Slobodna Bosna 398

7/24/2019 Slobodna Bosna 398

1/73

www.slobodna-bosna.ba

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA GODINA X BROJ 398 SARAJEVO 1.7.2004. CIJENA: 2 KM

PRINTED IN BOSNIA-HERZEGOVINA

Koga }e Paddy Ashdown smijeniti u Republici Srpskoj

Sjaj i bijeda bosanskohercegova~kog pravosu|a

OD SMIJENJENIH SDS-ovaca VOJISLAV KO[TUNICAFORMIRA SVOJU STRANKU

^IME SE BAVI FEDERALNITU@ITELJ ZDRAVKO KNE@EVI]?!

D 2.30 EUR/A 2.50 EUR/L 2.50 EUR/NL 2.50 EUR12 Kn/80 Din/4 USD/4 CHF/28 SEK/25 DKK/1.80 GBP/65 CZK

KRIMINALU HRVATAKRIMINALU HRVATAMIROSLAV PRCE, DINKO SLEZAK, ANTE JELAVI]


2/73

sadràj5-16 UDAR NA SDS: Ko je smijenjen, za{to su smijenjeni

STRAHUJU]I OD KAZNI, STOTINE POLITI ARA U RS

DANIMA PODIZALI NOVAC SA SVOJIH RAÛNA U

BANKAMA

18-22 MAFIJA, POLICIJA, PRAVOSU\E: Ko terori{e Mostar

ODBIJAJU]I DA PLATI REKET, SLEZAK JE POSTAO

META NEZAPAM]ENOG TERORA U KOME SU

ASISTIRALI POLICAJCI, SUDIJE, MINISTRI...

23-26 SUDSKI PROCES STOLJE]A:Slu~aj Hercegova~ka banka

OPTU@ENI HRVATI DOKAZIVAT ]E DA SU TRO[ILI

[U[KOV A NE FEDERALNI NOVAC

34-36 SAMIT NATO SAVEZA: BiH daleko od Partnerstva

EVROPSKA VOJSKA NE]E HAPSITI ZLO INCE

46-48 SARAJLIJA NA ÊLU SRBIJE:Boris Tadi}, predsjednik

TADI]A ZA PREDSJEDNIKA IZABRALE @ENE I

NACIONALNE MANJINE

49-51 ODRUBLJENE GLAVE U IRAKU:Abu Mussab al-Zarqawi, novi lider Al Qaide

Terorista Al-Zarqawi nakon svirepih egzekucija talaca u Irakuslu{a rock muziku i pu{i marihuanu

broj 398 1. 7. 2004.

SLOBODNA BOSNA - nezavisna informativna revija, IZDAVA^: D.O.O. Pres-Sing, Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI], Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI], Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI],Ure|uje redakcijski kolegij: Senad AVDI], Asim METILJEVI], Edin AVDI], Novinari: Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Dario D@AMONJA, Nedim HASI],Suzana AN\ELI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Nidàra AHMETA[EVI], Amar ]ESI], Dopisnici: Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana), Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb),Lektor: Sedina LONÂRI], Sekretar redakcije: Ismira TAHIROVI], Marketing i prodaja: Amela [KALJI], Design: Edin SPAHI], DTP: Atif D@IDI], Fotografija: Milutin STOJÊVI] i MarioILIÎ]. Revija izlazi sedmi~no, Telefoni: 444-041, 262-630 , telefaks: 444-895, Adresa: êkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo, Transakcijski ra~uni: 1610000015710034 Raif feisen

BANK,HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 i 140-101-00006860-17 Volksbank Sarajevo. List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i spor ta pod redn im brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja porezana promet proizvoda i usluga. [tampa: N.I.G.D. DNN, Banja Luka. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. Porezni identifikacijski broj 4200333040003 e-mail: [email protected]

Foto:FehimDemir


3/73

Dragan Kalini} ipak nije zaplakao dok je posljed-nji put udarao drvenim ~eki}em u masivni stol udvorani Narodne Skup{tine Republike Srpske! Asamo nekoliko ~asaka ranije bio sam potpunosiguran da }e se sa njegovog obla~nog, namr-

go|enog lica prosuti bujica gorkih suza koja }e potopiti prveredove Skup{tine, sve tamo negdje do Dodikove fotelje.Izdrào je junak, ipak, brana ponosa nije popustila milimetra,sve su suze ostale unutra, daleko i od njegovih i od o~iju

javnosti. Svaka ~ast!Oti{ao je jedan od istinskih prvoboraca, pionira Srpske

demokratske stranke, ~iji je anga`man vrijedan svakogrespekta i zbog sljede}eg paradoksa: Kalini} nije bio u toj

stranci u prve dvije godine njenog trajanja a SDS-a nije bilona mapi u vrijeme dok je Dragan Kalini} na politi~koj scenizakr~enoj komunisti~kim jednoumljem promovirao i afirmiraoSDS-ove ideje!? Godinu-dvije prije uspostave vi{estrana~ja uBosni i Hercegovini i jednoumlja me|u Srbima zatekao samse na nekoj sjednici komunisti~kog politibiroa tada{njeBosne i Hercegovine na kojoj su partijski drugovi i drugaricepretresali temu ustavno-pravne prirode. Pa se zapodjenulaunutarstrana~ka kavga oko prijedloga da u budu}i ustavBosne i Hercegovine bude udjenuto da je Bosna iHercegovina suverena republika u sastavu SFR Jugoslavije.Na rije~ suverenost tada{nji ~lan Centralnog komiteta, ugled-ni hirurg iz bolnice Ko{evo sa istan~anim pravno-teorijskimsenzibilitetom, Kalini} reagirao je gotovo histeri~no,

obja{njavaju}i da je suverena samo SFRJ, te da mu re~eniprijedlog tukne po secesiji i antijugoslovenstvu. Onda mu jejedan profesor pravnih nauka, tako|er komunista i tako|erSrbin, objasnio da je predloèna formulacija dosloviceprepisana iz tada vaè}eg ustava (onog bakari}evsko-kardel-

jevskog, vatikansko-kominternovskog), ali se hirurg-komu-nista nije dao zbuniti na tu|oj teorijskoj polovini terena, pa jeodgovorio ne{to u smislu da je vaè}i ustav pisan udruga~ijem istorijskom ambijentu i politi~kom kontekstua da aktuelni trenutak zahtijeva protjerivanje suverenosti izrepubli~kih ustava.

[ta ho}u da kaèm? Pa to kako u to vrijeme (1988. a imnogo ranije ako }e se pa`ljivo i{~itavati njegov javni poli-ti~ki, unitaristi~ki diskurs) ovako nedvosmislenu i ogoljenu

SDS-ovsku viziju Bosne i Hercegovine (i reviziju njeneustavne pozicije) Radovan Karadì} i Mom~ilo Kraji{niknisu imali hrabrosti eksplicirati na tajnim velikosrpskim sesi-

jama redovno odràvanim u miru i hladovini vikendice NikoleKoljevi}a na Ni{i}koj visoravni. A kamoli da su ih licitirali u

javnoj, komunisti~koj, forumskoj atmosferi.I znam jo{, jako puno lipih pri~a o predratnom sara-

jevskom hirurgu a ratnom paljanskom kasapinu te porat-nom (umalo, za bobu!) reformatoru SDS-a. Poput one kadasu ga u Beogradu komunisti~ki {ereti obmanuli da jeizabran u Predsjedni{tvo Centralnog komiteta a on u kari-

jeristi~koj egzaltaciji ~astio i}em i pi}em tridesetak ljudi, patek kad je platio astronomski ceh izvinili mu se i rekli da suse malo prebrojali i da je umjesto njega izabran Uglje{a

Uzelac. Ili zgodna anegdota kad je bio kandidat zaPredsjedni{tvo SFR Jugoslavije i bahnuo u Izbornu komisijuu ~etiri ujutro sa suprugom da vidi kako stoji kod bira~a. Pa

kad su mu rekli da poslije prebrojanih 90 posto glasovaubjedljivo vodi Bogi} Bogi}evi} (a da je on neubjedljivodrugi), o~ajni~ki zapitao: A jesu li prebrojani glasovi izGrahova?!

A ima i manje veselih svjedo~anstava o posljednjemblagopo~iv{em predsjedniku Srpske demokratske stranke.Jedna prijateljica, zaposlena u nekoj zapadnoj ambasadi uSarajevu, pri~ala mi 1997. godine kako je i{la na Pale pre-voditi svojim {efovima razgovor sa Kalini}em. Pa kad je raz-govor zavr{en, i kad je Doktor 2 shvatio da se ona vra}a uSarajevu (te da joj zna roditelje) povukao je u stranu i pruìo

joj neku srednje krupnu njema~ku nov~anicu: Ho}e li vambiti te{ko kupiti cvije}e i odnijeti mojoj majci, danas joj

je ro|endan?! Odgovori ova moja poznanica, dirnutadje~ijom brigom, da, naravno, ne}e i usput ga priupita kadmu se majka vratila u Sarajevo. Pa nije se vratila, cijelovrijeme rata je ìvjela u gradu. Probajte to sebi posloìtiu glavi: {aljete mami cvije}e za ro|endan, nakon {to ste jetri i po godine mlatili granatama po glavi, mu~ili gla|u, dràliko stoku u toru!? Majstorluk kakvog se ne bi dosjetio ni dok-tor Mengele, ako je taj tre}erazredni ljekar op}e prakseuop}e ikad imao majku?!

A ono iz Banje Luke sa Skup{tine RS u maju 1992.godine, to mora da vam je poznato? Znate tek toliko da jebilo nezaboravno, ali se ne sje}ate. Ako je tako, podsjetit }uvas, odli~an je {tos, grehota bi bilo ne podsje}ati na njega.Dakle, veseli ministar zdravlja Kalini} predlaè da se sve {to

Srbi iz Sarajeva ne mogu iznijeti sa sobom, dakle uglavnomove kabastije stvari, bolnice, {kole, obdani{ta, treba sravni-ti sa zemljom, ili sa vodom. Na taj genijalni prijedlog sko~i izprvog reda general Ratko Mladi} i izdera se na humanistukojem je jo{ radna knjiìca bila u jednoj od medicinskihustanova u Sarajevu. Gospodine, {to vi predlaète bio bi~isti genocid!?

Dragan Kalini}, ministar zdravlja u Vladi RadovanaKaradì}a, drào je sve tri i po ratne godine klju~eve UN-ovihaviona kojim su se te{ki bolesnici iz grada evakuirali negdjegdje im se jo{ moè spasiti ìvot. Koga on prekriì, taj jemogao krepati kad i kako mu se prohtije. Hiljade bolesnikau gradu je skapalo jer, prema ocjeni ministra Kalini}a, nisuimali kompletnu medicinsku dokumentaciju, {to nisu svi

potrebni dijagnosti~ki nalazi priloèni uz zahtjev zaizmje{tanje na lije~enje. Kada mu je kolega sa sarajevskestrane kazao: Pa Dragane, pobogu si, zna{ da mi nismoimali te i te aparate ni prije rata i da smo ljude slali uLjubljanu na preglede, Kalini} mu je kazao: O tomeste trebali razmi{ljati kad ste poveli rat protiv Srba...

Dakle, Paddy Ashdown je svojom brutalnom odlukomsa politi~ke scene po~istio jednu takvu politi~ku gromadu,

jednog tako rasnog humanistu, politi~ara koji je uspioreformirati SDS...

A mo`da i znam za{to se Draganu Kalini}u ipak dok jelupao ~eki}em nije omakla suza, {to je mu{ki podnioodlazak: ozarila ga je i ohrabrila ~injenica da o njegovojbudu}nosti ipak odlu~uje Paddy Ashdown a ne ona pla-

vokosa dama iz Haaga. Mnogi su zasuzili tek onda kad sushvatili da su bili debelo u krivu. I da sudije u Haagu imaju~eki} u ruci... Ovaj zvuk Vas podsje}a...

4 SLOBODNA BOSNA 1. juli 2004.

TRI VESELE I JEDNA TU@NA PRIÂ O KALINI]U

Oti{ao je jedanod istinskih

prvoboraca,pionira Srpskedemokratskestranke, ~iji jeanga`manvrijedan svakogrespekta i zbog:Kalini} nije bio utoj stranci u prvedvije godine

njenog trajanja aSDS-a nije bilo namapi u vrijemedok je DraganKalini} na

politi~koj scenizakr~enojkomunisti~kimjednoumljem

promovirao i

afirmisaoSDS-ove ideje!?

Pi{eSenad Avdi}

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE


4/73

Ko je smijenjen, za{to su smijenjeni

1. juli 2004. SLOBODNA BOSNA 5

UDAR NA SDS

Kao {to se danima unaprijed najavljivalo, visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown sredinom sedmice odlu~io je zadati do sadanajrobusniji udarac Republici Srpskoj smjenjuju}i 60-ak manje-vi{e zna~ajnih i uticajnih politi~ara u ovom entitetu, neke

trajno udaljavaju}i iz vlasti, a druge privremeno, odnosno do hap{enja Radovana Karadì}a; na{a novinarka posljednjih je

dana pratila {ta se de{avalo u politi~kom vrhu RS-a, ali i me|unarodne zajednice u BiH, otkriva ko je sve stavljan, pa kasnijebrisan sa crne liste, te analizira kako }e se Ashdownove sankcije odraziti na politi~ke prilike u RS, ali i Bosni i Hercegovini

STRAHUJU]I OD KAZNI,STOTINE POLITIÂRA U RS

DANIMA PODIZALI NOVAC SASVOJIH RAÛNA U BANKAMA!

