! Indeks potroakih cijena, indeks cijena na malo, indeks cijena na veliko, indeks trokova ivota ili neki drugi nain. Razliiti naini mjerenja inflacije dat e i razliite veliine (postotke) inflacije.

127. Kriteriji razlikovanja inflacije su: uzrok nastanka inflacije, intenzitet inflacije, vrijeme trajanja inflacije, porijeklo inflacije.

128. Inflacije prema intenzitetu inflacije dijelimo na: niske, umjerene i hiperinflacije.

129. Inflacije prema uzrocima nastanka dijelimo na: inflaciju potranje i trokovnu inflaciju.

130. Inflacije prema duini trajanja dijelimo na: sekularne, jednokratne i kronine.

131. Definirajte pojam deflacijaDeflacija je stanje kod kojega dolazi do poremeaja ravnotee ukupne ponude roba ili usluga i ukupne ponude novca u nekom monetarnom podruju, a posljedica je pad ope razine cijena.

132. Navedite uzroke deflacijeUzroci deflacije su u poremeaju ravnotee radi smanjenja koliine novca u optjecaju uz nepromjenjenu koliinu roba ili usluga. Deflacija je rezultat provoenja monetarne politike kad je cilj politike pad ope razine cijena. IZ KNJIGE.INTERNET kae kako su uzroci deflacije: smanjenje novane mase, poveanje robnih fondova i usluga, prividna depresija.

133. U kojim segmentima se manifestiraju posljedice deflacijePosljedice deflacije manifestiraju se u segmentu cijena (tendencija pada), potronje (suzdravanje od kupovanja), suzdravanje od investicija (destimuliranje), te bolje pozicioniranje vjerovnika ( zbog njihovih potraivanja u novcu).

134. Definirajte pojam deprecijacija novca!Deprecijacija novca predstavlja svako smanjenje vrijednosti novca bez obzira da li se radi o smanjenju njegove kupovne snage (unutranje vrijednosti) ili o promjeni njegove intervalutarne vrijednosti (vanjske vrijednosti).

135. Navedite promjene intervalutarne vrijednosti novca!Devalvacija, revalvacija i aprecijacija.

136. Definirajte pojam devalvacija novca!Devalvacija je monetarna mjera koju su poduzele monetarne vlasti s ciljem smanjenja vrijednosti novca u odnosu na standard (kovinsko vaenje), tj. smanjenja intervalutarne vrijednosti novca (papirno vaenje) koje se temelji na zakonu. Devalvacija je jednokratna mjera (akt) koju provodi monetarna vlast.

137. Navedite ciljeve provoenja devalvacije nacionalnog novca!Smanjenje vrijednosti novca u odnosu na standard (kovinsko vaenje), tj. smanjenja intervalutarne vrijednosti novca (papirno vaenje) koje se temelji na zakonu.

138. Obrazloite kako se provodi devalvacija u sustavu papirnog novca!Devalvacija u sustavu papirnog vaenja provodi se zakonskim smanjenjem intervalutarne vrijednosti novca (njegovog standarda vrijednosti). Nakon provedene devalvacije za strani novac (referentna/e valuta/e) potrebno je izdvojiti vie novca monetarnog podruja na kojem je devalvacija provedena (domaeg novca).

139. Obrazloite kako se provodila devalvacija u sustavu kovinskog novca!Devalvacija u sustavu kovinskog vaenja provodila zakonskim poveanjem kovnike stope. Vrijednost novca nakon devalvacije odgovara vrijednosti manje koliine kovine za koju je vezana vrijednost novca. Nakon provedene devalvacije smanjuje se koliina zlata za koju se novac vee.

140. Navedite uinke devalvacije novca!Devalvacija se najee provodi nakon dugotrajne inflacije, kao monetarna mjera za uklanjanje razine domaih cijena cijenama na svjetskom tritu, ime se mogu postizati razliiti ciljevi, prvenstveno iz domene monetarnih financija. Provedenom devalvacijom izravnavaju se domae cijene s inozemnim cijenama bez promjene razine domaih cijena, to nije sluaj kod deflacije. Provoenjem devalvacije u sutini se izravnava kupovna snaga (mo) valute koja je devalvirana s referentnom valutom/valutama, pri emu se kao valutni teaj koristi cijena domaeg novca izraena u stranom novcu, tj. novcu drugog valutnog podruja, i obrnuto.

