Slobodna Bosna 530

7/24/2019 Slobodna Bosna 530

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-530 1/80

SILAJD@I]NA VATRI ZBOGIZBORA ALKALAJA

HE]O JEKLINI^KISLUÂJ

INTERVJU: AHMET HAD@IPA[I] IZBORNA KRI@ALJKA

D

2 . 8 0

E U R / A

3 . 2 0

E U R / L 3 . 2 0

E U R

N L

3 . 2 0

E U R / B

3 . 2 0 / 1 5

K n

1 0 0

D i n / 4

U S D / 4 . 3 0

C H F / 3 5

S E K /

3 0

D K K / 3 5

N O K / 2 . 2 0

G B P / 9 5

C Z K

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

[TRAJK GLA\U RATNIH ZLO INACA: U POTRAZI ZA PRAVDOM

PALI]EVA

GLAVAPOKLON

Krvni~ki pir u Han-Pijesku

MLADI]U?!

[OKANTNO OTKRI]E SB

PALI]EVA

GLAVAPOKLON

MLADI]U?!





6 POSTIZBORNA KOALICIJA Ne ide, ne ide, pa naglostane

Nakon po~etnog uspjeha, koalicijasedam politi~kih stranaka ponovo jezapala u duboku krizu me|usobnognepovjerenja; SDA problematizira kandi-

daturu Svena Alkalaja za ministra inos-tranih poslova BiH a SBiH ne prihvata

prijedlog da Ahmet Hadìpa{i} ostane nadu`nosti federalnog premijera

16 “SB” OTKRIVA Monstruozna likvidacija AVDE PALI]A

Uprkos pritiscima najvi{ih me|unarod-nih autoriteta u BiH, vlasti RepublikeSrpske godinama odbijaju saop}iti istinuo pogubljenju AVDE PALI]A, koman-danta odbrane @epe, koji se, u prisustvu

pripadnika UN-ovih snaga, predao VojsciRS u ljeto 1995. godine; novinarka na{eglista prva je otkrila jezivu istinu o likvi-daciji ratnog komandanta odbrane @EPE

22 MASOVNA POBUNA RATNIH ZLOÎNACA [trajk gla|u u imezakona

Po~etkom ove nedjelje vi{e od dvadeset pritvorenika optuènih za ratne zlo~ineotpo~elo je u zatvoru Kula {trajk gla|u a

uskoro su im se priklju~ili i ratno-zlo~ina~ki osumnji~enici iz drugih bh.zatvora; na{a novinarka otkriva pozadinuovog ekscesa sa dugoro~no ogromnim

posljedicama po nestabilni pravni poredak BiH

32 HAD@IPA[I] - HE]OObra~un vje~itih rivala

Aktuelni sukob izme|u federalnog premijera Ahmeta Had ipa{i}a i ministra indus-trije i energetike Vahida He}e personifikaci-

ja je borbe za prevlast koja se ve} punudeceniju vodi izme|u zeni~kog i viso~ko-kakanjskog lobija; na{ novinar istraìo je

pozadinu i klju~ne aktere ovog sukoba

44 INTERNACIONA-LIZACIJA “FENOMENA DODIK” Anonimna pobuna SNSD-ovaca

Ve} nekoliko nedjelja me|u zapadnimdiplomatama u BiH cirkulira pismo koje jeanonimno uputilo dvadesetak poslanikaSNSD-a koji lidera ove stranke MILORA-DA DODIKAte{ko optuùju za despotsko

pona{anje, kriminal, korupciju, la no pred-

stavljanje; na{a novinarka otkriva sadràjoptu`bi protiv lidera Republike Srpske

58 POVIJESNO DOBA AMERIKEKad demokratemar{iraju

NANCY PELOSI, prva èna u ameri~koj povijesti na ~elu Zastupni~kog domaKongresa, i KEITH ELLISON, prvimusliman ~lan Kongresa, izazvali su

pa`nju svjetskih medija koji konstatujuda se radi o stvaranju “nove Amerike”;

na{ urednik pi{e o uzbudljivom ìvotuafroameri~kog muslimana Ellisona, koji}e u povijesti ostati zapam}en po

podatku da je prvi ameri~ki politi~ar koji je sve~anu zakletvu poloìo stavljaju}iruku ne na BIBLIJU nego na KUR’AN

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarst vu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog

ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

530

POBUNA RATNIH ZLOÎNACA: Vi{e od ~etrdeset osumnji~enihza ratne zlo~ine otpo~elo je {trajk gla|u u zatvorima {irom BiH



“Kada zavr{i mo} istorije tada po~inje

istorijska no}”, napisao je nezaobilazni srbi- janski knji evnik Radomir Konstantinovi}

u knjizi Ahasver ili traktat o pivskoj boci .

[to vi{e ~itam Konstantinovi}a, sve sam bli i ideji da svaki balkanski narod, osobitonajve}i narodi, srpski i hrvatski, morajuimati svoga Krleù. Bo{njaci bi dubokomorali po svojoj intelektualnoj ba{tinizaroviti, pa na}i odgovaraju}i ekvivalentovim neuporedivim intelektualnim gro-madama - Srbinu Konstantinovi}u iHrvatu Krleì.

Ne vidim uop}e potrebu za to nitirazloge za frustraciju: ta su dva intelektu-alna kolosa, Krleà i Konstantinovi},nepovratno trasirali bosanskohercego-va~ki duhovni identitet; dakako uz suportlokalnog intelektualnog naslije|a.

Krleà je, to ~ak i Hrvati priznaju,najve}i hrvatski pisac u povijesti togmalog balkanskog plemena, ali smo nadvadeset i petu obljetnicu njegove smrtidu`ni konstatirati: Bosna i Hercegovinane poznaje knjièvnika (koji Me{a

Selimovi}, kakav Ivo Andri}?!) koji je u

svakom slovu napisanom o Bosni u tojmjeri bio odgovoran, po{ten, dobronam-

jeran prema ovoj zemlji kao {to je to bio~arobnjak sa Gvozda - Miroslav Krleà!

Ima, dodu{e, krajnje respektabilnukonkurenciju: u zapisima koje je izakafanskih vrata tridesetih godina pro{logstolje}a u Sarajevu iz pijanskog dana domamurne zore ispisivao T in U jev i},najve}i pjesnik u povijesti ju`nosloven-skih jezika.

Ne znam za{to mi na pamet padeakademik B ra n is la v \u r|e v,

notorna ravni~arsko-panonskalala, najva`niji znanstvenik uAkademiji nauka i umjetnosti

BiH: e, tom su, malo je re}i gospodinu,Izetbegovi}evi uro|enici u istom danudali ulicu i zaposjeli stan!? Malo ko znakoliko je pokojni \ur|ev dao doprinosarazvoju historijske nauke koja je vazdai{la u korist Bosne i Hercegovine i njenog

povijesnog identiteta. Negdje osamdesetih godina pro{log

stolje}a kada su iz Sarajeva hametice

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 11. 1. 2007.

BOSANSKOHERCEGOVA^KNajve}i pisci koji su

voljeli BiH su KRLE@A

Negdje osamdesetihgodina pro{log stolje}a

kada su iz Sarajevahametice odlazili

navodno veliki pisciRajko Petrov Nogo i

sli~ne rustikalneLubarde, u na{ je gradstigao boànstveni

nadrealisti~ki virtuozOskar Davi~o.

Imao sam sre}uda s tim

genijalnimkomunisti~ko-

jevrejskim~arobnjakomprovedem nekolikonezaboravnih sati

Pi{e

Senad Avdi}[email protected]

BiH VA@NA DR@AVNA I CIVILIZACIJSKA TEKOVINA:Miroslav Krleà sa Josipom Brozom Titom



odlazili navodno veliki pisci Rajko Petrov

Nogo i sli~ne rustikalne Lubarde, u na{ jegrad stigao boànstveni nadrealisti~ki vir-tuoz Oskar Davi~o. Imao sam sre}u da s

tim genijalnim komunisti~ko-jevrejskim~arobnjakom provedem nekoliko nezabo-ravnih sati. Oskar ili, kako su ga saopakom ~eznutljivo{}u zvali u Beogradu,Oketa u svom mi je sarajevskom stanu(stanju) govorio o nepresu{noj fascinira-nosti Bosnom i Hercegovinom, {to nemorate vjerovati, ali ja vam preporu~ujemda vjerujete. Pone{to od tog svoga dojmaDavi~o je metnuo u literarna snovi|enjaobjavljena u tada{njem reìmskomknjièvnom ~asopisu koji je imaosmije{no, utopisti~ko ime “DALJE”!?

îtam ovih dana dnevni~kezabilje{ke S imone de Beauvoi r, suprugenobelovca Jean-Paul a Sar tr ea ({to birekao anarhisti~ko-jazzerski genijalni

pisac Boris Vian - Jan Sol Partra), u koji-ma dama ispusuje svoje nevje{te, alidragocjene i toplo nadahnute dojmove o

posjeti “groblju i mrtvih ste}aka” uRadimlji kod Stoca, gdje je bra~ni par Sartre-De Bovoar 60-ih godina pro{logastolje}a u sklopu balkanske turneje odveonjihov doma}in Vladimir Dedijer, tvoracromantizirane publicisti~ke Jugoslavije.

Zaprepastila me prije nekoliko godina

vijest da je u ulici u kojoj stanujem, prije40 godina, danima snatrio vanzemaljskiitalijanski reditelj Pier Pao lo Paso lin i;istovremeno je preko puta pjevao njegovneafirmirani zemljak Pavarotti!

Rekla mi je to Gertruda Muniti}, kojaovih dana uùrbano pakira kufere zaodlazak iz Sarajeva. Imaju njene kolegevjerovatno milion argumenata zbog kojihsu ekskomunicirali primadonu Gertruduiz Sarajeva: meni ostaje najdraè onoSarajevo i ona Bosna o kojima su pisaliKrleà, Ujevi}, Konstantinovi}, Sartre aopjevavao Pavarotti.

“[ta se to de{ava Bosni”, pita me ovihdana vrli pitac neki iza sedam gora isedam mora.

“Uùrbana provincijalizacija”, odgovor opor dadoh.

11. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

DANI OBUKEiskrenoUJEVI]!

ÊTVRTAK, 4. JANUARHrvatska, preciznije grad Zagreb i njegov hercegova~ki poglavica MILAN

BANDI], na virtualnoj planini Sljeme (ina~e, visoravni veli~ine zakr`ljalelubenice ) organizirali su “Snje`nu kraljicu”, takmi~enje Svjetskog kupa za

slaloma{ice. Nakon {to se iz svjetskog skijanja dobrovoljno udaljila JanicaKosteli}, hrvatska ima novu zvijezdu AN(IC)U JELU[I]. Kada Sarajevo, na~elu sa gradona~elnicom Semihom Borovac, malo sutra, organizira sli~nu

manifestaciju, bosanska replika na hrvatske snje`ne kraljice vjerovatno }e se zvati JADNICA!

PETAK, 5. JANUARSedam politi~kih stranaka uz pomo} Ambasade SAD-a kona~no

se dogovorilo oko raspodjele fotelja u dràvnoj vladi. Lider SDP-aZLATKO LAGUMD@IJA poku{ava, ali ne uspijeva, prikriti ljutnju {to jenjegova stranka u posljednji ~as deloìrana iz nesnosno zagu{ljivepregovara~ke sale. Trebao bi Zlatko biti ogor~en na ameri~kogambasadora u BiH McElhaneyja ba{ kao {to je mali Mujo iz starogvica bio bijesan na u~iteljicu: “Joj, nelogike! Ja prdnem na ~asu a

u~iteljica samo mene izbaci na ~ist zrak, a sve ostale ostavila da se gu{e u smradu!”

SUBOTA, 6. JANUARSve je medije u regiji zaprepastila pri~a iz Slobodne Bosne o

odlasku GERTRUDE MUNITI] i DRAGOLJUBA STOJANOVA iz Sarajeva.Prenose, citiraju, traè telefone Stojanova i Muniti}ke da provjere.Kaèm kolegi iz Hrvatske da Gertruda ne}e do daljnjeg govoriti sanovinarima, a on me pita kako je govorila za SB? [ta }u nego izmislimobja{njenje: “Kategori~ki je odbijala razgovor sve dok joj nisam udario

gdje je najtanja i zamolio je: De, Gertruda, jaranice, Tita ti...”!?

NEDJELJA, 7. JANUARPravoslavni je Boì} a centralna l iturgija za BiH odràva se u Sabornoj

crkvi u Sarajevu. Smjestim se na sigurnoj udaljenosti i gledam

pravoslavne vjernike, koji se, posr}u}i od starosti i iznemoglosti, vra}ajuiz Crkve. Sjetih se stare, valjda pa{i}evske (Nikola) dosko~ice “dva Srbina- tri partije” te je prevedoh na bosanski jezik i prilagodih prilikama umultietni~kom Sarajevu: “DVA SRBINA - TRI STOTINE GODINA”. Starosti...

PONEDJELJAK, 8. JANUARMajstori digitalnog elektronskog globalnog prostora instalirali mi

~udo nevi|eno - satelitski sustav uz pomo} kojeg mogu gledati 5-6 hilja-da postoje}ih satelitskih kanala. Samo su mi nedostupne one televizijekoje se jo{ nisu u{tekale na satelit. Takve su, sre}om, samo dvije: RTVRepublike Srpske i Federalna televizija. Tako da sam ve~eras umjestofederalnih 60 minuta sa uìtkom pratio program neke televizije iz Bitolja

koja na satelitu 24 sata vrti makedonski folklor... Divna muzika, a nema ni reklama za Nafaku.

SRIJEDA, 10. JANUARDirektor dràvne obavje{tajne slu`be BiH OSA-e ALMIR D@UVO

izabran je za predsjednika Skup{tine NK @eljezni~ar . To }e “za @elju” sa

marketin{kog stanovi{ta biti spasonosno! Ve} vidim Grbavicu na~i~kanubilboardima iz sfere medicinsko-tehni~ke kulture “SLU[AJTE NAS, DA NE BISMO MI VAS”, potom ekolo{kim apelima “ZA[TITITE IZVORE

INFORMACIJA”, te onim pacifisti~kim vapajima “DAJTE [ANSU AL-MIRU”...

UTORAK, 9. JANUARHARIS SILAJD@I] i SULEJMAN TIHI] budu}u vlast dogovarali i

kadrovsku premetaljku slagali u sarajevskom restoranu, jakom naro-dnja~kom estradnom upori{tu Bazeni . (Zamislite Ivu Sanadera iIvicu Ra~ana da koaliciju dogovaraju u zloglasnim zagreba~kimklubovima Pasha ili Fontana !?) Opozicija sprema adekvatnu alterna-tivu: samo se jo{ nisu usaglasili da li }e platformu zajedni~kog djelo-vanja definirati u Aqui (za {ta je Alma ârdì}) ili sve~anom bircuzu hotela Park u Vogo{}i,koji proteìraju Sejfudin Toki} i Miro Lazovi}!

SEDAM DANA & LJUDI



POSTIZBORNA KOALICIJA


VELIKI POSTIZ

SDA zbog odnosa sa islamskim svijetofavorita Jevreja SVENA ALKALAJA; Kandid

Nakon po~etnog uspjeha, koalicija sedam politi~kihstranaka ponovo je zapala u duboku krizu

me|usobnog nepovjerenja; SDA problematizirakandidaturu Svena Alkalaja za ministra inostranihposlova BiH a SBiH ne prihvata prijedlog da AhmetHadìpa{i} ostane na du`nosti federalnog premijera

DOGOVOR I POSLJEDICE:Zavr{ni ~in strana~kog usagla{avanja uPredsjedni{tvu BiH



D

ogovor koje su SDA i SBiH ost-varile prilikom raspodjele mi-nistarskih resora u Vije}u mi-nistara BiH, kada su potpuno

nerezonski partnerima izSNSD-a i dva HDZ-a prepustili klju~neekonomske i finansijske funkcije u dràvi,dodatno je zao{trio ionako poreme}eneodnose unutar SDA i SBiH, ali i odnoseizme|u ove dvije partije. Prema dostup-

nim informacijama, politi~ki vrh SDAizrazito je nezadovoljan izbornim pli-

jenom za {ta su prvenstveno “zaslu`ni” protivnici Sulejmana Tihi}a koji su sedmi-cama ranije na sve na~ine potkopavali nje-gov politi~ki kredibilitet tako da je pred-sjednik SDA u pregovore s koalicionim

partnerima u{ao vidno hendikepiran.

UPITAN IZBOR ALKALAJATako|er, Tihi}u i Silajdì}u u {irim

strana~kim krugovima zamjera se forsi-ranje uskog strana~kog jezgra - jedne teiste grupice strana~kih ~elnika “pretpla}enih”

Ne ide, ne ide, pa naglo stane


Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

Niko u dvije srpske partije usedmo~lanoj koaliciji, SNSD-u i PDP-u, nijera~unao na resor vanjske trgovine. To im jeministarstvo pripalo kao kusur u me|usob-nom unutarbo{nja~kom razra~unavanju.Istovremeno, ovaj iznanadni poklon unio jeprvu klicu razdora izme|u SNSD-a i PDP-a.Lider PDP-a Mladen Ivani} bio sepomirio sa sudbinom da naredne~etiri godine provede u pred-sjedni~koj fotelji Doma naroda

Parlamenta BiH a da sva mjes-ta iz srpske kvote u Vije}uministara BiH popune kadroviSNSD-a. No, nakon {to jeSrbima nenadano pripaloMinistarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa, Ivani} seponovo zagrijao za ministarskufotelju. Naruku muide ~injenica da

je po profesiji ekonomist i da izvrsno govoriengleski jezik. U svakom slu~aju, za ovufunkciju neuporedivo je kvalificiraniji odSNSD-ovog kandidata Krstana Simi}a.

Uz premijera [piri}a, SNSD i PDP na~etverogodi{nji mandat u Sarajevo poslat }ei Krstana Simi}a i Mladena Ivani}a, no jo{ je

neizvjesno ko }e od njih dvojice u Domnaroda a ko u Vije}e ministara BiH.

Tako|er, izvjesno je i to da}e SNSD produìti mandat Ani

Tri{i}. U proteklih {est godinaTri{i}eva je bila pomo}nik ministra inostranih poslovaBiH, a u naredne ~etiri bit }ezamjenik ministra.

KOME ]E PRIPASTI VANJSKA TRGOVINA

I Mladen Ivani} i KrstanSimi} zagrijani za

vanjsku trgovinu

ORNI BUVLJAK

ne èli za {efa diplomatije Silajd i}evogt SDA je “provjerena” BISERA TURKOVI]!

POBJEDAIZBORNOG

GUBITNIKA:Mladen

Ivani}



na fotelje u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti poslijeratne BiH.

Pored toga, u vrhu SDA nezadovoljnisu i nekim konkretnim kadrovskimrje{enjima. Me|u ostalim, gun|aju i na

kandidaturu Svena Alkalaja kojeg je zaministra inostranih poslova BiH kandidi-rala SBiH, odnosno njen lider HarisSilajdì}. U vrhu SDA strahuju da bi kan-didatura Jevreja Alkalaja za ministra inos-tranih poslova BiH, u trenutku globalnerastu}e napetosti izme|u Arapa i Jevreja,mogla nai}i na negativnu reakciju me|uislamskim dràvama sklonim BiH.Kandidatura Alkalaja pripisuje sesebi~nom nastojanju Harisa Silajdì}a da

po svaku cijenu popravi svoju nimalozavidnu poziciju u ameri~koj adminis-traciji koja mu je zamjerila zbog raspiri-

vanja protuameri~kog raspoloènja u BiHtokom rasprave o ustavnim promjenamakada je davao ishitrene i krajnje neo-

prezne izjave pune sumnje u dobronam- jernost ameri~ke politike u BiH.Dugogodi{nji diplomata BiH SvenAlkalaj izgradio je bliske veze s uticajnim

jevrejskim krugovima u ameri~kojadministraciji i nesumnjivo svojimautoritetom moè doprinijeti popravljanjuSilajdì}evog krajnje mr{avog rejtinga uameri~koj administraciji. No, veliko je

pitanje kako }e Alkalaja prihvatiti uislamskim dràvama s kojima je BiH u

posljednjih nekoliko godina “uglavnom potro{ila naslije|eni politi~ki kapital”,kako je u u bajramskoj poruci nedavnoustvrdio reis Mustafa ef. Ceri}.

Budu}i da Alkalajeva kandidatura jo{uvijek nije ozvani~ena, nije isklju~eno daSDA ponudi drugo rje{enje. Kako smodoznali, na tome se osobito angaìraoBakir Izetbegovi}, potpredsjednik SDA,koji je na posljednjoj sjednici strana~kogkolegija predloìo da SDA za ministrainostranih poslova BiH kandidira Biseru

Turkovi}, aktuelnu ambasadoricu BiH u

Washingtonu. Turkovi}eva je navodno isama zainteresirana za {to brì povratak uBiH gdje je uskoro o~ekuje sudskoraspetljavanje privatnih vrlo zamr{enihstambeno-imovinskih odnosa.

HO]E LI PRE@IVJETID@AFEROVI] I TERZI]

Osim Izetbegovi}a, raspodjelom mi-nistarskih resora nezadovoljno je jo{nekoliko visokih strana~kih du`nosnika -

prije svih Adnan Terzi}, [efik Dàferovi}

i Mirsad Kebo. Terzi} je o~ekivao foteljuu Ministarstvu vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa, Kebo u Ministarstvuza izbjegla i raseljana lica, a Dàferovi} urukovodstvu Predstavni~kog doma Par-lamenta BiH. No, sva trojica su “izvisila”:resor vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa pripao je SNSD-u, dok }eMinistarstvo izbjeglica predvoditi min-istar iz SBiH (najvjerovatnije Mirhunisa

Komarica), kao {to }e SBiH izabrati i bo{nja~kog ~lana u rukovodstvu Par-

lamenta BiH (izvjesno Beriz Belki}).Do prije desetak dana, odlaze}i premijer Adnan Terzi} u najbliìm strana~kimkrugovima tvrdio je da bi u novom sazivuVije}a ministara BiH rado prihvatioMinistarstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa, no kako je ovaj resor dodije-ljen SNSD-u, Terzi} je, tvrde upu}eni,smanjio apetite i sada bi prihvatio iMinistarstvo odbrane za koje je ina~e kan-didiran penzionirani general Nedàd

Ajnadì}. Terzi}eva politi~ka budu}nostkrajnje je neizvjesna, jednako kao i pot-

predsjednika SDA [efika Dàferovi}a,

klju~nog Tihi}evog oponenta, koji je ispaoiz svih kadrovskih kombinacija. Tek uzgredspominje se mogu}nost da Tihi} naknadnoDàferovi}u ponudi rukovo|enje dràvnimMinistarstvom sigurnosti.

Mirsada Kebu, Tihi}evog najodanijegsuradnika, SDA }e najvjerovatnije kan-didirati za dopredsjednika FederacijeBiH. Istina, Kebino ime se spominje i nalisti kandidata za funkciju federalnog pre-mijera, ali budu}i da je Kebino zdrav-stveno stanje prili~no naru{eno, SDA }emu ponuditi neku manje zahtjevnu alisvakako zna~ajnu funkciju u izvr{nojvlasti Federacije BiH.

BELKI]UKAPITENSKA TRAKAKadrovska rje{enja u SBiH drè se u

najstroìjoj tajnosti - u glavi njenog lideraHarisa Silajdì}a! Klju~ne kadrovskeodluke Silajdì} u pravilu donosi sam bez

prethodnih konsultacija s kolegama izstrana~kog vrha. Prema nezvani~niminformacijama, i u novom sazivu Vije}aministara BiH, kao i u federalnoj Vladi,Silajdì} namjerava zadràti okosnicu

dosada{njeg tima, s tim da je kapitenskutraku definitivno oduzeo Safe tu Hali-lovi}u i dodijelio je Berizu Belki}u. Posvemu sude}i, Halilovi} je ispao iz svihkadrovskih kombinacija a o njegovomdramati~nom padu na unutarstrana~kojljestvici svjedo~i i ~injenica da sMirhunisom Komaricom vodi gr~evitu

borbu za dràvni resor izbjeglih i rase-ljenih lica. Sli~no Terzi}u, i Halilovi} je

pao u nemilost svog strana~kog {efa pa suobojica, i Terzi} i Halilovi}, iz igreizba~eni u paketu, nagodbom Tihi}a iSilajdì}a. Naime, prije raspodjele man-

data, Tihi} i Silajdì} testirali sukadrovske aspiracije Terzi}a i Halilovi}a:Terzi} je tipovao na Ministarstvo vanjsketrgovine, a Halilovi} na mjesto predsjed-nika Doma naroda Parlamenta BiH.

POSTIZBORNA KOALICIJA


GUBITNICI

ADNAN TERZI]

SAFET HALILOVI]

[EFIK D@AFEROVI]

AHMET HAD@IPA[I]



Gle slu~ajnosti: ni Tihi} ni Silajdì} nisuizabrali ni jedan od ovih resora!

Budu}i da SDAi SBiH jo{ nisu zapo~eli pregovore o raspodjeli resora u izvr{nojvlasti FBiH, posljednjih su sedmica dvije

partije vodile ogor~enu bitku za premijerskufunkciju. Nakon izbornog trijumfa HarisaSilajdì}a i frakcijskog obra~una u SDA, u

SBiH su bili uvjereni da bi im, uprkos slabi- jim izbornim rezultatima u FBiH, ipak mogla pripasti ~elna, premijerska funkcija.

Na tome su se osobito angaìrala dva fede-ralna ministra iz SBiH - Gavrilo Grahovac iVahid He}o - krivo procijeniv{i da }e SDAna tu funkciju ponovno kandidirati dosa-da{njeg premijera Ahmeta Hadìpa{i}a. Utom kontekstu treba posmatrati i brutalnumedijsku kampanju koja se posljednjih sed-mica dirigirano vodi protiv Hadìpa{i}a.

Slobodna Bosna me|utim doznaje daHadìpa{i} nije jedini, a pogotovo nijenajozbiljniji kandidat SDA za premijerskufunkciju. Puno ve}e {anse od Hadìpa{i}aima Denis Zvizdi}, doskora{nji premijer Sarajevskog kantona, kojeg forsira jedan odnajuticajnijih ~elnika SDA Bakir Izet-

begovi}. Zanimljivo, pored Zvizdi}a iHadìpa{i}a, na listi potencijalnih kandida-ta za premijera nalazi se i ime BakiraIzetbegovi}a kojeg je predloìo strana~kikolega [efik Dàferovi}. Navodno, Izet-

begovi} nije zainteresiran za premijerskufunkciju, ali }e kandidaturu svakako iskoris-titi da oja~a {anse svoga favorita Denisa

Zvizdi}a.Problem je me|utim {to Zvizdi} nema

podr{ku predsjednika Tihi}a koji Izet- begovi}evom favoritu zamjera bliskost sopskurnim medijsko-{vercerskim tajkuni-ma - upravo onim koji su posljednjihmjeseci bezuspje{no podupirali Tihi}evoru{enje.

Po svemu sude}i, konstituiranje fede-ralne vlade potaknut }e nove frakcijske

borbe u obje bo{nja~ke stranke i pro-izvesti nove napetosti izme|u SDA iSBiH. Izvjesno je na primjer da SBiH ni

po koju cijenu ne}e prihvatiti premijerskukandidaturu Ahmeta Hadìpa{i}a a ve} jeta ~injenica dovoljna za ponovno prob-lematiziranje ukupnih koalicionih odnosaizme|u SDA i SBiH.

Ne ide, ne ide, pa naglo stane


Iako su ~elnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.Dragan ôvi} i Boò Ljubi} podràli ùrnokonstituiranje vlasti na svim razinama,nakon ovotjedne sjednice predsjedni{tavate dvije stranke sigurno je kako imena nji-hovih kandidata ne}e biti poznata ni zasedam dana. Izuzme li se kandidatura dosa-da{njeg federalnog ministra finansijaDragana Vranki}a i ministrice pravdeBorjane Kri{to koji }e, po svoj prilici, istedu`nosti obavljati i u Vije}u ministara BiH,~lanovi najuèg vodstva dva HDZ-a zauzeli

su jedinstven stav prema kojem se ne}e li-citirati s imenima dok strana~ki prego-vara~ki timovi ne usuglase podjelu slo-bodnih mjesta. Kao {to je ve} poznato,hrvatskim je kadrovima, pored mi-nistarstava financija i pravde (HDZ)“zapala” i ~elna funkcija u dràvnomMinistarstvu prometa i komunikacija(HDZ 1990.), te zamjeni~kamjesta u ministarstvimavanjske trgovine i eko-nomskih odnosa, sig-urnosti, obrane i Mini-starstvu za ljudska

prava i izbjeglice BiH.No, koji }e od dvaHDZ-a “delegirati”

kojeg zamjenika, bit }e poznato tek nakon{to se strana~ka vodstva dogovore oko pod-

jele vlasti na federalnoj razini. Lider HDZ-a1990. Boò Ljubi} koji se do sada spomin-

jao kao najozbiljniji kandidat za dràvnogministra prometa i komunikacija bi, prim-

jerice, mogao biti budu}i predsjednik Federacije BiH. U tom bi slu~aju ova stran-ka na jedinu ministarsku du`nost u Vije}uministara BiH kandidirala Rudu Vidovi}a.Tako|er, a nakon nedavnog sastanka BoèLjubi}a i bra}e Ivankovi}-Lijanovi} na

kojem je dogovorena ~vrsta postizbornasuradnja, ne treba isklju~iti mogu}nost daHDZ 1990. jedno od zamjeni~kih mjesta

(u Ministarstvu spoljne trgovine iekonomskih odnosa BiH) ustupiNarodnoj stranci Radom za boljitak.Zanimljivo je da je potporu Lju-

bi}evom “politi~kom bloku” u fede-ralnom Parlamenta obe}ala i Elvira

Abdi}-Jelenovi}, k}erkaFikreta Abdi}a i zastupni-ca DNZ-a u Skup{tiniUnsko-sanskog kantona,koja je kao delegat iz

reda hrvatskog narodaizabrana u Dom naroda.

(S.M.)

SURADNJA DVA HDZ-A NIJE MAKLA S MJESTA

Ljubi} pretendira

na federalni tronDOBITNICI

BERIZ BELKI]

SVEN ALKALAJ

MIRHUNISA KOMARICA

DENIS ZVIZDI]

FEDERALNEAMBICIJE:Boò Ljubi}



MINI MARKET ”

Navikavanje naroda na fukarluk je prava katastrofa

ENVER KRESO, direktor Elektroprivrede BiH

CRNOGORSKI VIJENAC

Radon~i} tuìo generala

Muslimovi}a i medije koji supreuzeli dijelove knjige u kojimase pi{e o Utemeljitelju “Avaza”

Narednih sedmica pred Op}inskim sudom u Sarajevu po~et }e jedan od najzanimljivijih sudskih procesa u povijesti toga suda:utemeljitelj Avaza Fahrudin Radon~i} iz razloga za{tite ~asti iposlovnog ugleda tuìo je Fikreta Muslimovi}a, penzioniranoggenerala Armije BiH, koji ga je (Radon~i}a) u svojoj knjizi ratnihsje}anja otvoreno prozvao da je dugogodi{nji suradnik Kontraobavje{tajne slu`be JNA (KOS-a) u kojoj je do po~etka rata u

BIH Muslimovi} obna{ao visoke du`nosti. Utemeljitelj Radon~i} jepored Muslimovi}a tuìo i medije koji su koristili dijeloveMuslimovi}evog dnevnika. Drugooptuèna je Slobodna Bosna , atre}eoptuèni je muslimanski ~asopis SAFF. Od prvooptuènogMuslimovi}a Radon~i} potraùje 5.000 KM, a od drugo i tre}e-optuènog po 2.000 KM.

Za predstoje}e su|enje interes su pokazali brojni mediji iz BiH iregije uvjereni da }e su~eljavanje tuìtelja Radon~i}a i tuènihMuslimovi}a, Slobodne Bosne i SAFF-a rasvijetliti mnoge nejasno}eo ulozi aktera u povijesti BiH u zadnjih petnaestak godina...

(S.A.)


KO NS T I T

F E D E R A C I J E

TEHNIÂRI, ALI MALI:êlnici Federacije iz pro{log mandata pozdravljajunovoizabrane poslanike

KUNEM SE:Narodna poslanicaAlma ârdì}, pjeva~ica

FEDERACIJA DANASPro{le sedmice, tri mjeseca nakon okon~anja izbora,

odràna je konstituiraju}a sjednica Federalnog parlamenta. U poslani~ke klupe pored starih, poznatih kadrova uselile su se inove javnosti dobro poznate li~nosti. Na{ fotoreporter ovjekovje~io je ovaj sve~ani doga|aj. Najvi{e medijske pa`nje

privukla je estradna umjetnica Alma ârdì}, poslanicastranke Radom za boljitak, a puno interesa mediji su pokazalii za knjièvnika Marka Ve{ov i}a, narodnog poslanikaSilajdì}eve Stranke za BiH.

SUDSKI EPILOG: Radon~i} je

tuìo generala FikretaMuslimovi}a



@ENSKI [ER

Kandidaturu Svena Alkalaja

mogla bi ugroziti istraga kojase vodi protiv njegove supruge Azre Gradin~i}!?

Kandidat Stranke za BiH na mjesto dràvnog ministra vanjskihposlova Sven Alkalaj mogao bi se, ve} na samom po~etku svogministarskog mandata, suo~iti s ozbiljnim skandalom. Premda se iza dosada{nji diplomatski anga`man aktualnog veleposlanika BiH uBelgiji i {efa Misije na{e dràve pri NATO-u veù svakojake afere,ovoga bi puta karijeru Svena Alkalaja mogla ugroziti njegova supru-ga Azra Gradin~i}. Protiv nekada{nje direktorice Slu`be za zajed-

ni~ke poslove organa i tijela Federacije BiH a kasnije savjetnicefederalnog premijera Ahmeta Hadìpa{i}a ve} se mjesecima vodiistraga u Dràvnom tuìteljstvu. Navodno da su tuìtelji Posebnogodjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupcijuTuìteljstva BiH posao ve} priveli kraju, te da se pored AzreGradin~i} na popisu osumnji~enih nalazi i biv{i predsjednik VladeFederacije Edhem Bi~ak~i}?!

(S.M.)

QUO VADIS HARIS

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja

odbio sudjelovati u va|enju izblata Harisa Silajdì}aNedavna izjava Zlatka Lagumdìje da SDP ne}e glasati za

aprilski paket ustavnih promjena izazvala je pravu pometnju na poli-ti~koj sceni BiH. Na Lagumdìju se sru~ila prava lavina najgorihuvreda i diskvalifikacija i to upravo iz onih krugova koji su najza-slu`niji za fijasko ustavne reforme. No, Lagumdìjini kriti~ari svjes-no su pre{utjeli nastavak izjave koji obja{njava “salto mortale”lidera SDP-a. Lagumdìja je naime pojasnio kako od aprilskog pake-ta odustaje privremeno kako bi Harisu Silajdì}u dao dovoljno vre-mena da s koalicionim partnerima dogovori bolji i prihvatljiviji paket

ustavnih reformi.“Nadam se da }e Silajdì} ispuniti svoje predizborno

obe}anje i da }e u {to skorijem vremenu s koalicionim part-nerima dogovoriti bolja ustavna rje{enja. Tek ako Silajdì} utome ne uspije, SDP }e podràti aprilski paket ustavnih refor-mi”, rekao je Lagumdìja.

No, i Lagumdìja i njegovi kriti~ari pre{utjeli su najzanimljivijidio pri~e. Kako Slobodna Bosna doznaje, ~elniku SDP-a nedavno jestigla zanimljiva ponuda: da {est politi~kih partija usvoji aprilskipaket ustavnih promjena uz obe}anje da }e zastupnici SBiH pri-likom glasanja biti suzdràni - ne}e glasati za ustavne amand-mane ali se ne}e ni protiviti njihovom usvajanju! Na taj na~inSilajdì} bi se “~asno” izvukao iz nimalo ugodne situacije, budu}ida je potpuno jasno da Silajdì} s Dodikom ni u narednih nekolikodecenija ne moè dogovoriti bilo kakav, a pogotovo ne bolji paketustavnih promjena.

(A.M.)

” Kada se bra}a posva|aju, te{ko je posti}i dogovor.

Tako je sa HDZ-ovimaMLADEN IVANI], predsjednik PDP-a


IS A N J E

o da n a sa m o}e

ODGOVORNOST,ALI I OBAVEZA:Doktor Rusmir

Mesihovi},poslanik SDP-a BiH

PONOVO ZAJEDNO: KnjièvnikMarko Ve{ovi} poslanik je

SBiH ~iji je istaknuti ~lan GavriloGrahovac, federalni ministar kulture

SA DR@AVNOG NA ENTITETSKINIVO: Prof. dr.

Nijaz Durakovi}



MINI MARKET”

Otvoreni smo za saradnju, ali smatramo da sva mjesta uSavjetu ministara BiH trebaju da pripadnu SNSD-u

KRSTAN SIMI], potpredsjednik SNSD-a

APET RUPA

Vlada Federacije BiH utvrdila

ozbiljne propuste u ugovorupotpisanom s APET grupom Vlada Federacije BiH kona~no je primorala ministra industrije i

energetike Vahida He}u da Vladu upozna s detaljima ugovoranedavno potpisanog s austrijskim konzorcijem APET. Iako je rije~ oposlu od op}enacionalnog interesa jer se ovim ugovorom APETgrupi dodjeljuje posao na izgradnji deset hidro i termoelektrana vri-

jednih preko 2,5 milijarde KM, detalji ugovora, osim ministru He}i,nisu bili poznati ni jednom drugom ministru u federalnoj Vladi.

Naknadna provjera ovog kapitalnog ugovora otkrila je niz nedo-pustivih propusta koji bacaju ozbiljnu sumnju na cijeli aran`man.Prema ovom ugovoru, APET grupa je izabrana za strate{kog part-nera Elektroprivrede BiH pri ~emu se Austrijancima daje pravo dau~estvuju u izradi dokumentacije i da na osnovu te dokumentacijekasnije u~estvuju u izgradnji elektrana, {to je u izravnoj suprotnos-ti sa Zakonom o javnim nabavkama.

Nakon sjednice, He}o je novinarima rekao kako je od Vladedobio nalog da popravi “neke sitnice” iz ugovora s APET grupom, note su sitnice toliko zna~ajne da je u pitanje doveden cijeli aran`manpostignut s Austrijancima.

(S.L.)

Ve}inom glasova Kantonalni odbor SDA USK-a na sjednici

koja je po~ela 9. januara a okon~ana dan kasnije, 10. januara uranim jutarnjim satima, opredijelio se za crno-crvenu koaliciju!Tako }e prvi put u poslijeratnoj BiH SDA i SDP formirati koali-cionu vlast a ta bi ~injenica uveliko mogla doprinijeti promjeniukupne bo{nja~ke politi~ke scene.

Nakon svakih parlamentarnih izbora odrànih nakon rata uBiH uvijek se postavljalo isto pitanje: s kime }e SBiH u}i ukoaliciju? Bez obzira na izborne rezultate, sudbina svake pos-tizborne koalicione vlasti presudno je ovisila od opredjeljenjaStranke za BiH koja nikada nije odnijela ~ak ni relativnu izbor-nu pobjedu, ali je redovito osvajala dovoljan broj glasova da

bude jezi~ak na vagi. Tome je presudno doprinijela tvrda odlukaSDP-a da nikada i ni pod kojim uvjetima ne}e ulaziti u koalicijus tri nacionalne stranke - SDA, SDS i HDZ. Od tog opredjelje-nja SDP-a najve}i strana~ki profit izvukla je SBiH kojoj jeostavljen {iroki prostor da sudjeluje u svakoj poslijeratnoj vlastii da pri tome bira, a ~esto i ucjenjuje koalicione partije.