STRAHUJU]I OD KAZNI,STOTINE POLITIÂRA U RS

DANIMA PODIZALI NOVAC SASVOJIH RAÛNA U BANKAMA!Za{to nije smijenjen Dragan âvi} a jesu njegovi savjetnici Vojislav Gligi} i Jovan

îzmovi} Kako su u posljednji trenutak, na zahtjev stranih diplomata, sa liste izbrisanidirektor policije RS Radomir Njegu{ i biv{i {ef OBS-a a danas drugi ~ovjek dràvneagencije OSA Risto Zari} Mladen Ivani} prijetio da }e podnijeti ostavku u slu~aju

smjene Branka \eri}a Dragan âvi} se kona~no rije{io Kalini}a,ali ostao bez svojih klju~nih ljudi u Banjoj Luci


5/73

Usrijedu, 30. juna ove godine,

na konferenciji za {tampukoja je bila zakazana ta~no u

podne, visoki predstavnik uBiHPaddy Ashdowntrebao

je saop{titi imena funkcionera iz RepublikeSrpske kojima }e, kao odgovornima {toBosna i Hercegovina na Samitu NATO-a uIstanbulu nije primljena u Partnerstvo zamir, biti zabranjen dalji politi~ki rad. Jo{od utorka ujutro vladala je prava pometnjame|u ~elnicima SDS-a koji su o~ekivali dase, prije svih, na|u na udaru visokog pred-stavnika. Okretali su bjesomu~no telefonesvih onih za koje su vjerovali da imajuveze u OHR-u, raspitivali se i naga|alikome je od njih zape~a}ena politi~ka kari-

jera. Jedan od visokih zvani~nika SDS-a sakojim smo tog dana kontaktirali, slomlje-nim glasom je rekao da }e ova stranka bitizahva}ena po visini i dubini, te da }e

prvi na listi biti predsjednik Skup{tine RS ipredsjednik SDS-a Dragan Kalini} i nje-gov strana~ki zamjenik i predsjednikRepublike Srpske Dragan âvi}. Na{sagovornik se pozvao na izvore u ameri~-koj ambasadi u Sarajevu, objasniv{i kakoâvi}a ne}e sa~uvati ni nedavne izjave u

javnosti u kojima je priznao da su srpskesnage po~inile zlo~in u Srebrenici. âvi}daje izjave, ali ni{ta ne radi, objasnili su mi

iz ameri~kih diplomatskih krugova, tvrdioje ovaj zvani~nik SDS-a koji se ve} su-tradan na{ao na ovoj listi na kojoj ipak nije

bilo âvi}a.

ÊLNICI SDS-a ISPRAZNILIBANKOVNE RAÛNE

Zebnju koja je vladala tog i narednogdana me|u prvim ljudimaSDS-a podsticala su inaga|anja o tome dali }e predsjednik ovestranke Dragan Ka-

lini} zaista bitisankcionisan ili }e,kao i mnogo putado sada, preì-vjeti svoju poli-ti~ku smrt tako {to}e `rtvovati stra-na~ke kolege.

N a i m e ,mnogi

su bili ubije|eni da }e ga spasiti njegovkameleonski pragmatizam i budno su

pratili kako je u vi{e navrata prepu{taovo|enje skup{tinske sjednice svome zam-

jeniku odlaze}i da telefonira. Uutorak kasno popodne Kalini} se

kona~no po~eo osmjehivati i bili

smo ubije|eni da je i ovaj put

uspio da se spasi, kazao nam je

njegov strana~ki kolega koji jenarednog jutra, kao i drugizvani~nici SDS-a, poùriopodi}i novac iz banke u strahuda bi mu uskoro ra~uni mogli

biti blokirani.Me|utim, u srijedu, pola sata

prije zvani~nog obra}anja viso-kog predstavnika Paddy Ash-downa i obznanjivanja liste,

Kalini} je iza{ao zaskup{tinsku go-vornicu i saop{tio

poslanicima da je dobio obavje{tenje osvojoj smjeni. Duboko povrije|en, dra-mati~no je saop{tio da je u pitanju najbru-talnije ~i{}enje politi~ke scene u BiH i dasu o njegovoj sudbini presudili PaddyAshdown i ameri~ki ambasador Clifford

Bond koji su ga ostavili bez posla, plate iprava na penziju. Moram i}i zbog kontro-verznog finansijskog izvje{taja, kao i zbog

toga {to SDS nije omogu}io hap{enje

Radovana Karad i}a, rekao je dodaju}i dasu mnogi nemo}ni pred ~injenicom {toRadovana Karad i}a vjerovatno ~uvaju

Bog i an|eli

Juna~io se Kalini} pred skup{tinskimposlanicima kako tu zada}u nije mogaoispuniti ni on ni SDS. Oni koji su ga slu{ali,naravo, nisu znali da je nedavno ubje|ivaoKaradì}evu suprugu kako se ovaj ha{kioptuènik mora predati i svojim agresivnim

nastupom natjerao je na pla~. Kao jo{ jedanargument zbog kojeg je smijenjen naveo jeda mu se spo~itava {to nije raskinuo samra~nom pro{lo{}u mada je sve u~inio nareformi SDS-a. Izrevoltiran, dodao je i tokako ga samo ku}ni odgoj spre~ava da onekoji su ga smijenili ne po{alje u neku stvar.Iako je op{tepoznato da je jedan od naj-neomiljenijih politi~ara u Republici Srp-skoj, Kalini} se ~ak poistovijetio sa srpskimnarodom, te dodao kako }e taj narod ìvjetii kada on ode (kao da su najavljena masov-na samoubistva zato {to on vi{e ne}e biti na~elu Skup{tine i SDS-a).

Poslanici njegove stranke su u znakprotesta napustili Skup{tinu, a za njima suto u~inili i poslanici PDP-a izrevoltirani

UDAR NA SDS

Pi{eSuzana [a~i}


ODLAZAK POLITIÂRA S ÊKI]EM: Do posljednjeg ~asa Dragan Kalini} je vjerovaoda ne}e biti smijenjen

NIJE POMOGAO NI

IVANI]: Zoran \eri}smijenjen je sa funkcijeministra MUP-a RS


6/73



saznanjem da se na listi nalazi i jedan nji-hov ministar. Iako se naga|alo da je rije~ oministru policije Zoranu \eri}u,potvrda jestigla tek pola sata kasnije kada se visoki

predstavnik obratio javnosti i obznanio daje smijenio rukovodstvo SDS na ~elu sa

predsjednikom stranke i predsjedavaju}imNarodne skup{tine Draganom Kalini}em,te ministra unutarnjih poslova \eri}a i jo{57 zvani~nika Republike Srpske. Ashdown

je svoju odluku objasnio time {to Bosna iHercegovina nije primljena u Partnerstvoza mir. Tako|e, zbog skandaloznih rezulta-ta iz izvje{taja specijalnog revizora ofinansiranju SDS-a blokirao je ra~une ovestranke.

JULI, MJESEC VELIKIH PROMJENAAshdown je saop{tio i to da je Evropska

unija svoju listu nepoèljnih pro{irila za

jo{ 13 osoba iz BiH i susjednih zemalja, aameri~ki State Department je na svoju listudodao jo{ tri lica iz BiH: Zorana Petri}a iMileta Pej~i}a, pripadnike bijeljinske poli-cije, te direktora kompanije Srpske {umeSavu Kruni}a, kojima su blokirani ban-kovni ra~uni. Na ameri~ku listu uvr{teno jei preduze}e Srpske {ume zbog sumnje dasu preko ove firme finansirani ha{ki op-tuènici. Shodno tome, Ashdown je zatra-ìo da se provede istraga o poslovanju ovog

preduze}a. Kona~no, jer je SlobodnaBosnau vi{e navrata dokazivala kako ru-kovodstvo Srpskih {uma, koje je bilo pod

patronatom glavnog SDS-ovog kadrovikaMilovana Cicka Bjelica, finansira Rado-vana Karadì}a. Ashdown je kazao i to da

je hap{enje Karadì}a i dalje osnovni uvjetza ulazak BiH u Partnerstvo za mir iEvropsku uniju.

Argumentiraju}i Kalini}evu smjenukazao je da je predsjednik SDS trebao, a nijesprije~io da se novcem ove stranke finansiraKaradì} i naloìo svim bankama da bloki-raju ra~une SDS-a. Ova stranka }e ostati i

bez milion maraka koje su trebali dobiti izbudèta za ovu godinu. Taj novac }e bitiusmjeren dràvnim institucijama koje }e

biti angaòvane na hap{enju ratnihzlo~inaca - SIPA-i i Odjelu za ratne zlo~ineSuda BiH, a dio }e dobiti i Izborna komisi-

ja kako bi oja~ala kontrolu nad novcemstranaka. Ove institucije }e dobijati novacSDS-a sve dok Karadì} ne bude uhap{en, aBiH uspostavila potpunu saradnju sa Ha-agom. Osim Kalini}a, politi~ki anga`man jetrajno zabranjen i potpredsjednicima SDS-aPanteliji ]urguzu iz Bosanske Dubice,Nedjeljku \ekanovi}u iz Kotor Varo{i,Cvjetinu Niki}u iz Bijeljine i trebinjskom

mo}niku Boìdaru Vu~urevi}u. Zatim~lanovima Glavnog odbora SDS-a iposlanicima u Skup{tini RS Milanu Nin-kovi}u,Milanu Tupaji}uiRodoljubu \u-kanovi}u, te ~lanu Glavnog odbora SDS-a i

predsjedniku op{tine âjni~e Du{kuKornja~i. Pored njih, na listi onih koji su tra-

jno uklonjeni sa svojih funkcija su i tri lica

sa ameri~ke liste: direktor Srpskih {umaSavo Kruni}, te zvani~nici policije ZoranPetri}, na~elnik Odjela kriminalisti~ke poli-cije u CJB-u Bijeljina, i Mile Pej~i},na~elnik ove policijske stanice. Trebanapomenuti da je Zoran Petri} jo{ ranijeodlukom EUPM-a bio smijenjen sa funkci-

je da bi ga kasnije vratili na istu poziciju.Zajedno sa na~elnikom bijeljinskog CJB-aMiletom Pej~i}em stavljen je na listu SAD-a

i smijenjen zbog sumnje da su onemogu}ilihap{enje Radovana Karadì}a.Na drugoj listi je 47 lica koja su samo

privremeno suspendovana, a na funkciju }ebiti vra}eni kada Karadì} bude uhap{en.O~ito, ovakva mjera je izre~ena u uvjere-nju da }e na taj na~in ove osobe biti mo-tivisane da urade ne{to na njegovomhap{enju. Tako je prvi na listi ministar

policije Zoran \eri} za kojeg je Ashdownkazao da nije smijenjen jer OHR sumnja unjegovu vezu sa ratnim zlo~incima ilikriminalcima (?!) nego zato {to je, kaoministar, odgovoran za lo{e rezultate poli-

cije. Uz \eri}a, smijenjeno je i nekoliko

NOVI MINISTAR POLICIJEJE VELIMIR SAKAN IZ

PDP-a!Jo{ prije Istanbulskog samita u vrhu PDP-a

je izabran nasljednik ministra policije Zorana\eri}a jer je procijenjeno da }e \eri} sasvimsigurno biti sankcionisan za neuspjeh policijeu hap{enju ratnih zlo~inaca. Izbor je pao naVelimira Sakana, poslanika PDP-a uSkup{tini Republike Srpske koji je ujedno ipredsjednik skup{tinske Komisije za kontrolui nadzor rada MUP-a. Sakan je prethodnihdana, ubije|en da }e zasjesti u \eri}evufotelju, kontaktirao pojedine rukovodioce iz

vrha MUP-a, interesuju}i se za stanje uobe}anom mu ministarstvu.

[TA JE REKAO SFOR-u TOKOM DUGOTRAJNOG PRITVORA: Milovan Cicko Bjelica

Nastavak na sljede}oj stranici

PRIVREMENO DO HAP[ENJA KARAD@I]A: Na drugojlisti je 47 lica koja su samo privremeno suspendovana, a nafunkciju }e biti vra}eni kada Karadì} bude uhap{en. O~ito,

ovakva mjera je izre~ena u uvjerenju da }e na taj na~in oveosobe biti motivisane da urade ne{to na njegovom hap{enju


7/73

slu`benika MUP-a RS me|u kojima iMirko Bojinovi}, na~elnik Slu`be za

pravne poslove MUP-a RS koji je ranijebio {ef Odjeljenja za suzbijanje narko-manije banjalu~kog CJB-a. Na{ list je

pisao o Bojinovi}u koji je u vrijeme dok jeradio u Odjelu za suzbijanje narkomanije

bio u sprezi sa narko mafijom, obogatio sei otvorio dvije zlatare u ekskluzivnimdijelovima Banje Luke.

Na ovoj duga~koj listi nalazi se jo{ jedanministar Vlade RS, to je ministar privrede,energetike i razvoja Milan Bogi}evi}, ina~e~lan Glavnog odbora SDS-a. Zatim, zam-

jenik ministra za spoljnu trgovinu iekonomske odnose u Vije}u ministaraBosne i Hercegovine Momir To{i}, tako|e~lan Glavnog odbora SDS-a ali i zastupnik

u Domu naroda u Parlamentarnoj skup{tiniBosne i Hercegovine Zoran Spasojevi}.Kako saznaje na{ list iz izvora bliskih me-|unarodnoj zajednici, ovo je samo po~etakvelike ~istke koja }e tokom mjeseca jula biti

provedena me|u zvani~nicima u BiH kakobi bili sankcionisani pogubni rezultati nji-hove (i Ashdownove) dosada{nje politike.Zbog toga je po~etkom ove nedjelje uSarajevo doputovalo nekoliko zvani~nikaKontrolnog odjela ameri~kog Ministarstvafinansija. (Na osnovu podataka ove komisi-

je ameri~ki predsjednik George Bush jepro{le godine na crnu listu SAD-a stavio156 lica {irom svijeta).

