Slobodna Bosna 883

7/27/2019 Slobodna Bosna 883

1/68I

www.slobodna-bosna.

S Y R I A

U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJI


2/68


3/68

BOSANSKI D@IHAD U SIRIJIU SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJIKada su u prvim godinama rata u BiH stigliprvi mudàhedini iz arapskih zemalja,lokalne su im vlasti nakon ènidbe sBosankama darivale ku}e i imanja izbjeglihSrba ili Hrvata; dvije decenije kasnijesljedbenici njihovog selefijskog u~enja iz

BiH odlaze na sirijska rati{ta, gdje uoslobo|enim ku}ama Sirijaca zapo~injunovi ìvot, po strogim {erijatskim pravilima

IZNEVJERENA OBE]ANJALAGUMD@IJIN NEPO[TENI ISTUP

U EMISIJI PO[TENOI tri godine nakon preuzimanja vlasti,izostanak obe}anih promjena Lagumdìjapoku{ava opravdati nepovoljnimnaslije|em svojih prethodnika; SlobodnaBosna otkriva kakvo je stvarno stanje SDP-ova vlast zatekla u dva najva`nija sektora -cestogradnji i energetici

AFERA BOSNALIJEKRJE[ENJA NEMA NI ZA LIJEKAKompromisno rje{enje oko izbora Nadzornogodbora i Uprave Bosnalijeka nije mogu}eako se zna da su nelegitimni i nelegalni~lanovi Komisije za vrijednosne papire FBiHupravljanje tom kompanijom u stopostotnomkapacitetu ustupili Hadenu SA, koji

posjeduje manje od 30 procenata vlasni{tvadioni~kog kapitala! Jedina misija premijeraNermina Nik{i}a je osigurati legitimitetKomisiji koja je u sada{njem sastavu jedinigarant legalizacije Hadenovogsamoupravlja~kog pira u Bosnalijeku

ROMEO ZELENIKA,S DRUGE STRANE ZAKONAGRIJESI [EFA MOSTARSKOG

ZATVORAInspektori Federalne uprave policije iagenti OSA-e, koji su mjesecima pratilibra}u MATU i BLAGU [IMI]A iz Gruda,bili su zate~eni kada su otkrili da je njihovtajni ortak ROMEO ZELENIKA,dugogodi{nji direktor KPZ-a Mostar: protivZelenike je Tuìteljstvu BiH sredinomaugusta podnesena kaznena prijava, kojabi uskoro mogla biti dopunjena novim, jo{{okantnijim detaljima

MINISTAR ZA VJE[ANJEZA [TA JE KRIV [AROVI]MIRKO [AROVI], ministar vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa u Vije}uministara BiH, za na{ list govori {ta se krijeiza Dodikovog izri~itog zahtjeva za njegovusmjenu, obja{njava zbog ~ega je za BiHkatastrofalan potez Italijanima predatisrednju Drinu, o ~emu su se krajem pro{lenedjelje dogovorili lideri SNSD-a i SDP-aMILORAD DODIK i ZLATKO LAGUMD@IJA

S OVE STRANE DINAREZORAN MILANOVI] U BiHU dva dana premijer Republike HrvatskeZORAN MILANOVI] je posjetio podru~ja

op{tina Livno, Tomislavgrad, Prozor/Rama,Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf/Uskoplje iKakanj; njegova posjeta na{oj dràvi nemaveze sa popisom stanovni{tva, ali ima saproblemima i skrbni{tvom nad Hrvatima uBosni i Hercegovini, {to je, kako je rekao,njegova i ustavna i moralna obaveza

DR. MICHAEL HALTZEL: IMALI NADE ZA BiHBOSNI I HERCEGOVINI TREBAJU

NOVI AKTERI NA POLITI^KOJ SCEJedan od vode}ih stru~njaka u Centru zatransatlantske odnose pri UniverzitetuJohns Hopkins u Washingtonu i biv{idugogodi{nji savjetnik ameri~kogpotpredsjednika JOEA BIDENA, istori~ardr. MICHAEL HALTZEL za SB govori oaktuelnim problemima u BiH iperspektivama dràve na evropskom put

10.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

3826

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/68SLOBODNA BOSNA I 10.10.204