Upravo se to desilo u Unsko-sanskom kantonu. Tamo jenaime relativnu pobjedu odnijela SDA - od ukupno 30 osvojila


CRNO-CRVE

TVORAC NEOBI^NE KOALICIJE: Hamdija Lipova~a,na~elnik Biha}a

Vahid He}o

Prvi put u podogovorena koal



KAKADEMSKA ZAJEDNICA

Najbrutalniji napadi na

profesora Stojanova ispisanisu na stranicama “Waltera”,lista ~ije je izlaènje izravno

finansirao Safet Halilovi}Ugledni profesor Sarajevskog univerziteta Dragoljub Stojanov

definitivno je odlu~io napustiti Sarajevo i preko te àlosne ~injenicepoliti~ka i akademska elita Sarajeva prelazi skoro posveravnodu{no. Istina, oglasio se ~lan Predsjedni{tva @eljko Kom{i}apelom da se istraè sve okolnosti pod kojima Stojanov napu{ta

Sarajevo, ali Kom{i}eva intervencija ne}e ni{ta promijeniti. Jerodlazak Stojanova iz Sarajeva pre{utjeli su mnogo pozvaniji odKom{i}a, poput kantonalnog ministra obrazovanja EmiraTurku{i}a ili pak njegovog strana~kog kolege Safeta Halilovi}a,ministra u Vije}u ministara BiH, koji je “po slu`benoj du`nosti”zaduèn za obrazovanje.

Osim po slu`benoj du`nosti, ministar Safet Halilovi} morao jereagirati iz jo{ najmanje dva razloga.

Naime, Stojanov je svojevremeno bio ministar u ratnoj vladiHarisa Silajdì}a pa je ve} ta ~injenica bila dovoljan razlog da seSBiH pozabavi “slu~ajem Stojanov”.

SBiH ima i dodatnu moralnu obavezu da uzme u za{titu profe-sora Stojanova. Naime, najgore uvrede na ra~un profesoraStojanova, prema njegovom priznanju, ispisane su na stranicama

propalog magazina Walter, mra~nja~ke, profa{isti~ke tiskovine koju je godinama vje{ta~ki u ìvotu odràvao upravo Safet Halilovi},neformalni finansijski logisti~ar Waltera. (M.A.)

Nova vlast se ukrcala na TitanicZLATKO LAGUMD@IJA, predsjednik SDP-a


je 12 mandata, dok su jo{ tri stranke (SBiH, SDP i DNZ) osvo- jile po {est mandata. Teoretski, SDA je mogla s bilo kojom odove tri stranke formirati komotnu skup{tinsku ve}inu i izvr{nu

vlast, no prakti~no to je mogla uraditi samo sa SBiH, zbog naslije|enog animoziteta sa DNZ-om i zbog poslovi~nog protivljenjaSDP-a da koalira sa SDA.

Kao i nakon svih ranijih izbora, i ovoga puta KO SDAUnsko-sanskog kantona otpo~eo je pregovore sa SBiH. Uvjerenida je nemogu}a koalicija izme|u SDA i SDP-a ili pak izme|uSDA i DNZ-a, pregovara~ki tim iz SBiH pred SDA je iza{ao s

potpuno nerealnim, ucjenjiva~kim zahtjevima: traìli su naimeravnopravnu podjelu vlasti, uprkos ~injenici da su na izborimaosvojili dva puta manje glasova od SDA!

Nikakvim argumentima SDA nije uspijevala koalicione part-nere iz SBiH urazumiti i prisiliti da politi~ke apetite usklade srealnim izbornim rezultatima.

SBiH nije popu{tala ni nakon {to su po prvi put za prego-

vara~ki sto sjele delegacije SDA i SDP-a. Vjerovali su naime da je rije~ o politi~kom triku, da jednostavno crno-crvena koalicijanije mogu}a, rije~ju - da su nezamjenjivi.

Tek kada su pregovori izme|u SDA i SDP odmakli, u SBiHsu shvatili da je vrag odnio {alu pa su brè bolje iza{li s punorealnijim zahtjevima koji me|utim jo{ uvijek nisu bili uskla|enis realnim izbornim rezultatima. No, njihova naknadna ponudaionako je stigla sa zaka{njenjem jer su dva kantonalna odbora -SDA i SDP-a - od sarajevskih centrala ve} dobili zeleno svjetloda formiraju vlast.

(A. Buturovi})

KOALICIJA

Jedan od najgrlatijih ~lanova SDA Cazin koji se zalagao zakoaliciju sa SBiH bio je Mujo Beganovi} zvani Letva. Rije~ je o~ovjeku koji je 1996. godine u Cazinu fizi~ki nasrnuo na lidera tadatek formirane SBiH Harisa Silajdì}a kojem nikako nije mogao

oprostiti izazivanje raskola u SDA. U trenutku nervnog rastrojstvaBeganovi} je uzeo letvu i njome sna`no udario Silajdì}a po glavi.Udarac je bio tako snaàn da je istovremeno pukla i letva iSilajdì}eva glava.

BATINA JE IZ RAJA IZA[LA

Za koaliciju SDA saSBiH najvi{e se zalagaoMujo Beganovi}, koji je1996. Silajdì}a letvom

udario po glavi!

Dragoljub Stojanov

lijeratnoj BiHcija SDA i SDP-a



ADIL OSMANOVI]Potpredsjednik RS

Ne znam koje }e to osobe biti imeno-vane na ~elo ministarstava, osim {to se umedijima ovih dana spominje SvenAlkalaj kao mogu}i ministar vanjskih

poslova i Krstan Simi} na funkciji minis-tra civilnih poslova. [to se ti~e nacionalne

podjele, koliko znam, srpskom narodu je

pripalo Ministarstvo civilnih poslova iMinistarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa. Bo{njaci su dobili Ministarstvo vanjskih poslova,odbrane i sigurnosti, a ministri prometa i komunikacija, te pravde bit}e iz reda hrvatskog naroda.

Novo Vije}e ministara BiH izgledat}e kako izgleda i sistem i dràva, tako dakaèm nitko ni s kim, a svi zajedno. Za

prepostaviti je da }e resore u Vladidijeliti SNSD, PDP, SDA, SBiH, HDZBiH i HDZ 1990 i Narodna stranka

radom za boljitak. Oni su se ve}dogovorili oko nekih ministarstva inapravili njihovu raspodjelu po

nacionalnoj pripadnosti, ali ne znam koji su to konkretni kandidatiza ministre. O~ekujem da Vije}e ministara BiH na ~elu sa Nikolom[piri}em bude formirano u toku ovog mjeseca i tada }e se sve znati.

MIRKO [AGOLJNovinar “Oslobo|enja”

ANTE ÈOLAK Zastupnik HSS-a u Parlamentu FBiH

Po mom sudu, Vlada BiH }e izgledatiotprilike onako kako se moglo i o~eki-vati. Glavnu vlast na dràvnom nivouimat }e Milorad Dodik i njegov SNSD.Dakle, SNSD }e imati predsjednikaVlade i dva veoma va`na resora, a to jevanjska trgovina i civilni poslovi kojiuklju~uju i obrazovanje i kulturu.Strankama koje navodno zastupaju

Bo{njake, a to su SDA i SBiH, pripalo je jedno atraktivno mjesto,a to je Ministarstvo vanjskih poslova, a atraktivno je po tome {totaj ministar moè putovati po svijetu, jer vanjsku politiku BiH vodiPredsjedni{tvo. Tu Silajdì} preko svog intimusa Alkalaja moèvoditi vanjsku politiku zemlje. Ostala ministarstva koja su pripalaBo{njacima su potpuno bezna~ajna, kao {to su ministarstvaodbrane i sigurnosti. Hrvatske stranke dobile su dva ministarstvakoja po tradiciji oboàvaju, a to su finansije i pravosu|e. HDZ

1990. }e uzeti Ministartsvo komunikacija i prometa, a navodno }eministar biti Boò Ljubi}, iako mi nije jasno {ta }e on tu kao ljekar.

MINI MARKET ”

Na{a himna Boè pravde ne vrije|anikoga u BiH

MLADEN BOSI], predsjednik SDS-a

LJUBAV NE POZNAJEENTITETSKE GRANICE

Me|uentitetska romansa

dvoje Terzi}evih suradnika:Muamere N. i Miroslava [.

Mlada i perspektivna prevoditeljica u kabinetu sad ve} biv{egdràvnog premijera Adnana Terzi}a Muamera N. ve} mjesecima

je u skladnoj vezi sa tridesetogodi{njim Miroslavom [., radnikom Agencije za za{titu i istrage (SIPA). Miroslav je mladi svr{enik fakul-teta za fizi~ku kulturu iz Lukavice koji je bio dosada{nji slu`benipratilac premijera Adnana Terzi}a. Tu su se Muamera i Miroslavupoznali i zagledali. Kako je njihova veza odràvana u najve}ojtajnosti, ~esto su ih mogli vidjeti samo stanovnici Lukavice (Isto~noSarajevo).

Jer kako to obi~no biva, Muamera i Miroslav su sli~nih sudbinakao Sejo i Seada iz nekada{njih Nadrealista . Dok je Muamerin baboTimur N. navijao za Sarajevo , njegovi su navijali malo za @elju aonda za Slaviju . Dok je Timur po~etkom sedamdesetih godina obi-lazio Preporodove ~itaonice, Taba~ke mesdìde i Carevu dàmiju,Miroslavovi to sigurno nisu radili. Ali, kako ljubav nema granica,te{ko da }e nekada{nje linije fronte, roditeljski ideali iz mladosti ivje~iti sarajevski rivali biti prepreka Muameri i Miroslavu i njihovojmladala~koj zanesenosti.

(S.B.)

PRO ET

CONTRA

DA

ZNATE LI KAKO ]E

DA/NE

DA/NE


Adnan Terzi}



(ÔVJE)ÛLJAK

Vlado ûljak, predsjednik

Komisije za bodovanjenamje{tenika Gradske upraveMostara, supruzi “namaknuo”

dodatnih 40 bodovaNa listi vi{e od 400 namje{tenika, uglavnom uposlenika

biv{ih mostarskih op}ina, koji su konkurirali na neko od 180 rad-nih mjesta u Gradskoj upravi Mostara, na{la se i gospo|a Sofijaûljak . No, za raz liku od ve}ine svojih kolegica, ova je mati~arkau nekada{njoj mostarskoj Op}ini Jugozapad i supruga Vlade

ûljka (utjecajnog lokalnog HDZ-ovca i predstojnika ureda pre-mijera Hercegova~ko-neretvanske ùpanije Miroslava ]ori}a),uspjela namaknuti i koji bod vi{e. Gospo|a je ûljak, naime,izme|u ostalih, dostavila i potvrdu da je u ratu bila pripadnicaHVO-a koja joj je izdata u mostarskom Uredu za obranu, gdje jenjezin mu` neko} bio {ef. Na taj je na~in Sofija ûljak “sakupila”dodatnih 40 bodova koje joj je dao suprug Vlado ûljak, ina~e,predsjednik Komisije za bodovanje budu}ih namje{tenika uGradskoj upravi Mostara?!

(S.M.)

Ne znam kako }e ta~no izgledatiVije}e ministara BiH. Me|utim,mogu re}i da o~ekujem da }e, sobzirom na stranke koje u~estvuju uformiranju Vlade BiH, ova vlada bitiuspje{na. Odnosno, s obzirom da }eSNSD voditi pojedina ministarstva,vjerujem da }e kabinet na ~elu sa

Nikolom [piri}em biti dobar i da }euspjeti rije{iti mnoge probleme u ovojdràvi.

NERMIN NIK[I]Zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH

Znam samo ono {to je objavljivano umedijima. Upoznat sam sa nacionalnomraspodjelom koja je dogovorena izme|ustranka koje formiraju parlamentarnuve}inu. Koliko sam informisan, SDA iSBiH su dobile ministarstva vanjskih

poslova, sigurnosti i odbrane. [to se ti~eresora koja }e pripasti srpskom narodu,

pretpostavljam da }e dva ministra biti izSNSD-a i jedan iz PDP-a. Kada je rije~o ministarstvima koja }e dobiti Hrvati,

koliko znam, HDZ BiH ima pravo da prvi izabere. To su sve infor-macije koje sam dobio iz medija i ne mogu sa sigurno{}u re}i da li}e upravo tako izgledati nova Vlada BiH.

BILJANA KNE@EVI]Novinarka RTRS-a

Ministarstva su podijeljena izme|uSNSD-a, PDP-a, SBiH, SDA, HDZ-a BiHi HDZ-a 1990. U ovom trenutku je gotovoizvjestan personalni sastav Savjetaministara, ali ~ini mi se da nijedna strankau vlasti nije ba{ zadovoljna raspodjelomministarstava. Bi}e zanimljivo pratiti kako}e takav sastav Vlade odgovoriti na prveizazove, prije svega ustavne promjene i

reformu policije, jer je evidentno da }e mnogi morati prekr{iti nekeranije stavove. Upravo }e to pokazati kapacitet i odrediti budu}nostSavjeta ministara. Mislim da u ovom trenutku za politi~ke partije iz

RS politi~ke okolnosti nekako lak{e izgledaju nego za stranke izFBiH. Ja vjerujem u umije}e i iskustvo Nikole [piri}a na mjestu predsjedavaju}eg i u takvim okolnostima on }e imati klju~nu ulogui zna}e dràti konce u svojim rukama bolje nego njegov prethodnik.Mislim da bi ranija varijanta sa SDP-om imala ve}e pretpostavke zaefikasniji rad nove Vlade BiH.

”

” Ako neko misli da me moè smijeniti, neka

proba i imat }e velike problemeMILORAD DODIK, premijer RS


ZGLEDATI NOVA VLADA BiH?

DA

DA/NE

DA/NE

ANTUN KASIPOVI]Ministar prosvjete i kulture RS

Vlado ûljak



Gostuju}i na dràvnoj televiziji,

premijer Republike SrpskeMilorad Dodik koncem

pro{le godine je obe}ao da }ekona~no rije{iti slu~aj ratnog

komandanta @epe Avde Pali}a kojeg je Vojska RS zarobila u julu 1995. ali je njegova sudbina do dana{njeg danaostala nepoznata. Dodik je to obe}aonjegovoj supruzi Esmi Pali}, koju je potom i zvani~no primio u BanjojLuci daju}i joj garancije da }e sveu~initi kako bi se saznala sudbinanjenog supruga i prona{li odgovornikrivci. Na njegov zahtjev, udecembru pro{le godine po drugi put je formirana komisija VladeRepublike Srpske koja bi trebala

otkriti istinu o tome kako je stradao Avdo

“SB” OTKRIVA


Uprkos pritiscimanajvi{ih me|unarodnihautoriteta u BiH, vlastiRepublike Srpske godina-ma odbijaju saop}iti

istinu o pogubljenju AVDE PALI]A, koman-danta odbrane @epe kojise, u prisustvu pripadni-ka UN-ovih snaga, predao Vojsci RS u ljeto 1995.godine; novinarka na{eglista prva je otkrila jezivu istinu o

likvidaciji ratnog koman-danta odbrane @EPE

Pi{e

Suzana [a~i}[email protected]

Stravi~ni dan

[ TA K R I J E

D O D I K

Monstrumu RATKU MLADI]U njegovi najbli i surMonstrumu RATKU MLADI]U njegovi najbli i sur

JEZIVI ZLOÎN:Avdu Pali}a ubile

su svirepe mahnitebande koje su se

predstavile kaoVojska RS



Pali} i kona~no prona}i njegovo tijelo.Prva komisija formirana je godinu danaranije na zahtjev tada{njeg visokog pred-stavnika u BiH Paddyja Ashdowna i ponalogu Doma za ljudska prava, ali nijeostvarila nikakve rezultate.

Nova komisija na ~ijem ~elu je zamjenik na~elnika Uprave kriminalisti~ke policije MUP-a RS Dragi Milo{evi} svoj posljednji sastanak odràla je u srijedu,10. januara, ali su i rezultati njihoveistrage za sada vrlo skromni. Jo{ uvijek nisu ustanovili ~ak ni {iru lokaciju gdje bise moglo nalaziti tijelo nesretnog koman-danta @epe, no okon~ali su krimi-nalisti~ku obrada ovog slu~aja. Prije pet-naestak dana njihovi dokazi predati suTuìla{tvu BiH, odnosno, tuìocu Ibri

Buli}u koji vodi ovu istragu. Po nalazimaKomisije, osobe koje se terete za nestanak Avde Pali}a su nekada{nji li~ni pratilac

generala Ratka Mladi}a major Dragomir

Pe}anac i njegov voza~ @eljko Mijatovi}.

Monstruozna likvidacija AVDE PALI]A

Pe}anac kao vojni penzioner ìvi uBeogradu i bavi se privatnim biznisom, anjegov voza~ @eljko Mijatovi} radi u Direkcijiza gra|evinsko zemlji{te grada Beograda.Do pro{le godine Mijatovi} je bio zaposlen uobezbje|enju ministra vanjskih poslovaSrbije Vuka Dra{kovi}a. Kako saznajemo,Mijatovi} ìvi u strahu od nekada{njegMladi}evog a|utanta jer je svjestan da jeklju~ni svjedok u ovom slu~aju. Pe}anacpreko svojih vojnih kanala pomno prati radKomisije Vlade RS koja istraùje ubistvo

Avde Pali}a i poku{ava vr{iti pritisak nasvjedoke koji su saslu{avani.

UZORNI GRA\ANI SRBIJE

Pali}ev ubica {titi VukaDra{kovi}a

u Han-Pijesku

dnici su glavu AVDE PALI]A donijeli na pladnju!!!dnici su glavu AVDE PALI]A donijeli na pladnju!!!11. 1. 2007. SLOBODNA BOSNA 17

ZLOÎN PO PROCEDURI: RatkoMladi} naredio je jezivo smaknu}e

komandanta odbrane @epa, sa kojim je prethodno potpisao primirje

MINISTAR U PRATNJI ZLOÎNACA: Vuk Dra{kovi}, ministar vanjskih poslova Srbije



“SB” OTKRIVA


Znate l i da Vas Tuìla{ tvo BiH i Komisija Vlade RS koj i

vode istragu o slu~aju Avde Pali}a sm atraju glavnim

osumnji~enim za njegov nestanak i ubistvo?

Ne znam ni za kakvu istragu u BiH niti me zanima. “SB” je prva koja me kontaktira po tom pitanju, nikakvi tuìoci, ni

~lanovi Vladine komisije to nisu uradili. Ja sam samo jednomza sve ove godine ispitivan o Avdi Pali}u i to od strane MUP-aSrbije u novembru 2005. godine. Me|utim, moja izjava kasni-

je je objavljena u Oslobo|enju i zbog toga im sljeduje krivi~na prijava, kao i MUP-u Republike Srpske i Srbije koji su to daliu javnost. Tada sam rekao sve {to znam, a ako èle, neka medo|u saslu{ati ponovo, nigdje ne}u bjeàti.

Dak le , ne}ete b je àti n i od hap{enja uko liko za Vama

bude raspisana me|unarodna potjernica?

Iz BiH me niko ne moè uhapsiti jer sam dràvljanin Srbijei samo mi se ovdje moè suditi. Ako to èle, ja sam im naraspolaganju.

U javnost i su postoja le informacije da s te se skriva li po

zapadnoj Srbij i, ~ak i da s te pobjegl i u Rusiju?

@ivio sam u Loznici i drào podrum pi}a, a u Rusiji nika-da nisam bio i to su dezinformacije, nemam ~ak ni paso{. Od2001. godine sam vojni penzioner jer nisam podoban zaovda{nju vojsku zbog bliskosti sa generalom Mladi}em.

Dakle , da l i s te Vi ubi li Avdu Pal i}a?

Da li je logi~no da odem u logor gdje je Pali} bio registri-ran od strane Me|unarodnog komiteta crvenog krsta, potpi{emupravniku zatvora da ga preuzimam, zatim ga vozam dva satauz Drinu i onda ga likvidiram? Pa ja sam profesionalni vojnik,znam {ta bi to zna~ilo.

Neka se zapitaju ti koji vode istragu kome je Avdo Pali}ostao duàn hiljade maraka koje su tokom rata ulazile u @epu?

Istina je da smo Pali} i ja tokom rata imali 15-ak tajnih sas-tanaka i da je on bio saradnik Slu`be bezbjednosti VRS. Otome vam ne{to mogu re}i i ~lanovi politi~kog i vojnogrukovodstva @epe, ~ak je i Alija Izetbegovi} napisao nare|enje

predsjedniku SDA u @epi Muhamedu efendiji Hajri}u traè}ida zabrani Pali}u da se sastaje sa mnom. Sastajali smo se u

bazi UNPROFOR-a posredstvom komandanta ukrajinske brigade u @epi potpukovnika Dudnjika. Prvi put smo ga kon-taktirali u maju 1993. a od po~etka 1994. nas je snabdijevaoinformacijama. Bio je razuman ~ovjek. Imao sam jo{ saradni-

ka iz @epe sa kojima sam odràvao kontakte, a sastajao sam sei sa Naserom Ori}em. Ne}u sve da ih otkrivam jer ìve tamo,

Dragomir Pe}anac, biv{i a|utant ratnog zlo~inca generala Ratka Mladi}a, glavni je osistraga o ovom slu~aju u Tuìla{tvu BiH je pri kraju i u narednih nekoliko dana o~ekuseptembru 1995. godine iz bijeljinskog zatvora preuzeli P

U vrijeme kada sam ja bio uz Mladi}a {titil

DRAGOMIR PE]ANAC: Ratni partner zlo

Utvr|eno je da je Pe}anac u no}i sa ~etvr-tog na peti septembar 1995. do{ao poAvdu Pali}a u garnizonski vojni zatvor uBijeljini poznat pod imenom Vanekov mlin i odveo ga u nepoznatom pravcu.Zbog toga se ova dvojica smatraju odgovornimza Pali}ev nestanak, vjerovatno i ubistvo,ali tijelo jo{ uvijek nije prona|eno.

LANAC ODGOVORNOSTI Najve}i problem Komisiji Vlade RS,ali i Tuìla{tvu BiH, predstavlja to {toMinistarstvo odbrane RS nikada nije htje-lo dostaviti nijedan dokument koji je

traèn od njih a odnosi se na Pali}evozarobljavanje, a male su {anse da to u~ini isada{nje dràvno Ministarstvo odbranekoje je naslijedilo vojnu dokumentacije izRepublike Srpske. Ustvari, malo jevjerovatno da je takva dokumentacija izavr{ila u njihovim arhivama jer je za sud-

binu Avde Pali}a odgovorna isklju~ivovojna bezbjednost VRS. Ono {to se zna okomandantu @epe je da ga je 27. jula 1995.godine zarobio pomo}nik na~elnika za

bezbjednost i obavje{tajni radGeneral{taba VRS Zdrav ko T olim ir

(sada{nji ha{ki optuènik) i doveo na

komandno mjesto kod generala Mladi}a.Zatim je petnaest dana proveo u Rogatici,gdje ga je ispitivao na~elnik bezbjednostiGeneral{taba L jubomir Beara , tako|eha{ki optuènik, da bi nakon toga bio

preba~en u garnizonski vojni zatvor Vanekov mlin u Bijeljini, odakle ga jeizveo Mladi}ev li~ni pratilac Dragomir Pe}anac i od tada mu se gubi svaki trag.Dakle, Pali} je bio u rukama Mladi}a i nje-govih najbliìh saradnika i oni su odgovorniza njegovu sudbinu. I to su saznanja dokojih je do{la Komisija Vlade RS kao idràvno Tuìla{tvo. “Ali mi i dalje ne

KRVAVI ZLOÎNA^KI PIR: Ubistvo nedu`nih dje~aka odstrane krvolo~ne formacije [korpioni dio je istog plana

koji je provodila Mladi}eva i Karadì}eva vojska



znamo {ta se sa Pali}em desilo i gdje je

njegovo tijelo”, rekao nam je Jasmin

Odoba{i}, koji je predstavnik porodicePali} u Vladinoj komisiji, isti~u}i da jenezadovoljan dosada{njim intenzitetomrada ovog tijela. “Posl jedn ji h dana

poku{alo se kontakt irat i neke svjedoke,

ali nije n i{ta b ilo od toga jer su sada ner-adni dani u Republici Srpskoj”.

No, po saznanjima na{ih izvora neka-da bliskih General{tabu VRS, iako jePali} u Vanekovom mlinu evidentiran odstrane Me|unarodnog komiteta crvenogkrsta, on je odveden i likvidiran upravo

po nare|enju generala Mladi}a. Oviizvori tvrde da je Mladi} u no}i 4. sep-tembra u prili~no alkoholiziranom stanjuzatraìo od Pe}anca da mu dovede AvduPali}a. Mladi} je omamljen alkoholomnavodno rekao svom vjernom a|utantu:“Gdje je taj Pali} , ho}u n jegovu g lavu”.

Pe}anac je, prema ovim izvorima, odjurio prema Bijeljini i nakon izvjesnog vreme-na pojavio se u {tabu u Crnoj Rijecinose}i Mladi}u Pali}evu glavu na plad-nju!

Navode da je najvjerovatniji razlogza{to je sve ove godine bri`ljivo skrivana

istina o sudbini Avde Pali}a to {to njego-vo tijelo nije kompletno. Do sada jesrpska strana takvu brutalnost pripisivalasamo mudàhedinima u BiH koji su svojezarobljenike sakatili odsjecaju}i im glavei vojna bezbjednost se trudila sakriti ovu~injenicu?! No, i ranije su se pojavljivale

brojne dezinformacije o tome kako je ubijen Pali}, tako da i ove tvrdnje treba uzetisa rezervom.

Za ovaj krvavi pir u Han-Pijesku pitalismo i Dragomira Pe}anca koji sada kao vojni

penzioner ivi u Beogradu, no on je negiraoda je ubio Pali}a i osakatio njegovo tijelo.

Monstruozna likvidacija AVDE PALI]A


ali ako mene pritisnu, jeba}u im svima majku i sve }u re}i. Jasam znao raspored vojnih snaga u @epi, ime svakog poginulogi ranjenog vojnika kao i svaki tovar naoruànja kada im je sti-zao.

Iznosite optu`be protiv ~ovjeka koji Vam ne moè

odgovori ti i kakve veze to ima sa njegovim nestankom? Vi s te

bil i taj u ~ ijem je dru{tvu posljednj i put vi|en ` iv .

Dobro, kakve to ima veze!? Neka se neko zapita koliko jenovca u{lo u @epu posredstvom Avde Pali}a i koliko je od tognovca ostavio svojoj sestri u Sarajevu i je li mu to ikadaopro{teno? Oni sve to znaju, ali trebaju sada sve to {to je AvdoPali} ostao duàn njima prebaciti meni. Neka pitaju njegovogzamjenika, mislim da se zvao Dèvad Brgulj, nekada{nji

pilot u JNA, ko je bio dobrovoljni talac na prijedlog Avde Pali}a u @epi kao garancijada se muslimanima ne}e ni{ta dogoditi.

Evo pitam ja, ko je b io ta lac?

Pa, naravno, ja. Pali} je traìo odgenerala Mladi}a da ja budem garant da}e sve biti u redu. Sjeo sam u njegov autoi oti{ao u planine gdje im je bio najve}izbjeg. Tu sam ostao 7-8 sati kao garant dase nikome ni{ta ne}e desiti.

V ratimo se na no} kada ste P ali}a

odveli iz zatvora. [ta se dalje de{avalo?

Ja sam bio sitan {araf, izvr{avao samnare|enja. General Mladi} mi je naredio:“Mali , o ti|i , uzmi Avdu Pal i}a” . Oti{aosam po Avdu u Bijeljinu, nisam ga ~ak ni

vezao jer smo bili prijatelji.

Ako Vam je b io “p rijatelj”, za{to ste g a onda tukli, tu

nao~igled upravnika i drugih zatvorenika koj i su svjedo~ il i o

tome?

Nisam ga tukao! Upravnik Milan Savi} moè sada da pri~a{ta ho}e jer mora da ~upa svoju koù. Do{ao sam, a upravnik

mi kaè da potpi{em da ga preuzimam. Kaèm mu: “[ta da

po tp i{em , pusti, rat je”. A on opet, “potpi{i”. Onda mi pukovnik Todorovi}, na~elnik u odjeljenju bezbjednostiIsto~nobosanskog korpusa, kaè da potpi{em i ja sam to i ura-dio. Koji bi onda bio moj motiv da ga ubijem?

Svjedoci k aù da ste bili u alkoho liziranom stan ju i

veoma nasilni prema Pali}u?

Nisam bio pijan, kako da idem pijan?! Ti si prvakoja me o tome detaljno ispituje. Izjavakoju sam dao MUP-u Srbije bila je vrloop{ta. Nisu me pitali, nisam imao ni

potrebe da im govorim detalje. Kaèm dasmo se vozili uz Drinu, do{ao sam u Han-Pijesak i predao ga generalu Jovi Mari}u,

na~elniku avijacije.

NISAM UBIO AVDU PALI]A

ûdno to izgleda. Za{to biste

zatvorenika po kojeg Vas je poslao

Mladi} predali na~elniku avijacije?

U General{tabu su svi radili sve. Jasam dobio takvo nare|enje i predao samga jer su mi rekli da treba i}i u razmjenu.Tada sam bio kapetan prve klase i nijemoje da ispitujem generala ili traìm

obja{njenje od njega. Kada su mesaslu{avali u Beogradu, pitali su

mnji~eni za ubistvo ratnog komandanta @epe Avde Pali}a. Po saznanjima na{eg lista,se podizanje optu`nice protiv Pe}anca i njegovog voza~a @eljka Mijatovi}a koji su u}a i od tog ~asa o njegovoj sudbini vi{e se ni{ta ne zna

nas je vojska ~iji je {ef bio BORIS TADI]!

PAD @EPEPali} je traìood generalaMladi}a da jabudem garantda }e sve biti uredu. Sjeo samu njegov auto ioti{ao u planinegdje im jebio najve}i

zbjeg

inca Ratka Mladi}a, prvi put za medije



Me|utim, kako smo saznali u razgovorusa ~lanovima Komisije Vlade RS i uTuìla{tvu BiH, Pe}an~ev alibi, koji jeiznio na saslu{anju u MUP-u Srbije unovembra 2005., ovih dana je definitivno

oboren. Pe}anac je tvrdio da je te no}i preuzeo Pali}a i predao ga generalu Jovi

Mari}u u General{tabu VRS u Han-Pijeskukako bi bio razmijenjen za neke srpske oficire.

MRCVARENJE ODBIJELJINE DOHAN- PIJESKA

Kako je general Mari} poginuo u saobra}ajnoj nesre}i po~etkom 1996. godine,ove tvrdnje nije mogao ni potvrditi niosporiti. Ali, Komisija je sada obezbijedi-la pismenu izjavu svjedoka da Pe}anac tonikada nije u~inio jer je general Mari} tuno} i narednih nekoliko dana bio na

biha}kom rati{tu i zato se u narednihnekoliko dana o~ekuje podizanjeoptu`nice protiv Pe}anca.

Prema tvrdnjama na{ih izvora koji suzajedno sa Pali}em bili zatvoreni uVanekovom mlinu, Pe}anac je te no}ido{ao u alkoholiziranom stanju i odmah

je brutalno nasrnuo na Pali}a. To nam je

potvrdio i predsjednik Komisije Vlade RSDragi Milo{evi} navode}i da je takvuizjavu dao i tada{nji upravnik zatvoraMilan Savi}. “Upravnik je posvjedo~io da

je Pe}anac tukao Pali} a. Zatim ga je str-pao u svoj auto i odveo. Jo{ uvijek ne

znamo {ta se desilo, pretpostavljamo da je

ubi jen, a li ne znamo gdje je t ije lo , a svje-doci koji bi nam to mogli re}i su nam

nepristupa~ni”, rekao nam je Milo{evi}obja{njavaju}i da Pe}anac i Mijatovi}ìve u Srbiji i obojica imaju dràvljanstvoove zemlje.

No, saznajemo da se intenzivno radina tome kako bi Mijatovi} kona~no pro-govorio o svemu {to se desilo te kobneno}i. Njegov prija{nji iskaz koji je daoMUP-u Srbije u potpunosti se podudarao

sa Pe}an~evim, dakle, sa pri~om da suPali}a predali generalu Mari}u {to je sada

palo u vodu.Tuìlac Ibro Buli}, {ef odjela za

ratne zlo~ine u Tuìla{tvu BiH, potvrdio

nam je da je prije petnaestak dana dobiokriminalisti~ku obradu Komisije VladeRepublike Srpske o slu~aju AvdePali}a. “ Is tragu vodimo ve} dugo, a li jo{

uvi jek n ismo pri k ra ju”, rekao je Buli} potvr|uju}i da su glavni osumnji~eniDragomir Pe}anac i @eljko Mijatovi}.Kako su obojica dràvljni Srbije, Buli}smatra da su male {anse da }e se na}i usudnici Suda BiH s obzirom da Srbija ne

prakticira ekstradicirati svoje dràvljanemada im novim zakonom to nije striktnozabranjeno. Ono {to Sud BiH moèu~initi jeste raspisivanje me|unarodne

potjernice kako bi bili uhap{eni u Srbijii isporu~eni BiH ili da postupak protivnjih vode pravosudne institucije uSrbiji.

“SB” OTKRIVA


za{to nisam traìo od Mari}a da i on meni potpi{e da

sam razduìo Pali}a. Rekao sam da sam Mari}a znaogodinama i vjerovao sam mu. Kasnije mi je rekao da je oti{aou razmjenu.

General Mari} je mrtav i ne moè da potvrdi ili

opovrgne Va{u pri~u, a li pos toje svjedoc i koj i osporavaju to

{to ste rekli?

Mari} je nastradao u saobra}ajnoj nesre}i 1996. godine iumro je na VMA u Beogradu. Bio sam kod njega tog dana,umro je od nekog unutra{njeg krvarenja. Ja sam Pali}a predaoMari}u i nisam traìo od Mladi}a obja{njenje za to. Znam da

je trebao i}i u razmjenu za neke nama va`ne oficire koji suneregistrovani dràni u Mostaru jo{ od 1992. godine. Trebao je

biti razmijenjen kao saradnik slu`be i nakon {est mjeseci sanjim bi ponovo bio ostvaren kontakt kako bi radio za nas. Zasve {to govorim imam dokumenta, a imam i izjavu Avde Pali}akoju je dao svojim organima bezbjednosti.

Ali Pali}a nema i nema nikakve sumnje da je l ikvidi ran.

Iz vojnih krugova pojavila se informaci ja da s te Vi izvr{ il i to

ub istvo i to ~ak na tako b ru talan na~in donijev {i g eneralu

Mladi}u njegovu glavu?

Boè sa~uvaj! Volim {to ima takvih svjedoka, takvi maj-muni }e me spasiti, Bog nek im prosti! Naravno, nikakvihdokumenata nemam da se odbranim za tu glavu i to prvi put odvas ~ujem.

Znam samo da sada priti{}u mog tada{njeg voza~a @eljka

Mijatovi}a da svjedo~i mada je on ni kriv ni duàn uba~en uto. Te no}i je moj voza~ mogao biti bilo ko.

Pojedini svjedoci tvrde da vr{ite pri tisak na njih?

Znam da je 50-ak ljudi saslu{avano. Ja sam im samo poru~io da rade po svojoj savjesti.

Prije dvije godin e razgovarala sam sa p ripadn ikom

Desetog diverzantskog odreda Vojske RS koj i mi je tvrdio da

ste izdali nare|enje pripadnicima ovog odreda da likvidiraju

sve zarobljene Srebreni~ana obe}av{i im 4 marke za svakog

ubijenog, a 5 maraka za “zakucavanje”, pucanj u poti ljak?

Odakle meni te pare?! Milo{evi} nam je zatvorio sve finan-sijske tokove i nismo imali novca ni za nas. Takvi me svjedo-ci vade, oni to moraju izjavljivati zato {to su tamo, a ja nemoram jer sam ovdje i jebe mi se {ta ko pri~a o meni.

Da li je ta ~no da su Vas nek io fic iri VRS koji su u Haagu

angaòvali kao istra ioca, recimo Milan Gvero?

Nisam istraìlac kod Gvere i ne radim za Tribunal, ali samna raspolaganju svojim ratnim drugovima i pomaèm im ako

im trebaju neke informacije.“GENERAL RATKO]E SE SAM UBITI!”

Kada ste zadnji put vidjeli generala Mladi}a?

Stalno o meni poturaju dezinformacije da sam {ef obezb- je|enja Mladi}a, a pohapsi{e tolike ljude bez mene. Niko nespominje da je, u vrijeme kada su Mladi}a {titili jataci izvojske kojima se sada sudi u Srbiji, ministar odbrane bio Boris

Tadi}. Pored toga {to imam djecu, najbolja stvar koja mi sedesila u ìvotu je {to sam bio uz Ratka Mladi}a koji je srpskinarod spasio od genocida.

O~ekuje te l i da }e genera l Mladi} bit i uhap{en i proce-

suiran u Haagu?

Nikada! Kao ~astan oficir ubi}e se ako poku{aju da gauhapse. Da je u Srbiji, do sada bi i bio uhap{en mada je Zoran

\in|i} obe}avao da }e sve biti gotovo kada predamoMilo{evi}a. A poslije ode jo{ desetine ljudi i sada nam i daljesteù jaja.

DRAGOMIR PE]ANAC




Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320e-mail: [email protected]

www.lutrijabih.ba

Izvla~enje brojeva ovog

kola obavit }e se

u utorak, 16. januara,

na FTV u 20 sati

GARANTOVANI

JACK POT OKO

1 KM

LOTO 6 od 42



Dvadeset i tri pritvorenika u Kazneno-

popravnom zavodu “Kula” uIsto~nom Sarajevu koji su na Sudu

BiH osu|eni, optuèni ili osumnji~eni dasu po~inili kazneno djelo ratnog zlo~ina,

MASOVNA POBUNA RATNIH ZLO INACA


Po~etkom ove nedjelje vi{e od dvadeset pritvorenikaoptuènih za ratne zlo~ine otpo~elo je u zatvoruKula {trajk gla|u a uskoro su im se priklju~ili i

ratno-zlo~ina~ki osumnji~enici iz drugih bh. zatvora;na{a novinarka otkriva pozadinu ovog ekscesa sadugoro~no ogromnim posljedicama po

nestabilni pravni poredak BiH

Osumnji~eni za ratne zlo~ine mjesecima su prou~avali svOsumnji~eni za ratne zlo~ine mjesecima su prou~avali svPi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

SINDROM “

GLAVA[“ U BH.

IZLAZNA STRATEGIJA

HAAGA: Glavna tuìteljicaTribunala u Haagu Carla DelPonte postavila je teàkzadatak pred Tuìteljstvoi Sud BiH



po~eli su u ponedjeljak (8. januara) {trajk gla|u!

Nedvojbeno pa`ljivo isplaniran i ve}dulje vrijeme najavljivan, {trajk jezvani~no zapo~eo u 8.30 sati ujutro, kada

je deùrnim zatvorskim straàrimauru~ena lista zahtjeva, uz obavijest kakodo njihovog ispunjenja pritvorenici ne}euzimati hranu, ve} samo vodu i, eventual-no, lijekove. Svega nekoliko sati kasnije u

zeni~kom je zatvoru {trajk gla|u po~eo iAbduladhim Maktouf koji je na SuduBiH, zbog istog kaznenog djela, u aprilu2006. osu|en na petogodi{nju zatvorskukaznu. Potom je stigla vijest da se s

pritvorenicima u Isto~nom Sarajevu “so-lidariziraju” Du{ko Kneèvi} i Mom~ilo

Mandi} (obojica se nalaze u pritvorskoj jedinici Suda BiH) protiv kojih se,tako|er, vodi sudski proces pod

optu`bom da su odgovorni za ratnezlo~ine. Realno je o~ekivati da }e seMandi}u i Kneèvi}u uskoro pridruìti iostali optuènici za ratne zlo~ine u

pritvoru Dràvnog suda, njih ukupno

sedamnaest.I mada je, dakle, posve jasno da sunakon Voji sl ava [e{el ja u Haagu iBranimira Glava{a u Hrvatskoj, i ovda{njioptuènici za ratne zlo~ine posegnuli zaistom metodom ucjene, situacija u kojojsu se na{li suci Suda BiH, ipak je bitnodruga~ija. Osim {to }e se, u pore|enju sHa{kim tribunalom i njihovim kolegamau Hrvatskoj, suci u BiH suo~iti sa mnogove}im brojem {trajka~a (mogu}e da ih nakraju bude i ~etrdesetak), postoje istanovite razlike u njihovim zahtjevima.