UKLONJENI I SAVJETNICI,PREDSJEDNIK ÂVI] PRE@IVIO

Me|u sankcionisanim zvani~nicima Re-publike Srpske nalazi se 15 ~lanova Glav-nog odbora SDS-a, 6 poslanika u NarodnojSkup{tini RS, 13 op{tinskih funkcioneraSDS-a, 5 policijskih oficira, 1 oficir Mi-nistarstva odbrane RS, 14 direktora predu-ze}a i dva savjetnika predsjednika Re-

publike Srpske Dragana âvi}a. Rije~ je oâvi}evom savjetniku za politi~ka pitanjaVojislavu Gligi}u, ~lanu Glavnog odboraSDS-a i zastupniku u Skup{tini RS, te

pravnom savjetniku predsjednika banja-

lu~kom advokatu Jovanu îzmovi}u, o ko-jem je na{ list pisao u vi{e navrata ukazu-ju}i kako je tokom rata bio glavni po-vjerenik Radovana Karadì}a u Krajini i

jedan od najodgovornijih za zlo~ine koji suse de{avali u ovom dijelu BiH. Objavilismo i to da se za njegov ratni anga`manve} dugo zanimaju istraìtelji Ha{kog tri-

bunala. îzmovi} je burno reagovao na

Ashdownovu odluku o njegovoj smjenitvrde}i da funkcija savjetnika predsjednikanije politi~ka i da stoga i nije mogao bitismijenjen. No, visokog predstavnika trebaupozoriti da je îzmovi} prije dva mjeseca

izabran i za predsjednika Advokatskekomore RS (ovu du`nost je obavljao itokom rata) tako da bi bilo apsurdno da idalje ostane i na ~elu ove strukovne orga-nizacije. Jo{ jedan veliki udarac predsjed-nik Republike Srpske Dragan âvi} do-ìvio je kroz smjenjivanje nekoliko vo-de}ih ljudi Gradskog odbora SDS-a uBanjoj Luci na ~elu sa predsjednikom ovogodbora Goranom Popovi}em i VesnomE}im-Zlojutro. Ovaj odbor vaì za jednogod najja~ih i najuticajnijih odbora u RS i zaglavno âvi}evo upori{te, a preko njega

su, kao {to je na{ list ve} pisao, obavljanebrojne sumnjive transakcije ove strankekao i finansiranje udarnih glasila SDS-a.

Me|u smijenjenim op{tinskim funkci-onerima SDS-a na{li su se u velikom brojuoni iz isto~nog dijela Republike Srpske, izop{tina za koje se pretpostavlja da ih

povremeno posje}uje Radovan Karadì}.Tako su na popisu funkcioneri SDS-a ina~elnici op{tina Modri~a, Bijeljina,Vi{egrad, Trebinje, Han Pijesak, Sokolac,Pale i Srpsko Novo Sarajevo.

IVANI] OBE]AO ZA[TITITI \ERI]A

Slobodna Bosnaje tako|e pisala i onekoliko direktora javnih preduze}a u RSkoji su se na{li na ovoj listi. Pored kadrova


UDAR NA SDS

Nastavak s prethodne stranice

GLIGI] I ÎZMOVI]: Rije~ je o âvi}evom savjetniku za politi~ka pitanja Vojislavu Gligi}u, ~lanuGlavnog odbora SDS-a i zastupniku u Skup{tini RS, te pravnom savjetniku predsjednika banjalu~komadvokatu Jovanu îzmovi}u, o kojem je na{ list pisao u vi{e navrata ukazuju}i kako je tokom rata

bio glavni povjerenik Radovana Karadì}a

Dragan âvi}


8/73



SDS-a \ure Buli}a,biv{eg direktoraCarine RS a sada uposlenika Uprave zaindirektno oporezivanje BiH, preko kojegsu obavljane sumnjive carinske transakcije,te direktora Direkcije za puteve RSNemanje Vasi}a, direktora hidroelektraneTrebi{njicaSlobodana [arabei drugih, tusu i dva kadra PDP-a: nedavno imenovanidirektor Rafinerije u Bosanskom BroduIlija Drpa i direktor Telekoma Srpske@eljko Jungi} zajedno sa direktorimaregionalnih uprava Telekomau Fo~i i Pri-

jedoru. Jungi} je godinama na ovoj pozicijiuìvao politi~ku podr{ku i za{titu predsjed-nika PDP-a Mladena Ivani}a i njegovogstrana~kog satelita Branka Doki}a, a ovafirma je bila finansijski oslonac ove partije.Iako je revizorski izvje{taj OHR-a jo{ prije

pola godine ukazao na brojne zloupotrebe uovom preduze}u, Jungi} je sve do sada bio

za{ti}en na svojoj poziciji. Kako saznajena{ list iz pouzdanih izvora unutar OHR-a,posljednjih dana Mladen Ivani} je inten-zivno lobirao za ministra policije i potpred-sjednika svoje stranke Zorana \eri}a

poku{avaju}i da ga spase sankcija, pa mu je~ak obe}ao da }e i sam podnijeti ostavkuukoliko se \eri} na|e na listi. Me|utim, tose nije desilo jer Ivani} prvenstveno gledasvoj interes. Uostalom, isto je obe}avao i

pro{le godine kada je smijenjen njegovministar finansija Milenko Vra~ar, ali jesvoje obe}anje brzo zaboravio. Nakon {to

je visoki predstavnik saop{tio svoju odluku,

ostavku je pominjao i predsjednikRepublike Srpske Dragan avi}, ali se radi-lo o potezu kojim je èlio umiriti svojestrana~ke kolege koji su bili sankcionisani.

Na{i izvori tvrde da je u utorak, danprije nego {to }e lista biti objavljena, jo{nekoliko imena bilo u opticaju ali su po-{te|eni zahvaljuju}i pojedinim stranimzvani~nicima. Tako su na listi za smjenu

bili direktor policije Radomir Njegu{ ina~elnici centara javne bezbjednosti uTrebinju i Srpskom Sarajevu, ali i zam-

jenik direktora OSA-e Risto Zari}, njegovbiv{i savjetnik u OBS-u Goran Radovi}, te

na~elnici centara OBS-a (sada OSA) uTrebinju (Bo idar Grahovac), u SrpskomSarajevu (Tomislav Puhalac) i u Bijeljini(Miroslav [kori}). Me|utim, obavje{tajnastruktura SDS-a za{ti}ena je zahvaljuju}i

britanskom obavje{tajcu Alysteru So-mmerlandu koji pod svojom kontrolomdrì kompletnu obavje{tajnu mreù u BiH,dok smjenu direktora policije Njegu{a nijedopustio {ef evropske policijske misije uBiH. Tako je do{lo do apsurdne situacije dasu sa liste izostavljeni Zari} i Njegu{ kojisu najvi{e prozivani za opstrukcije uhap{enju Radovana Karadì}a mada su

liste i pravljene upravo zbog toga.

Na listi Evropske unije na{li su se biv{i~lan Predsjedni{tva BiH i biv{i potpredsjednik

SDS-a Mirko [arovi}, ratni ministar uKaradì}evoj vladi i biv{i visoki zvani~nik SDS-aVelibor Ostoji}, nekada{nji ministar odbraneRS, poslanik Skup{tine RS i ~lan Glavnog odb-ora SDS Milan Ninkovi}, smijenjeni ministarpolicije RS i nekada{nji {ef Dràvne bezbjed-nosti RS Dragan Kijac, {ef Slu`be za obav-

je{tajne pos love i sigurnost Min istars tvaodbrane RS Dragomir Keserovi}, te vlasnikkompanije RMGsa Pala Ratomir Spai}, kao iBranislav Puhalo i Milan Zogovi}. Tako|e,uvr{teni su i hercegova~ki biznismen i biv{i~elnik HVO-a Ljubo ]esi} Rojs. Zanimljivo jeda se na crnoj listi na{ao i donedavni savjet-

nik hrvatskog predsjednika za sigurnost

@eljko Bagi}, kojeg je Mesi} bio prisiljenudaljiti pod pritiskom javnosti ali i neoborivih

dokaza da je Bagi} odràvao vezu saoptuènim generalom Antom Gotovinom.No, kako smo pisali, Bagi} je istovremenoodràvao svakodnevnu vezu i primao informa-cije iz centralne Federalne obavje{tajneslu`be (FOSS). Savjetnika hrvatskog pred-sjednika iz FOSS-a su sa svim obavje{tajnimpodacima kojima su raspolagali redovnoinformirali biv{i direktor FOSS-a Ivan Vuk{i}i {efica odjela za specijalne operacijeKristina [ili}. Zbog veza sa Gotovinomulazak u Evropsku uniju zabranjen je i HrvojuPetra~u, hrvatskom biznismenu koji je nakonniza afera za koje se tereti prije nekoliko

mjeseci pobjegao iz Hrvatske.

NA LISTI EU KIJAC, OSTOJI], NINKOVI]...

Nastavak na 16. stranici

Dragan Kijac

Velibor

Ostoji}

Milan Ninkovi}


9/73


MINI MARKET

Centar za interdisciplinarne post-diplomske studije Univerziteta u Sa-rajevu (CIPS) tridesetog juna uspje{no je

izba~en iz prostorija Pravnog fakulteta itime }e se vjerovatno duhovi uzburkaninjegovim ~etverogodi{njim boravkom uovoj zgradi kona~no smiriti. Na mjestukoje bi po definiciji trebalo biti jedno odsredi{ta znanja i pravednosti, ovih danakona~no su prevagnuli li~ni interesi, ani-mozitet i ljubomora uprave Pravnogfakulteta prema Centru. Koriste}i svoju

poziciju mo}i, dekan Pravnog fakultetaFuad Saltaga (predratni teoreti~ar mislii prakse Josipa Broza a ratni apologetaSDA) definitivno je uskratio prostor zarad ljudima koji su uspjeli da u proteklih

nekoliko godina po bolonjskim pravili-ma od{koluju preko dvije stotine magis-tara.

ODLAZAK OTPISANIHProblem je, o tome smo ve} pisali,

nastao prije tri i po mjeseca kad je iz

dekanata, putem sprema~ice, u Centarstigla obavijest da usred {kolske godinemoraju napustiti prostorije koje su dotada koristili i prakti~no prekinuti nas-tavu. Rektor sarajevskog Univerziteta

prof.Boris Tihiuspio je odgoditi delo-

àciju do prvog jula, ali kada je ovaj rokistekao, sve {to je zaposlenicima Centra

preostalo bilo je da spakuju stvari i pre-kinu sa radom.

O ~emu se zapravo radi? Kao motivza izbacivanje Centra na Pravnom fakul-

SLATKA BRA]A

Bra}a ômorpreseljavaju Sarabonu Srebrenicu!?

Uprkos brojnim najavama o pokreta-nju generalnog {trajka zbog neispla}enih

pla}a i neizmirivanja obaveza preuzetihkupovinom biv{e fabrike ~okolade Zora,a danas Sarabona, radnici ove firme suostali na svojim radnim mjestima. Da

budemo precizniji, rukovodstvo firmepredvo|eno direktorom Vahidinom ô-morom i njegovim bratom Fahrudinom

poslalo ih je na kolektivni godi{nji

odmor. U Sarabonu je ostala mala, inter-ventna grupa radnika ukoliko se kojimslu~ajem ukaè potreba da se proizvedekoji kilogram sumnjive ~okolade. Naime,

ve} duè vremena u Sarabonovim pogo-nima proizvodi se ~okolada sa deset

procenata kakao putera, a da bi se dje~ijaradost mogla uop}e nazvati ~okoladommora sadràvati preko 35 procenataspomenute sirovine. Osim {to prave i pro-daju ~okoladu koja to nije, bra}a ômor u

posljednjih nekoliko mjeseci intenzivnorade na projektu otvaranja nove fabrikeslatki{a u Srebrenici. Po{to su se polju-ljali poslovni odnosi sa njihovim prvobit-nim partnerima iz islamskih zemalja, ô-mori su se okrenulu prijateljskoj Ho-landiji u nadi da }e od njih dobiti ne-ophodna sredstva. Svjesni da se ne mogu

pohvaliti dosada{njim poslovnim rezula-

tima, ômori nisu slu~ajno izabrali Ho-landiju i Srebrenicu.

(M.F.)

[APTA^ KONJICU

@ena {efa policijeu Konjicu vozi

ukradeno auto!Na podru~ju Konjica, Jablanice i

Prozora federalni agenti su i ove sedmicenastavili potragu za automobilima ukra-denim u zemljama zapadne Evrope, akoje su, prema informacijama Interpola,kupovali ljekari, advokati, policajci od

PRAVO, PA DESNO

MEDIOKRITETI S PRAVNOGFAKULTETA ISTJERALI NAJUGLEDNIJIBOSANSKOHERCEGOVA^KI STUDIJ!

Pi{eAdisa Ba{i}

Foto:MilutinStoj~evi}

PAKOVANJE PRED ODLAZAK: Profesor Zdravko Grebo, direktor Centra


10/73


MINI MARKET

mreè doma}ih kriminalaca. Tako jepro{log vikenda utvr|eno da je Passat,tamnoplave boje, registrovan na gospo|uS. Begi}, tako|er jedan od automobila

nestalih prije tri godine u jednoj zapadno-evropskoj dràvi. Sasvim slu~ajno, auto-mobil je oduzet od supruge na~elnikaPolicijske uprave Konjic, Jablanica,ProzorAmira Begi}a ?.U isto vrijeme, izmostarskog pritvora je pu{ten Mehme-dalija Rizvi}, biv{i ugostitelj iz Bradine,kojeg su policijski organi dovodili u vezusa preprodajom ukradenih automobila.

Navodno je Rizvi} pokazao dobru koo-perativnost sa federalnim agentima {to jeurodilo identifikacijom jo{ nekolikoosoba koje su na ovom prostoru Herce-gova~ko-neretvanskog kantona kupovaleukradene automobile.

(S.B.)

BEZGRANI^NA POLICIJA

Nijedan od ~elnikaDGS-a nema certifikatEUPM-a!