141. Definirajte pojam devizni teajpredstavlja odnos potraivanja koja glase na stranu valutu (devize) prema potraivanjima u domaoj valuti i obratnoRegistrira se slubeno ili neslubeno. Registriranje teajeva naziva se kotiranje.

142. Definirajte pojam valutni dampingPredstavlja pojavu kad je devalvacija izvrena u postotku veem od onog koji je potreban

143. Definirajte pojam revalvacija novcaMonetarna mjera koju poduzimaju monetarn. vlasti s ciljem poveanja vrijednosti novca u odnosu na standard (kovinsko vaenje), tj. poveanje intervalutar. vrijednosti novca koje se temelji na zakonu.

144. Obrazloite kako se provodi revalvacija u sustavu papirnog novcaSmanjenjem teaja u odnosu na referentnu valutu. Vrijednost revalvirane valute je u odnosu na ostale valute vea za postotak revalvacije

145. Obrazloite kako se provodila revalvacija u sustavu kovinskog novcaProvodi se smanjenjem kovnike stope (novanu jedinicu koja je revalvirana predstavlja vea koliina plemenite kovine)

146. Definirajte pojam aprecijacija novcaStanje u monetarnom podruju pri kojem dolazi do poremeaja kupovne snage novca (nacionalnog/internacionalnog) ili njegove intervalutarne vrijednosti.

147. Definirajte i obrazloite pojam novani agregatiSkupine financijskih oblika priblino istog stupnja likvidnosti. Likvidnost se u tom sluaju definira kao mogunost pretvaranja nekog oblika imovine u nova uz najmanje transakcijske trokove, s time da novac predstavlja najlikvidniji oblik imovine. Zastupljenost novanih agregata ovisi od gospodarske razvijenosti, tradicije, navika vezanih za uporabu pojedinih novanih oblika ili razvijenosti financijskih instrumenataNovani agregati su ujedno i indikatori monetarne politike, budui da monetarnoj vlasti daju egzaktne podatke o uspjenosti provoenja monetarne politike.

148. Navedite monetarne agregate sa stajalita likvidnosti!Novana masaKvazi novacOgranieni depozitiNelikvidna novana sredstva

149.Objasnite pojam monetarnog agregata m1(novana masa) -kovani, papirni i depozitni novacMonetarni agregati predstavljaju koliinu agregatne ponude novca u nekoj zemlji. Oni se razlikuju ovisno o likvidnosti raznih vrsta novca kojeg sadre. Osnovna mjera agregatne ponude novca je transakcijski novac ili novac u uem smislu, tj. onaj koji slui za robno-novane transakcije ili kupoprodaje roba i usluga. Udio gotovine u strukturi M1 veoma je vaan podatak, ali razliit u razli. zemljama i razdobljima.

150.Objasnite pojam monetarnog agregata M2(kvazi novac)Kvazi (quasi) novac (Q), koji predstavlja uloge na tednju, privremene depozite,devizne raune privrede i graana po vienju, oroene depozite do jedne godine,kao i sva ona sredstva koja se lako bez posebnih tekoa i na zahtjev vlasnika mogu pretvoriti u likvidne depozite ili gotov novac.

151. Objasnite pojam monetarnog agregata(ostala likvidna sredstva)-ogranieni depoziti,To je vrsta depozita u domaem bankarstvu. Depozit koji se ukamauje i kod kojeg se transferi srauna mogu vriti samo kad nastupe unaprijed utvreni uvjeti.-oroeni depoziti do 1 g,Oroeni depoziti mogu se podii sa rauna kod banke tek po isteku ugovorenog roka. Na depozit ulagai najee dobijaju kamatu od banaka i to na oroene depozite viu kamatnu stopu, to je stimulacija deponenata za oroavanje depozitaobveznice s rokom 1 g,Obveznica nije nita drugo nego kredit, u kojem smo mi korisnik. Obveznice su dunike hartije od vrijednosti kojima se njihov emitent (u ovom sluaju drava) obavezuje da vlasniku obveznice (odnosno deviznom tedii) isplati o roku dospijea iznos koji je na njima naznaen. Kategoriju oroeni i ogranieni depoziti ine uglavnom (preko 91%) oroeni konvertibilni i devizni depoziti i depoziti s otkaznim rokom, a neznatno (pribli.no 9%) ogranieni depoziti. Ogranieni depoziti koriste se u bankama najvie kao pokria u obavljanju platnog prometa prema inozemstvu, primjerice pokria po akreditivima, ili kao pokria za izdane garancije,odobrene kredite i dr. bankovne poslove.