UZORI IZ SUSJEDSTVAêtni~ki vojvoda Vojislav [e{elj je, podsjetimo, od Ha{kog suda traìo pravoda se sam brani, kao i izvjesne olak{ice u

pripremi obrane, dok je ratni zapovjednik Osijeka Branimir Glava{ {trajkom ucje-njivao hrvatsko tuìteljstvo i sud kako bi

protiv njega bila obustavljena istraga.Pritvorenici Suda BiH koji su po~etkomovog tjedna stupili u {trajk gla|u traè,me|utim, jednak tretman za sveoptuènike za ratne zlo~ine, bez obzira nakojem se od ovda{njih sudova protiv njihvodi postupak.

U tom su smislu “{trajka~i” zahtije-vali da se optuèni za ratne zlo~ine naSudu BiH procesuiraju prema zakonskim

propisima preuzetim od biv{e Jugoslavijekoji se primjenjuju na entitetskim sudovi-ma, odnosno u Distriktu Br~ko. Poredtoga, kao jedan od zahtjeva za prekid {tra-

jka, navedeni su isti uvjeti prilikomvo|enja sudskih procesa, budu}i daoptuènici Suda BiH u pritvoru moguostati pune tri godine, dok se ve}inaoptuènih za ratne zlo~ine na kantonal-nim/ùpanijskim ili okru`nim sudovima

brani sa slobode. Pozivaju}i se, tako|er,na me|unarodne konvencije o ljudskim pravima i Ustav BiH, pritvorenici koji suzapo~eli {trajk gla|u zahtijevali su

poni{tenje svih presuda koje su pooptu`nicama za ratne zlo~ine do sadaizre~ene na Dràvnom sudu, navode}ikao argument kr{enje na~ela zakonitosti.

“Ja ve} godinu dana upozoravam

doma}u i me|unarodnu javnost da se u

BiH kr{e ljudska prava optuènih za ratne

zlo~ine zbog neharmoniziranih zakonskih

propisa. Sudije Dràvnog suda postupaju

prem a ~lanu 4a Zakona o izmjenam a i

[trajk gla|u u ime zakona


rupe u zakonu i kolektivno se odlu~ili za [TRAJK GLA\U!rupe u zakonu i kolektivno se odlu~ili za [TRAJK GLA\U!

E[ELJ I

ATVORIMA

IZLAZNA STRATEGIJATRIBUNALA U HAAGU:Carla del Ponte sapredsjednicom Suda BiH

Meddìdom Kreso i glavnimtuìteljem MarinkomJur~evi}em



dopunama Kriv i~nog zakona B iH koji

daje pravno tuma~enje po kojem se moè

upotri jebiti sada{nji Krivi~ni zakon BiH

gdje je zapri je}ena kazna za dje la ratnog

zlo~ina do 45 godina. Ovo je pravno

p itan je koje e ntite ti s as vim d ruga ~ije

tuma~e, polaze}i od vremena SFRJ kada

je ukinuta sm rtna kazna. Ja sam ranije

govorila kako je pravo svakog osum-n ji~enik a da seb i traì izlaz i d a teì da

bude blaè ka`njen ako za to postoji

mogu}nost. Budu}i da takva mogu}nost

posto ji, naravno da }e je svako traìti i

ova se situacija mogla o~ekivati”,

obja{njava predsjednica Suda BiHMeddìda Kre so . Predsjednica Kresosmatra da bi se, stoga, novi dràvni mi-nistar pravde morao fokusirati na nas-tavak reforme pravosu|a, odnosno,

uskla|ivanje kaznenog zakonodavstva uBiH.Podsjetimo da u BiH trenuta~no para-

lelno egzistiraju ~etiri pravna sistema: uFederaciji BiH, Republici Srpskoj,Distriktu Br~ko i na Dràvnom sudu,odnosno, da se istodobno primjenjuju ~ak ~etiri kaznena zakona i ~etiri zakona okaznenom postupku!? U konkretnomslu~aju to zna~i da optuèniku za ratnezlo~ine protiv kojeg se sudski proces vodina nekom od kantonalnih/ùpanijskihsudova u Federaciji moè biti izre~enazatvorska kazna u najduèm trajanju od15 godina, u Republici Srpskoj do dvade-set godina, dok je na Sudu BiH maksi-malna kazna 45 godina! [to, opet, zna~ida }e optuènik kojem za po~injeno kaz-neno djelo ratnog zlo~ina na Sudu BiH

bude izre~ena maksimalna kazna uzatvoru provesti ~ak trideset godina duènego {to bi bio zatvoren da mu se sudilona, nekoliko kilometara udaljenom,Kantonalnom sudu u Sarajevu.

RIJE^ ADVOKATA“To je direktno kr{enje ljudskih

p rava, jer n ema retro aktivne p rim jene

zakona. Civilizacijski je standard koji se

primjenjuje na svim sudovim a da se

optuènim a sudi prem a zakonskim

propisima koji su b ili na snazi u vrijeme

izvr{en ja kaznenog d jela . I p rema svim

me|unarodnim konvencijama, optuèni

imaju p ravo traìti da im se sudi p rema

zakonu koji je z a n jih povoljn iji”, tvrdiKre{imir Zubak, odvjetnik Kre{e Lu~i}a,ratnog pripadnika HVO-a iz Kre{eva,kojem se na Sudu BiH sudi zbog pro-tupravnog zatvaranja bo{nja~kih civila.

Zubak, ~iji branjenik, tako|er, {tra-

jkuje gla|u, podsje}a kako su optuèniciDràvnog suda ranije upozoravali nakr{enje njihovih ljudskih prava i da se ovizahtjevi, naprosto, nisu mogli ignorirati.Poznati sarajevski odvjetnik Fahrija

Karkin koji zastupa @eljka Leleka i bra}uGorana i Zorana Damjanovi}a poja{njavada su on i njegove kolege koji na SuduBiH brane optuène za ratne zlo~ine u

proteklih godinu dana uporno ulagali prigovore i traìli da se njihovim bra-

njenicima sudi prema zakonima koji su bili na snazi u vrijeme kada je kaznenodjelo po~injeno. “Sada je pitanje {ta }e

imati ve} i e feka t, upozorenja i li { tr ajk?

[to se mene ti~e, ja {trajk pritvoren ik a

opravdavam”, kaè odvjetnik Karkin. Onnapominje kako se ve}ina ovda{njih bra-nitelja, nakon otvaranja istrage protiv nji-hovih branjenika, “bori” da se sudski pro-cesi vode na entitetskim sudovima.

“U na~elu, ja sam veliki protivnik da se

problemi rje{avaju tako {to }e se organizo-vati {trajk g la|u, mada mi se ~in i da je to ,

izgleda , pomalo posta lo i pomodno. Ali,

kao i u s lu~a ju kada se pojavi neka bolest,

pa se traè uzroci i simptomi, i ovo je jedan

MASOVNA POBUNA RATNIH ZLO INACA


Do zaklju~enja ovog broja “SB” u {trajk gla|u su stupili Boban [im{i}, Ne|oSamardì}, Marko Samardìja, NikolaKova~evi}, Nenad Tanaskovi}, @eljkoLelek , Radmilo Vukovi}, Damir Brekalo,Dragan [unji}, Nikola Andrun, Kre{o Lu~i},Zdravko Mihaljevi}, Marko Radi}, PetarMitrovi}, Branislav Medan, Milovan Mati},Goran i Dragan Damjanovi}, RadislavLjubinac, Mladen Blagojevi}, ZdravkoBoì}, @eljko Zari} i Zoran @ivanovi} koji senalaze u pritvoru KPZ “Kula”. Budu}i da je

{trajk gla|u u zeni~kom zatvoru zapo~eo Abduladhim Maktouf, a u pritvorskoj jediniciSuda BiH Mom~ilo Mandi} i Du{ko Kneèvi},izvjesno je kako ova brojka nije kona~na, kao{to je posve jasno da zahtjeve {trajka~a nisupisali oni sami, nego iskusni pravnici. Poredtoga, ne treba isklju~iti ni mogu}nost da listazahtjeva u me|uvremenu bude dodatnopro{irena, jer su {trajka~i tijekom razgovora sMeddìdom Kreso prosvjedovali tvrde}i kakose na Sudu BiH za ratne zlo~ine procesuirajuuglavnom Srbi?!

KO [TRAJUJE GLA\U

Od Mom~ila Mandi}a

do Maktoufa

MULTIETNI^KI [TRAJK GLA\U

Radovan Stankovi}

Mom~ilo Mandi} Pa{ko Ljubi~i}

Abduladhim Maktouf



od simptoma da treba ubrzano razmotriti

c jelokupnu reformu pravosu|a”, smatradràvni ministar pravde Slobodan Kova~.U razgovoru za Slobodnu Bosnu ministar

pravde je izrazio bojazan da bi {trajk gla|umogao proizvesti ozbiljne probleme.“Bojim se iz razloga jer je primjena zakona

va`no pravno i p rak ti~no p itan je, mada

sam uvjeren da su sudska vije}a o tome

vodila ra~una . Ma kol iko da su anglosak-sonsk i elementi koji su inkorporiran i u

na{e dom a}e pravo potpomogli da se

ubrzaju postupci, isto su tako unijeli i

odre|ene nejasno}e i nesnalaènje. Nisam

siguran ni koliko su ovda{nje sudije educi-rane da se uhvate u ko{tac sa velikim prob-lemima u pravosu|u i da adekvatno prim-jenjuju zakon.”

Na na{e pitanje zbog ~ega du nosniciMinistarstva pravde BiH nisu ranije iniciraliuskla|ivanje zakonskih propisa na dràvnojrazini kako bi sprije~ili da paralelnofunkcioniraju ~etiri pravna sistema, ministar Kova~ je odgovorio da je u tom Ministarstvuformiran Sektor za strate{ka planiranja ieuropske integracije ~ija je zada}a upravorje{avanje ovog problema. On se, me|utim,sloìo da je nastavak reforme pravosu|a poli-ti~ko pitanje, te da }e biti te{ko izna}i kom-

promisno rje{enje. No, ~injenica je da, kada je harmo-nizacija vaè}ih zakona posrijedi, nije“zakazalo” samo Ministarstvo pravde BiH,ve} i nadle`na entitetska ministarstva, kao iVisoko sudsko i tuìteljsko vije}e i udrugesudaca i tuìtelja koji su morali znati da }e se

optuèni, kad-tad, poàliti na nejednak zakonski tretman. Posebice jer je ve}inaoptuènih za ratne zlo~ine na Dràvnomsudu ve} uputila apelacije Ustavnom suduBiH i traìla da im se sudi kako je definiranoEuropskom konvencijom o ljudskim pravi-ma, odnosno, prema entitetskim zakonima.

SINDROM“GLAVA[“ I U BiH

“Mislim da smo do sada harmonizirali

p reko 90 posto propisa i da ih treba obje-dinit i u jedan zakon o krivi~nom postupku

na nivou dràve koji }e vrijediti za sve. Isto

tako smatram da bi trebalo donijeti jedan

krivi~ni zakon na dràvnom nivou, s tim da

bi enti tetima, eventualno, bila ostavljena

mogu}nost da reguliraju osta la krivi~na

djela iz svoje oblasti”, prijedlog je predsjed-nice Suda BiH Meddìde Kreso koja jeranije, u vi{e navrata, traìla da se formiraregionalna komisija ~iji bi ~lanovi, uz

pomo} me|unarodnih pravnih eksperata,dogovorili jedinstvena zakonska rje{enja zasve optuènike za ratne zlo~ine na prostoru

biv{e Jugoslavije.Do konca ovog tjedna, kada bi se s

boì}nog i novogodi{njeg odmora trebalevratiti njihove strane kolege (?), suci Odjelaza ratne zlo~ine Suda BiH odràt }e zajed-ni~ki sastanak kako bi dogovorili na koji }ena~in odgovoriti na zahtjeve {trajka~a.“îni mi se da je Glava{ev sindrom u{ao u

BiH, ali Sud ne}e podle}i pritiscima. Za

mene je to neprihvatljiva metoda. Ne mogu

optuèni ucjenjivati sudove i sprje~avati ih

da sprovedu pravdu”, stav je MeddìdeKreso. I mada u tvrdnje predsjednice Suda

BiH ne treba sumnjati, uistinu je te{ko pov- jerovati da }e ovaj problem, nakon {to pred-stavnici izvr{ne i zakonodavne vlasti punetri godine nisu povukli nijedan konkretan

potez, uspjeti rije{iti suci i tuìtelji?!

[trajk gla|u u ime zakona


I mada, sude}i barem prema izostankuzvani~nih reakcija, {trajk pritvorenikaDràvnog suda u ponedjeljak jo{ nitko nijeuzimao zaozbiljno, dan kasnije je postalo

jasno kako odbijanje hrane nije jedina meto-da ucjene za kojom su posegnuli optuèniza ratne zlo~ine.

Tako su ve} u utorak (9. januara)~etvorica ratnih pripadnika Vojne policijeBratuna~ke brigade Vojske RepublikeSrpske Zdravko Boì}, Mladen Bla-gojevi}, @eljko Zari} i Zoran @ivanovi}odbili da se pred Sudom BiH izjasne o krivn-

ji po optu`nici koja ih tereti za po~injeneratne zlo~ine u rejonu Srebrenice. Tre}egdana {trajka na Sudu se nije pojavioRadmilo Vukovi} iz Fo~e. Prvi optuènik

za ratne zlo~ine u BiH koji je odbio pris-ustvovati su|enju je Radovan Stankovi}~ije je procesuiranje pro{le godine Ha{ki tri-bunal prepustio Dràvnom sudu. Nakonincidenata koje je taj ratni zlo~inac iz Fo~eizazvao u Haagu (kada je u sudnici vrije|aosuce i tuìtelje), Stankovi} je i po dolasku uSarajevo zaprijetio da }e, ukoliko ga polica-

jci dovedu nasilu, u sudnici skinuti ga}e?!Poslije ove prijetnje, dràvni suci suzaklju~ili da je Stankovi}u pruèna prilikada prisustvuje su|enju i da, premda je onodbio mogu}nost pra}enja procesa, Sud ne

moè zaustaviti svoj rad. RadovanStankovi} je sredinom novembra 2006.ogla{en krivim za zlo~in protiv ~ovje~nosti iosu|en na 16 godina zatvora.

KOLAPS SUDA BiH

[trajka~i ne èleu sudnicu!?

ADVOKATSKA INTERPRETACIJA: Kre{imir Zubak i Fahrija Karkin ne

podràvaju {trajk gla|u, a ni zakonsku rascjepkanost pravosu|a u BiH



SARAJEVSKI PROCES

Presuda optuènima za terorizam Bekta{evi}u, CeHasanovi}u bila je, naàlost, najspektakularniji medijs

DOVI\ENJA, SARAVIDIMO SE U KOPEN


DRAKONSKE KAZNE

Mirsad Bekta{evi}14 godina

Bajro Ikanovi}8 godina

DOKAZNI MATERIJAL:Video zapis o pripremamaza teroristi~ke napade

[VEDSKA OPASNOST: MirsadBekta{evi}, vo|a teroristi~kegrupe, ro|en je u Sandàkua odrastao u [vedskoj



Nakon {to mu je predsjednik

Sudskog vije}a Mirza Jusufovi}izrekao jedinstvenu zatvorskukaznu u trajanju od 15 godina i~etiri mjeseca za djelo teroriz-

ma i ometanja slu`benih osoba u vr{enjunjihove du`nosti, {vedski dràvljaninMirsad Bekta{evi} okrenuo se prisutnimnovinarima koje je uz podignutu ruku

pozdravio rije~ima “Allahu ekbar”. PoredBekta{evi}a, Sudsko vije}e za djeloterorizma proglasilo je krivim iAbdulkadira Cesura, turskog dràvljaninasa prebivali{tem u Danskoj, kao i Bajru

Ikanovi}a, bh. dràvljanina, koji su nepra-

vosna`no osu|eni na 13, odnosno 8 godi-na zatvora. Senad Hasanovi}, petooptu-èni u slu~aju Bekta{evi}, za nedozvoljenodrànje i posjedovanje eksplozivnogmaterijala tako|er je progla{en krivim iizre~ena mu je zatvorska kazna u trajanjuod 2 godine i {est mjeseci.

ODBRANA JEZAPREPA[TENA

PRESUDOMTako je okon~ano prvo su|enje za

djelo terorizma koje se vodilo pred SudomBiH, a koje je poprimilo me|unarodnikarakter s obzirom da je sarajevski slu~ajdirektno povezan sa sudskim procesom

koji se protiv ~etiri osobe optuène zaterorizam vodi u Danskoj. Advokatioptuènih u prvim reakcijama na presuduisti~u da su {okirani presudom i visinomizre~enih zatvorskih kazni. “Moram re}i

da je u ovom predmetu odràno preko 25

pre tresa, a svakom od njih bil i su prisutni

s trane diplomate, da ne spominjem pol i-cajc e i {p ijune zapadnih zemalja koji su

redovno prisustvovali su|enju. Ako se to

zna, onda je ja sno da se ne moè govoriti

o korek tnom su|en ju i mi{ ljen ja sam da

Sudsko vije}e nije odoljelo tom pritisku”,

izjavio je nakon izricanja presude advokatdrugooptuènog Cesura [emso Temin.

Samo dan prije izricanja presude nje-govom klijentu, Temin je bio ubije|en da}e Cesur biti oslobo|en optu`bi za teror-izam. “M islim da tuìlac nije uspio

dokazati niti jednu radnju u krivi~no

pravnom smislu na osnovu koje bi se moj

klijent mogao proglas it i krivim za dje lo

teror izma. Sporni video snimak napravl-j en je pri je dolaska Cesura u Sarajevo, a u

vrijeme njegovog dolaska prvooptuèni je

v e} nabav io i posjedovao ek sp lo ziv ”,

rekao je Temin ~iji se branjenik suo~io sadugogodi{njom zatvorskom kaznom.

I Idriz Kamenica, branilac prvoop-tuènog Mirsada Bekta{evi}, prije izri-canja presude njegovom klijentu vjerovao

je da }e Sudsko vije}e odbaciti optu`bu zaterorizam, te da }e Bekta{evi} biti osu|enza nedozvoljeno posjedovanje oru`ja i

eksploziva. “Ovo je drakonska kazna koju

nisam o~ekivao”, izjavio je nakon pre-sude Kamenica koji }e kao i Temin te

branioci tre}eoptuènog Ikanovi}a i petooptuènog Hasanovi}a uputiti àlbuApelacionom vije}u. Izricanju presudenije prisustvovao tuìlac Ahmed Halebi}.

DANSKAU I[ÊKIVANJU

Vijest o presudi sarajevskoj grupiterorista te{ko je pogodila i danske odv-

jetnike koji pred tamo{njim sudom zastupaju Abdul Bas ita Abu L ifu , E lia sa Ibn

Hsaina, Imada Ali Jaluda i Adnana

Avdi}a koji su optuèni za djelo teroriz-ma. Ugledni danski odvjetnici Andreis

Boelskiffe, Thorkild Hoyer i Neils Forsby

nadali su se da sarajevska grupa ne}e biti

Me|unarodni terorizam


Ove je nedjelje Sud BiH na skoro 40 godina robijeosudio ~etvoricu dràvljana [vedske, Turske i BiHoptuènih da su pripremali teroristi~ke napade na

“zapadne ciljeve” u Sarajevu: sarajevski sudskiproces uvod je u sudsko procesuiranje desetinaosoba optuènih za terorizam {irom Evrope

koje su bile povezane sa “sarajevskom grupom”

uru, Ikanovi}u idoga|aj u Evropi!

Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

EVOAGENU

Abdulkadir Cesur13 godina

DANSKA - BiHNaime, danskapolicija presretala je isnimala telefonskerazgovore koje jeMirsad Bekta{evi}vodio sa AbdulBasitom, a u kojim

ga informi{e kakoje na{ao “pravu robu”te da mu je potrebnojo{ para



optuèna za terorizam, {to bi njihov posaou~inilo znatno lak{im. Me|utim, sarajevskagrupa ne samo da je optuèna za terorizam,nego je predsjedavaju}i Sudskog vije}aMirza Jusufovi} obrazlaù}i presudunaveo da su “optuèni u dogovoru sa

njima pozna tim l ic ima, me|u kojima je i

Abdul Basit iz Danske, pripremali

teroristi~ki napad”. Time je Jusufovi}znatno oja~ao poziciju danskog tuìocaJorgena Jensena, a na{i izvori iz Dansketvrde da }e nakon presude izre~ene sara-

jevskoj gupi proces koji se vodi uKopenhagenu biti okon~an do kraja feb-ruara, te da se optuèni u Danskoj mogu

suo~iti sa kaznom doìvotnog zatvora. Naime, prema danskom zakonodavstvu,doìvotni zatvor podrazumijevazatvorsku kaznu u trajanju od 16 godina.

O vezama izme|u danske i sarajevske teroris ti~ke grupe Slobodna Bosna je pisala u vi{e navrata. Naime,danska policija presretala je i snimalatelefonske razgovore koje je MirsadBekta{evi} vodio sa Abdul Basitom, a ukojim ga informi{e kako je na{ao “pravurobu” te da mu je potrebno jo{ para.Tako|er, presretani su i snimani razgov-ori koje su ~lanovi danske grupeme|usobno vodili, a iz kojih je jasno da

su bili upoznati sa onim {to se de{ava uSarajevu, kao i sa ~injenicom da njihov“brat” Abdulkadir Cesur odlazi u BiHkako bi se priklju~io Bekta{evi}u.Kona~no, predstavnici danskog tuìla{-tva u Sarajevu su uz prisustvo advokata isaglasnost optuènih obavili razgovorekako sa Bekta{evi}em, tako i sa Ce-surom, a najvi{e su ih interesovale nji-hove veze sa osobama uhap{enim uDanskoj. Stoga bi logi~no bilo pret-

postaviti da }e danski sud slijediti sarajevski primjer, te da }e se osobeoptuène za terorizam vjerovatno suo~itisa najstroìm zatvorskim kaznama.

SARAJEVSKI PROCES


Amir Bajri}, ~etvrtooptuèni u slu~aju Bekta{evi}, koji je jedini pris-tao na suradnju sa Tuìla{tvom BiH, prije dvadesetak dana upu}en je naizdràvanje dvogodi{nje zatvorske kazne zbog nedozvoljenog posjedovanjaoru`ja i eksplozivnih materijala. Dvadesetosmogodi{nji Bajri} u sara-

jevskom prigradskom naselju Hadì}i uìva reputaciju lokalnog kabadahi - je i kavgadìje, te osobe sklone vr{enju kriminalnih djela. Povremeno jeradio kao izbaciva~ u lokalnim klubovima, a jedno vrijeme proveo je udru{tvu tre}eoptuènog Bajre Ikanovi}a, koji je slovio za neformalnog lid-era lokalne vehabijske zajednice u Hadì}ima. Za razliku od Bekta{evi}a,Cesura i Ikanovi}a koji su sukladno svojim radikalnim vjerskim ubje|enji-ma ostali dosljedni u {utnji i negiranju ta~aka optu`nice podignute protivnjih, Bajri} je, zahvaljuju}i svom prethodnom iskustvu sa policijom,

inspektorima i sudovima, odmah pristao na saradnju.“Da sam znao da im je eksploziv potreban za teroristi~kinapad, nikada im ga ne bih nabavio”, izjavio je svojevremeno Bajri}navode}i kako je eksploziv prona|en i zaplijenjen prilikom hap{enjaBekta{evi}a i Abdulkadira dao Ikanovi}u jer mu je dugovao novac. U svo-

jim iskazima datim policiji , a i kasnijem svjedo~enju, Bajri} je rekao damu nije bilo poznato {ta Ikanovi} namjerava uraditi sa eksplozivom, anegirao je i poznanstvo sa Bekta{evi}em i Cesurom. Me|utim, s obziromna njegovu problemati~nu pro{lost, sasvim je mogu}e da Bajri} nijerekao sve {to zna kako sam sebe ne bi doveo u jo{ nepovoljniji poloàj.

Svoju kratkotrajnu karijeru u redovima vehabijskog pokreta Bajri} jezapo~eo intenzivnim druènjem sa svojim kom{ijom Ikanovi}em, ina~eizbjeglicom iz Vlasenice. Bajri}u se navodno dopalo to {to su vehabijevoljele prirodu s obzirom da je i sam bio zaljubljenik u prirodne ljepote.

Ali, dok je Bajri} bio zainteresovan za hvatanje zmija i riba rukama,Ikanovi}a i ostale vi{e su zanimala nedostupna, skrovita mjesta gdje bimogli nesmetano vje`bati i pripremati se za dìhad, o kojem je, premanavodima Bajri}a, Ikanovi} govorio ~esto i sa odu{evljenjem.

“Ni{ta drugo nije postojalo, samo ku}a i dàmija. Klanja{ petvakata dnevno, a kad do|e{ ku}i, gleda{ kasete sa vjerskimsadràjem koje su nam dijelili i koje te ubijaju u pojam. U po~etku

je bilo dobro, kao da po~inje{ novi ìvot. To ti daje neku mo} i ni~egìvog se ne boji{. Ali u posljednjih mjeseci po~eo me hvatati strah,kao da gubim kontrolu nad sobom”, rekao je Bajri} u razgovoru koji

je objavljen u Slobodnoj Bosni u aprilu 2006. godine. Neposredno nakonnjegovog pu{tanja iz {estomjese~nog pritvora. Bajri} je bio prestao dapije, da kr{i zakon, a “bra}a” su mu osigurala i posao u grilu halal mes-

nice u Pofali}ima. Bajri} je sa Ikanovi}em i{ao i u “ljetnu {kolu ekstremizma”

koju su pripadnici vehabijskog pokreta organizovali na podru~ju biha}keop}ine. Prema navodima Bajri}a, njegovi novi prijatelji, “bra}a” kako suse me|usobno oslovljavali, uvijek su imali dovoljno novca, a novac je ono{to je Bajri}a motivisalo vi{e od bilo kakvih vjerskih ubje|enja. Pa ipak,nekoliko mjeseci prije nego {to }e biti uhap{en, Bajri} se po~eo udalja-vati od Ikanovi}a i njegovih istomi{ljenika, mahom osoba sumnjive, krim-inalne pro{losti i morala, koje su se u me|uvremenu okrenule vjeri i religi-

ji prakt iciraju}i njen najekstremniji oblik. Bajri} je od petooptuènogSenada Hasanovi}a nabavio eksploziv i predao ga Ikanovi}u, a nakonnekoliko dana, ta~nije 19. oktobra 2005. godine, pripadnici F MUP-auhapsili su Bekta{evi}a i Cesura u ~ijem posjedu je prona|en spomenu-ti eksploziv. “O~igledno su se mi{evi uspani~ili. Ikanovi} je do{aokod mene i rekao mi da sklonim sve nedozvoljene stvari iz ku}e,ako ih imam, te da je on uradio isto. Rekao je da su neka bra}auhap{ena i da o~ekuje da policija do|e po njega, ali da ni menene}e mimoi}i”, tvrdio je Bajri} kojem je Ikanovi} prijetio tokomislje|ivanja rekav{i mu: “Pazi {ta govori{, da ne ostane{ bez glave”.Bajri} se nije osvrtao na prijetnje Ikanovi}a i uprkos prijetnjama, tepoku{aju podmi}ivanja radi promjene iskaza, ostao je dosljedan onome

{to je ispri~ao inspektorima FMUP-a.

SVJEDOK POKAJNIK

Amir Bajri} izdràva zatvorsku kaznu

koju je dogovorio sa Tuìteljstvom BiHNA ODSLU@ENJU

ZATVORSKEKAZNE:

Amir Bajri}priznao

je krivicu






Ostao je to dan upam}en po zlu uhistoriji svjetskog sporta.

Najmra~nije jutro olimpizma,crni peti septembar 1972., kadasu u Minhenu palestinski teroristi

ubili 11 izraelskih olimpijaca, ostavio jeveliku ranu na srcu svjetskog sporta, kojaniti danas, tri i podesetlje}a kasnije, nije

zacijelila. No, naàlost, tragedije sli~neonima poput minhenske, preìvljavali su i

@IVOTNE PRI E BH. SPORTISTA


Na{ novinar istraìo jenekoliko najupe~atljivijihìvotnih pri~a sportista izBiH, koji su bili na rubusmrti i koji su samozahvaljuju}i pukomslu~aju preìvjeli; o svo-

jim tragi~nim ìvotnimepizodama za SB govoreHAMZA ALI], olimpijac ibalkanski prvak u bacanjukugle, koji se spasioispod ~etni~ke kame uSrebrenici; SA[A PAPAC,nogometni reprezentativacBiH, koji je te{ko

povrije|en u saobra}ajnojnesre}i; nogometnalegenda EDHEM [LJIVO,te biv{i nogometnigolman i novinarSABAHUDIN SA[A VUGDALI], kojeg je UNproglasio “najhrabrijim~ovjekom na svijetu”

Ali} je pre ivio genocid u Srebrenici, a Papac i [ljiAli} je pre ivio genocid u Srebrenici, a Papac i [lji

Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

SPORTISTI IZ BiH U



neki od najuspje{nijih bh. sporta{a, ~ijeìvotne storije s pravom nose pe~atìvotne drame.

SREBRENI^KI PAKAO@ivotna pri~a Hamze Ali}a, na{eg

trenutno najboljeg atleti~ara, bronzanog

sa Mediteranskih igara 1995. i balkan-skog prvaka u bacanju kugle, mogla bi

biti dobar predloàk za filmski scenarij. Nakon {to je preìvio pad Srebrenice u julu 1995., Ali} }e desetak godina kasnije, kao izbjeglica, mukotrpno treniraju}i,ostvariti svoje snove i postati zasada jedi-ni bh. sporta{ sa ispunjenom normom zaodlazak na Olimpijske igre u Pekingu2008. godine.

S nepunih {esnaest godina Ali} je po~eo trenirati na zeni~kom stadionuKamberovi}a polje . Pro{le je godine

Hamza postigao najbolji bh. rezultat u posljednjih 20 godina baciv{i kuglu 20,09metara. “Rezultat ima vel iku vri jednost

jer sam prebrodio taj dvadeseti metar, koji

je bio moja psiholo{ka bar ijera. Ispunio

sam normu za nastup na OI , ali i svim

ostalim velikim takmi~enjima na koja bih

m ogao i}i pod uslovom da osiguram

materijalna sredstva”, kazao je Ali} nakon bacanja rekordnog hica.

Ali} je ro|en 1979. u Srebrenici i ratni je pakao proveo u svom rodnom gradu,odakle je morao bjeàti u ljeto 1995.,kada su zlo~ina~ke trupe Ratka Mladi}a

Kako pre ivjeti dramati~ne ivotne situacije


o te{ko su povrije|eni u saobra}ajnim nesre}ama!o te{ko su povrije|eni u saobra}ajnim nesre}ama!

USRETU SA SMR]U

Nastavak na 52. stranici

PRE@IVLJEN STRAVIÂN SAOBRA]AJNI UDES: Bosanski

reprezentativac Sa{a Papac(desno) pukim slu~ajem ostao je

ìv na cesti smrti u Austriji;tokom oporavka u bolnici su

ga posjetili brojni prijateljime|u kojima je i slovena~ki

reprezentativac i njegovbiv{i suigra~ iz kluba Austria

Magna Nastja êh (lijevo)

SA[A PAPAC: U dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine



Vi{emjese~no medijsko prepuca-v a n j e i z me | u o d l a z e } e gfederalnog premijera Ahmeta

Hadìpa{i}a (SDA) i ministra zaenergiju, rudarstvo i industriju

Vahida He}e (SBiH) prvenstveno trebagledati u kontekstu predstoje}eg izbora

premijera FBiH. I Hadìpa{i} i He}o pre-

tendiraju na premijersku funkciju pa jenjihov medijski rat svojevrsni nastavak predizborne kampanje. No, sukob Ha-dìpa{i}a i He}e istovremeno treba pos-matrati i u drugom klju~u: vi{e od deceni-

je traje bitka za prevlast dva lobija -viso~kog i zeni~kog! Hadìpa{i} jeKraji{nik iz Zenice a He}o je ozbiljnaakvizicija viso~kog klana.

Na jednoj strani su Zeni~aci, premijer Ahmet Hadìpa{i} i zamjenik direktorafederalne Agencije za privatizaciju Ham -dija Kulovi} i Husein Smajlovi}, na~elnik zeni~ke op}ine i predsjednik SaboraIslamske zajednice BiH. Na drugoj strani

HAD@IPA[I] - HE]O


Aktuelni sukob izme|ufederalnog premijera Ahmeta Hadìpa{i}a iministra industrije i

energetike Vahida He}epersonifikacija je borbeza prevlast koja se ve}punu deceniju vodiizme|u zeni~kog i viso~ko-kakanjskog lobija;na{ novinar istraìo jepozadinu i klju~neaktere ovog sukoba

Premijer pr

Nagomilane ratne netrpeljivosti izme|u Zenice i VisokogNagomilane ratne netrpeljivosti izme|u Zenice i Visokog

HAD@IPAHAD@IPANA UDARU IVJETROMETINI:Ahmet Hadìpa{i},premijer Federacije

Pi{e

Adnan Buturovi}[email protected]



barikade je “viso~ki lobi” na ~elu saVahidom He}om , i Viso~acima i bra-ti}ima, predsjedavaju}im Skup{tineZDK-a Sejadom Zaimovi}em (SBiH) i

predsjednikom KO SDA Zenica Mir-sadom Zaimovi}em.

KORIJENI SUKOBAPredratni direktor OUR-a Valjaonica

u @eljezari Zenica Hamdija Kulovi}1992. je oformio Prvi @eljezarski bataljonkoji je iz kasarne JNA izvukao 13 hiljada

pu{aka i ~etrdeset tenkova. Kulovi}ev pomo}nik za izradu naoruànja bio jeinènjer u @eljezari, vanredni profesor naMa{inskom i Metalur{kom fakultetu i {ef odjela na Metalskom institutu “KemalKapetanovi}” dr. Ahmet Hadìpa{i}.

Nakon {to je @eljezarski bataljon naDrivu{i kod Zenice zarobio haubicu 105

mm, Kulovi} je haubicu poklonio prijeratnom inènjeru u TE “Kakanj”Vahidu He}i, tada komandantu Mje{ovi-tog artiljerijskog diviziona Visoko. IHadìpa{i}, i Kulovi}, i He}o bili sukadrovi SDA. Poslije rata Kulovi} i He}o

prelaze u Silajdì}evu SBiH. Nakon demobilizacije u maju 1996.,

Vahid He}o je na op}inskim izborima1997. izabran za predsjednika Op}inskogvije}a Visoko. Istovremeno, Kulovi} je

bio direktor @eljezare, ~lan Upravnogodbora BH Steela i dopredsjednik SBiH.

Nakon pobjede Alijanse za promjene

2000. Haris Silajdì} je postavioKulovi}a za premijera ZDK-a.

Me|utim, rad premijera Kulovi}a bio je potpuno blokiran. Najprije time {to mu je ministre postavljao kadrovik SBiHSafet Halilovi}, a zatim time {to su odtrideset i jednog poslanika u Skup{tiniZDK-a samo dvojica bila iz Zenice?!Latentne i stalne opstrukcije vrha SBiH iopozicionog lobija SDA, sa [emsudinom

Mehmedovi}em na ~elu, u privatizacijite{anjskog UNICO filtera , maglajskogNatrona , zavidovi}ke Krivaje , zeni~kog

BH Steela, Cementare Kakanj dovele sudo Kulovi}eve neopozive ostavke na sve

Obra~un vje~itih rivala


tiv ministra

obile su “federalni zna~aj” u sukobu He}e i Hadìpa{i}a!obile su “federalni zna~aj” u sukobu He}e i Hadìpa{i}a!

I]-HE]OI]-HE]O EGZEKUTOR STRANKE ZA

BiH: Vahid He}o



strana~ke i javne funkcije. Na njegovomjesto Silajdì} dovodi Vahida He}u.

SVE HE]INEPRIVATIZACIJE

Premijer He}o “efikasno” je rje{avao privatizacijske probleme u ZDK-u. Od-mah je postavio novog direktora“Krivaje” Azema Mustafi}a nakon kojeg

je promijenio ~etiri direktora kako biizvr{io preregistraciju “Krivaje”. Epilogcijele pri~e je poraàvaju}i: sada{nji

po~etni bilans nekada{njeg giganta udrvno-prera|iva~koj industriji “Krivaja”

je dvije hiljade KM?! Zatim je He}inavlada prihvatila rje{enje Viso~aka Enesa

Gani}a, direktora kantonalne Agencije za privatizaciju ZDK-a, da se “oprosti” 14miliona KM duga firmi za proizvodnju

tekstila i koè “KIMO” Zenica. Nakonove He}ine odluke “KIMO” je priva-tizirao “Prevent Sarajevo” d.d. Visoko.

Problem sa privatizacijom firme za proizvodnju za{titne opreme “ZIKO” izZavidovi}a He}o je rije{io tako {to jeVlada ZDK-a prihvatila da izmiri dug ovefirme od milion KM iz kantonalnog

budèta. Vlasnici su postala bra}a Ferid i

Ibrahim Mujanovi}, biv{i referent i {ofer u “Krivaji”. Zanimljivo je da je protiv

bra}e Mujanovi} vo|ena istraga u slu~ajumu~kog ubistva zavidovi}kog privredni-ka Hamida Hoti}a 1996., kojem je podautomobil podmetnuta eksplozivnanaprava.

U julu 2005., kao tada{nji potpred-sjednik Doma naroda Parlamenta FBiH,He}o je glasao za Polazne osnove u pri-vatizaciji mostarskog “Aluminija”, koje

je Hadìpa{i}eva vlada dostavila naglasanje domovima federalnog Parla-menta, Me|utim, krajem januara 2006.tuzlanski kadar SBiH federalni ministar energije, rudarstva i industrije Izet @igi}

podnio je ostavku. Haris Silajdì} je poùrio da na @igi}evo mjesto imenuje

svog jockera za privatizaciju VahidaHe}u.Odmah po imenovanju u Vladu

Federacije He}o se uklju~uje u blokadudokapitalizacije “Energopetrola” odstrane ma|arsko-hrvatskog kupca “Ina-Mol”. “H rvatima i Srbima ja ne b ih p ro-dao ni kiosk, a kamoli Energopetrol”,rekao je tada He}o.

Poslije posljednjih izbora ministar He}o direktoru Agencije za privatizacijuu FBiH Re{adu @ut i}u i pomo}nikuHamdiji Kulovi}u {alje pismo podnaslovom “Zaustavljanje aktivnosti na

javnim pozivima za prodaju Energo-investa i Hidrogradnje”. Kao razlog He}onavodi: “Skoro formiranje nove zakono-davne i izvr{ne v las ti na svim nivoima u

BiH daje ve}u dru{tvenu kompetenc iju i

HAD@IPA[I] - HE]O


ALUMINIJ D.D. MOSTARKapacitet: proizvodnja 120 hiljada tona alu-

minija godi{njeUkupna vrijednost: 170 miliona KMVrijednost kapitala koji se prodaje: 150

miliona KM

U Sporazumu “Aluminija d.d. Mostar” i Vlade FBiH iz jula 2005. pi{e:

“Prodaju kapi ta la obavi t }eAgencija za privatizaciju u FBiH, javnimpozivom ili ciljanim pozivom respekta-

bilnim tvrtkama Alcoa, Glencore, HydroAluminium, Alcan, koje imaju dugogo-di{nji me|unarodni ugled”.

Krajem ove godine, Agencija za privati-zaciju FBiH je od velike me|unarodne kon-sultantske tvrtke “Deloitte” dobila stru~nuanalizu jo{ ~etiri velike svjetske kompanijeza proizvodnju aluminija, koje }e biti poz-vane da u~estvuju na me|unarodnom ten-deru. Radi se o kompanijama Rusal/Sual,BHP Billiton, Chalco i Rio Tinto .