Prije sedam dana na snagu je stupioZakon o policijskim slu`benicima BiH.Prema ~lanu 130. ovog zakona, svakom

policajcu kojem IPTF nije izdao policijskicertifikat mora po sili ovog zakona pre-kinuti radni odnos jer nema policijskihovla{tenja. Ovim bi i formalno bez poslamorali ostati direktori Dràvne grani~neslu`be (DGS) Slavi{a Vukovi}, RobertPeri}, Nijaz Spahi} i {ef osoblja DGS-a

Enes Ga~anin. Kako se pouzdano zna ve}vi{e od godinu dana IPTF je odbio izdaticertifikate ovim ljudima, iako oni kaodirektori DGS-a imaju i koriste pune poli-

cijske ovlasti, odnosno rade nezakonito.Po{to Misija Evropske policije nema man-dat za izdavanje certifikata, ne postoji nitehni~ka mogu}nost da se direktori DGS-anaknadno certificiraju. Me|utim, to nezna~i da Peri} ne moè kao diplomiranioruàr raditi na pregledu i odràvanju

pi{tolja i drugog oru`ja DGS-a, da Spahi}ne moè raditi u nekoj od pravnih slu`bi,ili da Vukovi} ne moè i}i u penziju kaonastavnik istorije, niti da Ga~anin kaoinènjer saobra}aja ne moè raditi kaodispe~er u nekom javnom preduze}u.Prema zakonu, ovi ljudi ne mogu obavljati

policijske poslove koje od svog imenova-nja neumoljivo i predano rade. (A.B.)

tetu navode manjak prostora za njihovestudente, a nezvani~no saznajemo, prob-lem je i navodna konkurencija koju Ce-ntar stvara njihovom postdiplomskomstudiju. Iz CIPS-a pak kaù da postojiveliki broj praznih prostorija na fakulte-tu, kao i da ovaj Centar nikome nije ko-nkurencija jer je kod njih u protekle~etiri godine magistriralo tek troje pra-vnika. U svakom slu~aju, dekanat Pra-vnog fakulteta je rekao svoje jo{ prije trimjeseca i svaka nada da }e oni promi-

jeniti svoj stav bila je pomalo naivna.Veliki broj mladih magistara vrlo

emotivno je reagovao na uskra}ivanjeprostora za rad Centru, smatraju}i da jeto vrlo jasan signal da su obrazovanimladi ljudi u na{oj zemlji nepoèljni zavladaju}i mediokritetski i kvazinau~niestabli{ment. Iz udruènja biv{ih stude-nata Centra ACIPS kaù: Zar zaistanikome ne treba moderno opremljen,

stranim novcem organiziran nau~ni cen-tar koji je u~inio vi{e na povezivanju

studenata i mladih stru~njaka iz regije

nego cjelokupni aparat Ministarstva za

obrazovanje i kulturu i Direkcija za

evropske integracije zajedno? Da li je

ovo znak da }emo i u}i Evropu, ali bje-è}i trbuhom za kruhom?

ZAVIST I LJUBOMORACIPS je, napomenimo tako|er, obra-zovna institucija koja pripada Univerzi-tetu u Sarajevu ali prema kojoj se, zbog~injenice da je mahom finansiraju EU,USAID, strane ambasade i drugi, do-ma}e vlasti odnose pomalo ma}ehinski.

Zahvaljuju}i najprije zalaganju ame-ri~kog ambasadora Clifforda Bonda,CIPS-u je kona~no sarajevski Univerzitetustupio monta`nu zgradu u okviru kom-

pleksa biv{e kasarne Mar{al Tito. Prijesedam dana Centar je raspisao tender zaizvo|a~a radova na rekonstrukciji tog

prostora, iako navodno, imaju tek dvijetre}ine potrebnog novca. Ne èlim bitipateti~an, kaè direktor Centra, profesorZdravko Grebo,ali na{ postdiplomskistudij dao je mladima motiv da se vrate u

zemlju odnosno da u njoj ostanu, pomo-gao im je da na|u posao, ubijedio ih da

ovdje imaju budu}nost. Deloàcija jedne

obrazovne institucije ne govorini{ta dobro

ni o na{oj zemlji niti o stanju u njoj.

Ljudi iz Centra imaju cijelo ljeto dabudu}e prostorije dovedu u red i sprem-ni do~ekaju narednu godinu. Iako su pro-teklih mjeseci uùrbano traìli novi pros-

tor, ipak su se o~ito sve vrijeme nadali da}e se na Pravnom fakultetu na}i za njihrazumijevanja jer je ovaj Centar svojimdjelovanjem (a posebnom odjelom zaljudska prava i demokratiju) blizak insti-tuciji ~ije prostorije su koristili. êkaju}ida na Pravnom fakultetu shvate kako odCentra zapravo imaju koristi (boljiimid`, pribliàvanje evropskim standard-ima, pa na kraju i novac od kirije koju jeCentar pla}ao za kori{tenje prostorija),izgubili su i previ{e vremena. Danasznaju da se jedino mogu uzdati u sebe i

pakuju stvari. Ali ne}e ponijeti sve: ~etirihiljade svojih knjiga, sa kojima sadanemaju gdje, poklonit }e biblioteciPravnog fakulteta. U Centru se nadaju da}e svojim odlaskom zaista olak{ati studi-ranje budu}im pravnicima, a ne samo,kako se to sada ~ini, zadovoljiti sujetetamo{njih mo}nika.

PRAVO, PA DESNO


11/73


MINI MARKET

Sudija Suda Bosne i HercegovineVlado Adamovi} pro{le je nedjelje kaosvjedok Tuìla{tva u Haagu svjedo~io usudskom procesu protiv biv{eg koman-danta Tre}eg korpusa Armije BiH gene-ralaEnvera Hadìhasanovi}ai ratnogkomandanta Sedme muslimanske briga-de brigadira Amira Kubure, optuènih zazlo~ine u srednjoj Bosni nad hrvatskimcivilima. Iako je kolegama sa Suda BiHkazao da ide na godi{nji odmor, Ada-movi} se krajem nedjelje pojavio u sud-nici u Haagu. Ni{ta iz sadràja njegovogsvjedo~enja (pa ni to koliko je danaukupno svjedo~io) nije procurilo u

javnost.Adamovi} je, podsjetimo, tokom

sukoba Armije BiH i HVO-a u srednjojBosni bio sudija Okru`nog vojnog sudau Zenici a kasnije i vojni tuìlac. Da on ozlo~inima pripadnika Armije BiH, te nji-hovom (ne)sankcioniranju ima itekako{ta re}i, svjedo~i i Slu`bena zabilje{kaod 12. juna 1993. godine koju Adamovi}

potpisuje kao istra`ni sudija a u kojoj segovori o zlo~inu koji se desio u selu[u{anj kod Zenice i u kojem je ubijeno

16 stanovnika togsela. Pored osta-

log, Adamovi}izvje{tava da jenakon zlo~inazatraìo da kaoistra`ni sudijaide na lice

mjesta, ali da to

nije shva}eno.

On navodi da jezatraìo od vojne

policije Tre}eg korpusa

da mu kao istra`nom sudiji dostave

podatak koje se jedinice nalaze na tom

podru~ju, te mi to niko sa sigurno{}u nije

mogao potvrditi.Kako su pripadniciCivilne za{tite,pi{e Adamovi}, izuzi-mali le{eve bez sudije, tako ni uvi|aj nije

mogao biti izvr{en.

Svjedo~enje Vlade Adamovi}a uHaagu Tuìla{tvo je sigurno iskoristiloda sazna ko je u to vrijeme u Zenici biostvarna vlast i ko je mogao sprije~itiOkru`no vojno tuìla{tvo u obavljanjuistra`nih radnji nakon po~injenihzlo~ina? (A.S.)

NA VRATA, NA NOS

Kako je Direkcija civilneavijacije registriralafirmu Arnor

Firma Arnor, kojoj skandinavskevlasti nisu izdale dozvolu za letenje jernjihov avion ne ispunjava sigurnosnestandarde, odnosno nema ugra|ena vrataotporna na metke izme|u pilotske kabinei ostatka aviona, bila je prinu|ena vratitinovac od oko 4000 prodatih avio karata.Istoj kompaniji ~iji je suvlasnik RizahRupi},biv{i agent za prodaju avio karataAir Bosne u Skandinaviji, dozvolu za

letenje izdala je federalna Uprava civilneavijacije. Na upit rukovodstva Air Bosnekako je mogu}e da se dozvola izda kom-

paniji koja je zakupila avion sa kojim je

prethodno letjela Air Bosna i koja jezadràla obilje`ja odnosno logo AirBosne, da se zadrì identi~na registarskaoznaka aviona pod kojim je bio re-gistrovan dok je letio za Air Bosnu, te dali se u obzir uzela ~injenica da je ArnorAir Bosni ostao duàn oko 300 hiljadaKM, iz Uprave civilne avijacije stigao jeodgovor da uposleni u Air Bosni nisuupu}eni u spomenutu oblast. A koliko suu Upravi civilne avijacije upu}eni uoblast, najbolje svjedo~i ~injenica daavion Arnora nije niti }e uskoro poletjeti

jer za ugradnju spomenutih vrata treba se~ekati najmanje dva mjeseca

(M.F.)

SUDOVI SPOJENOG ZAKONA

Dràvno tuìla{tvapreuzima istragu protivHajradinovi}a!

Tuìlac dràvnog Suda BiH JohnMcNair,pored deset istraga protiv ~etrde-set osoba koje se nalaze na zna~ajnim

javnim funkcijama, izme|u ostalog jepreuzeo i predmet broj 250/04 koji seodnosi na organizirani kriminal. Ovaj

predmet se doskora nalazio kod tuìocaBo idara Mihajlovi}a, ali je uglavnomskupljao pra{inu u nekim od stolovaTuìla{tva. Kako nezvani~no doznajemo,

VLADO U SJENCI

O ÊMU JE NA SU\ENJU

HAD@IHASANOVI]U I KUBURISVJEDOÎO SUDIJA VLADO ADAMOVI]?

Vlado Adamovi}


12/73


MINI MARKET

McNair se zainteresirao za ovaj predmetkada je sudija kantonalnog sudaAleksandra Martinovi} zbog ubistvaizrekla osloba|aju}u presudu Ismetu

Bajramovi}u, Mahiru Rad i i Mersudu

Li~ini. Po{to sudija Martinovi} sudi uprocesu protiv Izeta i Elvisa Hajra-dinovi}a, a koji je povezan sa dijelovima

predmeta o organiziranom kriminalukojeg McNeir èli procesuirati, dràvnotuìla{tvo nastoji sprije~iti mogu}unagodbu izme|u kantonalnog tuìla{tva iadvokata Hajradinovi}aSeada Hod i}a.Prema dosada{njim pregovorima, Hajra-dinovi} je navodno spreman priznatidjelo razbojni{tva za koje se tereti uslu~aju upada i plja~ke biv{e kafaneCinema(u zgradi Olomanka), ali se nijespreman naga|ati oko optu`bi za djelofalsifikovanja javnih isprava i optu`bi za

pranje novca od 107 miliona dolara. Ipak,McNair je, prema nezvani~nim informa-cijama, ubije|en da je kriminal tolikoo~igledan da ga se vrlo lako moè

dokazati ako se to stvarno èli. Naime,dràvno tuìla{tvo posjeduje kupoproda-

jni ugovor kojim je Izet Hajradinovi} odNedàda Alihodì}a kupio ru{evnu ku}u ikasnije podigao ogroman stambeno-

poslovni objekat u kome se smjestioBritish Council i upraviteljica Herce-gova~ke bankeToby Robinson. KakoHajradinovi} na kantonalnom sudu

dokazuje da nije dràvljanin BiH ve}Republike Makedonije, potpuno je nejas-no kako je onda mogu}e da Hajradinovi}uknjiì sebe kao vlasnika nekretnine kadanijedan strani dràvljanin to ne moè ura-diti jer ne postoji me|udràvni sporazumizme|u BiH kojim bi gra|ani dvijedràve mogli postajati vlasnici nekretninau obje dràve? Na drugoj strani, u vrijemekada su Hajradinovi}i kupili nekretninu uLjubljanskoj ulici preko puta zgradeOHR-a, Ured za spre~avanje pranjanovca je zabiljeìo milionske transfere iz{vicarske banke koje su prebacivane u sa-rajevsku dispozituru ove banke.

Tuìlac McNair to o~igledno èli

Beriz Belki} i[ahbaz Dìhanovi}, dvo-jica istaknutih ~lanova rukovodstva Strankeza BiH, na posljednjoj sjednici partijskog

politbiroa pretrpjeli su èstoke kritikeve}ine svojih strana~kih kolega. Belki}u iDìhanovi}u o{tro je zamjereno zbog akti-vnog u~e{}a u netom formiranom Pokretu

za promjene, nevladinoj organizaciji pri-li~no nejasnih ambicija. Kako doznajemo,

po o{trini izre~enih kritika prednja~io jepredsjednik Stranke za BiHSafet Halilovi},koji je zamjerio Belki}u i Dìhanovi}u naneprincipijelnosti budu}i da u isto vrijemesudjeluju i u vlasti i u opoziciji!

Halilovi} je o~ito zaboravio da suBelki} i Dìhanovi} tu vje{tinu izu~iliupravo u Stranci za BiH, poznatoj polukavstvu da u~estvuje u svakoj vlasti ada ra~une za proma{aje i nerealiziranaobe}anja uvijek fakturi{e koalicionim

partnerima.

ÊTIRI STRANKE SVIJETA

BELKI] I D@IHANOVI] O[TROKRITIZIRANI U STRANCI ZA BiH!