152. Ostala nelikvidna sredstva-blokirani depoziti,Blokirani depoziti obuhvaaju izdvojenu deviznu obveznu uteevinu i pripadajue obraunate kamate, ograniene depozite i blokirane devizne depozite. Na odreene devizne izvore sredstava banke izdvajaju deviznu obveznu utedu na posebne raune CBBiH-a, i graninu obveznu utedu.-oroeni depoziti s rokom duljim od 1g,Kod ovog oblika depozita, ugovara se otkazni rok. Ako deponent otkae banci banka mora u otkaznom roku prikupiti sredstva za isplatu deponenta. Banka nastoji ugovoriti to dulji otkazni rok.-depoziti meunarodnih financijskih organizacijaNeke od meunarodnih organizacija su Meunarodni monetarni fond (MMF) i Meunarodna banka za obnovu i razvoj (Svjetska banka). Temeljna zadaa MMF-a je da pomae zemljama lanicama u financiranju privremene neravnotee u njihovim bilancama plaanja. Temeljna zadaa Svjetske banke je davanje dugoronih zajmova za obnovu i razvoj. U tu svrhu stvorene su dvije njezine agencije: Meunarodna financijska korporacija (IFC) i Meunarodna agencija za razvoj (IDA).-duniki vp s rokom dospijea preko 1 g.Pisane isprave koje svojim vlasnicima omoguuju ostvarivanje odreen. imovinskih prava. To su papiri koji predstavljaju instrumente dugoronog financiranja.

153. Uzrok promjene novane mase> Monetarna vlast u cilju odravanja optimalne koliine novca u cirkulaciji koji e biti stabilan i interno (stabilnost cijena u zemlji) i eksterno (stabilnost deviznog teaja) kombinira ova 2 toka> U veini drava kredit dravi je najznaajniji uzrok promjena novane maseRegulatori novanog optjecaja (funkcija svjetskog novca i funkcija blaga) ne djeluju na zadovoljavajui nain potrebni su umjetni stimulansi u obliku razliitih mjera za prorjeivanje novca

154. Monetarni volumen-UKUPNI DEPOZITI (M4)kao znatno iri monetarni agregat, prema metodologiji , pored agregata M3 obuhvaa jo i dugoro. devizne depozit i dr. sredstva oroena preko godinu dana,dugoro. obaveze banaka prema domaim komitentima u devizama, dugoro. udruena sredstva, oroene depozite, dugoro. obaveze po hartijama od vrijednosti i dugoro. obaveze banaka po oroenim sredstvima za stambeno-komunalnu izgradnju.

155. MONETARNI POTENCIJAL (M5)koji pored M4 obuhvaa i instrumente trita novca u posjedu privatnog sektora (bankarske mjenice, blagajniki zapisi, depoziti lokalnih organa vlasti),certifikate o porezskim depozitima i nacionalne instrumente tednje. Novana masa i plasmani banaka su osnovni agregati, preko kojih se najbolje ocjenjuje osnovna orijentacija monetarne politik. i njena prilagoenost realnim kretanjima u privredi.

156. Navedite naine (oblike) plaanja u svjetskoj razmjeni!1. u konvertibilnoj valuti odnosno devizama2. u nacionalnoj valuti3. putem kliringa4. u zlatu5. u ostalim nainima plaanja157. Intervalutarni teajIntervalutarni teaj predstavlja razmjenu efektivnog novca jedne zemlje za efektivni novac neke dr. zemlje. Devizni teajevi mogu se klasificirati u 4 grupe:* slobodno fluktuirajui (varijabilni),* fiksni (vezani, currency board),* manipulirani fluktuirajui (varijabilni),* dirigirano fleksibilni (varijabilni) devizni teaj.