RUSSIAN ALUMINIUM (RUSAL) -najve}i je proizvo|a~ primarnog aluminija uRusiji sa 2,8 miliona tona aluminijagodi{nje. Stopostotni vlasnik je OlegDeripaski (38), koji je pro{le godine pot-pisao ugovor sa Sualom, drugimproizvo|a~em aluminija i glinice u Rusiji sagodi{njom proizvodnjom od 1,1 milion tona

aluminija. Rusal/Sual je sa 3,9 miliona tonanajve}i proizvo|a~ aluminija na svijetu.Pro{le godine Rusal je kupio Aluminijskikombinat u Podgorici (120 hiljada tonaproizvedenog aluminija godi{nje), za 48,5miliona eura, obaveznom investicijom od 55miliona eura i obavezom da isplati dugoveod 100 miliona eura.

GRUPA BHP BILLITON - nastalaspajanjem britanske i australijske kompani-

je sa sjedi{tem u Londonu. Proizvodi 1,3

miliona tona aluminija godi{nje. Zapo{ljava38 hiljada radnika u 25 zemalja.

ALUMINIUM CORP. OF CHINA LTD.(Chalco) - najve}i proizvo|a~ aluminija iglinice u Kini sa milion tona proizvodnje pri-marnog aluminija i 7,8 miliona tona glinice.Trenutno zapo{ljava 86 hiljada radnika.

R I OTINTO - gru-p a c i j a

ameri~kih kor-poracija kojaproizvodi 858

hiljada tona primarnog aluminija, 15,6miliona tona boksita i 5,9 miliona tona glin-ice. Najve}i je izvoznik soli na svijetu inajve}i snabdjeva~ ugljenom ameri~kog iaustralskog trì{ta. Ve}inski su vlasnici dvarudnika urana u Australiji.

ALCOA - ameri~kakorporacija za proizvodnjuprimarnog aluminija sa 3,5miliona tona aluminija i polu-

godi{njim prihodom u 2006.od 7,9 milijardi dolara. Alcoa je strate{kiinvestitor u kineski Chalco sa udjelom od7,6 posto.

ALCAN - grupacijakanadske kompanije Alcan,francuskog Pesina i {vicarske Algroup - proizvodi 3,4 milionatona aluminija godi{nje i

ostvaruje dobit od 21,6 milijardi dolara.

HYDRO ALUMINIUM – argentinska

kompanija sa 1,7 miliona proizvedenog pri-marnog aluminija godi{nje.

GLENCOR INTERNATIONAL AG –ameri~ko-{vicarska kompanija vlasnik jetalionice aluminija u [vedskoj, rafinerije uIrskoj, ve}inski vlasnik rafinerija na Jamajcii u Italiji, sa vlasni~kim udjelima u ruskim ibritanskim korporacijama za proizvodnjualuminija. Od 2000. do novembra 2006.

godine Glencor je u modernizaciju pogona“Aluminij d.d. Mostar” uloìo 20 milionadolara.

KO ]E KUPITI ALUMINIJ

Utakmica svjetskih

dìnova



odgovornost novim strukturama vlasti za

obavljanje njihovih poslova , doprinosi

stabilnoj privrednoj klimi u zemlji i pozi-t ivno uti~e na t r i{ne poz ic ije dràvnog

kapitala...”.

Rezultat He}inog blokiranja privati-zacije jeste odustajanje tri zainteresovanekompanije za “Energoinvest” i privre-meno povla~enje strate{kog austrijskog

partnera za privatizaciju “Hidrogradnje”.

“SLUÂJ” ALUMINIJMOSTAR

Istovremeno, “skoro formiranje novezakonodavne i izvr{ne vlasti” He}i nijesmetalo da svojim odlukama dodijeli kon-

cesije austrijskom koncernu “APETGroup” za gradnju osam hidroelektrana

bez javnog natje~aja, na {ta je javno rea-girao biv{i ~lan Predsjedni{tva Sulejman

Tihi}. Tako|er pod krajnje nejasnim okol-nostima, He}o je privatnoj kompanijiIntrade energija dodijelio gradnju trihidroelektrane u gornjem toku Neretve.

Nakon {to je Hadìpa{i}eva Vlada unovembru 2006. dala saglasnost na“Sporazum o rje{avanju otvorenih pitanjaizme|u FBiH i Aluminija d.d. Mostar”,ministar He}o nije traìo od Hadìpa{i}a,

@uti}a i Kulovi}a da u potpunosti obus-tave privatizaciju mostarskog kombinata.Toga se dosjetio tek kasnije, kada je pre-mijer Hadìpa{i} od ministra He}ezatraìo detaljan izvje{taj o “poslustolje}a” sklopljenom s austrijskom gru-

pacijom APET. Na {ta ustvari reagira ministar He}o

kada je u pitanju Sporazum Hadìpa{i}-Brajkovi}? Koordinator aktivnosti za pro-

d a ju d r ` a v n o g k a p i t a l a“Aluminija” Hamdija Kulovi}za SB kaè:

“Predmet prodaje je 44

posto dràvnog kap itala i 44

posto tzv. nenom iniranog

kapitala za obe{te}enje i

uvezivanje radnog staà svih

radnika koji su bil i zaposleni

od prvog januara 1992. do

o kto bra 2 00 0. g odin e. T aj

kap ita l j e v rijedan trideset

miliona KM koji se treba

isplatiti svim radnicima, zna~i

i onima koji su dobili o tkaz i

onima koji su radili bez

prestanka do 2000. godine.

Radi se ukupno o tri hiljade

radnika, od kojih }e oni koji

su radili sve vrijeme biti

obe{te}eni za puni iznos

pla}e, a oni sa otkazom u

visini 50 posto pla}e.

Po~etn i kap ital “Alumi-nija” je 170 miliona KM, a

kako se prodaje 88 posto

kapitala, to iznosi 150 mil-iona KM, {to svakako nije

realna vrijednost, a li to

uop}e nije va`no u

po~etku prodaje jer jo{

uv ijek nije proveden ni

tender n iti znamo ko su zainteresirani

kupci”, obja{njava za “SB” Kulovi}. Ne vidjev{i na~ina da skrene pa`nju

javnosti sa neugodnih pitanja okoanga`mana austrijske grupe APET i“Intrade energije”, He}o je povukao

posljednji potez: obavijestio je javnost damu atentatom prijete HVIDRA, Brajkovi}i jo{ neke “nepoznate osobe”!

Zanimljivo, isti medijski scenarij o prijetnjama smr}u Vahid He}o je primije-nio krajem 2001., kada je kao premijer ZDK-a otpo~eo privatizaciju dràvnih

kompanija u ovom kantonu. Su{tina ovihsitnih prevara jeste kupovina vremenakako bi Silajdì}eva stranka preuzelakontrolu nad privatizacijom dràvnihfirmi u Federaciji BiH.

Obra~un vje~itih rivala


Nekoliko sati pred zaklju~enje ovogbroja Slobodne Bosne na sjednici VladeFBiH je doneseno Rje{enje kojim seponi{tava Rje{enje Federalnog ministarstvaenergije, rudarstva i industrije Vahida He}eod 15. decembra pro{le godine kojim jestopirana privatizacija “Aluminija d.d.Mostar”. Ovim je vlada Ahmeta Hadìpa{i}a

prihvatila odluku Agencije za privatizaciju uFBiH o po~etnom bilansu “Aluminija” (170miliona KM) i program privatizacije mo-starskog proizvo|a~a. Ovo rje{enje jeutemeljeno na pismenim mi{ljenjima minis-tra finansija Dragana Vranki}a, ministricepravde Borjane Kri{to i Ureda za zakono-davstvo Vlade FBiH.

POSLJEDNJA VIJEST

Vlada Federacije BiH

“poni{tila” ministra He}u

NAJVE]A DR@AVNA TAJNA:Privatizacija mostarskog Aluminija

STRATE[KI DOKUMENT:Rje{enje Vlade FBiH na osnovu kojeg je

otpo~ela privatizacije mostarskog Aluminija



SAMOODBRANA I POSLJEDNJI DANI

Premijer Federacije BiH Ahmet Hadìpa{i} odbrojava posljednje sedmice na funkciji kojdane svog mandata ispunjene èstokim medijskim napadima, optu`bama i podmetanjimuz sve to, gr~evitim unutarfrakcijskim borbama i lobiranjima u njegovoj Stranci demokr

na relaciji SDA-SBiH, te prestrojavanja u SDA i dalje jedan od trojice najozbiljnijih kFederacije. U razgovoru za “SB” Hadìpa{i} je napokon odlu

HaHa


Ne

jHe}in zadatak je da hajkom na Aluminij skrene paHe}in zadatak je da hajkom na Aluminij skrene pa`

DOSTA JE:Ahmet

Hadìpa{i}



Dr. Ahmet Had ipa{i} samo za “SB”


e obna{ao prethodne ~etiri godine. Ni on ne èli pore}i da proìvljava najdramati~nijeministara iz njegovog kabineta, pritiscima “krupnih zvjerki” me|unarodnog kapitala, a,ke akcije. Hadìpa{i} je, uprkos svemu, nakon posljednjih me|ustrana~kih dogovaranja

didata (uz Denisa Zvizdi}a i Bakira Izetbegovi}a) za jo{ jedan mandat na ~elu Vlade“otvoriti karte” i otvoreno progovoriti o svojim kriti~arima

ìpa{i}evìpa{i}ev P rema dogovoru lidera SDA

Sulejmana Tihi}a i Stranke za BiH Harisa

Silajdì}a, Va{a stranka SDA ponovno }e

dobiti mjesto premije ra Federacije. Na-vodno ste V i jedan od kandidatata za tu

funkciju?

O eventualnoj ponovnoj kandidaturi zafederalnog premijera u ime SDA sa mnomiz vrha stranke niko zvani~no nije razgo-varao. Znam da postoje inicijative poje-dinih kantonalnih odbora SDA i odre|enih

saveza i udruènja da se ponovno kandidu- jem, ali u ime stranke niko me nije jo{ uvijek zvani~no predloìo.

Prema informacijama na{eg l is ta ,

Muh amed [ i{ i} , p re ds je dn ik S av ez a

d emob ilis an ih b oraca , p od nio je p is-men i z ah tje v u ime boraca d a V as SDA

ponovno kandid ir a z a fe de ra lnog p re -mijera? T ak o| er, im ate p od r{k u k an -to na ln ih odbora SDA u Kra ji ni , T uz li i

Srednjobosanskom kantonu; je li to

ta~no?

Ta~no je da je jedna od takvih inici- jativa do{la od Saveza demobilisanih boraca, a {to se ti~e kantonalnih odbo-ra, pogodili ste da imam podr{ku dvakantona. Postoje zahtjevi jo{ mnogoasocijacija i udruènja koji traè daostanem i dalje premijer. Me|utim,mislim da ovakav put kandidiranja za

premijera nije dobar jer }e se u javnos-

ti stvoriti potpuno pogre{na slika dasmo svi u stranci zava|eni oko togmjesta, {to je potpuno neta~no. PostojiKadrovska komisija stranke,Predsjedni{tvo i Glavni odbor SDA sumjesta gdje }e se odlu~ivati ko }e

obavljati najodgovornije funkcije udràvi i Federaciji BiH.

PO[TOVAT ]U SVAKUODLUKU MOJE STRANKE U poned jeljak u ju tro u Cen tralu

SDA su stigla dva pismena prijedloga

kandidata za federalnog premijera. Tako

je [efik Dàferovi} u ime KO Zen i~ko-dobojskog kantona predloìo za premijera

Bakira Izetbegovi}a, a Bakir Izetbegovi}

u ime sarajevskog KO SDA predloìo

Denisa Zvizdi}a, dosada{njeg premijera

Kantona Sarajevo. Imate li Vi takve infor-macije?

Prvi put ~ujem za to. Ja sam ~lan

Glavnog odbora i Kolegija SDA, i mogu pouzdano potvrditi da se na sastancimakojima sam prisustvovao pitanje novogfederalnog premijera nije ni spominjalo.Me|utim, ne isklju~ujem mogu}nost dase neke stvari dogovaraju u ~etiri oka

espo{tedni odgovor

ravnoteèni ministar VAHID HE]O

medicinski a ne dràvni problemju sa opasnog energetskog lobija Stranke za BiH!ju sa opasnog energetskog lobija Stranke za BiH!

Razgovarao

Adnan Buturovi}[email protected]



izme|u predsjednika i potpredsjednikaSDA, s jedne, i lidera Stranke za BiH, sdruge strane.

Kol iko su vje rova tne {pekulaci je

med ijskih i stran a~k ih krugova p rema

kojima su u~estali napadi na Vas posljed-n jih dana u “Dnevnom avazu” od s trane

minis tra energije, rudars tva i industr ije

Vahida He}e u su{tini posljedica bitke za

budu}e premijersko mjesto u Federacij i

za ko je je He}in a Stranka za B iH i dalje

vitalno zainteresirana?

Moj komentar je da {to je vi{e spom-injanja moga imena u medijima kao,eventualno, novog/starog premijera, tako

je sve ja~i i pritisak odre|enih centaramo}i. Njima nikako nije u interesu daostanem premijer, jer je moj rad oko svih

otvorenih pitanja transparentan. Posebnokada je u pitanju privatizacija velikihdràvnih kompanija kojih se pojedininovope~eni biznismeni èle domo}i

preko nekog novog premijera, jer imHadìpa{i} to nije dozvoljavao. Timcentrima mo}i, koji se nalaze u strankamakoje su pobijedile na izborima, odgovarasamo premijer o ~ijim }e rabotama

javnost saznati tek kada mu se zavr{imandat, a tada }e dràvne kompanijenajvjerovatnije ve} biti rasprodate sum-njivim stranim partnerima.

Zanimljivo, ali upravo Vas ministar

industrije i energetike Vahid He}o

optuùje da u~estvujete u nelegalnoj pri-vatizaciji mostarskog Aluminija za ra~un

i interes Mije Brajkovi}a?

Ma, dajte molim Vas, to su notornelaì, zapravo gluposti! Medijski napad namene je po~eo poslije posljednje sjedniceVlade Federacije u pro{loj godini,

odràne 28. decembra, kada je ministar He}o bio obavezan da na zahtjev Vlade

podnese izvje{taje o dosada{njem procesu privatizacije Aluminija, zavidovi}ke Kri-vaje i Sporazumu Elektroprivrede BiH iElektroprivrede HZ Herceg-Bosne sa aus-trijskim konzorcijem APET. Poznato Vam

je da se radi o koncesijama koje He}inoministarstvo daje APET-u za izgradnjuelektroenergetskih kapaciteta, dakle hidro-centrala. Kada smo do{li do tog pitanja,ministar He}o je doslovno pobjesnio,

po~eo vrije|ati ostale ministre i mene, gore

nego u bilo kakvoj kafanskoj sva|i, iako ni ja ni bilo ko iz Vlade FBiH nije s njim u bilo kakvom sukobu. To su bile najavljeneta~ke podno{enja izvje{taja. Nazvao mekriminalcem, sasuo salvu psovki na druge

kolege. Zapitao sam se da li se taj ~ovjek moè kontrolisati kada je u pitanju obav-ljanje ovog posla?! Zamislite da takvaosoba bude izabrana za premijera?! Pa, utoj vladi niko ni sa kim ne}e razgovarati, a

pogotovo sa takvim premijerom!

ÛVARI BH. VODA UZIMISKOM PERIODU Da li je ministra energetike razbjes-

n ilo V a{e in sistiran je n a p od no {en ju

izvje{taja u vezi s “poslom stolje}a” sklo-pljenim izme|u austri jske APET grupe i

federa ln ih e lek tropriv reda, jer je He}o

navodno ve} podije lio sve zna~a jne kon-cesije firmama u APET grupi ~iji je

l o bi s ta S il a jd ì } ev d ug og od i{ nj i

“poslovni savjetnik” Safet Oru~evi}? îni

SAMOODBRANA I POSLJEDNJI DANI


Prije desetak dana, jedan odosniva~a SDA Omer Behmen izjavio jeza Federalnu TV da “Hadìpa{i} trebaoti}i jer se dosta na}apao para, panek’ neko drugi do|e umjesto njega”.Da li je Behmenov istup ustvari stav

mladomuslimanskih tvrdolinija{a uSDA, Behmena i Hasana êngi}a?Gospodina Behmena po{tujem zbog go-

dina koje ima i zbog toga {to je kao idealistabio spreman na `rtvu. Me|utim, on je ~ovjek koji ima lo{e manire pona{anja i kao radikalapsolutna je suprotnost meni i ljudima sakojima ja sura|ujem u stranci. Napadi na

mene od stranegospodina

Behmenasu postalikon-tinuirani

nakonizbora,

posebnokada samdao otvorenu

podr{ku predsjedniku Sulejmanu Tihi}u naGlavnom odboru SDA, kada su ga htjeliukloniti sa pozicije prvog ~ovjeka stranke.Me|utim, Behmenov manir je stvarno neljud-ski, jer je on uvijek protiv mene govorio naGO, Predsjedni{tvu i Kolegiju stranke kada ja

nisam bio prisutan. Sve {to gospodinBehmen ima protiv mene, sve kritike kojeima na moj ra~un, ako ima argumente, nekami kaè u lice. Kakav je to prvoborac kojinema hrabrosti da ~ovjeku koga je izabralastranka ~iji je i on ~lan i rukovodilac ne moère}i {ta o njemu misli?

Dobro, a da li je Behmen u pravukad kaè da ste se obogatili za vrijemepremijerskog mandata?

Od nekretnina nisam kupio ni{ta, aprodao sam sve dionice koje sam imao uCementari Kakanj i firmi Instalacije iz

Zenice. Hvala Bogu da se nisam kreditnozaduìo jo{ od 1986. kada sam na kreditkupio fiat 1300. Ba{ ovog utorka, na sjed-nici Kolegija SDA, sreo sam Behmena i u{ali mu naglas kaèm “ooo, pa gdje je mojprijatelj koji je jedini u Federaciji BiHbogatiji od mene”.

UDAR MLADOMUSLIMANA

Po{tujem Omera

Behmena, ali“prvoborcima” nijesvojstveno kukavi~ko

udaranje iza le|a!

Vlada na ~ijem sam ~elu traìla je da ministar He}o predo~i sadràjVlada na ~ijem sam ~elu traìla je da ministar He}o predo~i sadràj

O[TRI KRITIÂR: Omer Behmen

ENERGETSKI LOBI STRANK

VAHID HE]O:Ministar,glasnogovorniklobija



se da je med ijska i politi~ka ma{ inerija

koju je pokrenuo ministar He}o napadima

na Vas i Aluminij u drugi plan stavila

posao vrijedan nekoliko milijardi maraka

u kojem su Austrijan cima dod ijeljen e

koncesije za kori{tenje hidroenergetskog

potencijala

Uvjeren sam da je dobar dio istine utome! Vlada na ~ijem sam ~elu traìla je daministar He}o predo~i sadràj Sporazumaizme|u federalnih elektroprivreda i austri-

jske APET grupe. Mi ho}emo da vidimo dali je ministar He}o po{tovao Vladinu odlukuo progla{enju javnog interesa i pripremamao izgradnji energetskih objekata i da li je tou skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH iZakonom o javnim nabavkama. Vlada,dakle premijer i svi ostali ministri, ne znajuda li je u sporazumu po{tovana procedura i

zakon ili je ministar He}o nekome od sebe podijelio koncesije na poslove vrijedne sto-tine miliona maraka. Tako imamo situacijuda ministar izbjegava svoju zakonskuobavezu prema kojoj je o dràvnim poslovi-ma duàn obavijestiti Vladu. [to se ti~e pri-vatizacije Aluminija, u tom procesu jeu~estvovao i sam ministar He}o: uprkostome, on meni {alje ultimativan dopis da muodgovorim o mojoj ulozi u procesu privati-zacije Aluminija. To je {izofrena situacija, a

ja u toj bolesnoj atmosferi ne èlim uop}eu~estvovati!

Kako je He}o u~e stvovao u proce-

su privatizacije Aluminija?

Okvirni sporazum o rje{avanju ot-vorenih pitanja izme|u Vlade FBiH iAluminija d.d. Mostar prihva}en je prijegodinu dana od oba doma federalnogParlamenta. Tada je Vahid He}o bio pot-

predsjednik Doma naroda i mogao je izni- jeti primjedbe, odnosno zaustaviti usva-

janje tog sporazuma. Me|utim, on jeglasao za taj sporazum i onda tri dana

pred raspisivanje tendera He}o pravihaos, bulazni po novinama da je privati-zacija nelegalna, da je premijer, dakleHadìpa{i}, kriminalac! Pa je li to nor-malno?! Kako racionalno diskutirati satakvom osobom?!

A li Vas, pored min istra He}e, i

d irek to r E lek tro priv red e B iH Env er

Kreso optuù je da ste upravo Vi obe}ali

niù c ijenu struje Aluminiju i Cementari

Kakanj?

Traìm da Vahid He}o i Enver Kreso javno objasne kako ja mogu nekomeobe}ati tako ne{to! Po kojem zakonu, po

kojem pravilniku, dakle na osnovu ~ega premijer to moè uraditi? Ja sam legalista i jasno mi je da je takvo {to, prema pozitiv-nim zakonskim aktima, nemogu}e. I oni toznaju, ali ih to ne spre~ava da ponavljajulaì. Sastavni dio Sporazuma o otvorenim

pitanjima izme|u Aluminija i Vlade FBiH bila je jedna izjava u kojoj pi{e da jeAluminij bosanskohercegova~ka kompanijai da mora u}i u kategoriju osiguravanja elek-tri~ne energije kroz energetski bilans, kao isve druge kompanije. Dalje pi{e da se kroztarifni sistem, koji nije u ovlastima federalneVlade ve} FERK-a, Aluminiju omogu}i kaovelikom potro{a~u da u dogovoru sa elektro-

privredama postigne cijenu na osnovu ispla-tivosti o kojoj }e odlu~iti FERK, a neHadìpa{i} ili njegova vlada.

Dr. Ahmet Had ipa{i} samo za “SB”


Najavljeni ste kao gost u emisijiFTV-a “Pe}nica” posve}enoj privati-zaciji “Aluminija” gdje biste se trebalisu~eliti sa ministrom Vahidom He}om,gazdom Aluminija Mijom Brajkovi}em...

Prvo da jednu stvar ra{~istimo. Nakraju pro{le emisije “Pe}nica” od voditeljaSenada Pe}anina sam saznao da }u ja bitigost naredne emisije ~ija }e tema biti priva-tizacija Aluminija. To je bilo krajnje neko-rektno jer me prije toga nije ni nazvao dapita {ta ja mislim o tome. Tog sam novinarapotom nazvao i rekao da sigurno ne}uu~estvovati, na {to je on rekao da je to mojaobaveza, jer }e biti i He}o i predstavnicinekih agencija, kompanija... Objasnio sammu da sa ministrom He}om i zaposlenicima

Vlade mogu razgovarati samo na slu`benimsjednicama Vlade, a ne po medijima. Zatimme nazvao producent emisije kako bi meubijedio da se moram pojaviti!? ûj:MORAM!? Nakon toga sam napisao pismo iposlao ga Pe}aninu u kojem sam, pored

ostalog, zamolio da se ono pro~ita tokomemisije. Napisao sam, izme|u ostalog, dase ne bih elio mije{ati u razgovore njegovihgostiju, da He}o i dru{tvo mogu do milevolje pi{ati po Hadìpa{i}u i Brajkovi}u, {toi jeste cilj ove emisije. Iza nas je, sre}om,vrijeme kada su predsjednici vlada na-re|ivali novinarima {ta da rade i kako dapi{u; nadam se da demokratija podrazumi-

jeva i to da ni novinari ne mogu ucjenjivatipredsjednike vlada i odre|ivati im gdje }ebiti i s kim }e razgovarati!

ZA[TO SAM ODBIO “PE]NICU”

Valjda i ja imam pravo

da biram gdje }u i}ii s kim }u sjediti!?

orazuma izme|u federalnih elektroprivreda i austrijske APET grupeorazuma izme|u federalnih elektroprivreda i austrijske APET grupe

ZA BiH KOJI JE RASPRODAO RIJEKE AUSTRIJANCIMA

ENVER KRESO:Direktor

Elektroprivrede BiH

SAFET ORUÊVI]: Sivaeminencija, dràvljaninAustrije i BiH



J

o{ od pro{lih izbora za Evropski parlament (u ljeto 2004. go-dine), i ulaska deset novih

~lanica iz Isto~ne Evrope u koji-ma su prili~no utjecajne pop-ulisti~ke stranke, po~ela su pred-vi|anja o mogu}em ja~anju tzv.euroskeptika i krajnje desnice uEvropskom parlamentu. Iako se zas-tupnici biraju prema nacionalnimkvotama, oni na evropskoj razini nisu

politi~ki organizirani nacionalno, ve} prema politi~kim opredjeljenjima.Srodne nacionalne politi~ke strankeorganizirane su u evropske politi~kestranke u Evropskom parlamentu. Usada{njem sazivu Parlamenta ve}inu

ima Evropska pu~ka stranka, koalicijanacionalnih stranaka demokratsko-kr{}anske orijentacije. Slijede socijal-isti~ka stranka i liberalna stranka.Posljednje {irenje EU donosi promjenei u Evropskom parlamentu, gdje bi sesredinom ovog mjeseca mogla osnovati

prva evropska desnonacionalna frakcija.Zahvaljuju}i novim zastupnicima

iz Rumunije i Bugarske, Evropski parlament mogao bi do sredine ovogmjeseca dobiti prvu radikalno desnu

poslani~ku skupinu, pi{u ovih dana

evropski mediji. Poku{aji da se uEvropskom parlamentu (~ije dvijenajja~e skupine ~ine socijalisti ikonzervativci) osnuje radikalno desnaskupina traju godinama, ali su pro-

padali zbog podjela me|u razli~itimnacionalisti~kim strankama i nedo-statka zajedni~ke politi~ke platforme.Pravila Evropske unije kaù da je

potrebno 20 zastupnika iz {est raz-li~itih evropskih ~lanica da takva poli-ti~ka formacija moè biti osnovana -dovoljan broj ~lanova ostvaren jeulaskom Rumunije i Bugarske, od-

nosno ulaskom jednog ~lana iz bu-garske ekstremne stranke Ataka(mogu}i bugarski budu}i ~lan Dimitar

Stojanov je krajem pro{le godine poslao elektronsku po{tu sramotnog

sadràja Evropskom parlamentu kojase ticala Roma, a potaknut nominaci-

jom ma|arske romske euro zastupniceza zastupnicu godine) i pet zastupnika

iz rumunske nacionalisti~ke stranke“Velika Rumunija”. Andreas Moelzer,

jedan od najve}ih zagovornika osni-vanja takve evropske radikalno desneskupine, izjavio je za medije ta bi taskupina mogla biti uspostavljena 15.

januara i o~ekuje se da }e se zvatiIdentitet, suverenitet i transparent- nost . Moelzer je za austrijsku novin-sku agenciju kazao da bi skupinu tre-

bao predvoditi Bruno Gollnisch, ~lanfrancuske Nacionalne fronte. Ova

poslani~ka skupina imala bi 20 ~lano-

va i program “minimalnog konsen-zusa” koji bi bio usmjeren protiv imi-gracije, protiv ~lanstva Turske u EU,

protiv evropskog ustava i protivfederalizma. Dosada{nji miminalni

Evropa, odmah


ITALIJA OD UN-a TRA@I UKIDANJE

SMRTNE KAZNE UCIJELOM SVIJETUNakon vje{anja Sadama Huseina ,

Romano Prodi, {ef italijanske vladaju}e koali-cije lijevog centra, najavio je da }e se Italijaaktivno zalagati u UN-u za ukidanje smrtnekazne u cijelom svijetu. Italijanski ambasador uUN-u ve} je pozvao Generalnu skup{tinu UN-ada ponovo razmotri dokument koji je u decem-bru podnesen kao prijedlog za raspravu. Italija

je podnijela prijedlog za moratorij na smrtnukaznu Generalnoj skup{tini UN-a 1994. godine,a zatim i 1995. godine, kao i pro{log jula. Osudesmrtne kazne u Italiji su posebno uslijedilenakon vje{anja Sadama Huseina, i od lijevih i oddesnih stranaka.

CARL BILDTPOD ISTRAGOM

[vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildtizloèn je ozbiljnim optu`bama nakon {to je{vedski tuìtelj Christer van der Kwast izjavioza tamo{nje medije (list Svenska Dagbladet ) da

je otvorio preliminarnu istragu o dogovoru pokojem je Bildt dobio opcije na dionice za svoj radu upravnom odboru naftne investicijske kom-panije Vostok Nafta prije nego {to je u oktobrupostao ministar vanjskih poslova. Bildt je ve}nekoliko puta rekao kako su opcije, koje je udecembru prodao za 530.000 eura, dio njegovedogovorene plate za ~etverogodi{nji rad uupravnom odboru te tvrtke. [vedski mediji

Posljednje {irenje EU donosi promjene i u Evropmogla biti osnovana prva evro

Pi{e

Danka Savi}

Radikalno desna skupina b~lanstva Turske u EU, evro

Carl Bildt



konsensus postojao je “samo” oko protivljenja turskom ~lanstvu u EU imasovnom useljavanju u EU. Pre-ostali ~lanovi, kako navodi EU Ob-

server , dolaze iz Belgije, Italije iVelike Britanije.

Evropski parlament, podsjetimo,osnovan je 1952. godine u Luk-semburgu, kao parlamentarna skup-{tina Evropske zajednice za ugalj i~elik, a sve do 1979. godine, kadaglasa~i iz devet zemalja Evropskeekonomske zajednice u~estvuju na

prvim direktnim izborima, njegovi poslanici su bili delegirani iznacionalnih parlamenata. Jedinstvenievropski zakon iz 1987. godine daje

parlamentu ve}i uticaj na zakono-davstvo, uklju~uju}i usvajanje mjeraza stvaranje jedinstvenog preko-grani~nog trì{ta, a Mastrihtski spo-razum iz 1993. godine uvodi “zajed-

ni~ko odlu~ivanje”, koje je parlamen-tu omogu}ilo da stavi veto na prim-

jenu nekog zakona u nizu oblasti -uklanjanju unutra{njih prepreka za

trgovinsku saradnju, za{titi potro{a~a,sigurnosti hrane i za{titi ìvotne sre-dine. Amsterdamskim sporazumom iz1999. godine, ovla{tenja Evropskog

parlamenta pro{irena su na oblastisocijalne politike, jednakosti polova,zapo{ljavanje i borbu protiv zlo-upotreba. Sporazum iz Nice (2003.godine) parlamentu daje dodatnaovla{tenja i priprema ga za pro{irenjeEU, ustanoviv{i broj poslanika zasvaku novu dràvu-~lanicu i smanju-

ju}i broj predstavnika nekih tada{njih

~lanica. Gotovo 80 posto zakonavaè}ih u zemljama EU izglasano jeupravo u Evropskom parlamentu, a neu nacionalnim skup{tinama. DanasParlament ima 732 zastupnika.

Evropa, odmah


tvrde, me|utim, da je Bildt izgubio pravo na teopcije kada je napustio tvrtku i pre{ao u vladu,no Vostok Nafta mu ih je, i pored toga, dao.

ZABRANAFA[ISTI^KIHSIMBOLA

Tokom predsjedanja Evropskom unijom,Njema~ka }e poku{ati uvesti jedinstvene stan-darde u borbi protiv desnog radikalizma, u {tospada i zabrana upotrebe fa{isti~kih inacisti~kih simbola poput kukastog krià, naprostoru cijelog EU-a, najavila je njema~kaministrica pravosu|a Brigitte Zypries izSocijaldemokratske stranke Njema~ke (SPD).Njema~ka ministrica se zauzima za uvo|enje

jedinstvene zabrane fa{isti~kih i nacisti~kihsimbola ali i drugih, u Njema~koj ka`njivihdjela, poput negiranja holokausta. Dosad jeItalija blokirala tu zabranu, ali od dolaskaRomana Prodija na vlast ima naznaka da bimoglo do}i do promjene stajali{ta. Dok je uNjema~koj zabranjeno javno isticanje protuus-tavnih obilje`ja u {to spadaju kukasti kri`,fa{isti~ki snop i oznake SS, i kr{enje zabraneka`njava se zatvorom i do tri godine, u Italijidosad nije postojala zabrana nacisti~kih ifa{isti~kih obilje`ja.

NOVI AUSTRIJSKIKANCELAR

Dvije najve}e austrijske stranke postigle su,tri mjeseca nakon izbora, dogovor o formiranjukoalicijske vlade koju }e kao kancelar voditisocijaldemokratski ~elnik Alfred Gusenbauer.On }e na ovom mjestu, podsjetimo, zamijenitiWolfganga Schüssela, predsjednika Narodnestranke (ÖVP). Velika koalicija socijaldemokratai narodnjaka u Austriji vladala je zemljom dva

desetlje}a nakon Drugog svjetskog rata i pono-vo tokom osamdesetih i devedesetih godinapro{log stolje}a.

m parlamentu, gdje bi sredinom ovog mjesecaka desnonacionalna frakcija

rit }e se protiv imigracije,skog ustava i federalizma

SLAVLJE U SOFIJI IBUKURE[TU: Glasovi

rumunskih i bugarskihzastupnika presudni su

za osnivanje skupinedesnih radikala u

Evropskom parlamentnu



Business


Priredio: Asim Metiljevi}

Kome }e pripasti Union banka Rekordan prihod sar

Kako se i o~ekivalo, privatizacija Union banke ne}e i}iglatko. Dapa~e, ve} se naziru konture nove privatizacijskeafere bez koje nije pro{la privatizacija ni jedne atraktivnijekompanije u BiH. A Union banka je nesumnjivo atraktivna:raspolaè s kapitalom od 45 miliona KM i aktivom od preko150 miliona KM, posluje pozitivno, nema rizi~nih plas-mana, raspolaè s preko 12.000 kvadratnih metara

poslovnog prostora razmje{tenog na najatraktivnijim lokaci- jama u BiH... Za preuzimanje Union banke postoji samo jedna ponuda, no sasvim neprihvatljiva. Naime, VABA -Vara`dinska banka - za preuzimanje Union banke nudiskromnih 16 miliona, skoro tri puta manje od kapitala Union

banke! Rije~ je ne samo o neprihvatljivoj nego i uvredljivoj ponudi koju apsolutno niko normalan i po{ten ne bi mogao prihvatiti jer ~ak ni u BiH nije zabiljeèn slu~aj da je neka banka prodata ispod nominalne vrijednosti kapitala. A BiHse definitivno ne moè pohvaliti uspje{no provedenom pri-vatizacijom svojih banaka!

No i takva ponuda Vara`dinske banke u federalnoj Vladiima pristalica koji su, na sre}u, u manjini. Golema ve}inaministara zalaè se za neka druga rje{enja. Naprimjer, da se

Union banka pripoji Investicijskoj banci FBiH ili da se prodakonzorciju doma}ih kompanija koji je svojevremeno

poku{avao kupiti Union banku. U ovom trenutku izglednija jemogu}nost da se Union banka pripoji Investicijskoj banciFBiH koja je vrlo ambiciozno krenula u {irenje i pozicioniran-

je na trì{tu BiH. Direktor banke Ramiz Dàferovi} zaSlobodnu Bosnu kaè da je prisustvovao nedavnom sastanku uVladi Federacije BiH i da je federalnim ministrima jo{ jednom

ponovio spremnost Investicijske banke da preuzme Union banku i zapo~ne izgradnju sna ne razvojno-investicijske bankeu prete`nom dràvnom vlasni{tvu.

Ni jedna od susjednih dràva nije prodala sve dràvne

banke - barem je po jedna ostala u ve}inskom dràvnom vlas-ni{tvu i prema dosada{njim iskustvima sve takve banke posluju pozitivno. Osobito u Sloveniji i Hrvatskoj koje su u vlas-ni{tvu zadràle tamo{nje po{tanske banke.

Ne postoji ni jedan razlog da BiH ne slijedi ovo pozitivnoiskustvo, bez obzira na agresivni lobi koji po svaku cijenuzagovara rasprodaju svih banaka u dràvnom vlasni{tvu, ~ak ionda kada se kao kupac pojavi neka banka u dràvnom vlas-ni{tvu iz susjedstva!

VABA ELIMINIRANA ZBOG NISKE CIJENE

PODJELE ZBOG UNION BANKE:Ve}ina ministara podràva spajanjeUnion i Investicijske banke




U 2006. godini obje berze u BiH zabiljeìle su rekordan promet od preko milijardu KM! Prema nepotpunim podacima, na Sarajevskoj berzi je ostvaren promet uvrijednosti 674 miliona KM, a na Banjalu~koj 388 miliona KM. U odnosu na protek-lu godinu na obje berze promet je pove}an za 25 posto - {to je u jedno i najve}i rastu cijeloj regiji.

PROMET NA BERZAMA PORASTAO 25 POSTO

vskog Energoinvesta Poslodavaci protiv vi{ih cijena elektri~ne energije Promet na dvije berze u BiH preko milijardu KM

POLOVINA PRIHODA

OD INOSTRANOG TR@I[TA

Pro{lu, 2006. godinu sarajevskiEnergoinvest okon~ao je s rekordnim pri-hodom od preko 306 miliona KM od ~ega jeskoro polovina ostvarena na inostranomtrì{tu. Iako nekoliko kompanija ostvarujeve}i nominalni izvoz od Energoinvesta,ne{to preciznija analiza bi pokazala da jesarajevski Energoinvest najve}i neto

izvoznik u BiH. Naime, ve}ina drugih kompanija s nominalno ve}im izvozom, poputBH Steela ili Aluminijskog kombinata Mostar, spada i u grupu najve}ih uvoznika(repromaterijala) tako da najve}i neto izvoz(razlika izme|u izvoza i uvoza) ostvarujeEnergoinvest.

Poslovni planovi Energoinvesta u 2007.godini jo{ su ambiciozniji i, {to je jednakova`no, sasvim su realni i ostvarivi.Energoinvest se dodatno u~vrstio na nekimod svojih tradicionalnih trì{ta, poput Libijei Alìra, gdje je dobio vrijedne poslove zanarednih nekoliko godina. Rije~ je o izgrad-

nji dalekovoda {to ina~e spada u core busi-ness Energoinvesta.

U prosjeku, svakog mjeseca oko 200radnika Energoinvesta angaìrano je nanekom od inostranih gradili{ta {to je u

pore|enju s predratnim obimom gotovozanemarljivo. No, i po tome je Energoinvestlider na bh. trì{tu jer ostale kompanije,nekada poznate po krupnim poslovimaizvan dràve, posljednjih nekoliko godina

posluju gotovo isklju~ivo na lokalnomtrì{tu.

Tajna uspjeha Energoinvesta krije se u

~injenici da je okrenut primarnom biznisu -dalekovodima - onome u ~emu je uspiozadràti konkurentnost. Upravo sudalekovodi ~inili jezgro oko kojeg je nasta-la i razvijala se ova kompanija koja je duginiz godina bila u samom vrhu biv{eJugoslavije i to po nekoliko najva`nijihkrtiterija: broju uposlenih radnika, ukup-nom prihodu i udjelu u izvozu. Dana{njiEnergoinvest je samo sjena nekada{njeg, noiskustvo s njegovim oporavkom svakako jedragocjeno. Pokazuje naime da je defini-t ivno pro{ lo vr i jeme kompani ja s“raspr{enim” djelatnostima i da se uspjehu

mogu nadati samo kompanije usmjerene nauski business u kojem postiù svjetskukonkurentnost.

VE]OM PROIZVODNJOM

DO JEFTINIJE STRUJETomislav Grizelj, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, nedavno je

ustvrdio kako Regulatorna komisija za elektri~nu energiju (FERK) ne bi trebala udovoljiti zahtjevu Elektroprivrede HZ HB za pove}enje cijena elek-tri~ne energije. “Bio bi to novi, ès tok udar na s tandard gra|ana BiH, poseb-no onih koji ìve u dijelovima sredn je Bosne i Hercegovin e”, ustvrdio jeGrizelj.