Beriz Belki} [ahbaz Dìhanovi}

Izet i Elvis Hajradinovi}a


13/73


MINI MARKET

Biv{a {efica odjela za specijalneoperacije FOSS-a Kristina [ili}, kojoj se

pred Sudom BiH sudi zbog organiziranjanapada na me|unarodne du`nosnike

tokom krize u Hercegova~koj banci uMostaru, o~igledno posljednjih nedjeljanije u milosti zvijezda. Pored su|enja nakojem bi, dokaè li joj se krivica, mogla

biti osu|ena na minimalno jednu godinurobije, potom medijskih otkri}a premakojim posljednjih godina ova visokoran-girana djelatnica FOSS-a ìvi u van-

bra~noj zajednici sa britanskim {pi-junom-diplomatom Martinom Holifiel-dom, [ili}ka o~igledno gubi ìvce i ~ini

po~etni~ke gre{ke koje sabla`njavajusarajevski kafanski svijet. Tako je

posljednjeg vikenda u jednom kafi}u u

sarajevskom naselju Grbavica bacilaoko na izvjesnog sarajevskog mladi}augodne vanj{tine. Nakon neuspje{nog{armiranja i jo{ neuspje{nijeg zavo-|enja, [ili}ka je jednostavno nasrnula namladi}a i naredila mu da krene s njom(ne zna se gdje, ali nije te{ko pret-

postaviti). Nakon dugog naguravanja,nesretni se mladi} nekako uspio i{~upatiiz kandì korpulentne djelatnice FOSS-a

tvrde}i kasnije da je zamalo izbjegaoklasi~no silovanje, tako rijetko ineobi~no za balkanske prostore.

istraìti i dati posljednju rije~, po{todoma}i tuìoci i sudije ne pokazujuinteres da procesuiraju bilo koje krivi~nodjelo koje moè imati veze sa krupnim i

organiziranim kriminalom.(E.H.)

LJUBAV NA PRVU TU@BU

îme se uop}e bavifederalni tuìtelj

Zdravko Kneèvi}?Kako su nam potvrdile brojne njegove

kolege i poznanici, glavni federalnituìteljZdravko Kne evi}posljednjih je

nedjelja na pravim mukama jer ne zna {tada radi sa nekim od najkompliciranijih

predmeta koji se ve} godinama izle-àvaju u njegovim ladicama a da

Federalno ruìteljstvo nije podiglo jo{nijednu ozbiljnu optu`nicu otkako jeKneèvi} prije dvije godine preuzeo ~elnufunkciju u njemu. Dok, primjerice,Tuìla{tvo BiH svakodnevno podiè noveoptu`nice, nare|uje istrage, niko se nemoè sjetiti iole ozbiljnije istrage koju jezatraìlo Tuìla{tvo Federacije, nitioptu`nice koju je ovo tuìla{tvo potpisalo.

Javnost jo{ uvijek ne zna u kojoj jefazi istraga u vezi sa slu~ajem Pogo-relica koja je pokrenuta prije vi{e oddvije godine kada se na ~elu Tuìla{tvaFederacije nalazio dana{nji dràvnituìteljMarinko Jur~evi}. Iako su osum-nji~eni za organiziranje teroristi~kog

kampa na Pogorelici Bakir Alispahi},Irfan Ljevakovi}, Enver Mujezinovi} iostali pu{teni iz pritvora nakon prove-denih pet mjeseci, jo{ nikad nije javno

saop}eno da li je istraga koja je protivnjih vo|ena prekinuta i da li jeKneèvi}evo tuìla{tvo taj slu~aj defini-tivno stavilo ad acta. Jo{ su misterioznijeokolnosti oko statusa slu~aja famoznealìrske grupe. Ameri~ke obavje{tajneslu`be, kao i doma}i istra`ni organi, prijevi{e od dvije i pol godine dostavile sutuìtelju Zdravku Kneèvi}u dokume-ntaciju o aktivnostima pripadnika alì-rske grupe a jo{ uvijek nije poznato da li

je Federalno tuìla{tvo odustalo odpodizanja optu`nice ili je taj predmet jo{uvijek ìv. Iz krugova Tuìla{tva moèse tek nezvani~no saznati da su naKneèvi}a posljednjih mjeseci intenzivi-

KRISTINA [ILI] POKU[ALA UKAFANI PRISILITI NEPOZNATOGMLADI]A DA KRENE S NJOM!

PADAJ SILOVANJE I NEPRAVDO

Kristina [ili}


14/73


MINI MARKET

Uprkos pritiscima mo}nih politi~ko-medijskih pokrovitelja naIzbornu komisiju BiH, na~elniku op}ine Stari Grad SarajevoFehimu [kalji}u nije ukinuta izre~ena kazna i on se definitivno nemoè kandidirati na narednim lokalnim izborima.

Eliminiranje favoriziranog [kalji}a iz izborne utrke dodatno jeosokolilo pritajene aspirante za na~elni~ku funkciju u ovoj op}ini.Tako je Ibrahim Spahi},predsjednik GDS-a, za nosioca op}inskeliste u Starom Gradu imenovao svog daidù, 70-godi{njeg SalkuSelimovi}a, nekada{njeg gradona~elnika Sarajeva, dok suSocijaldemokratiMire Lazovi}aza nosioca liste u ovoj op}inikandidiraliIvu Kom{i}a, nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH!

Do prije nekoliko dana jedan od desetak kandidata zaop}inskog na~elnika ispred SDP-a bio je i Selimovi}ev vr{njak,

penzionirani udba{ i diplomata koji je prije 15-ak godina neslavno

zavr{io svoju diplomatsko-obavje{tajnu misiju u Americi,Bahrudin Bijedi}, no njegovu je kandidaturu sprije~ila Kadrovskakomisija SDP-a. Nakon toga Bijedi} se obru{io na predsjednikaSDP-a Zlatka Lagumdìju, proglasiv{i ga staljinistom.Lagumdìja je jo{ i dobro pro{ao: prije nekoliko godina Bijedi} jeNijaza Durakovi}a, tada{njeg predsjednika SDP-a, zbog sli~nih(kadrovskih) razloga u listu Ljiljan nazvao gurbetom! (M.A.)

rani pritisci da zaboravi Alìrcei odustane od eventualnog podi-zanja optu`nice. Nije poznato nida je Kneèvi} sa svojim dobro

pla}enim kolegama poduzeo i{tanakon {to je na Kantonalnom suduu Sarajevu pala zvani~na verzi-

ja o atentatu na biv{eg federalnogdoministra policije Jozu Leutara...

Odgovore na ova i brojna druganejasna pitanja iz djelokruga Tuì-teljstva Federacije na{ list je

posljednjih nekoliko nedjeljapoku{avao dobiti od glavnog fe-deralnog tuìtelja, ali su sva na{anastojanja, pozivi, zvani~ni dopisi

jednostavno ostali bez odgovora.Bilo kakvog odgovora, pa makar ionog u kojem bi nas tuìteljinformirao zbog ~ega ne èli javno

govoriti, ili zbog ~ega ne èligovoriti za na{ list.

Iz njegovog okruènja in-formirani smo da je mogu}e da

Kneèvi} uop}e i nije na svomradnom mjestu (na kojem prima

pla}u od 4-5 hiljada maraka) {toposljednjih mjeseci obi~ava.Federalni tuìtelj po nekolikodana ne dolazi na posao nakon{to se (navodno sretno) zaljubiou jednu svoju kolegicu, ina~esutkinju Kantonalnog suda uSarajevu. To je, naravno, krajnje

pohvalno, me|utim, nije ba{sasvim u redu ako zbog togamora trpjeti njegov dobro

pla}eni posao, odnosno pravnadràva, pa na koncu i znatièljninovinari...

SJAJ I BIJEDA PARTIZANA

KAD GA SDP NIJE PREDLO@IO ZANAÊLNIKA STAROG GRADA,BIJEDI] NAPAOLAGUMD@IJU!

Zdravko Kneèvi}


15/73



UDAR NA SDS

Po odluci visokog predstavnika u BiH Paddyja Ashdowna

trajno su smijenjeni:

Dragan Kalini}, predsjednik Narodne skup{tineRepublike Srpske i predsjednik SDS-aPantelija ]urguz, potpredsjednik SDS-a

Nedjeljko \ekanovi}, potpredsjednik SDS-aBoìdar Vu~urevi}, potpredsjednik SDS-aCvjetin Niki}, potpredsjednik SDS-aMilan Ninkovi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a i poslanikNarodne skup{tine RSDu{ko Kornja~a, ~lan Glavnog odbora SDS-a ipredsjednik op{tine âjni~eMilan Tupaji}, ~lan Glavnog odbora SDS-a i poslanikNarodne skup{tine RSRodoljub \ukanovi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a iposlanik Narodne skup{tine RS

Zoran Petri}, {ef Odjela kriminalisti~ke policije uCentru slu`bi bezbjednosti BijeljinaMile Pej~i}, {ef Specijalne jedinice za podr{ku CSB-au BijeljiniSavo Kruni}, preduze}a Srpske {ume sa sjedi{tem naSokocu

Spisak osoba koje se mogu vratiti na funkcije nakon

hap{enja ha{kog optuènika Radovana Karad i}a:

Zoran \eri}, ministar unutra{njih poslova RepublikeSrpskePero [akota, zamjenik na~elnika Uprave za suzbijanje

kriminaliteta u MUP-u RSMirko Bojinovi}, {ef Personalnog odjela MUP-a RSSvetislav Joki}, na~elnik Odjeljenja za organizovanikriminal MUP-a RSDragomir Keserovi}, {ef Odjela za obavje{tajno-bezbje-donosne poslove Ministarstva odbrane RepublikeSrpskeSlobodan [araba, potpredsjednik SDS-a i direktorHidroelektrane Trebi{njicaVesna E}im-Zlojutro, ~lan Glavnog odbora SDS-ai zastupnik u Narodnoj skup{tini RSGoran Popovi}, ~lan Glavnog odbora SDS-aMom~ilo Komljenovi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a idirektorEnergopetrola RS

Vojislav Gligi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a i zastupniku Narodnoj skup{tini RSMilan Bogi}evi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a i ministarprivrede, energetike i razvoja RSDu{an Beri}, ~lan Glavnog odbora SDS-aMilenko Stani}, ~lan Glavnog odbora SDS-a izVlasenice, zastupnik u Narodnoj skup{tini RS i zam-

jenik direktora Telekoma SrpskeMomir To{i}, ~lan Glavnog odbora SDS-a i zamjenikministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosnei HercegovineMihajlo Mijanovi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a ina~elnik op{tine TrebinjeRadomir Luki}, ~lan Glavnog odbora SDS-a, profesorna Pravnom fakultetu na Palama

Dragomir Ljubojevi}, ~lan Glavnog odbora SDS-a ina~elnik op{tine Bijeljina

Milo{ Lazovi}, direktor Telekoma Srpske u Fo~i ipotpredsjednik Op{tinskog odbora SDS-a u ovom graduMilo{ Tomovi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a u Fo~iAleksandar Savi}, na~elnik op{tine Vi{egrad i ~lanOp{tinskog odbora SDS-a u ovom graduSlavko Kujundì}, na~elnik op{tine Pale i ~lanOp{tinskog odbora SDS-a na PalamaSlavo êlikovi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a uVlaseniciLjubisav Simi}, zastupnik SDS-a u Op{tinskom vije}u uBratuncuDragan Vu~kovi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a uBijeljiniZoran Spasojevi}, zasupnik Doma naroda uParlamentarnoj Skup{tini Bosne i HercegovinePredrag Perkovi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a uBijeljiniDragan Dobrilovi}, na~elnik op{tine Han Pijesak ipredsjednik Op{tinskog odbora SDS-a u ovoj op{tiniMirko Deli}, direktor Odjela za istraìvanje, razvoj ikoordinaciju preduze}a Srpske {ume\uro Buli}, zaposlen u Upravi za indirektnooporezivanjeSlavko To{ovi}, na~elnik op{tine Srpsko Novo Sarajevoi predsjednik Op{tinskog odbora SDS-a u ovoj op{tiniJovo Kosmajac, direktor Penzionog fonda RS i ~lanOp{tinskog odbora SDS-a na Palama

Ilija Drpa, generalni direktor Rafinerije nafte uBosanskom BroduMilo{ Glogovac, predsjednik Op{tinskog odbora SDS-au Srpskom SarajevuLjubomir Eri}, na~elnik op{tine Sokolac i ~lanOp{tinskog odbora SDS-a na Sokocu@eljko Jungi}, generalni direktor Telekoma SrpskeStevan Tadi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a za NoviGrad (Bosanski Novi)

Novak Gojkovi}, na~elnik op{tine Modri~a ipredsjednik Op{tinskog odbora SDS-a u ovom graduZoran @uà, {ef kabineta predsjednika Narodneskup{tine RSDrago \urasinovi}, direktor Telekoma Srpske u

Prijedoru@eljko Tadi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a u BanjojLuci i ~lan Upravnog odbora Telekoma SrpskeZvonko Bajagi}, ~lan Op{tinskog odbora SDS-a uVlasenici

Nemanja Vasi}, direktor Direkcije za puteve RSRatko Mi{anovi}, zaposlen u Direkcije za puteve RSPantelija Damjanovi}, ~lan IO Srpske radikalne strankeRSJovan îzmovi}, pravni savjetnik predsjednikaRepublike SrpskeSvetozar Radulovi}, direktor Javnog fondazdravstvenog osiguranja RSRadenko Damjanovi}, finansijski direktor Javnog fondazdravstvenog osiguranja RS

LISTA SMIJENJENIH ZVANI^NIKA REPUBLIKE SRPSKE


16/73

Al Qaidin svjedok-pokajnik


Kako saznaje SB iz me|unarod-nih obavje{tajnih izvora, malo je{ta posljednjih mjeseci u tojmjeri uzbudilo i zabrinulo me-|unarodne zvani~nike kao {to je

to slu~aj sa pismom koje je proteklih danana njihove adrese stiglo iz zatvora u Zeniciod tamo{njeg zatvorenika Ali Ahmeda-AliHamada. Ali Hamad je u zatvoru ve}sedam godina a trebao bi tamo ostati inarednih pet godina.