158. Navedite vrste kotiranja valuta (deviza)!- direktno i indirektno

159. Navedite vrste intervalutarnih (deviznih) teajeva!1. nominalni devizni teaj (predstavlja cijenu strane valute iskazanu u domaojvaluti bez inflacije)2. realni devizni teaj (teaj koji uvaava prethodni uvjet)3. efektivni devizni teaj ( predstavlja ponderirani prosjek deviznih teajevanacionalnih valuta zemalja najznaajnijih poslovnih partnera za tu zemlju)4. kupovni teaj5. prodajni teaj6. srednji teaj (slui za obraun i statistiku)7. slobodni (fluktuirajui) teaj8. upravljani teaj

160. Obrazloite nain formiranja intervalutarnog (deviznog) teajeva u sustavu papirnog vaenjaFormiranje intervalturanog/deviznog teaja u sustavu papirne valute (papirno vaenje) zavisi od ponude i potranje valuta/deviza budui da valute vie nisu vezane za odreeni standard. Stoga valutni/devizni teajevi najee izrazito flukturiraju. Te su fluktuacije (oscilacije) valutnog/deviznog teaja praktiki neograniene te su rezultat trinih okolnosti tj. odsustva kontrole drave, monetarne vlasti. Ti teajevi se nazivaju fluktuirajuim teajevima.161. Obrazloite nain formiranja intervalutarnog (deviznog) teajeva u sustavu kovinskog vaenjaU razdoblju kovinskog vaenja intervalutarni teaj formirao se kroz odnos koliine nov. materijala jednog monetarnog podruja i koliine nov. materijala dr. monetarnog podruja. Odnosno, intervalturani/ devizni paritet formirao se u odnosu kovnikih stopa dviju novan. jedinica.

162. Definirajte pojam klasina konvertibilnost valuta (deviza)! (s neta*)Klasina je mnogo vre od suvremene garantirala stabilnost valute. Klasina je odravala i unutranju i vanjsku vrijednost nacionalne valute,direktnim utjecajem na koliinu novca u opticaju. Koliina novca u opticaju je varirala, izazivajui inflacije i deflacije, ali je vrijednost novca ostajala stabilna. Klasian javlja se u novanim sistemima metalnog standarda. Predstavlja obavezu zamjene nacionalne valute za metal, po zvanino utvrenoj fiksnoj cijeni metala.

163. Navedite suvremene vrste konvertibilnosti!1. prema znaaju deviznog reima- mogunost zamjene valute po teaju utvrenom na deviznom tritu (mekikoncept konvertibilnosti)- mogunost zamjene valute po fiksno utvrenom teaju (vrsti konceptkonvertibilnosti)2. s aspekta dratelja deviza- interna konvertibilnost (konvertibilnost u tekuim plaanjima)- eksterna konvertibilnost (slubeni teaj, ogranienja u tekuim i kapitalnimtransakcijama)3. s aspekta namjene za koje se domaa valuta zamjenjuje stranom- konvertibilnost po tekuim transakcijama- konvertibilnost po kapitalnim transakcijama4. s aspekta geografske primjene- konvertibilnost vezana za neko zemljopisno podruje5. s aspekta drugih ogranienja164. Navedite vrste valutnih (deviznih) teajeva prema Internacionalnom monetarnom fondu!1. teaj bez nacionalne valute u optjecaju2. valutni teaj u sluaju Valutnog odbora (Currency Board)3. ostali konvencionalni aranmani fiksno vezanog teaja

166. Navedite imbenike od kojih ovisi visina emisijske dobiti!- stabilnosti teaja- kupovnoj snazi novane jedinice- apoenskoj strukturi- veliini i teini apoena- novanom materijalu- veliini zemlje (drave)/unije zemalja- zahtjevnosti gotovinskog platnog prometa- odnosu korisnika prema gotovinskom novcu (psiholoki faktori- cijenjenje najsitnijih apoena i dr.)- kombinaciji prethodnih imbenika koja moe davati i sinergijske uinke

167. Navedite teorije o formiranju valutnih (deviznih) teajeva!1. teorija platne bilance2. monetarisitka teorija3. teorija pariteta kupovne snage