Istim povodom iz Elektroprivrede HZ HB iza{li su s dijametralno suprot-nim stavom: elektri~na energija je roba kao i svaka druga roba i u uvjetimatrì{ne ekonomije socijalna politika se ne moè voditi preko elektroprivrednihkompanija nego isklju~ivo preko dràvnih institucija. Taj dio Grizeljevih

primjedbi jednoglasno odbijaju i u druge dvije elektroprivredne kompanije prema kojima se, kako tvrde, vodi neprincipijelna politika: od elektroprivred-nih preduze}a se o~ekuje da posluju pozitivno, bez gubitaka, dok se s drugestrane ne dopu{ta djelovanje trì{nih zakona i formiranje cijena u skladu s

principom ponude i tra`nje. No, drugi dio Grizeljevih primjedbi svakako zasluùje punu pa`nju.

Grizelj naime tvrdi da bi Elektroprivreda HZ HB mogla znatno pove}ativlastitu proizvodnju elektri~ne energije umjesto {to sve nedostaju}e koli~inekupuje na stranom trì{tu. Grizelj nudi i konkretan recept koji je kori{ten rani-

je, kada je u BiH elektri~nom energijom gazdovala jedna elektroprivrednakompanija. Naime, tri hidroelektrane - Salakovac, Mostar i âpljina - mogle

bi tokom no}i kupovati jeftiniju elektri~nu energiju te tako puniti akumulacijeu tri jezera kako bi se tokom dana pove}ala proizvodnja elektri~ne energije.Rije~ je o modelu koji ve} godinama funkcionira izme|u [vicarske i

Francuske i koji bi se bez ikakvih problema mogao primijeniti i u tri elektro- privede u BiH.



INTERNACIONALIZACIJA “FENOMENA DODIK”


Ve} nekoliko nedjeljame|u zapadnim

diplomatama u BiHcirkulira pismo koje

je anonimno uputilodvadesetak poslanika

SNSD-a koji lideraove stranke

MILORADA DODIKAte{ko optuùju za

despotsko pona{anje,kriminal, korupciju,

la`no predstavljanje;na{a novinarkaotkriva sadràj

optu`bi protiv lideraRepublike Srpske

“Dodik je u RS zaveo jednoumlje i strahovladu; hvali se“Dodik je u RS zaveo jednoumlje i strahovladu; hvali se

KONTROLA MEDIJA, POLICIJE,TU@ILA[TVA, AMERIKANACA:

Totalitarizam novog srpskog vo`da - Milorada Dodika

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

PROTIV DODIIZ VLASTITIPROTIV DODIIZ VLASTITI



Premijer Republike SrpskeMilo rad Dod ik potpuno seuìvio u ulogu najmo}nijeg

politi~ara u zemlji, njegovo pona{anje i na~in opho|enja sa

doma}im i stranim politi~arima odraz sukrajnje samouvjerenosti, a svaku kritikuna svoj ra~un do~ekuje kao krajnje nepri-

jateljski ~in. Upravo iz tog razloga neko-liko njegovih najbliìh saradnika, nezado-voljni Dodikovim pona{anjem i na~inomna koji vodi Republiku Srpsku, obratili suse koncem oktobra vode}im ambasadamau BiH i zatraìli njihovu pomo}.

OSLOBA\AJU]APRESUDA ZA POLAMILIONA MARAKA

“Na{a je moralna obaveza da vas

upoznamo sa ovim stvarima jer smo

nemo}n i da im se sami supro tstav imo”,navodi se u pismu koje je upu}enoambasadama, a iza kojeg stoji, navodi se,17 poslanika SNSD-a. Naàlost, poslanicise nisu potpisali obja{njavaju}i da to nesmiju u~initi s obzirom na okolnosti i da senadaju da }e ambasade kojima se obra}aju

imati razumijevanja za to. Navode}i“kako nemaju ni snage ni kapac ite ta da se

suprotstave Dodiku”, mole me|unarodnuzajednicu da obrati pozornost na njega i

poku{a ga kontrolisati.U pismu je niz optu`bi na ra~un

Milorada Dodika, a iz navedenog je jasnoda su autori osobe koje se nalaze u njegovomokruènju. To je o~igledno i iz sadràja

pisma i iz niza navedenih detalja kao {to su prepri~ani razgovori koji su vo|eni naDodikovom imanju Ribnjak gdje pristupimaju samo ljudi koji su mu veoma bliski.

No, pismo je ipak bez potpisa, a tozna~ajno umanjuje njegovu ozbiljnost iistragu o pomenutim navodima.

A ono {to se navodi u pismu zaista su{okantni detalji!

Tako “grupa Dodikovih saradnika”tvrdi da im je premijer Republike Srpskeli~no rekao da je platio 500.000 marakakako bi bio oslobo|en u sudskom procesukoji je protiv njega vo|en na banjalu~komOkru`nom sudu po optu`bi za djela koja je

po~inio kao premijer Republike Srpske usvom prvom mandatu (od 1998. do 2001.godine). Ovaj proces vodio je okru`nituìlac Milan Tegeltija i okon~an je pro{legodine osloba|aju}om presudom za

Dodika. No, u pismu se ne navodi kome jeDodik platio za ovu uslugu. âk i najbliìDodikovi saradnici tada su vjerovali da }eDodik biti osu|en na zatvorsku kaznu, ame|u njima je bio i potpredsjednik SNSD-a

Neboj{a Radmanovi}, sada{nji predsje-davaju}i Predsjedni{tva BiH, koji je svojesumnje iznosio i me|u strana~kim pro-tivnicima. Upravo zbog toga Radmanovi}se na{ao u nemilosti kod svog strana~kog{efa, a neki od Dodikovih saradnika kojesmo konsultovali vjeruju da je i ovo pismoupu}eno iz kruga SNSD-ovih poslanikakoji su bliski Radmanovi}u. No, u ovomslu~aju najva`nije je to {to se uDodikovom okruènju pojavila opozicijakoja }e mo`da i oja~ati i postati korektivnjegovog pona{anja. Naime, premijer RSse pona{a kao apsolutni gospodar

Republike Srpske a pri tome nema nikakvuopoziciju, ~ak ni SDS koji je potpuno mar-ginaliziran i rasturen unutarstrana~kim

borbama, a pod kontrolu je stavio gotovosve medije u ovom entitetu. U takvomokruènju njemu je dopu{teno raditi sve{to èli.

“AMERI^KI DIPLOMATISU MOJI LJUDI”!

U pomenutom pismu navodi se i to dase premijer RS okruìo osobama sumnjivog

profila, sklonim kriminalu i korupciji kojiga drè u {aci. U tom kontekstu pominjese nekoliko privrednika koji su mu veoma

bliski i sa kojima ima razli~ite “poslovneinterese” kao {to su vlasnik pilana uKrajini Nikola Vukeli} i nafta{ Slavko

Rogulji}, o kojem je i na{ list pisaoukazuju}i da je svojevremeno bio glavnifinansijer Radovana Karadì}a, a sadara~une pla}a premijeru Republike Srpske.

Anonimna pobuna SNSD-ovaca


a mu niko ni{ta ne moè jer ga podràvaju Amerikanci”a mu niko ni{ta ne moè jer ga podràvaju Amerikanci”

Pi{e

Suzana [a~i}[email protected]

A MANGUPIREDOVAA MANGUPIREDOVA

OHR JE SVE PROSLIJEDIO

TU@ILA[TVU: Chris Bennet,portparol Ureda visokog predstavnika



I, na koncu, navodi se kako seMilorad Dodik hvalio u prisustvu potpis-nika ovog pisma kako drì pod kontrolomameri~kog ambasadora u BiH Douglasa

McElhaneyja, te da }e uskoro staviti pod

kontrolu i prvog zamjenika Visokog pred-stavika u BiH, tako|e AmerikancaLawrenca Butlera, kako bi uspje{nookon~ao pregovore o reformi policije ukorist RS!

Komentar smo zatraìli u Uredu OHR-uu Sarajevu, me|utim direktor komunikaci-

ja Chris Bennet rekao nam je da pismoovog sadràja nije stiglo na adresu oveinstitucije i da zamjenik visokog pred-stavnika Lawrence Butler ne zna za ovenavode koji se vezuju uz njegovo ime.“Svakog m jeseca dobijamo nekolik o

takvih pisama u kojima se iznose optu`be

na ra~un polit i~ara iz BiH. Ukoliko pismo

nije potpisano, m i ne ~inimo ni{ta. Na

ra~un gospodina Dodika smo primili jedno

pismo u septembru, a ono je bilo upu}eno

i dràvnom tuìocu Marinku Jur~evi}u,

V isokom sudskom i tuìla~kom vije}u i

nek im medijima. U njemu se govorilo o

tome kako kod Milo rada Dodika posto ji

razlika izme|u rije~i i djela kada je u pitanju

nezavisno sudstvo u BiH. Bila su navede-na i neka imena, te optu`be da je davao

mito, ali nije bilo konkretnih ~injenica i ne

znamo ko ga je poslao” , objasnio je u raz-govoru za na{ list Bennet.

Na{ sagovornik navodi da do sadanisu primili dojave u kojima se pominjegospodin Butler niti ima saznanja o pismukoje je oti{lo na adresu nekoliko sara-

jevskih ambasada. “Gospodin Butler i

ameri~ki ambasador McElhaney nisu pod

kontrolom nijednog bosanskog politi~ara.

Oni su s lu`ben ici S ta te Departmen ta”,

napomenuo je Chris Bennet, ne èle}ikomentarisati pona{anje premijera RS na

politi~koj sceni u BiH.Kada smo odgovor zatraìli u

ameri~koj Ambasadi u Sarajevu, na ~iju

adresu je upu}eno pismo u kojem se pominju dva visoka ameri~ka zvani~nika,dobili smo odgovor da se bilo kakva kore-

spondencija ove ambasade u javnosti nekomentari{e. No, kako saznajemo iznezvani~nih izvora, ameri~ki, ali idrugi me|unarodni zvani~nici u BiH

prili~no su zabrinuti pona{anjem premijera RS Milorada Dodika i pomno

prate njegove poteze. Jo{ izvremena kada je prvi put preuzeo premijerski mandat

evidentirane su njegoveveze sa pojedinim krimino-

genim licima, a tu praksu premijer nastavlja i sadakada ima skoro neogra-ni~enu vlast u svojimrukama.

INTERNACIONALIZACIJA “FENOMENA DODIK”

BAHATOST, ISPADI, PRIJETNJE


Sa krajnjim nipoda{tavanjem premijerRS Milorad Dodik se odnosi i premavisokom predstavniku u BiH ChristianuSchwarz-Schillingu koji je kritikovao nje-govu predizbornu retoriku i prijetnjereferendumom o otcjepljenju RepublikeSrpske iz BiH. Na Schillingove najave da bizbog takve retorike mogao posegnuti za

bonskim ovla{tenjima i ukloniti Dodika safunkcije, premijer RS je spremno odgovorioda takvu odluku nijedan organ vlasti u RSne}e prihvatiti. “Povjerenje da obavljamovu du`nost nije mi dao Schwarz-Schilling ve} gra|ani Republike Srpske injima odgovaram za svoje postupke”,odgovorio je Dodik prijete}i da }e u tomslu~aju nastati veliki problemi.

Kako saznajemo iz diplomatskih izvorau BiH, me|unarodna zajednica sasvimsigurno ne}e primijeniti ovu mjeru jer susvjesni ~injenice da iza njega stoji 51 posto

glasa~a Republike Srpske i to bi bio kon-traproduktivan ~in. Ali jo{ uvijek nemajudogovorenu strategiju i sa~eka}e da videkako }e se Dodik postaviti po pitanjureforme policije koja treba biti okon~ana dokonca februara ove godine.

Milorad Dodik - Christianu

Shvarz-Schilingu Ne odgovaram tebi ve} gra|anima RS

Drskost i verbalni primitivizam koji jeMilorad Dodik manifestirao u pismuupu}enom 26. decembra pro{le godineposlaniku Europskog parlamenta i {efuParlamentarne komisije za jugoisto~nuEuropu Doris Pack bili su jedna od glavnih

tema razgovora me|unarodnih zvani~nikana sastanku koji su prije nekoliko danaodràli u njema~koj ambasadi u Sarajevu. Uovom pismu Dodik Packovu progla{ava per-sonom non grata u Republici Srpskoj zam-

jeraju}i joj “antisrpsku politiku” i poru~uju}i

da ne èli vi{e nikada da se s njom sretne!Doris Pack je tek ovih dana odgovorilaDodiku, isti~u}i da je najvi{e zaprepa{tena~injenicom da neko na tako sirov iuvredljiv na~in moè komunicirati sa“jednom ènom” te navode}i kako jeDodik tokom prvog mandata dobioogromnu financijsku pomo}Evropske unije namijenjenu po-vratku izbjeglica u RS, alida taj novac, o~ito, nije utu svrhu potro{en.

Milorad Dodik - Doris Pack

Ne èlim te vi{enikad vidjeti!

ZAPREPA[TENOST: Doris Pack

ZBUNJENOST: Christian Schwarz-Schilling

BEZ STRAHA OD SANKCIJA:Me|unarodna zajednica u BiHnema odgovora na Dodikoveprovokacije





Svaki pisac ima svoga Dàdì}a.

Ivo Andri}, na pitanje Zuka Dùmhura{ta misli o knjizi Ivo Andri} Petra Dàdì}a.

Piramidomanija i kuglomanija koje je u Bosnu unio i unjoj razbuktao Semir Osmanag i}, businessman izHoustona sa omladinsko-funkcionerskom sarajevskom

predhistorijom, jeste sramota prvog reda zbog koje }ese i {ukununuci na{ih {ukununuka stidjeti, a Svijet }e

nam se smijati kao Abder i}anima il i [ i ldbi rger ima .Tragikomedija oliti traedokomedija (E. Koza~inski, pridvornitraedopisac Mitropolitâ Sremsko-Karlova~kih) je tim ve}a {to jearheologija, uz orijentalistiku, bila na{a najzna~ajnija

humanisti~ka istraìva~ka disciplina. Te dvije }erke muze Klionikada nisu kaskale za Svijetom, nego su, ponaj~e{}e, i{le para-lelno s njim, a ponekad su i prednja~ile istom tom velikomSvijetu. Uzev{i sve to u obzir, jedan od razloga, a ima ih vi{e, {toOsmanagi} i dalje uspijeva, umjesto da je ili pred zakonom jer uni{tava kulturnu te prirodnu ba{tinu ili podvrgnut posmatranji-ma osobite vrste koja se obi~no vr{e nad reinkarnacijamaNapoleonâ, jeste i neadekvatna kritika Osmanagi}evog alterna-tivno-historijskog projekta. (Jedan od nusrezultatâOsmanagi}evog {teto~instva u kulturi jeste njegova, o~ito trajna,

profanacija izraza i koncepta koji glasi alternativna historija . Jer alternativna historija nisu Osmanagi}eve nebuloze o Hitleru

ìvom i skritom negdje na Antarktiku, izmi{ljotini o Holokaustu,Marsovcima te Majama kao zemaljskom ovaplo}enju marsova-

ca, itd... Alternativna historija je velika i ìvotna, danas sigurnonajìvotnija, grana historiografije; to je historija ljudi sa marginâ,

poniènih i uvrije|enih, èna, djece, staraca, kljastih, slijepih,gubom razagubanih, prosjakâ, pijandurâ, kona~arâ, sjecikesâ,

jatakâ itd... Junak takve historije nije negda{nji funkcioner SSOBiH koji je pao s Marsa na Yucatan te Majama podariokalendar te se na kamenoj kugli, prije otprilike 20.000 godina,ispucao sa Yucatana u okolinu Zavidovi}a da bi tamo donio tajnialfabetski kod, najstariji na Svijetu. Junak takve historije jeMartin Guerre, pravi ili u dvojni~koj mu spodobi, bilo u predi-vnoj knjizi velike kanadske i ameri~ke histori~arke te feministkinjeNatalie Zemon-Davis, bilo u Depardieuovoj maestralnoj inkar-naciji biskajskog varalice Arnauda du Tilha koji je preuzeo, uz

pomo} ène davno nestalog Martina, Martinov identitet i u to

uvjerio cijelu seosku zajednicu te je u isto skoro posve ubijediosud u Toulouseu, sve do onog trenutka dok u sudnici Parlamentau Toulouseu nije o pod zakuckala drvena noga istinskog MartinaGuerrea. Vid. N. Zemon-Davis, The Return of Martin Guerre ,/Cambridge, Mass.: Harvard University Press/, 1983. Knjiga jeizazvala metodolo{ku kontroverzu, cf. R. Finlay, “TheRefashioning of Martin Guerre”, i N. Zemon-Davis, “On theLame”, AHR , 93/3, 1988, pp.553-71, 572-603. Film u kome jeDepardieu dao jednu od svojih najboljih uloga snimljen je 1982.godine, a N. Zemon-Davis je bila historijski konsultant u tom

projektu.)

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


BOSANSPi{e

Nenad Filipovi}

Na{ suradnik, jedan od vode}ihbh. filologa koji ìvi na potezu

SAD-Turska-BiH, pi{e o piramidomaniji

koju je razbuktao Semir Osmanagi},te podsje}a na sli~ne arheolo{ke

nebuloze poput “otkrivanjaTroje” u Gabeli

Semir Osmanagi} je opsjenar kakav je biSemir Osmanagi} je opsjenar kakav je bi



Kritika Osmanagi}a je zapo~ela sjajno, sa hladnokrvnim istru~no utemeljenim istupima Zilke Kujundì} te argumento-vanim i akademski suzdrànim napisom u jednom od proljetnih

brojeva pro{logodi{njih Dana iz pera Blagoja Govedarice,Sarajlije i arheologa koji predaje na Univerzitetu u Heidelbergu,istinski presti`nom i evropskom i svjetskom univerzitetu.Me|utim, ubrzo je ta kritika dopala u ruke diletanata i poli-tikanata, dok su mediji gotovo izgubili interesovanje zaKujundì}evu, a Govedarica ih je potpuno prestao zanimati.

KO SE (NE) SJE]A GABELE I TROJEU svemu tome izuzetak je jedino Amer Obradovi} iz Dana koji je nastojao i ve}inom uspio da mu medijsko pokrivanje ovelokalne indianajohnsijade protekne u znaku stalnih kontakata saljudima iz struke. No, pojavili su se i univerzalni komentatorikon-soc tipa koji su od Osmanagi}a, lukavog oportuniste sa

poslovnim darom i sa psihologijom omladinskog funkcionera-grebatora, izma{tali i jo{ uvijek izma{tavaju nekakvog {iritelja

bo{nja~kih unitaristi~kih te nacionalisti~kih mitova, tvrde}i daOsmanagi} èli uspostaviti kontinuitet izme|u svojih kvazipi-ramida i kvazikugli te Crkve Bosanske, osmanske Bosne iAlijinog daytonskog nedono{~eta. Vrhunac takvog mi{ljenja kojeèli esencijalisti~ki da detektuje nekakvu vje~nu bo{nja~ku mito-maniju te Strah od Novoga, Tu|ega i Drugoga - sve slabe orijen-

talisti~ke, u saidovskom smislu rije~i, varijacije na mnogokvalitetniji orijentalizam Iva Andri}a - kao kontinuitet koji se pruà od straha koji je me|u stanovnicima nekih pograni~nih bosanskih nahija, tamo oko 1800. godine, izazvao pad nekakvog balona, raspukle mongolfijere, pa do ludila i brige okoSemketovih piramida i kugli u bosanskoj provinciji, jeste jedankomentar Ivana Lovrenovi}a u Feralu , pro{loga prolje}a. (Otome kako se Ivan Lovrenovi} nasukao u tom komentaru, pozi-vaju}i se na Girolama Savonarolu, èstokog florentinskogdominikanca-diktatora s kraja XV vijeka, kao na nekakvuduhovnu protuteù piramidomaniji, iako se re~eni Savonarolaupravo isticao piramidomanijom odnosno podizanjem piramidâ,ali vrlo specifi~nih jer sagra|enih od knjiga anti~kih paganskihautorâ-klasikâ te umjetninâ, a koje su piramide kasnije, u izlivi-

ma kolektivne histerije ravnim ranonacisti~kom spaljivanjuizopa~ene knjièvnosti, zdruènijem snagama paljene, pi{emop{irno na drugom mjestu!)

Onda su uslijedile brojne kolumnisti~ke te ostale varijacije naLovrenovi}ev pristup Osmanagi}evoj indijanajohnsijadi. (Vid.npr. D. Grgi}, “Razgovor s Muharemom Bazduljem - Ozbiljan

pisac slu{a samog sebe”, Zarez , 188, 21. IX 2006). Ovakvodegradirano gledanje nadalje je degradirano po raznim web-por-talima te blogovima, antipiramidalnim te propiramidalnim pod-

jednako, gdje se pri~a o jednom kulturnom i nau~nom skandaluizmetnula u pri~u o bo{nja~kim (ne)pravima, unitarizmu, konso-cijaciji, SBiH-u i SDP-u, SDA-u i HDZ-u, ~ak i nesretnojSrebrenici, itd. O svemu je tu bilo vi{e rije~i nego oOsmanagi}evoj {arlataneriji.

Sjaj i bijeda pro{losti BiH


I INDIANA JONES

i “trojanski konj” Roberto Salinas Price!i “trojanski konj” Roberto Salinas Price!

SEMIR OSMANAGI]: Ambiciozniistraìva~ pro{losti, koji javnost

poku{ava ubijediti da suEgip}ani izbjeglice iz Visokog

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



Podr{ka koju su neke istaknute bo{nja~ke politi~ke i javneli~nosti, mora se ista}i, dvosmisleno i isprepadano, davaleOsmanagi}u, tuma~ena je kao nekakav tihi}evsko-silajdì}evsko-terzi}evsko-ceri}evski tajni ra~un sa SemiromOsmanagi}em, {to rje~ito govori kojim je stepenom bosansko

dru{tvo filovano teorijama zavjere, i to izvitoperenim. (Od Tacita preko Herr Doktora Freuda do Dra Kissingera znano je da su zavjere neizbje`ni dio ljudske historije! Ova gospoda su, naravno,upozoravala da je cijeli kunst govora o zavjeri sposobnostrazlu~ivanja izme|u zavjere i “zavjere”). Sekundarno i naknadnoulijetanje nekih, prete`no bo{nja~kih, struktura u Projekt Piramide i ûdesne Kugle , nije izvor muke i problema. Oni kojimisle da je tu izvor bosanske indijanajohnsonijade brkaju uzrok i

posljedicu. Goreopisana, neprofesionalna i ispolitizirana, kritikaOsmanagi}a uspjela je samo da natjera mnogo vi{e vode naSemketov mlin nego {to bi bio slu~aj da se ostalo prikujundì}evsko-govedari~inskom ozbiljnom, stru~nom i hlad-nokrvnom, pristupu. Danas se bilo kakva kritika Osmanagi}eve{arlatanerije odmah shvata kao antibo{nja~ki, antiviso~ki i anti-

bosanski ~in.Prije svega: nije Semir Osmanagi} nikakva usamljena i bosansko-bo{nja~ki definisana pojava. Semir Osmanagi} jehoh{tapler svake vrste, Felix Krull kakvih je uvijek i svukuda

bilo, ima ih i bi}e ih. Prebrzo smo zaboravili hotelijera sa home-rolo{kim ambicijama koji se zvao Roberto Salinas Price. Htio jetaj amigo da je Gabela Troja, a pojavio se u na{im vodama sredi-nom osamdesetih godina XX vijeka. Prebrzo smo zaboravilikako je tada{nji ~apljinski komunisti~ki drmator Pero Markovi},kasniji ekspert za hercegova~ko-hadezeovsku logorologiju i oti-manje nehrvatske imovine u kraju kojim je vladao, organizovaoPriceu sve~ani do~ek na aerodromu ]ilipi te je jedan od herce-gova~kog roda Karamati}â tom prilikom odguslao i potpuri izHomerovih epova sjede}i su~elice crvenom tepihu sa koga ga jeodu{evljeno gledao uzbu|eni i polaskani hotelijer. To je ludilodonekle zaustavljeno samo intervencijom pokojnog akademikaBenca, Nestora bosanske arheologije, koji je svoj znatan uticajme|u politi~arima hrvatske te svake druge nomenklature usamoupravnoj Bosni znao upotrijebiti na odsudan i pravi na~in.

WE HAVE A DREAMIroni~no u svemu tome jeste bilo to da je Salinas Price, zapra-

vo, plagirao dugogodi{nji o~ito uzaludni, ali predani rad jednogdubrova~ko-kor~ulanskog gospara, Aristida Vu~eti}a, pripadnika

jedne od nauglednijih dubrova~kih srbokatoli~kih familija te punca filozofa i gljivara Ivana Fochta. Gospar-Aristida nikozaozbiljno nije uzimao i taj se ori|ino osje}ao ~itav ìvot

ugroèn profesionalnim, “suhim, s tra{ lj iv im, neinventivnim i

ljubomornim”, arheolozima. (Frazeologija vam zvu~i poznato!). Nedavno je u Srbiji objavljena knjiga Odisejevo zlatno runo

Jadrana izvjesnog Milana Ristanovi}a, navodno nosioca sor- bone{kog doktorata iz savremene historije i recitatora Lorce na japanskom, u kojoj se tvrdi da su Salinas Price i Vu~eti} bili u pravu, da je Schliemannovo otkri}e Troje “neopisiva glupost” injema~ka podvala, da Francuzi i Englezi ne prihvataju tunjema~ku podvalu, itd. Prisjetimo se, zatim, euforije s kojom je

pred-nezavisna i rano-nezavisna Slovenija utonula u kolektivnoludilo tzv. venetske teorije kojom se na osnovu tupeVolksetymologie Vendi (staro germansko ime za Slovence iSlovene - Veneti) èlio utvrditi neslovenski, evropski, zapadniidentitet Slovenije i Slovenaca. Perjanica takvih gluposti bio je

nekada{nji osrednji partizanski pjesnik Matej Bor. Nekolicinaslovena~kih arheologa, lingvista i etnologa spasila je slovena~kiobraz i pokopala teoriju koja je, sa utvr|enjem slovena~ke nezavisnostina racionalnim politi~kim temeljima i brzim uklanjanjem“jugo-srpske” opasnosti, izgubila mnogo od svoje privla~nosti.

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


Za{to Visoko vjeruje Semiru Osmanagi}u, pitanje je sad? Da Visoko vjeruje Semiru Osmanagi}u zato {to su Viso~ani dobri ljudi,trefili se dobre }udi ... kako u svojoj kasidi u ~ast i slavu [ejh HadìHafiz Husni-efendije Numanagi}a, duhovnog Stoèra Stoèrâ(qutbu-l-aqtâb ) u bosanskom, i ne samo bosanskom, sufizmu,pjeva [ejh Hafiz-beg Palo{, koji je kao pravi kalender - antinomi-

jski dervi{ imao kosu do talâ, ne bi se ba{ moglo re}i. Hafiz-beg jeisuvi{e volio Numanagi}a da bi bio objektivan glede Viso~akâ i nji-hove odanosti businessu .

Upravo u businessu leì zec ove zagonetke. Bolje re}i u nadi ubusiness. Euforija koja je obladala Visoko te viso~ki kraj ne moèbiti posmatrana kao izraz nekakve podmukle i promi{ljene

bo{nja~ke mitomanije sa kvarnim politi~kim ciljevima. To je prijeizraz ekonomske propasti, pogubljenosti i o~aja nekada veomabogatog kraja koji se nada i vjeruje da }e tim Potemkinovim Selomte navodnim turisti~kim potencijalima koje u sebi nosi toPotemkinovo Selo nekako isplivati iz siroma{tva u koje je zapaonekada{nji komunisti~ki Misir legendarnog nekrunisanog Kralja

Visokog te biv{eg upravitelja danas upropa{tenog KTK-a DrugaMula Hodì}a, Misir u kome se svako mogao moliti Bogu kako jehtio i koliko je htio i usput praviti para koliko mu se moglo teposre}ilo, kada se pretvorio u Dènnet Sina i Oca êngi}â, Halid-bega i Hasan-bega koji su za Visoko ~uli tek aprila 1992. godine,Dènnet u kome su sve rijeke presahle, svi grmovi uvehli, sva sestabla sasu{ila, sve ptice utihle...

VISOKO I SEMIR OSMANAGI]

Za{to Visoko vjeruje

Osmanagi}u?



Arheologija je osobito laka `rtva promoviranja nenau~nihtvrdnji i raznolikih novomitolo{kih te ideolo{kih konstrukata.Arheolo{ki ostatak, osobito onaj nepopra}en pisanim izvoromnearheolo{kog i/ili arheolo{kog karaktera, nu`no podlijeè arbi-trarnoj interpretaciji. Zato mitomani naj~e{}e uzimaju arheologi-

ju i to arheologiju ranih razdoblja ljudske pro{losti kao objektsvojih zloupotreba. ([ta se de{ava sa mitomanom kad se upusti ukrivotvorenje pisanog izvora vid. L . Scia sc ia, Il consiglio dÈgitto, 5. ed., /Torino: Einaudi/, 1967. To je roman velikog

pisca, histori~ara, pravnika i sociologa koji bi svako ko se èli baviti historijom morao pro~itati. Nije mi poznato da li postojineki ex-jugoslovenski prevod, te bi tako ne{to bilo desideratum.)Tako su mitomani okupljeni oko nacionalisti~kog Hindutva -

pokreta u Indiji te tada vladaju}e desne Dànata -partije iskon-struisali ~itavu civilizaciju, tzv. Indus-Saraswati civilizaciju,navodno nastalu sredinom IV milenijuma p.n.e. Tim se konstruk-tom èljelo utvrditi apsolutno historijsko pravo Hindu zajednicena Indijski Potkontinent; èljelo se negirati indoevropske kori-

jene Hindu zajednice, sanskrta i Veda; èljelo se proglasiti sve

prevedidske indijske kulture Hindu kulturama; èljelo se negiratihistorijsku istinu o doseljenju indo-evropskih predaka dana{njeHindu zajednice u Indiji. Izmi{ljeno je ~itavo jedno pismo,navodno najstarije na Svijetu - Srbi narod najstariji na Svijetu,nije to tako srpski specifi~no! - te su falsifikovani pe~ati kojimase trebalo dokazati mnogo ranije prisustvo konjâ i konjogojstva udolini Inda, ~ime bi nemigracioni karakter vedidske, konjani~ke,kulture bio dokazan. Zloupotrijebljeno je indijsko kompjutersko~udo: Hindutvini kompjutera{i su kompjuterskom grafikom iz

jednog autenti~nog indijskog pe~ata sa predstavom autohtonog bika isfabrikovali predloàk za falsifikovani cilindri~ni pe~at. Dvaugledna ameri~ka sanskrtista raskrinkali su podvalu. (Vid. M.Witzel-S. Farmer, “Horseplay in Harappa”, Frontline , 17, 13. X2000). Me|utim, jo{ 2004. godine, ud`benici koje su {tampali

indijsko Ministarstvo prosvjete te Savjet za obrazovanje, oboje pod kontrolom Dànata -partije i obavezni za upotrebu, sadràvalisu ilustracije pe~atâ i terakota figurina, ostataka navodne “Ind-Saraswati civilizacije”. Jer, Boè moj, Witzel i Farmer su koloni-

jalisti, zapadnjaci, neprijatelji veli~ine Hindu nacije i predaka te

nacije. Komparativno gledano, mi smo onda na konju, jer Osmanagi}eve piramide i ~udesne kugle nisu u{le u ud`benike,niko jo{ ne govori da trebaju da tu u|u i sva je prilika da nikadane}e ni u}i u ud`benike. Ima i neke koristi od slabe i decentrali-zovane dràve!

No, ovakve zloupotrebe arheologije te kolektivna vaskolikahisterija okolo pseudoarheolo{kih nalaza nisu endemska bolestTre}eg Svijeta i novi(ji)h nacionalizama. I visokorazvijeni,demokratski, civilnodru{tveni Hamburg ima svoga SemiraOsmanagi}a. Odnosno Semire Osmanagi}e, i to prvenstvenome|u pripadnicima medijâ, te navodne savjesti savremenogdru{tva. Finansijski od bogatog hanzeatskog grada dare`ljivo

podràn tim arheologa vr{io je, tokom 2005. i 2006. godine,iskopavanja na Katedralnom Trgu u Hamburgu. Na|eni su vri-

jedni nalazi iz VIII, IX i X vijeka te ostaci iz jedne elitne gim-nazije koju su Britanci sa zemljom sravnili 1943. godine.Me|utim, od arheologâ se o~ekivalo da na|u, a i oni su se samitome nadali, ostatke starog utvr|enja Hammaburg koje je nasta-lo po~etkom IX vijeka te koje su Vikinzi, prethodnici Britanaca,u podore pretvorili 845. godine. To utvr|enje je dalo ime kasni-

jem i dana{njem hanzeatskom gradu, a o njemu govore jedino pisani izvori. Kako arheolozi, i poslije godinu dana kopanja, nisumogli u}i u trag Hammaburgu, {tampa je po~ela izraàvati svojenade i nestrpljenje podjednako. U junu novine su pisale kako seo~ekuje preokret i da }e Hammaburg biti otkriven. U julu je{tampa po~ela sumnjati da }e kolijevka Hamburga biti otkopana.U avgustu su, naprotiv, mediji ponovo po~eli vjerovati u kolek-tivni hambur{ki san. (We have a dream ) Arheolozi su 6. XII2006, u saop{tenju za javnost, upozorili da ono {to je iskopanonije i ne moè bit i Hammaburg.

UNIVERZALNA BOLJKA No, samo dva dana iza toga saop{tenja, mo}ni, visokotira`ni

i nimalo neozbiljni hambur{ki Die Welt je saop{tio o senza-cionalnim nalazima te o tome da su arheolozi, mo`da, iskopaliHammaburg. Ovdje je retorika vi{e nego va`na. Prvo osupnetesvijet sa kategori~nom tvrdnjom, pa je onda, malo i reda radi,relativizirate. Jer, puk se ne}e uhvatiti za tu naknadnu rela-tivizaciju, nego za trijumfalisti~ki po~etni iskaz. Pa su arheolozi

ponovo upozoravali da Hammaburg nije otkriven. Na to su drugetira`ne, ali ne tako ozbiljne novine odvratile da arheolozi ne odus-

taju i da se o~ekuje senzac ionaln i nala z. Koliko god arheoloziupozoravali narod da Hammaburg nije otkriven, dotle {tampa podgrijava nade javnosti u senzacionalno otkri}e. (Vid. U.Willmann, “Daneben gegraben”, Die Zeit , 28. XII 2006, p.33). UHamburgu nema nijednog od bosanskih problema: muzeji, insti-tuti, univerziteti funkcioni{u; grad i dràva su bogati i skloni kul-turi; nema identitarnih sukoba na politi~kom i kulturnom polju itd.

Ali, ipak ima Semira Osmanagi}a na pretek. Oni, istina, nenanose {tetu direktno kao {to je slu~aj s biv{im perspektivnimomladincem i jednim od favoritâ ranog Lagumdìje, ali je ta indi-rektna {teta podjednako opasna i podjednako u~inkovita. Svi ovi

primjeri govore da je fenomen Osmanagi} samo lokalni pojavnioblik jedne univerzalne i ~este boljke: Potrebe za uljep{avanjem

pro{losti. A onaj ko bi da uljep{ava pro{lost niti mnogo zna o njoj,

niti je razumije niti je sposoban da je istinski voli. Onakvomkakva ona jeste. Jer pored badanjskog crteà, butmirske plastike,o{ani}ke sitne plastike, vi{i}kih i pani~kih mozaikâ, Mogorjela,mihaljevi}kih fibula, bobova~kog Parlera... zaista nam nisu

potrebne ni viso~ke kvazipiramide ni zavidovi}ke kvazikugle.

Sjaj i bijeda pro{losti BiH


ARHEOLO[KI PARK: SemirOsmanagi} kategori~no tvrdi da su u

drevna vremena u okolini Visokog gra|ene monumentalne piramide



probile linije obrane i u{le u grad u kojem}e po~initi najve}i masakr u Evropi nakonDrugog svjetskog rata. Ali} je s ocem izSrebrenice pobjegao nakon {to suMladi}evi zlo~inci u{li u grad. Deset danasu se, ne znaju}i ni{ta za dva Hamzina

brata koji su oti{li na drugu stranu, skri-vali u {umama oko Srebrenice, da bi senakon toga odlu~ili poku{ati probiti doslobodne teritorije.

“Prebacivali smo se sedam dana i

no}i, po lugoli, b ez h rane i vode”, pri~anam Ali}, prisje}aju}i se najteìh dana usvome ìvotu. Probijaju}i se premaKladnju i Olovu, preìvjeli su tri zasjede,a prilikom jedne od njih, poginulo je 25Hamzinih suputnika. “Bi lo je to pri likom

tre}e zasjede. Dvije smo pro{li neokrznu-ti, no na tre}u smo nabasali i te{ko

strada li . S je}am se da su meci pr{ ta li pod

mojim nogama, fijukali oko glave, no

sami me je Bog sa~uvao tada da ne

poginem”, prisje}a se Ali} koji se sa ocemnakon te zasjede uspio kona~no dokopati

prevoja Karaula. “Lutali smo dan ima.

K ada je pala Srebrenica, krenuli smo

prema slobodnoj ter itor ij i, a li nismo usp-jeli. Lutali sm o po {umi, vra}ali se ka

Srebrenic i pa b jeàli natrag u {umu, ali

smo nekako uspjeli preìvjeti. I to

stradanje, ali i strah jer nisam ni{ta znao o

b ra}i, od ko jih je jedan b io zarob ljen .”

Nakon sedam dana uspjeli su se, gaze}ikroz minska polja a da nisu ni znali da suu njima, dokopati linija obrane koje sudràle jedinice Armije BiH . “Na{i su se

iznenadil i kada su nas vidje li , n isu zna li

ko smo, niti su vjerovali d a smo se tuda

uop}e mogli p robiti”, pri~a nam Ali}.“Jednu smo straù ~ak probudili kada

smo se dokopal i rovova. Te{ko je pri~a ti

o tome, to su stvari koje moè ob jasn iti

samo onaj ko je preìvio takvo stradanje.

Danas, kada razmi{ljam o tome, shvatam

kako me je samo dragi Bog spasio”, sje}ase Ali} dramati~nih ratnih dana.

SAOBRA]AJNE NESRE]E@ivotnu je dramu prije dvije godine

preìvljavao i nogometni reprezentativacBiH Sa{a Papac, danas igra~ Glasgow Rangersa . Sa{a je tada igrao za be~kuAustriju i pukim je slu~ajem preìvio te{kusaobra}ajnu nesre}u koja se desila u srcu

glavnog austrijskog grada, u ~etvrtom be~kom Bezirku , na Südtirolerplatzu . Usudaru tri automobila najdeblji kraj izvukao

je Papac, koji je odmah nakon saobra}ajnenesre}e operiran u be~koj klinici.

êtiri je dana bio u komatoznom stanju, jer su mu, prilikom strahovitog sudara,slomljeni vilica, nos, obje jagodi~ne kostii povrije|eno leìste o~iju. “Sje}am se

samo onoga {to se desilo neposredno prije

sudara”, pri~a nam Papac. “Nakon utak-m ica rep rezen ta c i je s B elg i jom i

Litvanijom , vratio sam se u Be~. No,

zaboravio sam kreditne kartice i supruga,

koja je s djecom ostala u Mostaru, poslala

m i ih je au tobusom, koji je u Be~ stizao

oko pono}i.” Sa{a je sa svojim automobilom prolazio ispod podvo`njaka, kadase prvi od tri automobila doslovno zabio u

njegov dìp. “Po slije se ni~ega n isam

s je}ao . Znam da sam voz io sporio i da se

airbag o tvorio kada je p rv i au to uda rio u

mene. No, pos lije toga, u moje su se auto

zabila jo{ dvojica i tada sam i zaradio

te{ke povrede glave.”