HANDALIN ASISTENTUhap{en je krajem 1997. godine pod

sumnjom da je u septembru te godine orga-nizovao i neposredno aktivirao auto-

bombu ogromne razorne mo}i koja jeeksplodirala u Splitskoj ulici u zapadnomdijelu Mostara. Podsjetimo, stravi~na de-tonacija uni{tila je desetine stanova, auto-

mobila, radnji, a tek nevjerovatnim stjeca-jem okolnosti pro{la bez ljudskih `rtava.

Ali Ahmed-Ali Hamad uhap{en je isu|eno mu je na sudskom procesuvo|enom u Zenici. Organizator ovog tero-risti~kog ~ina Ahmed Zuhair Handala uspio

je pobje}i iz BiH i sudilo mu se u odsustvu.Kako je kasnije za na{ list kazao njegov

punac iz naselja @eljezno Polje, prije nego{to je Handala pobjegao iz njegove ku}e, uku}u su do{li policajci i upozorili ga da

bjeì, jer }e biti uhap{en. Sutradan su do{lidrugi policajci da ga hapse, kad je on ve}

napustio Bosnu, objasnio je punac. êtirigodine kasnije, neposredno nakon tero-

risti~kih napada na Sjedinjene Ameri~keDràve, objavljena je vijest da je AhmedZuhair Handala uhap{en u Kataru pod sum-njom da je u~estvovao u teroristi~kim akci-

jamaBin LadenoveAl Qaide.Ali Ahmed-Ali Hamed, ro|en u Bah-

reinu, osu|en je na osam godina zatvorazbog postavljanja auto-bombe u Mostaru.Uz to mu je dodata i kazna od ~etiri godine

zatvora zbog prethodno po~injenog kri-vi~nog djela - napada na pripadnikaameri~ke firme MPRI u Zenici. Zanimljivo

je da je zeni~ki Kantonalni sud postavlja-nje auto-bombe u Mostaru okvalificiraokao djelo izazivanja op}e opasnosti, a da

je tek kasnije Vrhovni sud Federacije tukvalifikaciju preina~io i po~initeljimasudio za djelo terorizma.

PROVJERA [OKANTNIH NAVODAPet godina prije isteka zatvorske kazne

Bahreinac Ali Hamad je odlu~io zatraìtiod nadle`nih institucija osloba|anje oddaljeg izdràvanja kazne. Za pomo} se

obratio sarajevskom advokatu i general-nom sekretaru Dje~ije ambasade Du{kuTomi}u. Zauzvrat je svim zainteresiranimdoma}im i inozemnim ~imbenicima u BiH

ponudio na uvid svoja saznanja o orga-niziranoj mreì militantnih terorista koji sutokom rata stigli u BiH a nakon rata na ~u-desne na~ine uspjeli ostati uz nemalu

pomo} tada{njih vlasti. Kako saznaje na{list, ovaj zeni~ki zatvorenik je svoja saz-nanja o ovoj organizaciji, u kojoj je jednovrijeme bio istaknuti ~lan, sro~io na neko-liko desetina stranica i preko svog odvjet-nika stavio na uvid doma}im i stranim

du`nosnicima u BiH. Premda je sadràjove ispovijesti dobro ~uvan i za{ti}en, ono{to smo uspjeli doznati nedvosmislenogovori da je rije~ o senzacionalnom {tivukoje se ovih dana u mnogim kabinetima s

pa`njom i{~itava i provjerava.Ali Ahmed-Ali Hamad govorio je o

na~inu na koji su mudàhedini stizali u BiH,inozemnim i doma}im za{titnicima, finan-siranju, osnivanju teroristi~kih kampova injihovim lokacijama, saradnji sa doma}im

policijskim i vojnim autoritetima. Spomi-nju se imena desetina islamskih militanatadirektno povezanih sa Al Qaidom, ali i

doma}ih policajaca, obavje{tajaca, politi-~ara koji su ih {titili. Ali Ahmad otkriva ikako su se strani mudàhedini pripremaliza atentat na papu Ivana Pavla II. tokomnjegove posjete Sarajevu u prolje}e 1997.godine o ~emu je, on navodno, pismeno navrijeme upozorio Vatikan!?

Rekosmo, Ali Ahmadova ispovijest seovih dana i{~i{tava s najve}om pa`njom usvim va`nim uredima u BiH. Nakon toga

bi njegove tvrdnje i optu`be trebale bitipa`ljivo i detaljno provjerene i ispitane.Dokaè li se da je i najmanji dio od nje-govih tvrdnji ta~na i utemeljena, nije

isklju~eno da uskoro BiH dobije jednu odnajve}ih poslijeratnih afera me|unarodnihrazmjera!

Ali Ahmed-Ali Hamad, terorista koji je prije sedam godina u~estvovao u postavljanju auto-bombe u Mostaru, ovih je dana izzeni~kog zatvora, gdje izdràva dugogodi{nju zatvorsku kaznu, uputio op{irno pismo u kojem otkriva neke od najve}ih tajni

mudàhedinske militantne zajednice u BiH

PISMO MUD@AHEDINAIZ ZENI KOG ZATVORA

Ali Ahmed-Ali Hamad tvrdi da je u BiH djelovalaorganizirana }elija Al Qaide Kako je propao atentat

na papu Ivana Pavla II.Pi{e

Senad Avdi}

PISMO IZ ZENICE

STRAVI^NE POSLJEDICE AUTO-BOMBE: Slike iz Splitske ulice u Mostaru iz septembra 1997.godine


17/73


MAFIJA, POLICIJA, PRAVOSU\E

Nakon desetaka teroristi~kih napada na imovinu Dinka Slezaka mostarsko podzemljesvirepo likvidiralo Bla{ka Knezovi}a, brata Slezakove supruge Koji su propusti

hercegova~kog pravosu|a a {ta je policija propustila uraditi u istrazi Kako je visoki

policijski du`nosnik Zoran @ili} {titio kriminalce i sklanjao dokaze protiv njih Za napadena Slezakove kladionice i obiteljsku ku}u angaìrane profesionalne ubojice iz cijele BiH

Vrhovni sud Federacije nedavno je poni{tiopresudu Kantonalnog suda u Mostaru od kojegse zahtijeva obnavljanje sudskog procesa pro-tiv Olivera Jake{evi}a, Emira Hadì}a i SanjeVulete koji su prije nekoliko mjeseci osu|enina vi{egodi{nje zatvorske kazne zbog ubistvaBla{ka Knezovi}a, ro|aka najpoznatijeg inajbogatijeg mostarskog biznismena Dinka

Slezaka Dike; na{i novinari istraìli supozadinu ovakvog pravosudnog raspleta teotkrivaju kako su dugogodi{nji teroristi~kinapadi na Slezaka, njegovu imovinu i obiteljostali nerasvijetljeni i neka`njeni zbogmonstruozne isprepletenosti hercegova~kihkriminalaca, policije i pravosu|a

ODBIJAJU]I DA PLATI REKET, SLEZATERORA U KOME SU ASISTIRALI


18/73

Ko terori{e Mostar


Peto~lano Vije}e Vrhovnog sudaFederacije BiH donijelo je 3. juna rje{enjeprema kojem se djelomi~no uvaàvaju

àlbeOlivera Jake{evi}aiEmira Hadì}a,odnosno tuìtelja Zapadnohercegova~kogkantonaIvana Hrsti}a, ukida presuda Kan-tonalnog suda u Mostaru, a su|enje op-tuènima za ubojstvo Bla{ka Knezovi}avra}a na po~etak. Prvostupanjskom presu-dom Kantonalnog suda u Mostaru (od 15.

januara ove godine), Jake{evi} je, podsjeti-mo, progla{en krivim za ubojstvo nes-retnog mladi}a i osu|en na 14-ogodi{njuzatvorsku kaznu. Drugooptuènoj SanjiVuleti i Emiru Hadì}u, kao njegovim

pomaga~ima, odre|ena je kazna u trajanjuod {est godina i osam mjeseci, odnosno{est godina zatvora.

KAKO JE UBIJEN KNEZOVI]Pokojni Knezovi} koji je, po svoj prili-

ci, stradao samo zato {to je bio u rodbinskojvezi sa poznatim mostarskim biznismenom

Dinkom Dikom Slezakom (brat je Sle-zakove supruge), ubijen je u no}i izme|u 3.

i 4. februara pro{le godine u mjestu Dobri~

izme|u Mostara i [irokog Brijega.Nekoliko dana nakon {to je njegovo tijeloprona|eno u automobilu, u blizinisporednog seoskog puta, prva je uhap{enaSanja Vuleta, a poslije saslu{anja kodistra`nog suca i njezinog priznanja, policija

je, istina sa sedam dana zaka{njenja, privelaOlivera Jake{evi}a i Emira Hadì}a.

Iako je federalni tuìtelj Vlado Mi{kovi}traìo da se prvostupanjska presudaJake{evi}u potvrdi, a Vuleti i Hadì}uizreknu ve}e zatvorske kazne, Vije}e Vr-hovnog suda je zahtjev Tuìteljstva odbaci-

lo kao neutemeljen?! U obrazloènju togrje{enja, navedeno je kako se prvostupanj-ska presuda Kantonalnog suda u Mostaru

pobija zbog bitnih povreda kaznenog pos-

tupka i Kaznenog zakona, te nepotpunoutvr|enog ~injeni~nog stanja. Premami{ljenju federalnih sudaca, sporna je odlu-

ka Suda u Mostaru da Vuletinu obranu ucijelosti prihvati kao ta~nu, premda je onatokom istra`nog postupka mijenjala svojiskaz kod nekih vrlo bitnih ~injenica. Poredtoga, ~lanovi Vije}a Vrhovnog suda smatra-

ju i kako mostarski suci nisu smjeli odbaci-ti svjedo~enje supruga dvojice optuènih,Danijele Jake{evi} iLaure Dedoli,koje sumuèvima dale alibi, a da prethodno nije

provjerena istinitost njihovih iskaza.Vrhovni sud je, tako|er, prihvatio àlbeJake{evi}a i Hadì}a u pogledu nalazavje{taka sudske, hemijske i balisti~ke strukekoji su potvrdili Vuletino svjedo~enje okona~ina na koji je Knezovi} ubijen, ali ne injihovo prisustvo. Jednako se tako urje{enju Vrhovnog suda osporava i presudaKantonalnog suda u Mostaru u dijelu gdje jenavedeno kako je Jake{evi} mogao sa sebeukloniti tragove barutnih ~estica, uz obraz-

loènje da ta tvrdnja nije potkrijepljena pot-punim i odre|enim razlozima?!

Navodno da je prilikom vije}anja

Vrhovnog suda Federacije najglasnija uzahtjevima za ukidanje prvostupanjskepresude Kantonalnog suda u Mostaru bilasutkinjaLjiljana Filipovi}, ~ija je ~asnauloga u aferi dràvni udar javnosti dobro

poznata. Novo su|enje Jake{evi}u, Vuleti iHadì}u zakazano je za 13. juli ove godine.

Budu}i da je, dakle, presuda Kanto-nalnog suda u Mostaru pobijena, izme|uostalog, i zbog nedostatka materijalnihdokaza koji bi potvrdili Jake{evi}evu iHadì}evu umije{anost u ubojstvo Bla{kaKnezovi}a, nu`no je osvrnuti se na brojne

propuste koji su, u tom smislu, na~injenitokom policijske istrage. Nije, naime,nikakva tajna da su, nakon Vuletinog priz-nanja, pojedini visoki policijski du`nosnici

u Mostaru svojim kolegama otvoreno su-

Pi{eIstraìva~ki tim SB

JE POSTAO META NEZAPAM]ENOGPOLICAJCI, SUDIJE, MINISTRI...!

VRHOVNI SUD: Navodno da je prilikom vije}anja Vrhovnogsuda Federacije najglasnija u zahtjevima za ukidanje

prvostupanjske presude Kantonalnog suda u Mostaru bilasutkinja Ljiljana Filipovi}, ~ija je ~asna uloga u aferi

dràvni udar javnosti dobro poznata. Novo su|enje Jake{evi}u,Vuleti i Hadì}u zakazano je za 13. juli ove godine


STRAH OD OBNAVLJANJA TERORA:Dinko Dika Slezak


19/73

gerirali kako bi bilo najpametnije da seistraga na tome i okon~a. Sama Vuleta,koja je u prvom iskazu kao svoje poma-ga~e ozna~ila Ziju Oru~evi}a i IgoraSal~ina, kasnije je izjavila da su je na tu la`nagovorili Jake{evi} i Hadì}. Hadì} je,ina~e, s Oru~evi}em (koji, tako|er, pripadamostarskom kriminalnom miljeu) odranije

bio u sukobu i poznato je da iz tog razlogadugo vremena nije smio do}i u isto~ni dioMostara. No, kada je, pritisnuta od straneistra`nog suca kojem je bilo jasno kakoova djevojka nije mogla sama isplanirati iubiti Knezovi}a, niti je za njegovu smrtimala pravog motiva, Vuleta prokazalaJake{evi}a i Hadì}a, mostarskoj je polici-

ji trebalo punih sedam dana da ih pro-na|e?! Prethodno je automobil u kojem jeKnezovi} usmr}en sa mjesta zlo~ina od-vezen paukom, da bi se pretres izvr{io bez

prisustva svjedoka, ~ime je bitno povri-je|ena propisana zakonska procedura.Kako je kasnije na~injen isti previd kadaSud nije mogao prihvatiti nalaz biolo{kogvje{ta~enja FMUP-a koje je nedvojbeno

potvrdilo da je na zadnjem sjedi{tu Jake-{evi}evog automobila prona|ena dlaka izVuletine kose, jer policija prije pregledavozila nije traìla sudsko odobrenje, posta-

jalo je sve o~iglednije da takve (kardi-nalne) gre{ke nisu bile nimalo slu~ajne.

]ORI] I JAKE[EVI]Prisjetimo se da su Jake{evi} i Hadì}na su|enju uporno tvrdili da su se sa Vu-letom posljednji put sastali {est mjeseci

prije ubojstva. Prema zvani~nim podacimaiz policijske evidencije, za Jake{evi}a jenavedno da ima ~ist dosje, dok je zaHadì}a nazna~eno da ima samo jednuuvjetnu presudu. Ranije smo pisali da jeOliver Jake{evi} 1992. godine u Jajcu ubiodvojicu vojnika HVO-a Jozu Samardì}a iLjubana ]osi}a, nakon ~ega je pod prat-njom Vojne policije sproveden u zatvor uLjubu{kom. Emir Hadì} je, zbog vi{e kaz-

nenih djela, koncem rata protjeran izNjema~ke. Dodajmo tome da je na istommjestu na kojem je ubijen Knezovi},neposredno nakon rata, brutalno pretu~enMostaracRobert Buha~~iju je otmicu i

brutalno premla}ivanje organizirao Ja-ke{evi} jer je ovaj od prijeratnog vlasnikaèlio kupiti kafi} koji je Jake{evi} u ratu

zaposjeo. Iako je Buha~ slu~aj prijaviopoliciji i iznio te{ke optu`be na Jake{e-vi}ev ra~un, protiv njega nikada nije pod-nesena kaznena prijava.

Ve} smo pisali da je za amnestiranje rat-

nih zlo~ina Olivera Jake{evi}a i njegovoizbavljene iz vojnog zatvora bio najza-slu`niji tada{nji na~elnik Uprave Vojne

policije HVO-a Valentin ]ori}. Kasnije,kada je ovaj ha{ki optuènik imenovan zaministra policije biv{e Herceg-Bosne,Jake{evi} je premje{ten u specijalnu polici-

jsku postrojbu, a neko je vrijeme ~ak bio i]ori}ev savjetnik u MUP-u?! Prije nego{to je uhap{en, Oliver Jake{evi} je radio uza{titarskoj tvrtki Top Gard~iji je vlasnik

biv{i SIS-ovac Dragan Kolobari}.Emir Hadì} je, po povratku iz

Njema~ke u Mostar, u naselju Buna sagra-

dio ku}u i otvorio kafi} Merlin. Hadì},tako|er, ima stan i na Ilidì.No, vratimo se ponovo ubojstvu Bla{ka

Knezovi}a i doga|ajima koji su mu pret-hodili, odnosno seriji napada na poslovnuimovinu njegovog zeta Dike Slezaka kojisu naglo prestali kada su Hadì} iJake{evi} stavljeni iza re{etaka. Iako u evi-

denciji Policijske uprave Mostar nemaslu`benih zabilje{ki (?), do 2003. godine

pod objekte sportskih kladionica Derby iBet Shop ~iji je Slezak vlasnik postavljeno

je desetak eksplozivnih naprava, uz dva

napada na njegovu obiteljsku ku}u. Po-licija je samo u jednom slu~aju otkrila po-~initelja (izvjesni Jano{, zvaniJablanica),koji je nakratko pritvoren pa pu{ten, posli-

je ~ega je u MUP-u Hercegova~ko-ne-retvanskog kantona otvorena interna istra-ga protiv tada{njeg na~elnika Krimina-listi~ke policije Zdravka @ili}a. Nakon {to

je, naime, taj nasilnik priveden pod sum-njom da je na Slezakovu poslovnu zgraduispalio zolju, @ili} je nazvao istra`nu sut-kinjuIrenu Pehari traìo da se on oslobo-di. Pored toga, protiv na~elnika @ili}a je

pokrenuta istraga jer je, poslije ovog napa-

da, sakrio materijalne dokaze, odnosnokasetu na kojoj je video kamera s obli`njeposlovne zgrade u vrijeme napada registri-rala automobil Josipa Cvitanovi}a Cvikija.Cvitanovi}, tako|er biv{i pripadnik speci-

jalne policijske postrojbe MUP-a Herceg-Bosne i jedan od najbliìh suradnika (pre-ciznije - egzekutora) Emira Hadì}a, neko



POLICIJA NI[TA NE VIDI, NI[TA NE ZNA: Iako u evidenciji Policijske uprave Mostarnema slu`benih zabilje{ki (?), do 2003. godine pod objekte sportskih kladionica Derby

i Bet Shop ~iji je Slezak vlasnik postavljeno je desetak eksplozivnih naprava,

uz dva napada na njegovu obiteljsku ku}u

META VI[ESTRUKIH TERORISTI^KIH NAPADA: Slezakov poslovni prostor u Mostaru



20/73

Ko terori{e Mostar


je vrijeme bio angaìran kao li~ni pratilac itjelohranitelj na~elnika @ili}a?!

ULOGA POLICAJCA @ILI]AInterna istraga protiv Zdravka @ili}a je,

me|utim, obustavljena kada se on dobro-voljno povukao sa funkcije na~elnika Kri-minalisti~ke slu`be i pre{ao u Odjel opera-tivnog deùrstva Kantonalnog MUP-a.Zdravko @ili} je godinama {titio kriminal

Emira Hadì}a. To nije nikakva tajna,

budu}i da se @ili} ~esto mogao vidjeti u

Hadì}evomkafi}u na Buni, gdje se, ina~e,

Had i}u pla}ala otkupnina za svaki auto-mobil koji je ukraden u Mostaru. Osim

toga, @ili} je nadzirao kompletan {verc

visokotarifnim robama iz isto~ne Herce-govine, a ~ak je i mostarske policajce tje-rao da im osiguravaju prolaz, rekao je zaSlobodnu Bosnu jedan inspektor u Kan-tonalnom MUP-u. Ovaj sugovornik kaèda je @ili}, ina~e prognanik iz Konjica, unaselju Ortije{ sagradio luksuznu vi{ekat-nicu, a u Splitskoj ulici u Mostaru dodije-ljena mu je mansarda na kojoj je podigao

prostrani stan u kojem trenutno ìvi.Prije @ili}a, otkaz u MUP-u Hercego-va~ko-neretvanskog kantona dao je inspek-tor u Odjelu za organizirani kriminal (uà

mu je specijalnost bila kra|a automobila)Vjeko ûtura, kako se tvrdi @ili}eva desnaruka. Jednako kao i u slu~aju njegovog{efa, ûtura se povukao (formalno je kaorazlog navedeno da nema potrebnu stru~nuspremu), kada je protiv njega podnesenadisciplinska prijava i pokrenuta internaistraga, ponovo zbog veza sa Hadì}em.Dogodilo se to sredinom 2002., poslije na-

pada zoljom na Slezakovu obiteljsku ku}u,gdje je kao mogu}i izvr{itelj identificiran

Milan Coce iz Banje Luke. Operativnimradom policija je otkrila broj mobilnogtelefona kojim se Coce sluìo tokom bo-ravka u Mostaru, a onda je listing telefon-skih poziva pokazao kako je nekoliko putadnevno zvao Hadì}ev, ali i ûturin broj?!

No, kako je taj banjalu~ki kriminalac navrijeme utekao, interna istraga je zata{-kana, sve dok Emir Hadì} nije uhap{en uukradenom BMW-u koji je prona|en,uglavnom zahvaljuju}i tome {to je pri-

padao jednom hrvatskom generalu. Nakon{to je Hadì}u oduzet mobilni telefon i pre-gledani svi pozivi, prona|en je i broj

inspektora ûture, samo upisan podimenom Marko-vodoinstalater, kao ibroj ûturine supruge?! Podsjetimo da sutada, dok je Hadì} bio u pritvoru, izdvori{ta policijske zgrade nepoznateosobe odvezle BMWza koji se pretpos-tavlja da je bio pun droge. Poslije tog skan-dala, ûtura je zatraìo sporazumni prekidradnog odnosa, a potom se zaposlio uza{titarskoj tvrtki Deltaiz îtluka.

NASTAVLJEN LOV NA DIKU IDIKI]E

Posljednji bomba{ki napad na kladio-

nicu Dike Slezaka dogodio se u no}iizme|u 12. i 13. februara ove godine,ta~no godinu dana nakon hap{enja EmiraHadì}a i Olivera Jake{evi}a. Ne{to rani-

je,A.M., koji je iz mostarskog zatvorapu{ten na tzv. produèni vikend, upozorioje Slezaka da su Hadì} i Jake{evi} odnjega traìli da postavi eksploziv podneku od kladionica i pretu~e djevojku poimenu Selma Kahrimanovi}. Radi se,

pojasnimo, o svjedokinji koja je u svomeiskazu na su|enju kazala kako je vidjelaVuletu u dru{tvu s Hadì}em iJake{evi}em, u vrijeme kada su njih dvo-

jica tvrdili da je uop}e nisu sretali. A.M.

POLICIJSKA LOGISTIKA: Podsjetimo da su tada, dok je Hadì} bio u pritvoru, iz dvori{tapolicijske zgrade nepoznate osobe odvezle BMW za koji se pretpostavlja da je bio pun droge.

Poslije tog skandala, ûtura je zatraìo sporazumni prekid radnog odnosa,

a potom se zaposlio u za{titarskoj tvrtki Delta iz îtluka

KLADIONICE LETE U NEBO: Jedan od kioska DERBY kladionicaNastavak na sljede}oj stranici

PONOVNO SU\ENJE: Sanja Vuleta


21/73

Ko terori{e Mostar

se, potom, obratio federalnim policajcimai dao izjavu u kojoj je potvrdiovi{emjese~na naga|anja kako Hadì} i Ja-ke{evi} u mostarskom pritvoru uìvaju

poseban tretman, te da na raspolaganjuimaju i mobilne telefone, navode}i ~ak injihove brojeve. Nekoliko dana kasnije,A.M. je brutalno pretu~en (u iskazu poli-ciji rekao je da ga je istukao Josip Cvita-novi}), nakon ~ega je traìo da ostatakzatvorske kazne izdràva u Zenici. Iako jeizjava A.M. iz Federalnog MUP-a na vri-

jeme dostavljena mostarskoj policiji, Cvi-tanovi} nije ~ak ni saslu{an. Slobodno sekretao Mostarom sve do prije desetakdana, kada je sa devet hitaca iz pi{toljaubio svog punca Davora Knezovi}a?!

Osim Cvitanovi}u, koji je uhap{en na

grani~nom prijelazu Gabela pri poku{ajubijega, veliki dio krivnje za smrt pedese-togodi{njeg Knezovi}a, sasvim sigurno,snosi i mostarska policija. Pokojni Kne-zovi} je nasilnog zeta prijavljivao baremdeset puta, zbog napada na njega i nje-govu k}erku, koju je suprug godinamazlostavljao na najmonstruozniji na~in.

No, kako je Cvitanovi} bio za{ti}en odna~elnika Zdravka @ili}a, protiv njega,kao, uostalom, ni protiv Hadì}a iJake{evi}a, nikada nije podnesena nijed-na kaznena prijava. Posljednja dvojica suodluku Vrhovnog suda Federacije u

mostarskom zatvoru burno proslavila,poru~iv{i prijateljima na slobodi da }e imse uskoro pridruìti, te da }e se, jednomza svagda, obra~unati s Dikom i di -ki}ima?!




OMRA@EN U ISTO^NOM DIJELU MOSTARA: Emir Hadì}, vlasnik je kafi}a u zapadnom Mostaru


22/73

Slu~aj Hercegova~ka banka

1. juli 2004. SLOBODNA BOSNA 23Premda datum po~etka su|enja op-tuènima u predmetu Herce-gova~ka banka jo{ uvijek nije

zakazan, nije te{ko prognoziratikako }e taj sudski proces trajati

mjesecima, te da obranu, ali i Tuìteljstvo,

o~ekuje dosta posla. U dosada{njem tijekuistra`nog postupka, a nakon skoro ~etirimjeseca intenzivnog rada, podignuta jeambiciozno postavljena optu`nica koju jetuìtelj Posebnog odjela za organiziranikriminal, privredni kriminal i korupcijuTuìteljstva BiH John McNair sastavio na

~ak 130 strana. Prisjetimo se da je op-tu`nica protiv Ante Jelavi}a, MiroslavaPrce, Miroslava Rup~i}a, fra Ivana [eve i

Ivice Karlovi}a potvr|ena sredinompro{log mjeseca, te da se prva trojica tereteza zlouporabu poloàja ili ovlasti, nesa-vjestan rad u slu`bi i pronevjeru, dok seKarlovi}u i fra [evi na teret stavlja zlo-uporaba poloàja ili ovlasti. Su|enje sto-lje}a, kako su neki ve} nazvali taj sudski

proces, morat }e, me|utim, sa~ekati dok se

Jo{ je nepoznat datum po~etka su|enja Anti Jelavi}u, Miroslavu Prci, Miroslavu Rup~i}u, fra Ivanu [evi i Ivici Karlovi}u, koje jeTuìteljstvo BiH optuìlo za ogromne pronevjere novca u Hercegova~koj banci; na{a novinarka analizira sadràj optu`nice teotkriva kako }e se optuèni hercegova~ki Hrvati braniti tokom sudskog procesa koji se unaprijed najavljuje kao proces stolje}a

OPTU@ENI HRVATI DOKAZIVAT]E DA SU TRO[ILI [U[KOVA NE FEDERALNI NOVAC!

Dràvno tuìla{tvo BiH preuzima nadle`nost i u slu~ajevima Edhema Bi~ak~i}a, Draganaôvi}a i desetak biv{ih i aktuelnih dràvnih slu`benika koji su na niìm sudovima optuèniza kriminal Da li je kriminalom u Hercegova~koj banci o{te}en budèt Federacije BiH

Ko je ameri~ki sudija Bernard Boland i {ta je prije dolaska u BiH radio tuìtelj John McNair

Pi{eSuzana Mijatovi}

SUDSKI PROCES STOLJE]A


Foto:MilutinStoj~evi}


23/73

ne rije{i prigovor na optu`nicu koji suuloìli odvjetnici petorice optuènika,Josip Muselimovi},Marko Martinovi}i@arko Buli}.