Kako je pokazala policijska istraga,automobili koji su udarili u Sa{in dìptrkali su se be~kim ulicama i vozili su vi{eod 130 kilometara na sat. “Ja sam pro{ao

najgore , jer sam vozio sporo”, sa smije-hom kaè Papac, koji i danas osje}azdravstvene posljedice. “Nakon operacije

sam morao ostat i petnaest dana u bolnici,

a ljekari tvrde da }u morati i}i na plas-ti~nu operaciju no sa. N isu sigurn i, ali

mis lim da su ~es te glavobolje koje imam

posljed ica sudara, no sretan sam , jer je

malo nedos taja lo da ne pre iv im”, kaè

@IVOTNE PRI E BH. SPORTISTA


Nogometa{ Sarajeva Almir Turkovi}imao je mnogo problema u svojoj karijerizbog straha od avionskih letova. Fobiju odletenja avionom Turkovi} je “zaradio” u vri-

jeme dok je igrao za japanski Cerezo izOsake i ona ga prati i danas. “Pro{ao sampola svijeta avionom. Letio sam u jumbo- jetovima, pa do onih pajpera iz romana oMister Nou, u koje se penje{ preko krila,ali poslije Japana ne mogu vi{e letjeti dame ubije{“, poja{njava svoj strah Turkovi}.“U Japanu sam doìvio {ok, upali smo uoluju, bacalo nas je kao da smo u kutiji{ibica. Strah me je zatvorenog prostora,

dok se toga ne oslobodim, putovat }usamo automobilom. Razgovarao sam isa doktorima, psihijatrima, oni kaù da}u s vremenom taj strah izbaciti izsebe”, veli Almir Turkovi}.

Stariji ljubitelji nogometa pamte kakosu od avio-straha patili i nekada{njinogometa{ Sarajeva Svetozar Vujovi} tezagreba~kog Dinama Stjepan Lamza, noobojica su igrala u vrijeme kada se nijetoliko ~esto na utakmice letjelo avionima,tako da su bez ve}ih pote{ko}a mogli igratiza svoje klubove i reprezentaciju SFRJ.Zanimljivo je naglasiti kako su od aviofobije

u posljednje vrijeme uglavnom patili (slu~ajnoili ne?!) bh. nogometa{i. Poznat je slu~ajnekada{njeg igra~a Veleà i Hajduka , done-davno selektora nogometne reprezentacijeBiH Blaà Sli{kovi}a, koji jednom prilikomnije htio putovati sa mladom reprezentacijombiv{e Jugoslavije na turnir u Indoneziju, teSarajlije Bernarda Barnjaka, biv{eg igra~aSarajeva i Hajduka , koji je u avion sjeo samo

jednom u ìvotu i nikada vi{e.

TURKOVI], VUJOVI], BARNJAK, SLI[KOVI]...

Strah od letenja

Sabahudin Vugdali} prije tridesetak godina progla{en je najhrabriji

IMA LI PILOTA UAVIONU: Almir Turkovi}

ÊLI^NO SRCE: Sabahudin Sa{a Vugdali}

Nastavak s 31 stranice



Papac, ~iji advokat jo{ uvijek u Be~u vodislu~aj tu`be protiv “autoubica”.

No, neki nisu bili tako sretni poputPapca. Stariji ljubitelji nogometa u biv{ojSFRJ itekako dobro pamte briljantnogEdhema [lj ivu, ~ija je karijera jedna odnajzlatnijih u historiji bh. nogometa.Osnovna pokreta~ka snaga i graditelj igreSarajeva , Liegea , Nice i Kolna , atmosferu

prvoliga{kih utakmica u biv{oj dràviosjetio je krajem ‘60-ih godina, kada jeigrao sa ostatkom generacije Sarajeva koja je u sezoni 1966./1967. osvojila{ampionat Jugoslavije. Ubrzo nakonosvajanja te titule, neki od igra~a su serasuli po svijetu, a [ljivo je kao 18-godi{njak dobio priliku koju je znao isko-

ristiti. Devet sezona u Sarajevu , veliki broj utakmica u tri evropske ekipe u koji-ma je produìo igra~ki sta` i ~etrnaestnastupa u reprezentaciji Jugoslavije,ukratko su bilans njegovih nastupa na“zelenim terenima”.

Naàlost, gotovo 20-godi{nja karijeraEdhema [ljive tragi~no se zavr{ava 17.decembra 1986. kada u okolini Liegeadoìvljava te{ku saobra}ajnu nezgodu.“Na putu prema Briselu s le tio sam s puta ,

jer je bilo nevri jeme, i udario u jedan stub.

Slomio sam obje noge cjevanice i ~lanke),

drugi i tre}i pr{ljen na vratu, bio sam

paralizovan i stvarno u te{kom stan ju”,sje}a se [ljivo. Ljekari, ~ija je borba zaìvot Edhema [ljive trajala 40 dana, tadasu govorili da ga je samo to {to je biosportista u formi odràlo u ìvotu. “Danas

je dobro u odnosu na to kako je b ilo i jako

sam zadovoljan. [ta je tu je, ìvot ide

dalje”, veli nam nogometna legendaEdhem [ljivo.

HRABRO SRCE No, u historiji bh. sporta bilo je i sporta{a

koji su svojim hrabrim djelima ostali upisanizlatnim slovima. Nekada{nji nogometni gol-man, du`nosnik NS BiH i UEFA-e, danasurednik sportske redakcije televizije OBN Sabahudin Vugdali} prije tridesetak godina

progla{en je najhrabrijim ~ovjekom na svijetua zbog te nagrade i danas je angaìran u UN-una projektima pomo}i gladnoj djeci svijeta.

Zbog njegove ga je hrabrosti na sta-dionu JNA u Beogradu odlikovao i

tada{nji jugoslovenski predjednik Josip

Broz Tito. Tada vojnik JNA, Vugdali} jena planini Ivan, iz automobila novosadskeregistracije, koji se survao u nekolikodesetaka metara duboku provaliju, spasioènu i njenu malodobnu k}erku. “I{ao

sam na dopus t iz Zadra u Sara jevo i auto-bus je stao. Vidjeli sm o da se auto sur-vao, no niko se nije smio spustiti u

prova li ju da vidi { ta je sa l judima. Nisam

mnogo razmi{ ljao, izvukao sam na ruka-ma ènu i d ije te , no o tac je , naàlost, ve}

b io mrtav”, prisje}a se Sa{a Vugdali}.Te{ko ozlije|ene osobe smjestio je u

najbliì auto i krenuo ka Konjicu.“V lasn ik au ta je m islio da ga k radem pa

je po~eo v ik ati za mnom, ali se ja n isam

obazirao. Polici ja nas je stigla pred bolni-com u Konjicu i m islili su me i hapsiti,

dok nisu shvatili gdje id em . Auto sam

poslije sam vratio na Ivan.”

Pet godina kasnije, Sa{a }e svojomhrabro{}u zaraditi nagradu Svjetski pod- vig godine za najhrabrijeg ~ovjeka na svi-

jetu! U [vicarskoj je, na cesti izme|uZuricha i Winterthura, iz zapaljenogForda Escorta spasio ènu i njene dvijek}erke: jedna je imala pet godina, a druga18 mjeseci. “Bio sam, kao golman, na

p rip rem am a m lad e rep reze ntac ije

Jugo slav ije, ali sam pov rijedio nogu i

morali su m i staviti gips. Sa doktorom

@ivkovi}em sam krenuo u bolnicu na pre-gled, kada smo na putu vidjeli pravu

dramu. Taj se auto s lupao i po~eo gor it i, i

niko mu nije smio pri}i. Utr~ao sam i

izvukao majku i s ta ri ju k}erku”, prisje}ase Vugdali} i nastavlja: “No, èna je

v ri{ ta la i h tje la je natrag u auto . Shvatio

sam samo da vi~e Kind, k ind d ijete) i

v ratio sam se do kola. U sp io sam izvu}i

b ebu , ali me je vatra dohvatila, p a su m i

ruke izgorjele . Bol n isam ni osje }ao sve

dok nisu bil i na s igurnom.”

Cijela je [vicarska tada pri~ala oVugdali}evoj hrabrosti, a novinarima uJugoslaviji vijest je prvi javio Miroslav

]iro Blaèvi}, tada trener u Lausannei .Kaù da je Mar{al Tito, kada je ~uo za

pri~u, samo kratko kazao: “Dovedite mi

dijete.” Orden za hrabrost Vugdali} je odTita primio istoga ljeta, a ~etiri godinekasnije u Indiji ga je za hrabrost odliko-vala i tada{nja indijska premijerka Indira

Gandhi.

Kako pre ivjeti dramati~ne ivotne situacije


~ovjekom na svijetu a zbog te nagrade i danas je angaìran u UN-u

PRE@IVLJENI SREBRENI^KI PAKAO: Hamza Ali}, reprezentativac BiH ibalkanski prvak u bacanju kugle, zasada jedini bh. sporta{ sa ispunjenomnormom za odlazak na Olimpijske igre u Pekingu 2008., spasio se od~etni~kih hordi u Srebrenici 1995. godine

NOGOMETNA LEGENDA:

Dvadesetogodi{nja karijeraEdhema [ljive tragi~no se zavr{ava17. decembra 1986. kada uokolini Liegea doìvljava te{kusaobra}ajnu nezgodu



Digitalna tehnologija osvojila je

svijet sve ve}i broj kina opremljen je

za prikazivanje digitalno snimljenih fil

-mova Kakav je Va{ stav prema moder-nom filmskom dobu?

Sve okolnosti i sva nova pokretnafilmska tehnologija, njena laka upotreba,

u~inila je da prestane da postoji mitologi- ja filma. Uticaj filma nije isti kao {to jenekada bio. To je mo`da najgora stvar koja se dogodila filmu. S druge strane,mladi reìseri mogu mnogo lak{e da sni-maju filmove, da pokazuju razli~ite stvarii svijet oko sebe, onako kako ga oni vide,kako u njemu ìve, i to mnogo iskrenije.Filmovi snimljeni digitalnim kameramave} imaju dobro razvijenu distribuciju,

preko interneta, ~ak i putem satelitskihtelefona, ali pitam se koliko je za film

dobra kontrola iz jednog centra, ba{ kao{to se pitam ne zna~i li to smrt malih kina~iji vlasnici ne}e biti u stanju da ih u sko-roj budu}nosti opreme skupom prikazi-va~kom tehnologijom.

@IVIMO UPOLITI^KOM VREMENU U sveop{toj krizi proizvodnje i dis-

tribucije evropskih filmova Francuska se

najbolje drì, i to sa velikim brojem gledala-ca i za{titom sopstvene kinematografije.

GR^KI OSKAROVAC ZA SB


Militarizacija zemlje je najgora stvar

Razgovarala

Dubravka Jovanovi} (Gr~ka)MLADI EVROPLJANI SP

ÛVENI EVROPSKI RE@ISER CONSTANTINCOSTA GAVRAS: “U odre|enim istorijskimtrenucima doga|aju se velika uzbu|enja iratovi za ideje i ideale, a onda 50 godinakasnije akteri otkriju kako su ti ideali biliglupi i kako je bilo nepotrebno ubiti tolikomnogo ljudi i potro{iti toliko mnogo novca”

F o t o : R E U T E R S

I N T E R V J U C O S T A G A V R A S



Jo{ od vremena Charlesa de Gaulla panaovamo svaka vlada u Francuskoj je

pomagala postojanje i razvoj nacionalnefilmske industrije i to je urodilo plodom.

Nijedna zemlja ne moè imati sna`nunacionalnu filmsku industriju bez odgo-varaju}e sna`ne dràvne podr{ke.

Prije ste radije o f ilmu govorili kao

o umje tnos ti a ne kao o industr ij i?

I dalje smatram da je pravi film umjet-nost. Ali, ova umjetnost, kao i svaka druga,

ima i svoje krize, prije svega finansijske prirode. Svojevremeno, kada sam 1962. bioasistent Reneu Clairu, sje}am se da smo satei sate provodili razgovaraju}i o krizi filmakoju moè da izazove razvoj televizije. Ipak,televizija nije uspjela da “ubije” film, kao {toni film nije prestao da bude umjetnost.

Va{i su filmovi uz umjetnost uvi-jek u sebi imali i sna`ne politi~ke kono

-

tacije Je li danas lak{e ili teè snimati

politi~ke filmove?

Danas je situacija teà, politi~kasituacija je kompleksnija, gotovo jenemogu}e razlikovati “dobre” od “lo{ih”momaka. Politi~arima vi{e niko ne vjeru-

je, njihova profesija je diskreditovana, ali je jo{ uvijek mogu}e snimati politi~ke fil-move i ja }u to i dalje ~initi. Ne sje}am seko je ta~no izjavio da su “filmovi poli-ti~ki, ili je politika u svim filmovima, amoèmo ih i analizirati politi~ki”, ali se s

tim slaèm. Mi{ljenja sam da je politika iono kako se pona{amo u svakodnevnom

Costa Gavras, politi~ki angaòvani re iser


CONSTANTIN COSTAGAVRAS (73), u

svijetu ~uvenigr~ko-francuskireìser, koji je tokom

svoje briljantne vi{edecenijske umjet-

ni~ke karijere dobio veliki broj presti`nih

me|unarodnihpriznanja, u razgovoru

za SB govori otehni~kom razvojukinematografijei svom aktivnom

politi~kom anga`manu, ouzrocima i posljedicama

terorizma, razlozimazbog kojih su mladi

stanovnici predgra|a

evropskih metropolaspremni zapo~etisocijalnu revoluciju,

te o svom novomscenariju MOJ

PUKOVNIK

oja se jednoj demokratiji moè desiti!

Slavni gr~ki reìser, naturalizovaniFrancuz Constantin Costa Gavras ro|en

je u Atini 1933. od majke Grkinje i oca Rusa. Autor je u svijetu ~uvenih filmova: Z ,Opsadno stanje , Hana K., Nestali , Muzi~ka kutija , Amen ... Costa Gavras dobitnik jevelikog broja presti`nih filmskih priznanja, ana nedavno odrànom Filmskom festivalu uSolunu uru~ena mu je nagrada Zlatni Aleksandar za ìvotno djelo. ConstantinCosta Gavras u svijetu filma vaì za “neu-mornog reìsera angaòvanih filmova ougnjetavanju, politi~kom militantizmu iistorijskim stranputicama...” Predstaviose i kao scenarista filma Moj pukovnik Laurenta Herbieta u kojem je, inspirisanromanom Francisa Zamponija, progovorioo ratnim zlo~inima po~injenim tokomalìrskog rata za nezavisnost od stranefrancuske kolonijalne sile.

LIÈNA KARTA: COSTA GAVRAS

Filmovi kao politi~ki bi~

EMNI SU ZA USTANAK



ìvotu. Ako se lo{e pona{am prema svojojèni, u neku ruku i to je politi~ki stav.Mogu}e je da sam u svemu tome, za raz-liku od nekih mojih kolega iz francuskog“novog talasa”, bio uvijek direktniji i pre-

cizniji.TERORIZAMIMA UZROKE

Pi{u}i scenario za film Moj

pukovnik p rik aza li s te pos ljed ic e an-ga`mana francuske vojske i ~inovni~kog

aparata u okupiranom Alìru tokom

pro{log vijeka. Da li s te namjerno ~ekal i

neophodnu istorijsku distancu?

Bilo je mnogo filmova snimljenih izalìrske perspektive. O njihovoj borbi zanezavisnost je gotovo sve re~eno, anajbolje je to uradio u svom filmu Bitka

Alìra Gilo Pontecorvo 1966. godine. To je savr{en film. Me|utim, ono {to do sadanije ~esto vi|ano na filmskom platnu jedruga strana, francuska strana i svojevre-meno francusko vi|enje onoga {to se1956. doga|alo u Alìru.

Iz ovog filma saznajemo da je i to

b io “rat pro tiv terorizma”, a V i ste n am

ponudili dobro plasiranu paralelu sa onim

{to se danas de{ava?

Eto, tu smo! Zaista nam nije bila namjera da snimamo istorijski film, ali kadasam pro~itao roman Francisa Zamponija

po kojem je ra|en film, odmah sam pre- poznao da je to kako su mnogi u svijetutada pravdali po~injene francuske zlo~inei kako su tretirali poku{aj gu{enja alìrske

bitke za nezavisnost upravo imalo obriseonog {to se danas zove rat protiv teroriz-ma. Smatram da terorizam, kao na~in

politi~ke borbe ili postizanja ciljeva,nikako ne moè da bude poèljan iliopravdan, ali prije toga mnogo je va`nije

poku{ati saznati za{to i otkud dolaziterorizam. Nemam utisak da se na po-ku{aju razumijevanja ovog problema

zaista iskreno radi u svijetu. U filmu se aludira i na to da su

mnogi nekada{nji “teroristi” danas poz-nati i priznati lideri

I internacionalno prihva}eni. Takvih primjera imate napretek svuda u svijetu, jer se politi~ka percepcija stalno mijenja.Dana{nji predsjednik Alìra kao veomamlad ~ovjek bio je od strane francuskevlasti smatran teroristom. Imate i primjer

palestinskog vo|e Jasera Arafata, pa libi- jskog lidera Muamera el Gadafija, iliMenahema Begina, koji je bio premijer

Izraela, u Velikoj Britaniji je svojevre-meno zbog terorizma bio u odsustvuosu|en na smrt. I De Gaulle je bio sma-tran teroristom od strane mnogih u ratnojFrancuskoj. U odre|enim istorijskim

trenucima doga|aju se velika uzbu|enja iratovi za ideje i ideale, a onda 50 godinakasnije akteri otkriju kako su ti ideali biliglupi i kako je bilo nepotrebno ubiti tolikomnogo ljudi i potro{iti toliko mnogonovca.

U filmu ujedno ukazuje te kako je

opasno uzimati zakon u sopstvene ruke.

Da, to je paralelna tema unutar filma. Ne moète dati vojsci svu mo}, jer kada politi~ki lideri predaju svu mo} u rukevojske, onda gube sopstvenu politi~kusnagu. Militarizacija zemlje je najgorastvar koja se jednoj demokratiji moèdesiti.

U ime demokratije doga|aju se

mnoga nas il ja u svi je tu , nije l i i dana{nja

ant iteror is ti~ka borba predvo|ena Sje-d in jen im Ameri~k im D ràv ama kon-traproduktivna?

Jeste, ali to moè da se tuma~i i kaorezultat sopstvenog straha. Nasilno“uvoènje” demokratije uvijek je bilo{tetno, a ~esto se obijalo o glavu i samim“uvoznicima”. Ima tu jo{ jedna veomava`na stvar. U redu, Georg W . Bush je“lo{ momak”, za dvije godine zamijeni}ega neko bolji, ali jo{ uvijek }e postojatiAmerika koja ima ideju da gospodari svi-

jetom, a to je ne{to {to nikako nije prih-vatljivo.

MLADI SU OÂJNI [ ta m islite o nedavn im k rvavim

p ro testima mlad ih iz francu sk ih p red-gra|a? Naime, mnogi od njih su por ijek-lom iz biv{ih francuskih kolonija iz

Afrike, pa me zanim a {ta njih tjera na

pobunu?

To zahtijeva kompleksnija obja{njenja,ali u neku ruku su posljedica perioda okojem upravo govori film Moj pukovnik .I danas mnogi Francuzi smatraju da jegubitak Alìra neka vrsta velike i nega-tivne traume. Na~in na koji tretiraju mus-limane, Afrikance u Francuskoj, povezan jesa rasizmom i isklju~ivanjem iz dru{tva,guranjem u predgra|a u kojima taj mladisvijet ne vidi nikakvu budu}nost, nikakvunadu.

Moè l i se njihov protest smatrat i i

nekom vrs tom soc ija lne revoluc ije koja

}e se tek rasplam sati i koju }e tada biti

te{ko zaustaviti?

Mislim da ne. Svaka revolucija podrazumijeva u sebi i neku vrstu filo-zofije ili ideologije, a u njihovim protesti-ma nema nikakve filozofije. Njihov

protest rukovo|en je ljutnjom i bijesom,on je krik za mrvicom nade. Oni nemaju

na~in da se izraze i najbolje {to su smislili jeste da pale automobile i poput pripadni-ka palestinske Intifade bacaju kamenicena policajce, {to su mnogi ve} okarakter-isali kao terorizam. Jedinu vrijednost kojuoni èle da dostignu jeste da imaju dobar ìvot, u krajnjem slu~aju solidan ìvot, adru{tvo im ne nudi nikakvu perspektivu.Francuska je bogata zemlja, oni svakod-nevno oko sebe vide ogromno bogatstvo,ali i prazan dèp svojih roditelja.

Napisali ste scenario za Mog

pukovnika i producent ste ovog film a.

Za{to ga niste i reìral i?

Zato {to je sada{njost ono {to me vi{ezanima i zato {to je Laurent Herbiet mojveoma dobar reditelj koji je napraviodobar film.

GR^KI OSKAROVAC ZA SB


BRA^NA I UMJETNI^KA IDILA:

Reìser Costa Gavras i njegovasupruga Michele Ray-Gavras,filmski producent






R

ije~ je o pisanju nove stranice povijesti Sjedinjenih Dràva,

zaklju~ak je svjetskih medijanakon {to je ovih dana lidersku poziciju u Zastupni~kom domu

Kongresa po prvi put u ameri~koj povijesti preuzela èna - Nancy Pelos i, te

nakon {to je po prvi put za ~lana Kongresaimenovan musliman Keith Ellison. OvajAfroamerikanac islamske vjeroispovijesti

je, {tavi{e, prvi ameri~ki politi~ar koji pri-likom polaganja sve~ane zakletve rukunije stavio na Bibliju nego na Kur’an.“Odrastao sam u kr{}anskoj porodici, ali

tokom studija, tada sam imao 19 god ina,

po~eo sam se druìti s ameri~k im musli-manima, ~ije su mi se relig iozne ideje i,

op}enito, odnos prema ìvotu dopali, pa

sam tako odlu~io da sa kr{}anstva pre|em

na islam”, znatièljnim novinarima kazao je 47-godi{nji advokat Keith Ellison, ~lanDemokratske stranke iz Minnesote.

NOVO DOBANOVE AMERIKE

Svjetski mediji isti~u da se Keith

Ellison tokom sve~ane nominacije posluìo vrijednim muzejskim ekspo-natom Kur’ana , to jeste Svetom knjigomkoja je bila u vlasni{tvu Thomasa Jeffer-sona, jednog od osniva~a Sjedinjenih

POVIJESNO DOBA AMERIKE


Ellison se na izbornom trijumfu zahvalio imigrEllison se na izbornom trijumfu zahvalio imigr

NANCY PELOSI, prva èna u ameri~koj povijesti na ~elu Zastupni~kog doma Kongresa, i KEsvjetskih medija koji konstatuju da se radi o stvaranju “nove Amerike”; na{ urednik pi{e o

povijesti ostati zapam}en po podatku da je prvi ameri~ki politi~ar koji je sve~anu zaklet

ZvijezdZvijezdDEMOKRATSKI TIM SNOVA: Advokat Keith Ellison, prvimusliman u ameri~kom Kongresu, kategori~no tvrdi da }ebraniti miroljubivu politiku biv{eg ameri~kog predsjednikaBilla Clintona i raditi na dobrobiti SAD-a i, op}enito, svijeta

Pi{e

Edin Avdi}[email protected]



Dràva. Jeffersonov Kur’an objavljen je1764. godine u Londonu, a kao zna~ajankulturno-povijesni dokument bri`ljivo je~uvan u Kongresnoj biblioteci uWashingtonu. Thomas Jefferson (1784.-1826.) bio je, biljeè njegovi biografi,tre}i predsjednik (1801.-1809.) i prvi

dràvni sekretar SAD-a, osniva~ je uni-verziteta u Virginiji (prve visoko{kolskeustanove na svijetu gdje je obrazovni sis-tem potpuno bio odvojen od vjerske dok-trine), pasionirani ~italac i marljivi bib-

liotekar, te potpisnik Deklaracije onezavisnosti i Zakona o vjerskimslobodama SAD-a.

Upravo su ove povijesne ~injenicenagnale demokratu Keitha Ellisona da se

prilikom sve~ane ceremonije osvrne navi{estoljetnu tradiciju demokratije i

tolerancije SAD-a, odnosno da zakletvu poloì koriste}i Jeffersonov Kur’an.Ovom ambicioznom afroameri~kom mus-limanu na novoj politi~koj funkciji prva

je ~estitala njegova strana~ka kolegica

Nancy Pelosi , prva kongresna dama.Zbog italijanskog porijekla svoje

porodice, 66-godi{nja Nancy Pelosi jeujedno i ~lan organizacije italijansko-ameri~kih èna, pri ~emu me|u

demokratama vaì kao “revolucionarna

l j e v i ~ a r k a

kr{}anskih nadzo-ra.” Da je odlu~naiz korijena promijeniti ameri~ku(bushovsku) poli-tiku, Nancy Pelosidokazala je i ener-gi~nim medijskimnastupom nakon{to je poloìlasve~anu zakletvu.“Moramo se uje-

diniti da bi SAD

k ren ule n ap rijed

jer to je zajedni~ko dobro za ameri~ki

narod”, naglasila je Nancy Pelosi nekriju}i da }e insistirati na reformamaunutra{nje i vanjske politike SAD-a.

Da je ozbiljna i odlu~na kada je rije~o stvaranju “nove Amerike”, ~elnica Za-stupni~kog doma Kongresa Nancy Pelosi

pokazala je ne samo u svojim predizbornim proglasima (legal izac ij a abor tusa ,nacionalna, religiozna, rasna i seksualnaravnopravnost, o~uvanje prirodnog oko-li{a, finansijska pomo} siroma{nima,

pobolj{anje zdravstvenih usluga, zagaran-tovana prava radnika i imigranata, razvojnau~nih istraìvanja), nego i kada se radio strate{kim ameri~kim interesima u svi-

jetu. Tako je Nancy Pelosi, uz podr{kudemokrata, pokrenula politi~ku kampanju

protiv pove}anja broja ameri~kih vojnikau Afganistanu i Iraku, a na ~emu upornoinsistiraju ratoborni republikanci saGeorgeom W. Bushom na ~elu.

Nancy Pelosi je, tako|er, osudilaameri~ke desni~are zbog ratnohu{ka~kihstavova i pretvaranja “rata protiv teroriz-

ma u sukob civilizacija”, te je naglasila da je ponosna {to se me|u njenim bliskim

saradnicima nalazi i njen strana~ki (de-mokratski) kolega Keith Ellison, prviafroameri~ki musliman u povijestiameri~kog Kongresa.

PRIMITIVNINAGONI MR@NJE

Bio je to po`rtvovan i lucidan poli-ti~ki potez Nancy Pelosi kada se zna da jekandidatura Keitha Ellisona izazvala

potres na ameri~koj politi~koj sceni, to jeste da je armija ameri~kih desni~ara

Kad demokrate mar{iraju


tima me|u kojima se nalazi i dijaspora iz BiH!tima me|u kojima se nalazi i dijaspora iz BiH!

H ELLISON, prvi musliman ~lan Kongresa, izazvali su pa`njuudljivom ìvotu afroameri~kog muslimana Ellisona, koji }e upoloìo stavljaju}i ruku ne na BIBLIJU nego na KUR’AN

ameri~kihdemokrata

i muslimana

ameri~kihdemokrata

i muslimana




gnjevno prokomentarisala izbor ovogafroameri~kog muslimana. Hajku naKeitha Ellisona predvodio je agresivni iksenofobi~ni Virgil Goode, republikanskikongresmen iz ameri~ke savezne dràve

Virginije, koji je u svom {ovinisti~kom pismu adresiranom na televizijsku stanicuCNN istakao: “Bez imigracijskih zakona

Ameriku }e preplaviti brojni muslimani, a

mi moramo sa~uvati tradicionalne vrijed-nosti na{e zemlje”. Goodeu su podr{ku

pruìli pojedini jevrejski ~elnici u SAD-u jer su na osnovu policijske arhive saznalida je Keith Ellison u mladosti imao anti-

jevrejske stavove zbog kojih se u zrelojdobi, kako je priznao, “gorko pokajao”.

Elem, vije}e za ameri~ko-islamskeodnose osudilo je Goodeov islamofobi~nigovor, pri ~emu je Goode nai{ao i na

neodobravanje liberalne ameri~ke javnos-ti. Naime, nakon {to je ve}ina ameri~kih politi~ara i novinara èstoko kritikovala“prim itivni i sram an nagon m r`nje”,Virgil Goode i njegovi istomi{ljenici bilisu prinu|eni da se povuku sa politi~kogfronta, ali su odbili da se izvinu KeithuEllisonu i ameri~kim muslimanima. Me-|utim, kada su iz republikanske centrale

pod kontrolom ameri~kog lidera GeorgeaW. Busha nai{li na osudu zbog antiislam-skih i anticrna~kih stavova, Goode &comp. bili su primorani da politi~kufunkciju ameri~kog muslimana KeithaEllisona prihvate kao “realnost SAD-a”.

VJERA U ALLAHADa se strasti smire, pobrinuo se i

miroljubivi Keith Ellison. On je kazao da je umoran od antiislamskih stavova i pri~e o Kur’anu . “Pril ikom polaganja

sve~ane zakletve stavio sam, dakle, ruku

na Kur’an . To je bila moja odluka i s tojim

iza nje jer smatram da je rije~ o dobroj

gesti, ali sada je do{lo vrijeme da se

zajedni~kim snagama usmjerimo na radne

obaveze. Ne èlim v i{e p ri~ati o tome,

SAD ima mnogo ozbiljn ijih p roblema

koje moramo rije{iti. Dokazali smo da

po{tujemo demokratsku tradic iju i sada

moramo po~eti radit i”, objasnio je KeithEllison.

Politi~ki analiti~ari kategori~no tvrdeda su na izborima demokrate pobijedilezbog nezadovoljstva ve}ine ameri~kihgra|ana bushovskom politikom, a daafroameri~ki musliman Keith Ellison nasvom (ne)o~ekivanom trijumfu prven-stveno mora zahvaliti sna`noj imi-grantskoj zajednici (me|u kojima je i

bosanska dijaspora) u Minnesoti. Tako je,

recimo, za Keitha Ellisona glasalo i120.000 somalijskih muslimana sa ame-ri~kom adresom boravka (izbjeglice izSomalije iz 1993.), kojima je nekrunisaniislamski vo|a u SAD-u poru~io: “Mi smo


Muhamed Ali, pravimimenom CassiusMarcellus Clay Jr, ro|en

je 17. januara 1942. uLouisvilleu (SAD). Vi{estruki

je amaterski i profesionalniprvak svijeta u boksu,sportska legenda koja je,izme|u ostalih bokserskihzvijezda, u ringu “samljela”Sonnyja Listona, JoeaFraziera, Leona Spinksa...Kao protivnik ropstva,rasne i vjerske diskriminaci-

je, sa kr{}anstva je pre{aona islam, te je (prije nego{to je odlu~io promijeniti ime u Muhamed

Ali) pod pseudonimom Cassius X bio akti-van ~lan ameri~ke islamske organizacijeNation of Islam . (X simboli{e naziv za obe-

spravljene ameri~ke crnce ~iji su preci kaorobovi dovedeni u SAD). Protive}i seameri~koj vojnoj intervenciji u Vijetnamu iodbijaju}i da bude regrutovan u ameri~ku

vojsku, Muhamed Ali je osu|en naameri~kom sudu, a boksa~ka federacijazabranila mu je javne nastupe i oduzelasportska priznanja. Tek nakon tri godine

Ali se vratio u svijet boksa. Sedamnaestog

januara 2007. boksa~ki genije Muhamed Ali, koji ve} dugi niz godina boluje odpogubne Parkinsonove bolesti, proslavi}esvoj 65. ro|endan.

SPORTSKA LEGENDA: MUHAMED ALI

Bokserska zvijezdai politi~ki buntovnik

VRIJEME DEMOKRATA: KeithEllison sve~anu zakletvu poloìo je ispred Nancy Pelosi koja jepodràla da Ellison bude prviameri~ki politi~ar sa rukom

na Kur anu

POVIJESNO DOBA AMERIKE

MUHAMED ALI: Borba do posljednjeg daha




na putu na kojem gradimo poli ti~ki uticaj.

Niko vi{e ne}e m o}i ignorisati na{e

glasove.”Demokrata Keith Ellison ro|en je 4.

avgusta 1963. u SAD-u, dakle u vrijemeratnog pakla u Vijetnamu i anticrna~kihzakona u SAD-u. Njegovi roditelji (otacLeonardo Ell ison, psihijatar, i majka

Clida Ellison, socijalna radnica) odgojilisu svoju djecu po kr{}anskim nazorima, pa je jedan od Keithove petoro bra}e bap-tisti~ki sve}enik u Detroitu. Keith Ellisonu ranoj mladosti upoznao se sa neprav-

dama tada{njeg ameri~kog dru{tva, te sekao gimnazijalac i, zatim, student pravnihnauka posvetio borbi protiv religiozne irasne diskriminacije.

Po~etkom osamdesetih godina 20.stolje}a kr{}anin Keith Ellison odlu~io jeda se preobrati na islam i u studentskimkruòcima je isticao da je pobornik idelo{kog u~enja legendarnog afroame-ri~kog revolucionara M alcolm a X isportske zvijezde Muhameda Alija. Pod-

sje}amo, Malcolm X bio je vo|a ~uveneameri~ke islamske organizacije Nation of Islam, ~ije je militantno krilo radilo naformiranju islamske dràve u SAD-u.Potom je Malcolm X osnovao organizaci-

ju nazvanu Afroameri~ko jedinstvo i nas-tavio borbu na strani obespravljenecrna~ke populacije u SAD-u. Njegov putslijedi(o) je i “bokserski vanzemaljac”Muhamed Ali, koji je prelaze}i sakr{}anstva na islam promijenio svoje imei prezime (Cassius Marce llus Clay Jr.) ikoji je tako|er bio istaknut ~lan organi-zacije Nation of Islam. “Poli ti~ar Mal-

colm X i sporti sta Muhamed Ali su idejne

vo|e Keitha E llisona”, slo`ni su Elli-sonovi biografi.

Samozatajni afroameri~ki muslimanKeith Ellison se 1987. vjen~ao sa svojom

gimnazijskom ljubavi Kim (za sebe velida je uzorna kr{}anka i profesoricamatematike) sa kojom ima jednu k}erku itri sina: Amirah, Eliaha, Isaiaha i Je-remiaha. Iako je Keithova supruga odbilada sa kr{}anstva pre|e na islam, njihovo~etvoro djece odgojeno je po musliman-skim obi~ajima. Da je Keith Ellison istin-ski vjernik, isti~u islamski poglavari uSAD-u, dokazuje i podatak da je biodirektor neprofitabilne organizacije Legal

Rights Center , koja je bez nov~anenadoknade pravno {titila siroma{nu klijentelu.

Politi~ki analiti~ari smatraju, pak, da}e Keith Ellison odigrati veoma va`nuulogu u uspostavljanju miroljubivih od-nosa izme|u Washingtona i arapskog svi-

jeta, te nagla{avaju da je ovaj afro-ameri~ki musliman zagrièni protivnik svih oblika religioznog fundamentalizma.“Mi imamo vje ru u Allaha, i to zna~i b iti

musliman. Na{ je zadatak da podu~avamo

sve ljude pravdi i tolerancij i, na{ zadatak

je da podr imo na{u ameri~ku domovinu”,

kazao je u obra}anju ameri~kim musli-manima Keith Ellison, koji uz demokrate

Nancy Pelosi, Hillary Clinton i Baracka

Husseina Obamu Jr. vaì za predvodnikanove, postbushovske Amerike.

Kad demokrate mar{iraju


Malcolm Little ili Malcolm X, ~uveniafroameri~ki revolucionar, ro|en je 19. maja1925. u Omahi, a umro je 21. februara 1965.u New Yorku. U mladosti je bio sitni krimi-nalac i {ti}enik doma za nezbrinutu djecu, apotom je radio kao pera~ posu|a uputni~kim vozovima u SAD-u. U borbi zaegzistenciju, bavio se i dilanjem narkotika,a 1941. osu|en je na 10 godina robije zbogplja~ke. Vaìo je za beskrupuloznog nasilni-ka u harlemskoj mafiji, no kada je pedesetihgodina 20. stolje}a pre{ao na islam, odus-

tao je od uli~nog razbojni{tva.Postao je istaknuti ~lan ameri~keislamske organizacije Nation od Islam ivo|a pokreta protiv rasne i vjerske diskrim-inacije. Iako je u po~etku politi~ke karijeretvrdio da su svi bijelci i nemuslimani |avoli,vremenom je po~eo uvaàvati kur’ansko u~enje o toleranciji. Po povratku sa hadà uMeki, Malcolm X osnovao je organizaciju Afroameri~kog jedinstva , promijenio ime uEl-Hajj Malik El-Shabbazz, te nastaviodràti vatrene govore protiv tada{njeameri~ke administracije i pozivati

Afroamerikance na borbu za ravnopravnost.

Malcolm X smrtno je ranjen 1965. dok je drào govor u New Yorku. U slu`benompolicijskom izvje{taju zabiljeèno je da suga likvidirala tri ~lana organizacije Nation of Islam , ali nemali je broj povjesni~ara kojitvrde da je ubijen po nalogu CIA-e jer jezbog svojih buntovnih politi~kih stavova“postao ameri~ki neprijatelj broj jedan”.

POLITIÈKA LEGENDA: MALCOLM X

Vo|a afroameri~kih

muslimana

CLINTON IMUHAMEDBill Clinton

otvoreno podràvapoliti~ku borbuAfroamerikanaca

MALCOLM X: Od kriminalca do lidera



Jun je, recimo, godine 1988. Ljeto je jo{mlado, ali odbrojavam dane do avgusta,kada }e nas otac potrpati u ùti varburg i

odvesti na tronedjeljni ljetnji odmor u Ulcinj.êtiri godine kasnije, u Ulcinj }emo otputovatikao izbjeglice, ali tada o tome nisam ni{ta

mogao znati: rat se ~inio nemogu}im i dalekim,onako kako djetetu daleko izgleda smrt.Sjedimo, lokalna dje~urlija u prvim tinejdè-

rskim danima, na betonskom amfiteatru iznad jednog od dobrinjskih atomskih skloni{ta. U toku je ù~na rasprava o pop muzici. Terminolo{kazbrka u kojoj se taj razgovor kre}e je savr{ena i to

je jedino {to bi slu{aoca sa strane moglo zabaviti ugorljivim iskazima punim pogre{no izgovorenihengleskih rije~i, kojima mladi ljudi jedni drugeèle ubijediti u svoju istinu.

Jedni kaù da su Pink Floyd zakon.Drugi vele da su Floydi dobri, ali da nema

grupe preko Led Zeppelin. Ta tvrdnja je potkri-

jepljena ~uvenim argumentom o satanisti~kim porukama koje se, navodno, ~uju kada se nji-hove plo~e puste unazad.

Tu su, naravno, i u to vrijeme sveprisutnimetalci, koji priznaju samo Iron Maiden iMetallicu .

Curice, predvidljivo i za mom~i}e bolno,vole The Doors . Predvidljivo, jer Morrison je

buntovnik, umjetnik i najljep{i; bolno, jer niti jedan od nas tinejdèra nema ni najmanju {ansuda izgleda kao on, barem ne u sljede}ih petgodina. Za utjehu, svi }emo ga nadìvjeti.

Glavna rasprava se, ipak, vodi oko pitanja:

ko je bolji gitarista - Jimi Hendrix ili Jimmy

Page?Ja sjedim sa strane i mislim: koga boli

kurac? Gitarska solaà za mene je jo{ tada sim- bolizovala ono {to najstrastvenije prezirem u pop muzici - njenu cirkusku dimenziju.Dresirani majmun izvodi svoju ta~ku nazapaljenoj gumi; dreser diriguje horom lavova;gitarista svira trominutni solo. Danas na togledam druga~ije, danas se sve ukazuje u sfu-matu cinizma. Danas se gitarski solo slu{a sasjetom i osmijehom, onako kako se ponovogledaju filmovi sa Lorenyom Lamasom, ti iostali trash filmovi kojima su bile popunjene

police videoteka u prvim danima ovda{njevideo-piraterije.Sjedim sa strane i ve} tada se na svakom

mjestu gdje di{e vi{e od troje ljudi osje}am kao

alien. Za dru{tvo se moè re}i ono {to je Oscar

Wilde primijetio za prirodu : neudobno je. Doistog zaklju~ka dolazi i Krleà, kada

primje}uje da je u krdu toplo, ali smrdi .û~imo na ledu ovoga svijeta, ledu koji ne

okiva hladno}om nego ravnodu{no{}u. Ako

smo poneki put i ustali, bilo je to samo zato da bismo se okliznuli i bolno pali. Ruke su namkonopima porodi~ne i nacionalne istorijevezane iza le|a. Na nogama tegovi oddru{tvenih konvencija, koji zve~e svaki putkada se pokrenemo, kao zvono koje krava nosioko vrata.