OFANZIVA DR@AVNOG SUDASvakako najva`niji prigovor odvjetni~-

kog tima odnosi se na stvarnu nadle`nostSuda, budu}i da se tuìtelj, u tom smislu,

pozvao na ~lan 13. Zakona o Sudu BiH.Prema ovom ~lanu nadle`nost za kaznenadjela propisana zakonima Federacije BiHdodjeljuje se Dràvnom sudu kada ta kaz-nena djela ugroàvaju suverenitet, teritori-

jalni integritet, politi~ku neovisnost,nacionalnu sigurnost i me|unarodni sub-

jektivitet BiH, ili mogu imati ozbiljnereperkusije i {tetne posljedice na privreduBiH, odnosno, izazvati ozbiljnu ekonom-sku {tetu ili druge {tetne posljedice izvanteritorija datog entiteta. S druge strane, ob-rana optuènih smatra da se, sve i da Tu-ìteljstvo raspolaè sa dovoljno dokaznogmaterijala u pogledu pobrojanih inkrimi-nacija, Zakon ne bi smio primjenjivatiretroaktivno. U prigovoru je, naime,nazna~eno da je Zakon o Sudu BiH stupiona snagu 1. marta 2003., a da se sve radnjekoje tuìtelj navodi u optu`nicizavr{avaju 6. aprila 2002.godine. Dodajmo tome kako

bi se, upravo na temelju ~la-

na 13. Zakona o sudu BiH,Dràvni sud uskoro mogaoproglasiti nadle`nim i unekoliko procesa koji setrenuta~no vode na Kan-tonalnom sudu u Sarajevu.Kako nezvani~no doz-

najemo, dràvni tuìtelj McNair je prijenekoliko dana posjetio sarajevsko Kan-tonalno tuìteljstvo i zatraìo da mu se

proslijede spisi u kaznenim predmetimaprotiv nekada{njeg federalnog premijeraEdhema Bi~ak~i}a, dvojice biv{ih mini-stara financija Nikole Grabovca iDraganaôvi}a, njegovog tada{njeg zamjenikaMehmeda Alijagi}a, te smijenjenog direk-tora Porezne uprave Federacije RamizaDàferovi}a?!

Poznato je, tako|er, i da su odvjetnicido sada u nekoliko navrata intervenirali po

pitanju imuniteta njihovih branjenika(apelacija se razmatra na Ustavnom suduBiH), kao i da su traìli izuze}e ameri~kogsucaBernarda Bolanda. Ranije smo pisalida je odvjetni~ki trojac traìo da se po{tujefunkcionalni raspored Suda (prema kojem

je predmet Hercegova~ka banka dodije-ljen pa oduzet dràvnom sucu Vladi Ada-movi}u) i inzistirao da Boland, kao sudacza prethodni postupak, ne moè, ovog putau svojstvu suca za prethodno saslu{anje,odlu~ivati o njihovim àlbama. Ovaj zaht-

jev je kasnije odbijen.Poja{njavaju}i za{to su branitelji peto-

rice optuènika inzistirali da predmet Her-cegova~ka banka preuzme netko od do-ma}ih sudaca na Sudu BiH, sarajevski od-vjetnik @arko Buli}, koji zastupa ranijeg

federalnog ministra obrane MiroslavaPrcu, kaè: Po svojoj konstituciji taoptu`nicakao optu`ni akt, dijametralno

suprotno, odudara od istih akata koje

na Tuìteljstvu BiH rade doma}i

tuìtelji. Optu`nica mora imati opis

radnje koja se optuènom stavlja na

teret i kvalifikaciju kaznenog djela. Ja

sam je pro~itao nekoliko puta i, vjerujte,

da mi ni{ta nije bilo jasno.

[to se, pak, ti~e optu`bi koje se njego-vom branjeniku stavljaju na teret, a odnosese na pronevjeru dijela sredstava koja su iz

prora~una Vlade Hrvatske stizala za isplatupla}a pripadnicima hrvatske sastavniceVojske Federacije, Buli} smatra da obranaraspolaè jakim dokazima. Mi imamodokument o sravnjenju namjenske potro{-nje tih sredstava izme|u ovla{tenih pred-stavnika Ministarstva obrane Federacije i

Vlade Hrvatske koja je donirala sredstva,

iz marta 2000. Taj sam zapisnik prilo io

nakon pokretanja istrage, dodaje odvjet-nik @arko Buli}.

[U[KANJE [U[KOVOG NOVCANekolicina njihovih strana~kih kolega

koji redovito u zatvoru Kula posje}ujuAntu Jelavi}a, Miroslava Prcu i MiroslavaRup~i}a potvrdila nam je kako trojica

prvooptuènih u posljednjih pet mjeseciintenzivno pripremaju svoju obranu, kao ida su ve} spremili na desetke pisanihdokaza. Navodno da }e se oni braniti te-zom da je namjenu nov~anih sredstavakoja su iz hrvatskog prora~una upla}ivanaza hrvatsku sastavnicu Vojske Federacije,ratne stradalnike i druge vidove pomo}iHrvatima u BiH odre|ivala tada{nja Vlada

Hrvatske kao dona-tor. I sam pro-

jekat osni-

SUDSKI PROCES STOLJE]A



DO POÊTKASU\ENJA U

ZATVORU KULA:Miroslav Prce iMiroslav Rup~i}


24/73



vanja Hercegova~ke banke, prema ovimnavodima, osmislio je pokojni hrvatskiministar obrane Gojko [u{ak koji je naOsniva~ku skup{tinu banke (odrànu po-~etkom 98.) poslao svog tada{njeg zam-

jenikaKre{imira ]osi}a. General ]osi} bi,uz ranijeg hrvatskog premijera ZlatkaMate{u i ministra financija Borislava[kegru, tako, trebao biti najva`niji svjedokobrane. U tom se kontekstu spekulira da }etrojica neko} visokih du`nosnika HDZ-a uVladi Hrvatske potvrditi kako je odluku dase novac iz Hrvatske, umjesto prekora~una Zagreba~ke banke, upu}uje posred-stvom Hercegova~ke banke donio [u{akosobno, te da je on imao klju~nu ulogukada se odlu~ivalo o raspodjeli sredstava.Tako|er nije isklju~eno da se na popisusvjedoka na|e i nekada{nja glavna revizo-rica u Hrvatskoj [ima Krasi} (porijekom iz

zapadne Hercegovine) koja je svojedobnopravila specifikaciju utro{ka sredstavahrvatske Vlade u BiH. Odvjetnici optu-ènih }e, pored ovih, traìti da svjedo~e i

biv{i predsjednik Vlade Federacije EdhemBi~ak~i}, te dvojica federalnih ministara

financijaDrago Bilandìjai Dragan ôvi}.Oni bi Sudu trebali pojasniti da li je poslo-vanjem Hercegova~ke banke o{te}en fe-deralni prora~un, {to je zamka u koju jekanadski tuìtelj John McNair, sastavlja-

ju}i optu`nicu, nerijetko upadao.Naime, iz samog sadràja optu`nice

koja se u najve}oj mjeri temelji na izvje{}uo financijskom poslovanju Hercegova~kebanke, ura|enom za potrebe Privremeneuprave, o~evidno je kako ni tuìteljuMcNairu neke stvari nisu ba{ posve jasne.

[TA JE SUDIJA BOLAND

VIDIO U SARAJEVU[to je, opet, donekle razumljivo, budu}ida je do imenovanja za {efa Posebnogodjela za organizirani kriminal, privrednikriminal i korupciju Tuìteljstva BiH ukanadskom gradu London radio kao odv-jetnik, te da se u dosada{njoj praksi nika-

da nije susretao sa takvim slu~ajevima.Sada{nji posao John McNair je dobionakon {to se javio na natje~aj objavljenu novinama kako bi, prema vlastitom

priznanju, imao priliku da u praksiprimijeni znanje koje je stekao tijekom

studiranja?! Jo{ je gora situacija sa

sucem Bernardom Bolandom koji se nanatje~aj State Departmenta za izbordràvnih sudaca u BiH prijavio kada su ga,

kako kaè, napustila djeca i nakon {to muje umro pas?! U ameri~kom gradi}u St.

Cloud (u dràvi Minesota) sudac Boland jedvadeset godina radio na slu~ajevimanedozvoljene trgovine narkoticima, a uBiH je stigao s uvjerenjem da }e suditi u

procesima za ratne zlo~ince nièrangira-nim vojnim zapovjednicima. U autorskomtekstu koji je, po dolasku u Sarajevo,napisao za lokalni list St. Cloud Times,sudac Boland u tom smislu poja{njava~itateljima kako je u BiH tek zavr{enkrvavi trogodi{nji gra|anski rat izme|u

Hrvatske i Republike Srpske (? ), potom

izme|u BiH i bosanskih Srba (? ) koji su

imali podr{ku JNA. Kasnije se Hrvatska

udruìla sa bosanskim Srbima protiv

bosanske dràve u kojoj glavninu popu-lacije ~ine Muslimani?!, pi{e Boland,iznose}i, usput, svoje impresije o gradu ukoji je stigao. Odu{evljava ga {to djevojkeli~e na Brittany Spears, {to se svugdjemoè ~uti ameri~ka pop-muzika, jer ve}inaljudi ima mobilne telefone i ìve u apart-manima?!

Dodajmo tome kako je prava sre}a {toovom sucu koji ~ak nema pojma ni tko je skim i gdje ratovao (o pravnim kvalifikacija-ma sukoba da i ne govorimo), nije dodije-ljen niti jedan predmet ratnog zlo~ina. Ali

je, istodobno, skandalozno da se ame-ri~kom sucu i kanadskom tuìtelju koji, {toobojica i ne spore, nemaju nikakve prakse

iz oblasti organiziranog i privrednog krimi-nala u zemljama iz kojih dolaze a kamoli da

poznaju sloèni pravni i ekonomski sustavu BiH, dodijeli nedvojbeno najteì inajkomliciraniji slu~aj u kratkoj praksiSuda BiH?! Stoga ne treba ~uditi {to suMcNair i Boland kao najva`nijeg svjedoka-eksperta pozvali privremenu upraviteljicuHercegova~ke bankeToby Robinsonkoja

bi i sama, prethodno, morala svesti ra~unesvog trogodi{njeg upravljanja.

[TA JE (U)RADILA TOBY ROBINSONKada je po~etkom aprila 2001. godine u

zajedni~koj akciji me|unarodnih snaga izdrugog poku{aja uvedena privremena

uprava u Hercegova~koj banci, posezanjeza ovom drasti~nom mjerom u Ureduvisokog predstavnika pravdano je iz neko-liko razloga. Tada je, podsjetimo, navede-no da je Banka zatvorena zbog zabrinutostiza sigurnost sredstava deponenata, netrans-

parentnih aktivnosti menad`menta, mogu-}ih zlouporaba javnih sredstava od stranevlasnika banke i sumnji da bi upravoHercegova~ka bankamogla postati central-na financijska institucija u slu~aju uspo-stave tzv. hrvatske samouprave, odnosno,formiranja tre}eg entiteta. Posljednjirazlog, kako }e se kasnije ispostaviti, bio je

presudan. Dvadeset mjeseci kasnije, kada

[U[KOV PROJEKAT: I sam projekat osnivanja Hercegova~ke banke, prema ovim navodima,osmislio je pokojni hrvatski ministar obrane Gojko [u{ak koji je na Osniva~ku skup{tinu banke

(odrànu po~etkom 98.) poslao svog tada{njeg zamjenika Kre{imira ]osi}a



25/73


je javnosti prezentirano prvo izvje{}e oposlovanju Hercegova~ke banke, njezinaprivremena upraviteljica, AmerikankaToby Robisnon, izjavila je kako su svesumnje bile posve opravdane i da je istragaotkrila brojne zlouporabe i te{ke povredezakona.

Banka je bila nesolventna i da visoki

predstavnik Wolfgang Petritsch nije uveo

Privremenu upravu ona bi propala, a sve

male {tedi{e ostale bi bez svojih uloga.

Sredstva su kroz Hercegova~ku banku

preusmjeravana u korist privatnih dru{tava

i posebnih interesnih skupina. Pojedinci

koji su osnovali ova dru{tva, isti su ljudi

koji su osnovali Hercegova~ku banku i

kontrolirali je u svoju korist. Uprava i

dioni~ari su veoma lo{e vodili banku na

{tetu malih {tedi{a, malih poduze}a i

drugih komitenata, izjavila je na konfe-renciji za novinare, sredinom decembra2002., Toby Robinson. Privremena upra-viteljica je jo{ najavila kako }e do krajagodine (2002.) o daljoj sudbini banke odlu-~iti visoki predstavnik Paddy Ashdown,kojem su na raspolaganju bile tri opcije:likvidacija banke, njezino restrukturiranjeili prodaja.

Me|utim, podaci do kojih je SlobodnaBosnanedavno do{la a odnose se na poslo-vanje Hercegova~ke banke neposredno

prije uvo|enja Privremene uprave, neke

tvrdnje Toby Robinson itekako dovode upitanje. Poznato je, naime, da se doprisilnog zatvaranja preko te banka odvija-lo 40 posto ukupnog platnog prometa uBiH, odnosno, da je samo od provizije naovu vrstu usluge Hercegova~ka bankamjese~no ostvarivala ~istu dobit od milijunKM?! Prema prili~no pouzdanim informa-

cijama (uzme li se u obzir da je u dosa-da{njem radu Privremene uprave bilo goto-vo nemogu}e do}i do slu`benih podataka),6. aprila 2002. aktiva banke iznosila je 1

Documents

Slobodna Bosna 398