Ako se negdje moè ispoljiti na{a slobodnavolja, onda je to u umjetnosti koju biramoza sebe; iako okovani, ipak smo u stanju

birati ono {to }emo ~itati, gledati i slu{ati.Moèmo birati ono u {to }emo vjerovati. Po

pravilu, ljudi }e odabrati upravo najve}e

sme}e. A ba{ taj izbor kona~na je mjeraropstva... ili slobode.O tome mogu jedino da }utim, kao {to sam

}utao i onda, kada se raspravljalo o najboljoj solaì u rock pjesmi . Prema ~upavim, znojavimrockerima osje}am jedino ga|enje. Ono {tosviraju nije muzika, nego igra koju moèmonazvati: kome je ve}i . Gitara je o~ito falusnisimbol, a zadihani ~ovjek koji solira na njoj neradi ni{ta drugo nego, da prostite, drka. Eto ganeka masturbira, i eto im ga, neka publikavri{ti od sre}e kada on svr{i svoj solo - ali ja to,sre}om, ne moram gledati. Toliko slobodeizbora jo{ uvijek ima na ovome svijetu.

Odrastao sam slu{aju}i, kako bi reklima~o-rokeri: pedere i padavi~are. Odrastaosam slu{aju}i Michaela Stipea kako jeca dok Peter Buck svojom gitarom plete jedinstvenuR.E.M. ~aroliju. Slu{aju}i Marra kako genijal-no reinterpretira The Byrds i Morrisseya kakovrcka guzicom ukra{enom cvijetom na dèpu

pantalona na spotu za What Difference Does It Make . Slu{aju}i Iana Curtisa kako propovijedadok ga epilepsija neumitno odnosi na tamnu stranu . Slu{aju}i Roberta Smitha, koji je u~inioda biti u dragu prihvatimo kao ne{to najnor-malnije. Slu{aju}i, kona~no, Stipea i

Morriseya kako izraàvaju dje~iju zbunjenostsvojom seksualno{}u, kada prvi pjeva The One I Love , a drugi obznanjuje: I lost my faith inwoman’s world .

Balkanska rapsodija


Pi{e

Andrej Nikolaidis

Odrastao samslu{aju}i muzikukoja je jaranimabila bolesna i na

koju curice nisupadale; akopostoji neko na

svijetu ko jeuspio da smuva

curu uz The

Smiths , ovimputem molimda mi se javi,

jer taj ~in, kadabi bio mogu},zavrje|uje da

bude progla{enza novo

svjetsko ~udo

ALFA MU@JACI I NESRETNI GEJEVI

Svijet koji su oblikovalipederi i padavi~ari



Odrastao sam slu{aju}imuziku koja je jaranima bila

bolesna i na koju curice nisu padale. Ako postoji neko nasvijetu ko je uspio da smuva

curu uz The Smiths , ovim putem molim da mi se javi, jer taj ~in, kada bi bio mogu},zavrje|uje da bude progla{enza novo svjetsko ~udo.

Moj ukus, time i moj svijet, presudno su oblikovalihomoseksualci. Kavafija

stavljam iznad svih pjesnika,osim mo`da incestuoznogTrakla. Wilde je za mene naj-duhovitiji od svih pisaca.Murnau najlucidniji od svihreditelja. Platon najve}i od

svih filozofa.Stoga, ako me ne{to izludi,to je krezava, podpazu{nosmrdljiva, tupava bagra kojakre}e u fizi~ki obra~un sa

pederima . Da su zatrli svehomoseksualce, na {to bi li~ilakultura ovoga svijeta? Koliko

bi sivlja i jadnija ova civilizacija bila? Koliko velike umjet-nosti su stvorili homoseksual-ci? Sre}om, mnogo vi{e nego{to su horde pravovjernih i moralnih uspjele polomiti ispaliti, u bezbrojnim konsti- tui{u}im aktima nasilja kojimasu branili svoj svjetonazor.

Sve vam ovo pri~am jer sam na nekom od

bezbrojnih sajtova koje posjetim pro~itao da je unekoj od na{ih balkanskihzemalja neka grupa alfa mu`jaka opet tukla neke nes-retne gejeve .

Nama su, naime, kako

Crnogorci vele, za ovih pet-naest godina - jebali oca. Ali to nisuu~inili pederi, nego na{i mu`jaci,zadojeni tradicijom, umotani unacionalne zastave, naoruàni svojim

patrijarhalnim moralom i nadojenireligijom. Iz tog razloga, iako u Love Parade ili politi~kim akcijama nju-

jor{ki h homos eksualaca vidim bizarno, groteskno Drugo na putu da postane ono koje zlostavlja nekada{njeIsto , iz tog razloga drìm da ~ovjek mora braniti na{e homoseksualce . Jer ovdje djeca koja su u ratu ostala bez

oca i bez ku}e tr~e ulicama i gvozdenim{ipkama mlate pedere , ne shvataju}i dasu klip u ma{ini koju pokre}e ista logi-ka koja je usmjeravala ruku koja jeubila njihove o~eve.

Balkanska rapsodija


Moje je iskustvo ovakvo: ljudi koje samznao, i koji su slu{ali Led Zeppelin , Pink Floyd i The Doors , vjeruju}i da muzikaprestaje sa Morrisonovom smr}u iPageovim solom u Stairway To Heaven , lakosu, odve} lako postali porodi~ni ljudi savelikim stomakom, troje djece i narodnjaci-ma o vjerskim praznicima i ro|endanima.To sam vidio: od Morrisona se lako stiè do

[abana. Kada je Keba obradio Stonese , isvoju verziju Paint It Black zapo~eo zavija-

ju}i U crno sada mi je obojeno sve, {ta }e mi ìvot kada ìvim ga bez nje (mislim da idetako), tranzicija iz rock and rolla u turbo-folk

je samo ozvani~ena. Pa i da nije toga, ono{to su radili Bregovi} i Mili} Vuka{inovi}

jasno pokazuje kako je narodnjak bio blizak na{im te{kim rokerima .

TRANZICIJA IZ R’N’R-A U TURBO-FOLK

Kada je Keba sveobojio u crno

I l u s t r a c i j a : B R A N C A G L I O N I



KNJI@EVNA KRITIKA: Roman VeselinaGatala “Geto” (AGM, Zagreb, 2006.)

RAT-RATPi{e: Adisa ê~o

Rat je mo`da bio gadan, ali je rat-rat tek ozbiljan belaj: to jeme|usobni pokolj do kona~nog istrebljenja u kojem je svakosvakome vuk. Godina je 2100., a Bosna i Hercegovina getoopasan zidom na sve strane, dokle pogled seè. U njemu su ostalisamo oni koji nisu uspjeli pobje}i na vrijeme, a kasnije jedemografska struktura dodatno oplemenjena masovnim ubicama isli~nim kriminalcima koji su imali mogu}nost izbora i umjestosmrtne kazne odabrali ìvot u getu.

Novinar Luka u potrazi za senzacijom uspijeva do}i u geto iu njemu sre}e Vuka,mladi}a kojeg su

odgojile ìvotinje ikoji se ne odvaja odsvoje kuje îke. Vuk

je “neposlu{an, svo-jeglav, impulsivan,

priglup, ratoboran, ner-azborit”, ali je i takav

jedina Lukina ozbiljna{ansa za opstanak ugetu i zato se unato~svim traumama kojedoìvljava, meku{ac izvanjskog svijeta nesmije odvajati od

njega.Roman Veselina

Gatala Geto mra~na jevizija budu}e Bosne iHercegovine, a svi

problemi sa kojima se bh. dru{tvo suo~avauveli~ani su do krajnosti.Gatalo nad na{u malunesretnu zemlju stavlja

jako pove}alo kako bismo bolje vidjeli put kojim nas vode zapu{tene bole{~ine idevijacije u dru{tvu. Ksenofobija, nacional-{ovinizam,me|uetni~ka mr`nja, koristoljublje i nemoral cvjetaju u getu, aljudi evoluiraju unatra{ke sve dok sa velikom stra{}u ne po~nu

jesti jedni druge.Kockasti, Orlasti i M jese~inasti su tri glavne etni~ke grupe (u

kojima lako prepoznajemo konstitutivne nam narode) me|usobnosmrtno zava|ene. Autsajderi poput Vuka i Luke, koji se nesvrstavaju (~ak ni u nesvrstane) pravi su bajkoviti junaci, pro-gonjeni i prisiljeni da se stalno kre}u. Oni pokre}u fabulu koja semunjevito razvija, {to Gatalov roman ~ini vrlo napetim i lako~itljivim.

Jedina zamjerka ovom odli~nom grotesknom SF-u je pomaloupro{}eno shvatanje rata kao sveobuhvatne stihije koja nastajesama od sebe. S izuzetkom te na momente prestroge diktature

pacifizma, Geto jeste dobar antiratni roman. On u ~itaocu budi

najdublje emocije, te potpiruje neugodne ali nu`ne refleksije oratu, ljudima, krizama...Vuk, îka i Luka, kao {to autor na kraju romana i sugeri{e,

ve} danas su tu, oko nas, i u bliskoj budu}nosti, ne opametimoli se na vrijeme, mogu postati zarobljenici jo{ stravi~nijeggeta.


KULT MARKET”

Ceci i meni su se de{avale iste stvari, osim njene tragedije s muèm koju, ne daj boè, iko da doìvi

MARINA TUCAKOVI], tekstopisac

ESAD HE]IMOVI]

Garibi: mudàhedini uBiH 1992-1999

Novinar Esad He}imovi}, dugogodi{njitraga~ za mudàhedinima u BiH i istraìva~njihovog miljea, obi~aja i napose zlo~inakoje su po~inili u na{oj zemlji, svoja otkri}akona~no objavljuje integralno u knjizi Garibi (Fondacija Sina , Zenica, 2006.).

Dokumentaristi~ka proza za koju recenzenti tvrde da se ~ita ”kaonapeti triler”. Cijena je 30 KM.

ALAIN GRESH Atlas globalizacije

Svijet se mijenja velikom brzinom,zemlje nastaju i nestaju, demografskastruktura podlo`na je brzim promjena-ma kao i klimatski faktori, vegetacija,flora i fauna... Francuski Le Monde diplomatique ~esto objavljuje nove kartekoje odraàvaju te promjene. Izbornajaktuelnijih karata koje grafi~ki

prikazuju detaljne informacije iz najrazli~itijih oblasti objavljen je u Atlasu globalizacije (Masmedia , Zagreb, 2007.). Cijena je 60 KM.

NORA EPHRON

Vrat je prava tuìbaba

Nora Ephron je ameri~ka spisateljica,scenaristica i reìserka proslavljena sce-narijem za romanti~nu komediju Kad je Harry sreo Sally (1989.). U sami vrhsvjetske popularnosti vratila se knjigomVrat je prava tuìbaba ( Algoritam , Zagreb,2006.) koja je mjesecima ostala na

ameri~kim listama bestselera. U ovoj knjizi Nora Ephron, iskusnaèna sa tri braka iza sebe i uspje{nom karijerom, iskreno govori ostrahu od starenja i njenim suludim naporima kao i miliona drugihèna da taj proces zaustave. Cijena je 12 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

1. Janet Evanovich: Plum Lovin’ 2. Ann Brashares: Forever in Blue 3. Richard Dawkins: The God Delusion 4. Calvin Trillin: About Alice 5. Rhonda Byrne: The Secret

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Buybook):

1. Esad He}imovi}: Garibi 2. Zdravko Lipovac: Teferi~ na ni~ijoj zemlji 3. Miljenko Jergovi}: Ruta Tannenbaum 4. Orhan Pamuk : Istanbul 5. Orhan Pamuk : Snijeg

VRIJEME KNJIGE

BUDU]NOST U GETU: Gatalonad na{u malu nesretnu zemljustavlja jako pove}alo kako bismobolje vidjeli put kojim nas vodezapu{tene bole{~ine i devijacije udru{tvu



KINO KRITIKA: Film “Pokojni” (“TheDeparted”; SAD, 2006.); u reìji MartinaScorsesea; uloge: Leonardo DiCaprio,

Matt Damon, Jack Nicholson, Mark Wahlberg, Martin Sheen, Alec Baldwin,

Vera Farmiga, Ray Winstone

SCORSESE UBORBI ZA OSCARA

Pi{e: Mirsad Kli~i}

Filmskim kriti~arima nije problem argumentovano dokazatida apsolutna ve}ina filmova Martina Scorsesea spada u vrhsvjetske kinematografije, to jeste da se radi o jednom odnajzna~ajnijih reìsera u filmskoj povijesti. Da je Martin Scorsesei pored pozne ìvotne dobi jo{ uvijek u radnoj formi, zorno

pokazuje njegovnovi film Pokojni (The Departed ).

Ova uzbudljivafilmska pri~a pratiundercover policaj-ca Billyja (odli~niLeonardo

DiCaprio), koji jeinfiltriran u srce

beskrupulozne bande, te ~lana bande Colina

(tako|er odli~ni

Matt Damon), koji je “policijska krti-ca”. Iako njih dvoji-ca bez gre{keobavljaju zahtjevani opasan posao,izloèni su sna`nom

pritisku koji imname}e njihovdvostruki ìvot.

Proslavljenireìser MartinScorsese gledaocemajstorski vodikroz labirint kriminalisti~ke avanture, pri ~emu je najzaslu`niji{to je gluma~ka postavka ostvarila vrhunske umjetni~ke rezultate:od Leonarda DiCaprija i Matta Damona, preko Jacka Nicholsona,Marka Wahlberga i Martina Sheena, do Aleca Baldwina, Vere

Farmiga i Raya Winstonea. Dakle, rije~ je o filmskom timu koji je predodre|en za trijumf, i to ne samo na kino blagajnama negoi u recenzijama i najsitni~avijih filmskih kriti~ara.

Oni kategori~no tvrde da je novi film Martina Scorsesearemek djelo i da je glavni favorit za najpresti`niju filmskunagradu - Oscara za reìju! Me|utim, Martin Scorsese nerazmi{lja o “zlatnom kipi}u” jer ga je iskustvo nau~ilo da senikada ne treba unaprijed radovati. Naime, Martin Scorsese je~ak pet puta bio u oscarovskoj nominaciji kao najbolji reìser

(Razjareni bik, Posljednje Kristovo isku{enje, Dobri momci,Bande New Yorka, Avijati~ar ), no Oscara nikada nije dobio!?Da li }e i u slu~aju filma Pokojni ~lanovi Ameri~ke akademi-

je ponovo biti nepravedni prema Martinu Scorseseu ostaje da sevidi, iako kriti~ari slo`no progoziraju: Martin Scorsese kona~no}e stati na pobjedni~ki podij u Hollywoodu!


REPLIKANTRichard Linklater

Po{tovaoci pisca Philipa K.Dicka mogu biti zadovoljni ekranizaci-

jom njegovog romana Tamno skeniranje . Vrlo dobra reìja RichardaLinklatera i vrlo dobra gluma (KeanuReeves, Robert Downey Jr, WoodyHarrelson, Winona Ryder), karak-teri{u ovu uzbudljivu i opominju}ufilmsku pri~u u kojoj vlasti kontroli{ugra|ane pomo}u narkotika.

TAMA

John FawcettFilm Tama Johna

Fawcetta pri~a je onesretnoj majci kojapoku{ava vratiti svojuk}erku iz “carstvamrtvih”. Ovo je jo{

jedan u nizu modernih horora sa elementima psiholo{kog thrilera,koji je, me|utim, pretvoren u holivudsku papazjaniju. Rije~ je oscenaristi~kom i reìserskom proma{aju, filmu u kojem su ispodsvog gluma~kog nivoa Marie Bello i Sean Bean.

PREVARANTI

Keoni Waxman

Film Prevaranti KeonijaWaxmana moè posluìti kao kru-cijalan dokaz da je holivudskakinematografija u velikoj krizi, tekako holivudski producenti znajusuludo potro{iti milione dolara naboèsa~uvaj filmske projekte. Uovom trileru nema apsolutno ni{tavrijedno spomena, a njegov jedinizna~aj je ~injenica da se moèuvrstiti u najlo{ija filmska

ostvarenja 21. vijeka.

” Pogled u li~nu kartu vrati

me u stvarnostSELMA MUHEDINOVI], pjeva~ica

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Night at the Museum (Shawn Levy) 2. The Pursuit of Happyness (Gabriele Muccino) 3. Children of Men (Alfonso Cuaron) 4. Freedom Writers (Richard LaGravenese) 5. Dreamgirls (Bill Condon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. O za osvetu (James McTeigue; Art Company)

2. Zavr{ni udarac (Woody Allen; Blitz) 3. Za{titni kod (Richard Loncraine; Art Company) 4. Da Vincijev kod (Ron Howard; Blitz) 5. Opaki igra~i (Paul McGuigan; Tropik )

KU]NO KINO

NOVO REMEK DJELO MARTINA SCORSESEA: Kriti~ari prognozirajuda }e Scorsese dobiti “zlatnikipi}”



MUZIKA: U martu }e biti objavljen novisamostalni studijski album BryanaFerryja - “Dylanesque”, a do kraja

godine i album njegovog benda“Roxy Music”

SINONIM ZA UGLA\ENOST

Pi{e: Dino Bajramovi}

Novinar Guardiana Simon Price napisao je da “Bryan Ferry

nije aristokratski playboy iz dvadesetih godina pro{log vijeka, ni

komandant svemirskog broda iz 25. vijeka” i dodao: “Bryan

Ferry je s in rudara i shvatio je, p rije b ilo koga drugog, da je to

nebitno, jer pop je najve}a igra pretvaranja na svijetu.”

Za 5. mart najavljena je promocija albuma Bryana Ferryja sa

obradama pjesama Boba Dylana - Dylanesque , a do kraja godine bi}e objavljen i novi studijski album njegove mati~ne grupeRoxy Music , prvi nakon dvadeset i ~etiri godine, kada se nasvjetskom trì{tu pojavila plo~a Avalon. To je bio osmi studijskialbum Roxy Musica , a istoimeni prvijenac objavili su 1971.godine. Prvi, pak, samostalni album - Antoher Time, Another Place Bryan Ferry je snimio 1973. godine.

Bryan Ferry je za potrebe vlastite diskografije ve} prepjevaoDylanove pjesme A Hard Rain’s A-Gonna Fall i It’s All Over Now, Baby Blue , a na albumu Dylanesque objavi}e, izme|uostalih, obrade pjesama Just Like Tom Thumb’s Blues , Simple Twist Of Fate , If Not For You , Positiveli 4th Street i All Along The Watchtower . “Pjeva~ koj i se kri je u meni presre tan je { to

moè otpjevati ove pjesme”, izjavio je Ferry.

Bryan Ferry ro|en je 26. septembra 1946. godine. Studirao jena Univerzitetu u Newcastleu, a zajedno sa Grahamom

Simpsonom bio je ~lan benda The Gas Board .Ferry je, po rije~ima Simona Pricea, postao sinonim za

ugla|enost, a ~ak dva albuma koja }e objaviti ove godine i vi{e sunego dovoljni za sve fanove legendarnog britanskog muzi~ara.


KULT MARKET”

@ena Kanita mi je dozirala sve koncertne aktivnosti

[ERIF KONJEVI], pjeva~

KAISER CHIEFS

Yours Truly, Angry Mob

Krajem februara novistudijski album objavi}egrupa Kaiser Chiefs . Nazivalbuma na kojem }e bitiobjavljeno dvanaest pje-sama je Yours Truly, Angry Mob . A prvi singl je pjesmaRuby , koja je premijernoemitovana u programu

BBC-a. Kaiser Chiefs trostruki su dobitnici Brit Awardsa .

ARCADE FIRENeon Bible

Novi album }e 5. martapromovisati i kanadski bend Arcade Fire . Nasljedniknjihovog izvrsnog prvijencaFuneral naslovljen je Neon Bible . Pjesme, njih ukupno

jedanaest, te aran`mane iprodukciju potpisuju ~lanovigrupe. Evropska turneja Arcade Firea po~inje u Dublinu, na dan

kada }e biti odràna i promocijaNeon Biblea .

SYMPHONY X Paradise Lost

Prvi album nakon~etiri godine uskoro}e objaviti jedan odnajboljih metal bendo-va dana{njice -Symphony X . Sedmistudijski album grupeiz New Yerseyja zove

se Paradise Lost , anjihov posljednji CD The Odyssey kritika je proglasila remek-djelom.

TOP LISTA (Rolling Stone)

1. The Killers: Bones 2. Sparta: Taking Back Control 3. Christina Aguilera: Hurt 4. Paula Deanda: Walk Away (Remember Me) 5. Avril Lavigne: Keep Holding On 6. Korn: Freak On A Leash 7. Justin Timberlake: My Love 8. The Good, The Bad And The Queen: Kingdom Of Doom 9. Nas: Money Over Bullshit 10. Matisyahu: Message In A Bottle

MUZI^KI IZLOG

BRYAN FERRY: “Presretan sam {to mogu otpjevati pjesmeBoba Dylana”



PREKO GRANICE: Stripkoji je osvojio svijet

USPON VELIKOG ZLA Pi{e: Adisa ê~o

David B. vra}a se ku}i nakon dugog izbivanja i u kupatilunailazi na o}elavjelog bezubog mu{karca punog oìljaka, koji se

predstavlja kao njegov brat. Ovako po~inje strip Uspon velikog zla , autobiografija Davida B., koji je odrastao uz brata te{kooboljelog od epilepsije. Jo{ kao dje~aka, Davidovog brata provin-cijski doktori progla{avaju umobolnim i provode nad njimnajbrutalnije metode lije~enja.

Petogodi{nji David poku{ava da razumije te{ku bolest, suludemetode lije~enja, bratovu izop}enost iz dru{tva te odluku svojihroditelja da sa mla|im sinom nikad ne govore o tome {ta se sanjegovim bolesnim bratom zapravo de{ava.

Strip Usponvelikog zla prikazuje ite{ko}e sa kojima se

porodica oboljelogsusre}e i sve uzaludne

poku{aje da se lijek na|e uz pomo}nadriljekara, makrobi-oti~kih komuna,travara, orijentalnih~udotvoraca, gatara...Porodi~na drama kojuDavid B. opisujesmje{tena je u {ezde-

sete i rane sedamdesete godine koje oslikava na duhovit igorak na~in.

Strip Uspon velikog zla periodi~no je izlazio u Francuskoj od1996. do 2004. godine. Integralno izdanje pobralo je odli~ne kri-

tike, prevedeno je na nekoliko jezika i objavljeno u Evropi i uAmerici, gdje trenutno spada u naj~itanije stripove. Usponvelikog zla odu{evio je kriti~are zbog jezgrovitog teksta, dobrenaracije i crteà koji nadrealnim, alegorijskim i realisti~nimmotivima prikazuje te{ku bolest i borbu jedne porodice

protiv nje.


DAVID B.Francuski majstor stripa

Pierre-François Beauchard,majstor stripa koji se potpisujepseudonimom David B., ro|en je1959. u Francuskoj. Stripoveobjavljuje od 1985. godine. Jedan

je od osniva~a izdava~ke ku}eL’Association . Njegova specijal-nost su crno-bijeli stripovi u koji-ma preovladavaju motivi izko{marnih snova.

VIRGIN COMICS

Kama Sutra zadnevnu i spava}u

Vode}a indijska izdava~ka ku}aspecijalizirana za stripove Virgin Comics odlu~ila se nedavno na neobi~an izda-va~ki projekat. Oni uz pomo} firme ID Wall {tampaju u velikim formatimasavremene ilustracije drevnog indijskogpriru~nika za vo|enje ljubavi Kama Sutra . Izdava~i o~ekuju da }e ove slike

uskoro ukra{avati domove ljudi {irom svijeta.

SLAVNA IMENA

Inspiracija u stripovima,filmovima, politici...

Prema pisanju New York Timesa , u Venecueli postojidugogodi{nja tradicija daroditelji novoro|enoj djeci dajuimena po poznatimpoliti~arima, muzi~arima,glumcima, kao i po poznatimgradovima. Uobi~ajena imena

u Venecueli su danas Lenjin, Staljin, Elvis Presley, Darwin,Fidel, Nefretiti, Hiro{ima,... Tridesettrogodi{nji Gilberto Vargassvoje {estoro djece (Shuain, Sailing, Alicia, Klaymar,Kleiderman i Klarth) nazvao je po likovima iz stripova koje je~itao kao dje~ak!?

NIND@A KORNJAÊNovi film u martu

U martuove godineo~ekuje sepremijeranovoganimiranogfilma zasno-

vanog na stripu o Nindà kornja~ama . Iz Warner Brosa najavljujuda }e novi film Teenage Mutant Ninja Turtles biti mnogo duhovitijinego serije, filmovi i stripovi o ovim neobi~nim mutantima koji suobjavljivani posljednjih godina.

”

”Sebi u novoj godini èlim da razvalim Balkan

i rodim blizanceSELMA BAJRAMI, pjeva~ica

LI^NA KARTA

AUTOBIOGRAFIJAU STRIPU:Odrastanje uzbrata epilepti~ara



SPORT: Od kasarne do zvijezda

VOJNICI-SPORTISTIPriredio: Nedim Hasi}

Vojna industrija desetlje}ima je bila izvor tehnolo{kog napret-ka pa jo{ i danas u nekim segmentima ìvota ima velik, mo`da i

presudan zna~aj. Jedan od takvih primjera je i sport, u koji vojne jedinice diljem svijeta puno ulaù, pa se ~ak i vojne doktrinetemelje na izdr`ljivosti vojnika koji upravo sportskim aktivnosti-ma nabijaju kondiciju. Dokaz tome je i stvaranje Me|unarodnog vije}a za vojni sport (CISM ), svojevrsnog vojni~kog Me|unarodnog olimpijskog komiteta koji je ne samo priznat od pravogMOK -a, nego je upravo prvi ~ovjek svjetskog olimpizma Jacques

Rogge u vrlo bliskim i prijateljskim vezama s ~elnicima CISM -e.Ta veza vojske i sporta ne traje od ju~er, kroz retke tek spomeni-mo da su najbolji rimski gladijatori bili biv{i legionari, da su stariGrci svoje olimpijade prire|ivali isklju~ivo za vojnike, a kad se

spomene spartanski na~in pripreme sporta{a, misli se upravo nalegendarne Spartance koji su bili poznati kao najokrutniji vojnici,

ali i briljantni atlete. Uostalom, u spominjanju tih davnih i poma-lo romanti~nih vremena ne moè se zaobi}i ni ~injenica da iz tihvremena datira i naziv najdulje utrke koja se i danas tr~i - mara-tona. Kad se spominju vojska i sport, ne moè se zaobi}i ni~injenica da su neki od najpoznatijih sporta{a svih vremena biliaktivni oficiri. Jedan od njih je i ma|arski nogometa{ Ferenc

Pu{ka{, koji je bio major ma|arske vojske, a vojni~kih ~izamaostavio se tek bijegom u [paniju. Ruski hokeja{i koji su pod vod-

stvom Anatolja Tarasova doslovce pokorili svijet i dan danas sesmatraju najboljom hokeja{kom ekipom svih vremena. Za tuekipu vezana je i nevjerovatna pri~a (100 posto istinita) po kojoj

je trener doslovce igra~e traìo po smrznutim jezerima i, malo pomalo, stvarao ekipu. Premda ruski hokeja{i nikada nisu igralina pravom terenu s ogradom i s opremom kojom je igrao ostatak (zapadnog) svijeta, ipak su u nekoliko godina nevjerovatnomlako}om osvojili ba{ sva natjecanja na kojima su se takmi~ili.Jedan od najzanimljivijih likova ameri~ke sportske scene, a koji

je najuè bio povezan s vojskom, bio je legendarni David

Robinson, koji je zaradio svoj nadimak Admiral ba{ na temelju~injenice da je dio ìvota vezan uz {kolovanje posvetiomornari~koj akademiji. Admiral Robinson, premda istinska zvi-

jezda NBA lige i dvostruki osvaja~ NBA prstena, nikad nije

zaboravio na taj dio svog ìvota, te je, {tavi{e, vrlo ponosno gov-orio o danima koje je proveo kao vojnik. Nakon Robinsona, novivelikan svjetskog sporta bio je Alberto Tomba. Biv{i karabinjer unajsvjetlijim danima svoje grandiozne karijere ~esto je posje}ivao

biv{e kolege i nagla{avao vrijednost i zna~aj karabinjerskog posla.


KULT MARKET Ne nosim ga}ice, tako da nema opasnosti da ih kod nekoga zaboravimGOGA SEKULI], pjeva~ica

AUTOMOBILI

Mercedes GL

Mercedes }e predstavitinovu izvedbu modela GL koja bi na ameri~kom trì{tumogla biti zapaèn igra~.Iako pokretan dizelskimmotorom, ovaj model obiljemsnage i koli~inom ~elikamagnetno privla~i ameri~ku

klijentelu. Premda je pokretan V8 monstrumom sa 216/293 KS i700 Nm, GL 420 CDI prema tvorni~kom prosjeku tro{i 9,8 l/100km {to mu omogu}uje radijus kretanja ve}i od 1.000 km.

MOTOCIKLIDucati 1098 S

Ducati 1098 S je najbolji Ducatijev cestovni motocikl koji jetalijanska firma ikadaproizvela. Smanjeneteìne i vrhunskihkomponenti koje su seuklopile u zamamandizajn, Ducati je stvorioultimativni Superbike

motocikl. Ako sanjate o motociklu vrhunskih performansi - S jemodel za vas.

DESIGNHonda Accord

Honda je nadetroitskom autosa-lonu razotkrila potpunonovi dizajn novegeneracije Accord Coupea . Novi dizajner-ski detalji uklju~uju

izduèni predio haube, oblikovani donji dio karoserije, krovnu liniju

u fastback stilu te novo oblikovanu re{etku hladnjaka, izduènisvjetlosni sklop i urezane maglenke sprijeda.

FAN SHOPJaguar C-XF

Jedna od najemotivni- jih automobilskih marki uDetroitu }e prikazatistudiju C-XF iza koje sekrije nasljednik modela S- Type . Ponos britanske

autoindustrije nije samo ljepotan ve} proizvod u koji je ugra|enosve znanje tvrtke pod kapom velikog Forda . C-XF je definitivnonajatraktivnija studija koja je u posljednih nekoliko godina iza{la izJaguarovih studija.

PETA BRZINA

ALBERTO TOMBA:Nekada{nji karabinjer

najuspje{niji je talijanskiskija{ svih vremena



NAUKA I EKOLOGIJA: Mafija{ki poslovi

TRGOVINA LJUDSKIMORGANIMA

Pi{e: Edin Avdi}

Nelegalna trgovina ljudskim organima postala je jedan odnajunosnijih mafija{kih poslova na svijetu, argumentovano tvrdeme|unarodni policijski i medicinski stru~njaci. Oni isti~u da seovaj dramati~an problem posebno odnosi na siroma{ne dràve naBalkanu, u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, te da je godi{njerije~ o stotinama hiljada osoba {irom svijeta koje su `rtve

beskrupuloznih kriminalnih organizacija.Me|u `rtvama se

nalazi i desetine hilja-da mu{ke i ènske

djece, a zna~ajan brojnjih staro je od samonekoliko mjeseci dodeset godina! Nesretnudjecu mafija otkupljujeod njihovih siroma{nihroditelja kojima la`noobe}ava da }e nji-

hovim potomcima pruìti “lagodnu budu}nost u bogatim porodicama”,ili se radi o otmicama maloljetnikakoji sluè za monstruozne “medi-cinske pokuse”.

Ovih dana francuski mediji iza-

zvali su potres na evropskoj poli-ti~koj sceni jer su objavili nizstravi~nih ~injenica u vezi sa nele-galnom trgovinom ljudskim organ-ima. Francuski novinari posebnu pa`nju usmjerili su na balkanske

dràve i isto~nu Evropu,gdje je trgovina ljudskimorganima posljednjih godi-na postala razgranat mafi-

ja{ki biznis. Policijskiistraìtelji navode da su uovu bestijalnu kriminalnurabotu uklju~eni i korumpi-rani lije~nici, advokati,sudije, policijski slu`benici...,te da je rije~ o uhodanimme|unarodnim mafija{kimkanalima.

Zbog alarmantnih poli-cijskih i medijskih izvje{taja, reagovala je i Evropska unija, ~iji

predstavnici tek birokratski suhoparno konstatuju da se radi oglobalnom problemu, odnosno da u suzbijanju nelegalne trgovineljudskim organima zajedni~kim snagama moraju odlu~no djelo-vati sve dràve svijeta. I dok politi~ari vode duge i neu~inkoviterasprave po ovom alarmantnom pitanju, konstatacija je evropskihmedija, stotine hiljada `rtava osu|eno je na mengeleovske

lije~ni~ke metode.“Dovoljno je samo pogledati novinske oglase u kojima se

nalazi cjenovnik ljudskih organa. Recimo, bubreg se na zapad-nom trì{ tu proda je za nekoliko hiljada eura, a li i pored ovih

dokaza tuìla{tva i sudovi ne reaguju”, rezignirano kaù policijs-ki, pravni i medicinski eksperti u EU.


MATI^NE STANICE(Ne)uni{tavanje embrija

Ameri~ki nau~nici markiralisu mati~ne stanice u plodnoj(trudni~koj) vodi, koje mogu

jednako kvalitetno posluìtiza medicinska istraìvanjakao i one iz embrija. “To }eolak{ati borbu sa moralnimi eti~kim aspektom jer vi{e

ne}emo morati uni{tavati embrij”, kaù nau~nici. Oni tako|eristi~u da njihov pokus nije ugrozio zdravlje fetusa i majke.

LIJE^NI^KE ANALIZE

Alkohol kao lijek Na osnovu rezultata medicinskih

istraìvanja, evropski i ameri~kinau~nici autoritativno tvrde da konzu-miranje malih koli~ina alkoholnih napi-taka dnevno smanjuje rizik za sr~aniudar i kardiovaskularne probleme. Uvi{egodi{njem istraìvanju u~estvovalo

je 10.000 mu{karaca razli~ite ìvotnedobi, a lije~nici su konstatovali daumjerena koli~ina alkohola smanjuje

nivo holesterola i mogu}nost za~epljenja krvnih sudova.

PRIRODNI LIJEK Kaspijski kavijar

Ujedinjene nacije ukinulesu zabranu ulova jesetre uKaspijskom jezeru koje je usvijetu ~uveno (i) po kuli-narskoj poslastici - kavijaru.Me|utim, UN isti~e da }estrogo kontrolisati trgovinuribe i kavijara iz Kaspijskog

jezera zbog bojazni nau~nikada bi se zbog nekontrolisanog ulova jesetra uskoro mogla na}i napopisu smrtno ugroènih ìvotinjskih vrsti. Lije~nici tvrde da je

kavijar prirodni lijek za ljudski organizam.

GLOBALNO ZATOPLJENJEEvropska klima

Nau~ni tim EU-a istraìo je uzroke i posljedice indus-trijskog zaga|enja i glob-alnog zatopljenja, te naosnovu rezultata istraìvanjatvrdi da }emo biti svjedocipogubnog prirodnog {oka uEvropi. Naime, mediteranske

dràve, prije svih Italija i[panija, u narednih nekoliko decenija bi}e izloène smrtonosnomudaru efekta “staklene ba{te” (100.000 mrtvih godi{nje!), asjeverna Evropa dobi}e dana{nje mediteranske obrise.

Na jednom nastupu neka èna mi je poklonila }urkuod deset kila, a ja mislila da je u pitanju sitnica

NEDA UKRADEN, pjeva~ica

NOVA OTKRI]A

MAFIJA[KI POSLOVI: Stotinehiljada `rtava beskrupuloznemafije



CRVENI FENJER: Gayevi i lezbijke

AMERI KA VOJSKA Pi{e: Edin Avdi}

U svijetu istaknuti ameri~ki general John Shalikashvili (71) iz penzionerske dokolice vratio se u centar pa`nje Pentagona, Bijeleku}e i ameri~ke javnosti. On je, naime, javno kazao kako jesazrelo vrijeme da gayevi i lezbijke u ameri~koj vojci dobiju jed-naka prava kao i heteroseksualci.

Krajem 80-ih i po~etkom 90-ih godina 20. stolje}a generalShalikashvili bio je pobornik

politike da se homoseksualcimadopusti sluènje vojnog roka, ali

pod uslovom da osobnu seksual-nu orijentaciju “ne ispoljavaju

verbalno ili fizi~ki”. Ovih dana je, pak, John Shalikashvili u raz-govoru sa novinarima priznao da

je pogrije{io, odnosno istakao jeda je shvatio da se u tom slu~ajuradi(lo) o seksualnoj diskrimi-naciji u ameri~koj vojsci.

Prema pravilu ameri~ke vojneslu`be iz 1993., nadre|eni nemajuzakonsko pravo svoje podre|ene

pitati o (homo)seksualnoj ori- jentaciji, pri ~emu ni vojnici nemogu na tu temu me|usobno raz-govarati. Pentagon je godinama

podràvao ovakav “raspored sek-sualnih snaga” jer je smatrao da bi, u suprotnom, do{lo do padamorala vojnih jedinica i

neu~inkovitosti procesa regrutacije,te do kritika USArmy od stranekonzervativaca.

Penzionisaniameri~kigeneral JohnShalikashvilikaè da je svoj prvobitni naum

promijenio nakon {to se kon-sultovao sa brojnim vojnimdu`nosnicima i nakon {to suobjavljeni rezultati noveankete me|u pripadnicimaameri~ke vojske. Uistraìvanju je u~estvovalo600 ameri~kih vojnika sarati{ta u Afganistanu i Iraku,a apsolutna ve}ina njih kazala

je da im ne smetaju gayevi i lezbijske u vojnim uniformama, teda njihovo prisustvo u jedinicama, {tavi{e, pove}ava borbeni

moral i gotovost.Rasprava na ovu temu dodatno je aktuelizovana zbog odlukeameri~kog lidera Georgea W. Busha da pove}a broj ameri~kihvojnika u Iraku, pa ameri~ki novinari konstatuju da Pentagonnema vi{e vremena za bavljenje (homo)seksualnom prob-lematikom.

KULT MARKET”

Volim lepe ène, a ne volim ène kojelaù i imaju debele ~lanke

SINI[A MIHAJLOVI], fudbaler

UJEDINJENE NACIJE

Seksualni zlo~inci

Ujedinjene nacije pokrenule suopse`nu istragu o optu`bama da su“plavi {ljemovi” u Sudanu po~inilibrojne seksualne zlo~ine, odnosnoda su organizovali lanac prostitucijei seksualno iskori{tavali maloljetnumu{ku i ènsku djecu. Me|utim,

politi~ki analiti~ari smatraju da }e UN ponovno zata{kati skandalkao {to je to u~inio i kada su u pitanju sli~ne optu`be u BiH, naKosovu, Liberiji, DR Kongu, Haitiju...

PATRIJARH PAVLESrpska pravoslavna crkva

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve je~estitaju}i pravoslavni boì} krenuo i u“seksualni izlet”: lider SPC-a Pavle je,naime, odrào besjedu o ènama, djeci iabortusu. Ovaj pravoslavni vjerski poglavi-ca, koji nikada nije izrazio bunt protiv~etni~kih zlo~ina(ca) na prostorima biv{eSFRJ, u boì}nom je nadahnu}u istakaoda je “abortus najgore ubistvo i~edomorstvo koje je rezultatsebi~nosti nedostojnih roditelja”!?

ITALIJANSKILJEVIÈARI

Istok i Zapad

Vladimir Luxuria, italijanski trans-vestit i {oumen, ~lan komunisti~ke partije iitalijanskog Parlamenta, slu`beno je najaviosvoju me|unarodnu politi~ku turneju nakojoj }e govoriti o (ne)pravima homoseksu-alaca. Prosvjetiteljski anga`man VladimiraLuxurije podràli su brojni arapski(islamski) liberali, koji smatraju da se

radi o vrlo bitnoj inicijativi, a nakon gostovanja u arapskim

zemljama Luxuria }e predavanja odràti u EU i SAD-u.

KANADSKI SUD[okantna presuda

Kanadski sud odlu~io je daneimenovani kanadski dje~ak imazakonsko pravo na tri roditelja -

jednog tatu i dvije mame!? U obraz-loènju presude navedeno je daotac djeteta podràva lezbijstvosvoje supruge, odnosno da pristajeda se u slu~aju smrti biolo{ke

majke djeteta o njegovoj daljnojsudbini moè brinuti njena ljubavnapartnerica. Neobi~na sudska odluka podijelila je ne samo kanad-sku nego i svjetsku javnost.

EROTSKI GLOBUS


LJUBAV UPENTAGONU:Penzionisani ameri~kigeneral John Shalikashvilipokrenuo je akciju u vezisa seksualnimslobodama uameri~koj vojsci



MADE IN BiH: Uskoro }e bitizavr{eno renoviranje kultnog

sarajevskog okupljali{ta mladih

DOM MLADIHPi{e: Vedrana Maglajlija

Nakon {to je 2005. godine zapo~ela rekonstrukcija Doma mladih radovi na renoviranju ovog nekada najpopularnijegokupljali{tu mladih u Sarajevu napokon se pribliàvaju kraju.êlni ljudi iz KSC Skenderija , kao i predstavnici Vlade KantonaSarajevo i Op{tine Centar, koji su finansirali sanaciju, o~ekuju dase Dom zvani~no otvori krajem januara.

Dèmal Dragolj, portparol Centra Skenderija , kaè da je ve}formirana Komisija koja }e ovih dana ustanoviti da li je ura|enosve {to je potrebno da Dom mladih napokon po~ne sa radom.“Nakon toga }e f irma Pro -l ux iz Zagreba, koja je bila zaduèna

za rasvjetu i razglas, otkloni ti jo{ neke s itnice i nadam se da }e to

biti ura|eno do 18. januara . O~ekujemo da }e svi f inalni radovi

biti zavr{eni dva dana kasni je i da }emo dobiti dozvolu za rad”,govori Dragolj, te isti~e da }e se vjerovatno, nakon otvaranjaDoma mladih, po~etkom februara odràti i koncert na kojem }enastupiti vi{e izvo|a~a. “Ve} nam se javio Draèn @er i} @era ,

koji je prvi od pjeva~a dao donac iju za obnovu, i izraz io èl ju da

nastupi na tom doga|aju. Tako|er, To{e Proeski je izdvojio pet

hil jada KM, a i on je spreman da u~estvuje na koncertu . Zatim, tu

su i T ifa i Bajaga, a Zdravko ôli} je ve} zainte resovan za

samostalni koncert”, obja{njava Dèmal Dragolj.U desnom krilu Doma mladih smje{ten je Muzej savremene

umjetnosti Ars Aevi , a predvi|eno je da se u drugoj fazi sanacijei taj dio obnovi i dobije novi izgled. “Na prolje}e }e biti o tvoren i

amfiteatar u kojem }e se odràvati koncerti , ve~er i poezije, disko

ve~eri , promocije i snimanja. Mnoge televizije ve} nam traè taj

prostor za snimanje emisi ja i mogu slobodno re} i da }e to bit i

najbolj i studio u BiH”, zavr{ava portparol Centra Skenderija .

Od 4. januara u kinu Unitic prikazujese najnovije ostvarenje MartinaScorsesea, film Pokojni . Scenarij filma jebaziran na honkon{kom trileru Infernal Affairs , koji je 2002. ostvario veliki uspjeh.Tri godine nakon toga ovaj renomiranireditelj odlu~uje da napravi vlastitu verziju

ovog hita. Glavne uloge tuma~e Leonardo DiCaprio, MattDamon, Jack Nicholson i Mark Wahlberg.

Knjièvnik i novinar Dragan [imovi}preminuo je 6. januara u Mostaru u 43.godini ìvota. [imovi} je ro|en 14. juna1964. u Gabeli. Prvu knjigu pri~a Misterij stolne lampe objavio je 1990., a Prolaznik ,

njegova druga knjiga proze, pojavila sesedam godina kasnije. Objavio je 2003.knjigu pri~a U~ili smo za pjesnike , a iste godine, s JosipomMlaki}em i Robertom Mlinarcem, objavio je tako|e knjigu pri~aTriangulacija . Dobitnik je prve nagrade za pri~u Zijo Dizdarevi} 1988. godine.

Muzej grada Zenice 9. januara odrào je press konferenciju na kojoj je iznesenplan izlo`benih aktivnosti za 2007. godinu.Najve}i poduhvat u ovoj godini bi}epreseljenje Muzeja u novu zgradu, a ve}18. januara trebala bi biti otvorenaarheolo{ko-likovna izlo`ba. Tokom 2007.

planirane su i izlo`ba slika MehmedaKlepe, te izlo`ba Djelo arhitekte Karla Parìka.

British Council, u saradnji sasarajevskom Akademijom likovnih umjet-nosti, ~etvrtu godinu zaredom organizujeprezentaciju takmi~enja Udruènja britan-skih dizajnera i art direktora D&AD podnazivom Studentska ùta olovka .Prezentacija }e biti odràna u petak, 12.

januara, u galeriji Akademije likovnih umjetnosti.

Centar za kulturno naslije|e Me|unarodnog foruma Bosna organizirat}e 18. januara javno predavanjeBosanskohercegova~ko nematerijalnokulturno naslije|e . Predavanje }e bitiodràno u sjedi{tu Me|unarodnog forumaBosna s po~etkom u 19 sati. Gost govornik

je dr. Enes Kujundì} iz Sarajeva.

HKUD Dinara nastavlja provoditi projekt Dinari u gostima koji je zapo~eopro{le godine u cilju oìvljavanja kulturnogìvota u Livnu. Tako }e se ovog vikendaLivnjacima predstaviti studentiFranjeva~ke teologije iz Sarajeva s

predstavom Korak do Bosne , koja govori oìvotu i djelu fra Ivana Frane Juki}a. Scenarij i reìju za ovupredstavu, prema tekstu Ivana Lovrenovi}a, potpisuje glumicaNada \urevska.

Oni koji pi{u da se drogiram su narkomani

DANIJELA MARTINOVI], pjeva~ica

BH. INFO


ZA “DOM” SPREMNI: êlni

ljudi iz KSCSkenderija , kao i

predstavniciVlade Kantona

Sarajevo iOp{tine Centar

tvrde da }eDom mladih

zvani~no bitiotvoren

krajem januara




U Neumu }e od 13. do 20. januara biti odràn drugi radni festivalanimiranog filma za djecu i omladinu NAFF 2007 , pod pokroviteljstvomMinistarstva kulture i sporta FBiH i Fondacije za kinematografiju FBiH.

“NAFF 2007 - Neum Animated Film Festival promijenio je ime(pro{le godine skra}enica je bila RFAF) zbog toga {to smatramoda je neophodno da se ime grada Neuma nalazi u nazivuFestivala ”, govori za SB direktor festivala NAFF 2007 Jurinko Raji~:“Zainteresirani iz Kine, Indije, Kipra, Egipta i Francuske su namse obratili sa èljom da predstave produkciju svojih zemalja naNAFF-u 2007. Osim toga, ja kao direktor festivala, pozvan samkao gost na festivale u Beogradu, Kipru, Zlinu i Palma de Majorci.Festival je ove godine u dva dijela, zbog toga {to se prijavilopreko 200 filmova iz 36 zemalja. Po{to je nama prioritet rad sa

djecom, tj. radni dio Festivala , bilo je te{ko izvodljivo sve toodraditi u sedam dana. Zbog toga smo takmi~arski dio prebaciliu termin od 29. juna do 5. jula.”

Studio Neum , koji vodi Jurinko Raji~, prije ~etiri godine pokrenuo je[kolu crtanog filma kroz koju je do sada pro{lo 35-ero djece, kao ikamp na nivou BiH koji je poha|alo 130 polaznika iz na{e zemlje.Kurseve su vodili istaknuti majstori animiranog filma iz Hrvatske, BiH iSrbije, a kao rezultat, formirana je grupa od deset mladih autora kojisara|uju sa Studiom Neum i koji su zahvaljuju}i toj saradnji u posljed-

Koji su osnovni zadaci novog treneraK.K. Bosna ?

Obi~no je taj psiholo{ki momenat najva`niji, jer kada do|e novi trener igra~i èle da se dokaù.Ne smatram da su rezultati Bosne u ovoj sezonitoliko lo{i, mo`da je mogla biti pobjeda ili dvijevi{e. Cilj Bosne u ovoj sezoni je bio da se afirmi{umla|i igra~i, poput \edovi}a, Zimi}a, Bav~i}a...Do{ao sam da uradim koliko mogu, a ~elni ljudikluba mislili su da sam ja taj koji u ovom trenutkunajbolje poznaje igra~e u Bosni . @elimo iz utak-

mice u utakmicu do kraja ove sezone igrati {tobolje i to je na{ osnovni cilj.

Kolike su {anse na{e reprezentacije dase plasira na naredno Evropsko prvenstvo ?

Bara` sistem je pomalo komplikovan, ali mis-lim da imamo kvalitet da se plasiramo naEvropsko prvenstvo . A, da li }emo se plasirati...Te{ko jeste, ali nije nemogu}e. Moramo konsoli-dovati redove, da mladi igra~i tr~e na pripremereprezentacije, da se ponovo stvori kultreprezentacije kao {to je to nekada bilo. Ako neodemo na Evropsko prvenstvo, to }e biti neuspjeh

i svu odgovornost }u preuzeti na sebe. Ne}u nibjeàti od toga, a ne}u se ni pravdati. Ali, mislimda ekipa ima snage i ne smije osjetiti pritisak. Akoko treba da osjeti pritisak, onda sam to ja.

NENAD MARKOVI], selektor ko{arka{ke reprezentacije BiHi novi trener K.K. “Bosna”

U ETIZA NA[ PREDSTOJE]I FESTIVAL

JURINKO RAJI^, direktorFestivala animiranog filma zadjecu i omladinu NAFF 2007

IMAMO SNAGE DA SE PLASIRAMO NA EVROPSKO PRVENSTVO

Jurinko Raji~



GORAN ÂMPARA CHAMPY,frontmen grupe

“No Rules” iz Tuzle

“BANDA VLADA” Do sada ste objavili

studijski album Pasje vrijeme , a uvr{teni ste i nakompilaciju Bombardiranje New Yorka , u izdanjuhrvatske diskografske ku}eSlu{aj najglasnije . Kada }ebiti objavljen va{ drugistudijski album?

Mastering bi trebao bitizavr{en za desetak dana, aalbum }emo objaviti najkasni-

je u aprilu. CD se zove Probaj me , a na njemu }e biti objavljeno~etrnaest pjesama. Ovaj album }e biti druga~iji od na{eg prvijen-ca. Nije u pitanju gara`ni rock, ve} pjesme vi{e vuku na rythm &blues. Dakle, puno melodije, puno slidea , puno usne harmonike,ali i puno gostiju... Jednu pjesmu - Banda vlada snimili smo sa,tako|e, tuzlanskom grupom Defence . A na devetom CD-u izdanjaBombardiranje New Yorka objavljene su dvije na{e pjesme.

U kojoj postavi No Rules dolazi na predstoje}i kon-cert u Sarajevu, koji }e biti odràn 27. januara u klubu

Bock ?Solo gitaru svira Draèn Mulaosmanovi}, bas gitaruDanijel Stuhli, bubanj Bojan Divkovi}, a ja sviram ritam gitaru ipjevam.

Stjepan [iber ro|en je 20. juna 1938. u Grada~cu, gdje jezavr{io osnovnu i srednju {kolu, nakon ~ega upisuje Vojnuakademiju u Ljubljani.

Po zavr{etku Akademije, 1960. godine, postaje aktivni oficir

JNA, iz koje je dezertirao po~etkom 1992. sa ~inom pukovnika. Uaprilu iste godine stavlja se na raspolaganje Predsjedni{tvuRepublike Bosne i Hercegovine, koje ga imenuje za zamjenikakomandanta Armije R BiH. Naredne godine unaprije|en je u ~inbrigadnog generala, te imenovan za vojnog ata{ea u Ambasadina{e dràve u [vicarskoj. Nakon rata odlazi u mirovinu. Bio je ~lanRepublikanske stranke BiH. Trenutno se u programu Federalnetelevizije emituje serijal Generali , a njegov drugi dio posve}en jeStjepanu [iberu.

Brigadni general Stjepan [iber ìvi u Sarajevu. Otac je dvasina.


STJEPAN [IBER brigadni general u mirovini

Godina 1993. i ~etrnaest godina poslije

NEKAD I SAD

nje tri godine napravili tri animirana filma: Mostarski leta~i , Moja mala vala i Na{a posla . “Nekada{nji u~enici [kole crtanog filma iz Neuma: Sabina Pezo, Emir i Edin Durmi{evi}, te ZdravkoCvjetkovi} studenti su ALU u Sarajevu, a Andrijana Primorac je student ALU u Splitu”, kaè Jurinko Raji~.

I OKAMAMO PRIJAVE IZ 36 DR@AVA

Razgovarao: Dino Bajramovi}

[KOLA CRTANOG FILMA:Kamp Studija Neum do sada jepohodilo 130 polaznika iz BiH



P

retposljednjeg dana decembra, iz otvorenog kanalizacionog kanala izatrospratne ku}e trgovca opremom za iskopavanja, u predgra|u NewDelhija za srednju klasu, izvu~eno je nekoliko vre}a sa ostacimasedamnaest `rtava, dvanaest ènskih i pet mu{kih. Ostaci suuglavnom bile glave, dijelovi nogu i ruku, bez tijela. Najmla|a `rtva je

imala tri, a najstarija osamnaest godina. Stravi~an zlo~in poprimio je u Indijidimenzije nacionalnog skandala, potvr|uju}i jo{ duboko ukorijenjene klasne ikastinske podjele, korumpiranost policije i ravnodu{nost politi~ara. Iz drugog,sirotinjskog naselja u predgra|u Delhija, stotinjak metara udaljenog od mjestana kojem su prona|ena tijela, u posljednje dvije godine nestalo je 38 djece imladih djevojaka. Roditelji, uglavnom imigranti iz isto~ne Indije, zaposleni kaosluge na raznim poslovima kod svojih bogatih susjeda, svaki nestanak su pri-

javljivali policiji, ali policija nije reagirala i ~esto su dobijali odgovor da ra|ajuprevi{e djece koja im se gube. Kad su nesretni roditelji prepoznali svoju nestaludjecu, policija nije vi{e imala kuda: odmah su uhap{eni vlasnik ku}e MohinderSing Pandera i njegov sluga Surender Koli. U ku}i su prona|eni tragovi krvi iostaci spaljenih tijela u specijalnoj pe}i. Skandal su potom izazvale prve reakcijelokalnih vlasti - po{to je brat premijera lokalne vlade zlo~in opisao kao mali irutinski incident. Zlo~in je postao centralna medijska, pa i politi~ka tema, sadvije paralelne pri~e. Akteri jedne su, po svemu sude}i, dvojica psihopata koji suve} dobili epitete delhijskih Kanibala (po poznatom negativcu iz literature i fil-mova), gazda Pander i sluga Koli, dok glavnu ulogu u drugoj ima policija i sistemkoji na jedan na~in postupa kada je u pitanju sirotinja, a na drugi kada je rije~ oonima sa parama i uticajem. Indijska {tampa i o jednom i drugom ovih danaiznosi dosta sumornih detalja. Glavna misterija je {ta se dogodilo sa torzoima`rtava, po{to je ve} utvr|eno da su im glave sje~ene mesarskom precizno{}u. Uku}u su `rtve namamljivane slatki{ima i obe}anjem posla, a potom silovane iubijane. Izme|u ostalog, spominje se i mogu}nost da su ubijane zbog organakoji su prodavani na crnom trì{tu Indije. S tim u vezi zagonetan je nestanak prvog susjeda osumnji~enih, koji je po zanimanju doktor. Pander i Koli su ve}pro{li razne stru~ne preglede, uklju~uju}i i skeniranje njihovih mozgova, ubrizga-vani su im i serumi istine. Sluga je, tvrdi list Times of India , priznao ubistva, pa

~ak i da je jeo dijelove tijela `rtava, ali priznanje dato policiji nema pravnu snagupred indijskim sudovima. Podjednako bizarna je i policijsko-politi~ka stranapri~e. Na vidjelo je izbilo da je Pandir privo|en ve} poslije prvih nestanaka djece,ali da je pu{ten, po{to je, navodno, policiju podmitio sa 250 hiljada rupija (okopet hiljada eura). Njegovu ku}u, u kojoj su ìvjeli samo on i sluga, kako sunavele kom{ije, ~esto su posje}ivali lokalni ministri i drugi uglednici. Kada jezlo~in postao skandal, {est policajaca je ostalo bez posla, a nekoliko njih je podsuspenzijom. Slu~aj je sada preuzela vlast na saveznom nivou. A kao dokaz dapostoje dva ar{ina pravde, {tampa navodi slu~aj otmice trogodi{njeg sina jednogbogatog ìtelja Noide u novembru, kada se policija digla na noge i poslije tridana dje~aka vratila roditeljima. Nekako u isto vrijeme, pod pritiskom javnostiokon~ano je ponovljeno su|enje jednom momku iz vi{ih krugova koji je u febru-aru bio oslobo|en optu`be za ubistvo devetnaestogodi{nje manekenke koja jeodbila njegovo udvaranje na jednoj elitnoj zabavi. Na ponovljenom su|enju

upu}en je na doìvotnu robiju. Unesre}eni roditelji iz siroma{ne gradske ~etvrtiNihari dobili su prije nekoliko dana od vlade ~ekove na po 200 hiljada rupija,kao dràvnu pomo} zbog gubitka. Problem je, me|utim, kako }e, po{to sumahom bez bilo kakvih li~nih dokumenata, te ~ekove mo}i da unov~e.

Kanibali iz Delhij

PUT OKO SVIJETA ZA 7 DANA







Vi kako ho}ete, ali ja ne}u stajati po stranii gledati kako oni prave timove. Jedanministar iz reda bo{nja~kog naroda, a

zamjenik mu iz reda srpskog, drugi ministar izreda hrvatskog naroda, a zamjenik mu iz redabo{nja~kog. I tako redom. Kao da ja isto takone znam, ho}u da se uklju~im u pravljenje na{edràve, ho}u da budem patriota kao i oni. Eto,za selektora na{e nogometne reprezentacijepostavljen je Fuad Muzurovi}, pa je red da mu

pomognem, kako bi na{i momci ~asno braniliboje svoje zemlje.Moje je da mu predloìm, a Muzurovi} kako

ho}e, neka bira ko zrelih kru{aka. Dobro sampromislio o svakom mjestu u timu, a posebnosam analizirao svakog pojedina~nog igra~a.Tako Muzuru predlaèm da na vrata staviHarisa Silajdì}a, jer od njega nema boljegbranitelja BiH. Neprijateljska lopta ne moèpro}i sto posto! Kad du{mani krenu premana{em golu, pa ugledaju Hareta, ima odmah daodustanu od napada. Toliko i tako taj ~ovjek brani BiH.

Obavezno za jednog od brani~a postavitiGavrila Grahovca, na{eg Srbina. Istina, akozatreba, Gavro moè biti i Hrvat, ima i za to pre-dispozicije. Na terenu sve on uradi svojomglavom, ni{ta nogama. Misle napada~i sad }elijevo, a on krene desno, zapravo ne mrda safotelje, jer s tog mjesta ima najbolji pregledigre.

Nama je poznato da se na{i protivnici~esto sluè prljavom igrom. Ko se takvomna~inu moè bolje suprotstaviti nego

Kemal âu{evi}? Kad on po~ne svoj verbalnirepertoar, oni {to na nas kidi{u prvo stanu jerim ni{ta nije jasno. A kad shvate ko im je odbliè familije oti{ao na pazar, mi smo ve}duboko u njihovim redovima. Samo trebainspiracija za njegove verbalne delinkvencije.

A koliko se Milan Jeli} bori za opstojnostRepublike Srpske, nije ga mogu}e mimoi}i.Po{to je po nekim pokazateljima RS sastavnidio BiH, treba ga uklju~iti da stameno brani bar

jedan dio na{e ponosne dràve. Jeli} je du{udao za jedan manji dio BiH, ali s du{om jo{ imoè me|unarodni faktor iza}i na kraj, ali akoJeli} uklju~i sve svoje potencijale, stranci }ezastati, {okirani bezobrazlukom, a onda }emomi navaliti.

Na terenu nema boljeg ~ista~a od DenisaZvizdi}a. Dok je bio premijer Sarajevskog kan-tota, dopustio je da se sve javne ustanove

o~iste od “Vlaha direktora”. Posebno je dobrerazultate ostvario u osnovnim {kolama, panema sumnje da }e takav na~in rada nastavitii na zelenom polju, jer mu zeleno dajeinspiraciju.

Nisam centralista, pa }u u srednji reddovesti ~ovjeka iz Zenice, Safeta Brdarevi}a,tamo{njeg dekana Ma{inskog fakulteta. Togane moè{ pomjeriti ni budloèrom. Evo ve} 15godina je dekan, pa uz pomo} kantonalnog

ministra obrazovanja Srete Toma{evi}a nemrda s mjesta. Stavi{ ga na teren, a on nimakac. I nema tu da mu je iza{ao mandat, daga selektor stavi na klupu. Da{ mu zadatak, aon se ukopa, u rovu se najbolje osje}a.

Po{to }e na{ tim biti sastavljen od profe-sionalaca, veoma je va`no da se povedera~una i o lovi. Pa koga }e{ na na{em

jebal i{tu zaduìti za nav~ane transakcije negoDragana Vranki}a. Nije mu ja~a strana igraglavom, a ni nogama nije vje{t u driblinzima, aliru~ne manipulacije radi besprijekorno. Samo da

sudija ne vidi.Da se ne bi reklo da sam {ovinista, u tim}u staviti i jednu ènu. Sa igrom “potalinke”ima iskustva Ljerka Mari}, pa }emo joj datimjesto du` aut linije, neka zbunjuje publiku.Po{to je stalno povrije|ena, ne zna se u {ta,ne}emo joj puno davati loptu, moè joj pro}ikroz noge.

Morao sam popustiti jakom lobiju i staviti uekipu i Vahida He}u. Ne odgovaram za njegovuigru, jer se ne zna za koga igra, pa ako uvali kojigo - dobro je, samo neka ga nama ne uvaljuje.Ne znam kako bismo rje{avali tekme i bez Ivice

[ari}a. Cijeli tim igra, a on pjeva. To daje pod-streka, uz pjesmu se najbolje vojuje. I dok onzavr{i ariju, na{i poletni sokolovi driblaju, nezna se koga. Kad zavr{i sa pjevanijom, mi }emomu kazati rezultat.

A {ta da se radi sa Boòm Ljubi}em kad jeonakav? Stavi}u ga na mjesto desnog smetala,da zasmeta du{manima. Samo Boò ne zna komu je du{manin, mora}e i}i na visinskepripreme. Na klupici }e da mi sjedi ZlatkoLagumdìja. Mislio sam ga povremeno ubaci-vati u igru kad neko povrijedi glavu, ali s njimne zna{ na ~emu si. Bio je zdu{no za ustavneamandmane, a sad je protiv. Pa nek’ sjedi naklupi i neka se protivi sam sebi.

Toliko od mene. Samo da se malo uigraju,bio bi to tim iz snova. Va`no je da su nacional-no izdiferencirani.

Zapisi iz mrtvog doma


TIM IZ SNOVAPi{e

Sead Fetahagi}

Dobro sampromislio o svakom

mjestu u timu, aposebno sam

analizirao svakogpojedina~nogigra~a. Tako

Fuadu Muzurovi}upredlaèm da na

vrata stavi HarisaSilajdì}a, jer od

njega nema boljegbranitelja BiH.

Neprijateljska loptane moè pro}i sto

posto! Kad du{manikrenu prema na{em

golu, pa ugledaju

Hareta, ima odmahda odustanu

od napada



Gertruda Muniti} -Uredni{tvu

Gradona~elnicaBorovacne govori istinu!(”Odlazak Gertrude i Stojanova”;

SB br. 529)

Po{tovani,

U reviji „Slobodna Bosna“, broj 529od 04.01.2007. godine, na strani 33 uizjavi gradona~elnice Sarajeva, gospo|eSemihe Borovac, potkrala se kardinalnagre{ka koju ovim putem èlim odlu~nodemantirati.

Naime, u tekstu stoji da }u ja bitisavjetnica za kulturu predsjednikaRepublike Hrvatske, gosp. StjepanaMesi}a {to nije istina, jer ja takvo {tonikad nisam izjavila, obzirom da se radio sasvim drugom anga`manu.

S po{tovanjem,Gertruda Muniti}

* * *Sulejman Kupusovi} -Uredni{tvu

Gertruda nemapjeva~ki kvalitet!(”Odlazak Gertrude i Stojanova”;

SB br. 529)

Po{tovani,

U najmanju ruku bilo je potrebno provjeriti pisane tragove u Narodnom pozori{tu prije nego {to je nekad visprenii istraìva~ki Senad Avdi} napisao svojtekst o “sramotnom odnosu Sarajeva i

Narodnog pozori{ta” spram svoje neka-da{nje primadone Opere, gospo|e GertrudeMuniti} i njene “dramati~ne” odluke dakona~no napusti Sarajevo i BiH. Bilo bito bar korisno zarad takozvanogobjektivnog novinarstva jer }e se bitite{ko suo~iti sa istinom da gospo|a

Gertruda ~ak dvadeset godina nenastupa na mati~noj sceni po{to njeniglasovni kvaliteti nisu ni blizu onda{nje“stare slave” kada smo joj se svidivili i voljeli.

Gertruda je i moja velikamladala~ka ljubav i zanos, i ona todobro zna. Moja malenkost je u znak

po{tovanja prema njoj sa velikim zado-voljstvom reìrala (besplatno) veliku

proslavu u ~ast 20-to godi{njiceGertrudinog umjetni~kog djelovanja, ado{li su s istom motivacijom i nastupili(opet besplatno) i slavni Oskar Danon, iLjiljana Molnar Talaji}, i BeserkaCveji}, i Radmila Smiljani}, i BorisDvornik, i mnogi, mnogi drugi.Getruda je s razlogom zasuta cvije}emi stotinama poklona, slavljena i hvalje-na kao niko i nikada prije, ni poslije.

Getruda je od ovog grada i ovezemljice Bosne dobila vi{e nego svidrugi umjetnici; i [estoaprilskunagradu, i 27. julsku nagradu, i svaku

drugu mogu}u dru{tvenu nagradu iodli~je, i uvijek dobijala najboljestanove, i uvijek najbolju platu, i uvi-

jek je igrala ono {to je ona ht jela i sakim je htjela. Tu privilegiju nisu moglidobiti mnogi umjetnici koji ugradi{esvoje ìvote i karijere u Narodno

pozori{te; kao recimo Zoran Be~i},Katarina Kocka, Anton Marini},Ljiljana Molnar Talaji}, Slavko Pervan,Rejhan Demirdì}, Safet Pa{ali}, VladoJablan, Rudi Alva|, Tihomir Miri},Drago Fi{er, Vlajko Ubavi}, Ivan[tajcer, Uro{ Kravlja~a, MinkaKamberovi}, Josip Pejakovi}, AmilaBak{i}, Nada \urevska, MiroslavHomen i mnogi drugi.

Gertruda je jedina od svih sarajevskih umjetnika, koji su po voljizakona morali biti penzionisani, pono-vo vra}ena u aktivni radni odnos 1997.i to zbog galame o “ugroènosti -umjetni~koj i nacionalnoj” i spremnostiUprave Narodnog pozori{ta da SVJES-

NO KR[I ZAKON i mla|ahnuumirovljenicu ponovo prijavi kao pri-madonu sarajevske Opere. Na{a

“Bebika” (kako smo je svi zvali odmilja) svo ovo vrijeme dobijala jenajve}u mogu}u platu, daleko ve}uod svih operskih solista, glumaca,

baletskih solista, reditelja, koreografa,dirigenata, a koji na svojim ple}imanose sav teret repertoara Narodnog

pozori{ta ovih dvadeset godina u koji-ma je Gertruda naàlost samo “ime”koje postoji na platnom spisku. Znala jeona jako dobro da smo svi èljeli nju

ponovo vidjeti na sceni i ~ak planiraliodre|ene projekte specijalno za nju.

Li~no sam danima dogovarao sa

Gertrudom specijalni projekat baziran namjuziklu “Kiss me Kate” (Poljubi meKato). I uvijek je bila ista pri~a; nakongalame u javnosti o “ugroènosti” i kada

je bila suo~ena sa konkretnim projektom,

Bebika je nestajala a preko prijatelja se pravdala da ona u stvari ne moè vi{e pjevati. I tako nekoliko puta. Kao i uslu~aju Gala koncerta u povodu 60 godi-na Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo.

Ona jako dobro zna da su joj bila otvore-na vrata, prije svega njoj, da u~estvuje u programu Koncerta, da izabere {ta }e pjevati i ho}e li pjevati. Nije se udostoji-la ni da navrati u svoje pozori{te iz kojegi dalje redovno prima najve}u platu, pet

puta ve}u nego nesretni ~lan operskogzbora ili baletnog ansambla koji morasvaki dan vje`bati satima i uve~e nastu-

pati u predstavama. Licemjerno je odna{e i moje “Bebike” tako ru`no govoritio ovom gradu i o ovom pozori{tu koje

joj je dalo zaista SVE u njenoj karijeri iìvotu, a nikakav Zagreb ili neka druga

destinacija. Na velikoj manifestaciji “Zlatnaruà mira 1998” u Skenderiji dodjelji-vana su priznanja zaslu`nim veli~inama;od Bone Voxa, preko Jusufa Islama doAlije Izetbegovi}a, Sulejmana Demirelado Bila Clintona. I na{a Getruda jedobila “Zlatnu ruù mira” kao velikihumanista i umjetnica. Rije~i koje jetada izgovorila nakon dodjeljivanjaiskreno su naljutile sarajevsku publikukoja je prvo ovacijama do~ekala “svojuGertrudu”. Tada je Bebika, onako{armantno, koketno i lakomisleno, kakosamo ona zna, rekla:

“Kada sam prvi put htjela napustitiSarajevo, dodijeljena mi je [estoaprilskanagrada grada Sarajeva i ostala sam.Kada sam drugi put htjela napustitiBosnu, dobila sam 27. julsku nagradu iopet sam ostala. Kada sam se ovih danaspremala kona~no napustiti Sarajevo,do{la je ova “Zlatna ruà mira” i mora}uopet ostati...”

Treba li ovome komentar?! Dragamoja, Bebiko, ako su ti nagrade bile

jedinim razlogom ostajanja u ovom

gradu, onda, molim te, idi. Mi smo svinaivno vjerovali da si iskreno volila ovajgrad kao svoj, jer ti je dao vi{e negoijedan drugi, vi{e nego tvoj rodni Split icijela Hrvatska zajedno. Putuj, Gertrudo,i ne osvr}i se na nas.

Mi }emo u svom sje}anju zadràtionu vragolastu, {armantnu, zavodljivu,razdraganu i talentiranu Gertrudu isje}ati se Tvojih uloga i blje{tavila,opra{taju}i Ti mnoge kaprice i hirove,upravo zarad te Tvoje karizmati~ne

pojave koju smo svi voljeli.A SJE]ANJA su ionako jedino {to

nam je preostalo, draga moja malaFlorami!

S po{tovanjem,Sulejman Kupusovi}, reìser

Reagiranja




August Jan~ik -Uredni{tvu

Ne raspolaèmopodacima!(”Pola Nure kulture”; SB br. 528)

Po{tovani,U listu SB broj 528 od 28.12.2006.

godine, novinar gospodin Mirsad Fazli}objavio je slijede}e: „Prema navodimafederalnog pravobranioca AugustinaJan~ika, od spomenutog broja stanova,njih 952 su predmet sudskih sporova povi{e osnova, a ponajvi{e po pitanju povra-

ta stanova, dodjeljivanja i otkupa. Jo{1462 stana nemaju ocjenu zakonitosti,odnosno za njih nije izvr{ena revizija pos-tupka dodjele sada{njim korisnicima.“

Prije svega Federalno pravobran-iteljstvo ne raspolaè bilo kakvim podaci-ma koji se odnose na sadràj napisa izrazloga {to se i danas (03.01.2007), ti

predmeti nalaze u pravobraniteljstvu biv{eg Federalnog ministarstva odbrane.Logi~no, ni ja kao Federalni pravobran-itelj nisam upoznat sa sadràjem tih pred-meta i {to je najbitnije, nikada, nikome, ili

bilo gdje se nisam izja{njavao o tim pred-

metima, odnosno davao izjave. Upravo izspomenutih razloga navodim da se radi oizmi{ljenoj izjavi interpretiranoj od stranenovinara, pa molim da se to objavi.

S po{tovanjem,August Jan~ik, federalni pravobranitelj

* * * Alas International -Uredni{tvu

Enver Kresoobmanjuje javnost!(”Reagiranja: Ne pripadan Silajdì}evom

gangu”, SB br. 528)

Po{tovani, Nevjerovatno je s kojom se koli~inom

obmana i neistina sluì gdin. Enver Kresou svom reagiranju na argumentirano

pisanje va{eg uva enog magazina o po~etku me|unarodne arbitraè u sporu

Fabrike Cementa Lukavac (FCL) i JPElektroprivreda BiH. Iznena|uju}e je da jedan dr avni slu benik na tako zna~ajnoj poziciji kakva je funkcija generalnogmenadèra Elektroprivrede BiH, tako potc-

jenjuje pam}enje i rasu|ivanje ~itateljava{eg magazina i drugih bh. medija, kojive} vi{e od godinu i pol dana pi{u o ovomsporu.

Na medijske argumentacije u slu~aju

jednostranog kr{enja dugoro~nog ugovoraod strane EP BiH, njen prvi ~ovjek nije seobazirao, niti se tim povodom ogla{avaovi{e od godinu dana. Tek kad je arbitra`niodjel Svjetske banke prihvatio kao osno-vanu tu`bu Alas Internationala (vlasnikaCementare Lukavac iz Austrije) protivdràve Bosne i Hercegovine, Kreso s vre-mena na vrijeme reaguje na novinske tek-stove povodom arbitraè. Ali redovito kao“argumente” podastire neistine.

I u reagovanju na posljednje pisanje“Slobodne Bosne” o arbitraì, on govori okoli~inama i cijenama sirovina, koje su

bile vaè}e isklju~ivo u privremenom (tzv.“aprilskom Ugovoru” iz 2001. godine).Taj je ugovor automatski prestao vaìti 11.oktobra 2001. godine, kada su CementaraLukavac i JP EPBiH potpisali dugoro~niugovor i njime uredili me|usobne odnosena rok od 20 godina. Ovakvo dugoro~noutvr|ivanje cijene sirovine bio je bitan

preduslov da Alas International uloìnovac i kupi posrnulu cementaru uLukavcu. Naravno, bilo gdje u svijetu (ami imamo tvornice u 10 zemalja svijeta)investitor dugoro~nim ugovorimaobezbje|uje sve uslove za nesmetanovi{egodi{nje snabdijevanje sirovinama irepromaterijalima.

Dakle, oktobarski ugovor je dugoro~ani jedini vaè}i ugovor kojim su Cementarai EP uredili svoje me|usobne poslovneodnose i obaveze, i to do 2022. godine.Ovaj ugovor svojeru~no je potpisao Enver Kreso i pridràvao se njegovih odredbi~etiri godine. Uvidom u odredbedugoro~nog ugovora i manje iskusan

pravnik moè nedvojbeno zaklju~iti da seu njemu ne navode niti pominju bilo kakvekoli~ine i postoci sirovina koje bi

Cementara morala preuzimati od EP.Cementara nema nikakvu ugovornuobavezu da uzima ve}e koli~ine jednevrste sirovine u odnosu na drugu, kako jojto jednostrano i mimo ugovora name}e EP.

Stalno insistiranje generalnog direkto-ra JP EPBiH da Cementara kr{i ~lan 11.dugoro~nog ugovora, jer ne prihva}a ve}ekoli~ine jeftinije mje{avine pepela i {ljake,nema nikakvo ugovorno-pravno upori{te.^lan 11. samo navodi sljede}e: (1) da }estrane pri odre|ivanju cijena sirovinavoditi ra~una o elementima koji utje~u naformiranje cijena; te da (2) u bilo kojem

slu~aju maksimalna cijena po jednoj tonisirovine koju FCL mora platiti ne}e prema{iti 1,90% od proizvodne cijenecementa u FCL. Tvrde}i da ~lan 11.obavezuje FCL na prihva}anje ve}e

koli~ine materijala slabije kvalitete (ili bilokoje koli~ine), JP EPBiH poku{ava izmi-

jeniti ovaj ~lan te Cementari nametnutiobaveze koje jednostavno ne postoje.

Osim toga, odluka FCL-a da koristi

ve}e koli~ine suhog pepela u odnosu naovlaènu komponentu, odnosno {ljaku,zapravo je proiza{la iz èlje i zahtjeva EP,koji je ona iznijela prije zaklju~ivanjadugoro~nog ugovora. U tom zahtjevu EPse rukovodila ograni~enim mogu}nostimaodlaganja ovlaène {ljake i pepela u jeze-ro-deponiju i smanjivanjem ekolo{kih

problema koji nastaju na tom velikomodlagali{tu. Cementara je uvaìla teekolo{ke zahtjeve i prihvatila obaveze iz~lana 5. dugoro~nog ugovora (na ovom~lanu su upravo insistirali i napisali su ga

pregovara~i iz same EP). lan 5. kaè da

se, “uvaàvaju}i objektivne te{ko}e izuzi-manja ve}ih koli~ina mje{avine {ljake i pepela sa deponija {ljake po prihvatljivimekolo{kim uslovima, Cementara obvezujeda }e izvr{iti istraìvanja u ciljuiznalaènja mogu}nosti kori{tenja suhogili ovlaènog pepela.” [tavi{e, dalje taj~lan precizira, da }e “po prelaskuCementare na upotrebu ovlaènog elektro-filterskog pepela u proizvodnom ciklusu,Cementari biti omogu}eno da koristimje{avinu elektrofilterskog pepela i {ljakesa deponije bez naknade”. Jasno je stogavidljiva namjera dugoro~nog ugovora da u

proizvodnom procesu Cementara sa {ljake pre|e na pepeo.

U trenutku potpisivanja “oktobarskog(dugoro~nog) ugovora”, Elektroprivreda je

bila svjesna da sklapa ugovor na dvadesetgodina. Stoga Enver Kreso sada, kolikogod se trudio obmanuti javnost, ne moèizmijeniti ~lan 11. ovog ugovora. Naprostoi zbog toga {to se Alas Internationaloslanjao na ovu odredbu pri dono{enjuodluke o kupovini cementare u Lukavcu.

Na kraju, komentari{u}i argumente iizglede Cementare Lukavac da dobije

arbitra`ni spor ~iji je od{tetni zahtjev 20miliona eura, u svom reagiranju Kreso poru~uje ~itateljima “Slobodne Bosne” i javnosti: “Znajte, da imaju i jedanargumet, mi bismo ve} odavno bili nasudu a ne na arbitraì u bankama”. Oni(Elektroprivreda i Kreso kao odgovornaosoba) i jesu i na sudu. I to odavno.

Naime, Op{tinski sud u Sarajevu prihvatio je da procesuira tu bu Fabrike CementaLukavac protiv JP EPBiH zbog {tete koja

je nastala Kresinim jednostranim raskidanjemdugoro~nog ugovora. Tu`ba je podnijeta20.4.2006. godine, a prvi ~ovjek EP je

dobro upoznat s tom ~injenicom.S po{tovanjem,Alas International,Odjel za odnose s javno{}uOhlsdorf (Austrija)

Reagiranja






Documents

Slobodna Bosna 530