OPASNA KRIVINA ULIJEVO

SIPA zapo~elakontrolusumnjivih

poslovnihtransakcijaJP AutocestaFederacije BiHInspektori Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) u ponedeljak 7. oktobraupali su u Javno preduze}e AutocesteFederacije BiH radi izuzimanja doku-mentacije kako bi se provjerili navodi o

zloupotrebama, korupciji i drugimkrivi~nim djelima koja se stavljaju nateret rukovodstva. Direktor JU AutocesteFBiH Ensad Kari} s razlogom jezabrinut, s obzirom da njegova politi~kapartija SDP suvereno i (ne)zakonitovlada i njime i firmom na ~ijem je ~elu.Naime, ministri u Vladi FBiH u vi{enavrata od premijera Nermina Nik{i}abezuspje{no su traìli odgovor na pitanjeza{to nikada nije imenovan Nadzorniodbor Autocesta FBiH, kao zakonominstitucionaliziran kontrolor rada upraveAutocesta FBiH. Umjesto Nadzornog

odbora, odluke koje je donosilorukovodstvo Autocesta FBiH na ~elu saKari}em svojim potpisom pokrivao jeSDP-ov ministar prometa i komunikacijaEnver Bijedi}. Za nadati se da }eistraga SIPA-e dati odgovor naneodgovorene upite pojedinih ministaraVlade FBiH. (M.F.)

Direktor Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) Goran Zubac u voznom

parku ima ~ak pet luksuznih automobila,koje moè koristiti samo on, bez obzira dali je na poslu, slu`benom putovanju, iligodi{njem odmoru. Pored najnovijegBMW-ovog terenca koji je nabavio

proljetos (automobil je pla}en 140.000KM), direktor Zubac se, ovisno o prilikama,vozi u Touaregu, Tiguanu, Audiju A6 iVolvu, dok inspektori SIPA-e naraspolaganju imaju vozila ~ija je posljednjanabavka izvr{ena 2008. No, ~injenica da sesve njegove kolege voze u automobilima~ija je prosje~na starost sedam-osam godina

nije utjecala da Zubac promijeni ranijuodluku - da najskuplja i najnovija vozilapripadaju isklju~ivo direktoru. Dok jeGoran Zubac bio na godi{njem odmoru(otputovao je u slu`benom BMW-u), izgaraè SIPA-e su misteriozno nestaliTouareg i Tiguan. Automobili su vra}enikada se s odmora vratio i direktor.

I mada su tro{kovi odràvanja petskupocjenih vozila ionako iznimno visoki,Goran Zubac je naredio kompletno farbanjeTouarega i Audija A6, koje je ko{talo vi{eod 9.000 KM. Automobil Touareg jeofarban zbog o{te}enja koje je Zubac

napravio kada je i{ao privatnim poslom u

Beograd, dok mu se kod Audija A6 nsvidjela boja. Vozilo je, naime, SIPA

donirala Europska policijska misija, ali direktoru smetala plava boja, pa je traìose ofarba u crnu. O~ekivano, ako se zna

je Goran Zubac, u pore|enju sa svojprethodnicima, barem trostruko uve}tro{kove reprezentacije. Istodobno najbliìm suradnicima, uklju~uju}izamjenika direktora Marka Dominkoviograni~io izdatke.

U nepune dvije godine direktorskmandata Goran Zubac nije propustio n

jedan poziv za sudjelovanje konferencijama, seminarima i raznorazn

skupovima diljem svijeta. Kako, me|utigovori samo srpski jezik, u njegovoj pratnaj~e{}e putuje glasnogovornica SIPAKristina Jozi}, koja je i sama vjeiskoristila povjerenje direktora.

Glasnogovornica Jozi} je tako u septembputovala u Ju`noafri~ku Republiku, petodnevnu konferenciju pod nazivoGlobalno osnaìvanje èna u policijPremda je na web strani SIPA-e objavljeno su policijske slu`benice te policijske agencsudjelovale na Konferenciji Me|unarodudruge èna policajaca, u ju`noafri~ki grDurban putovala je samo jedna - Krist

Jozi}. (S. Mijatov

SKUPA VOZILA, SLUBENA I PRIVATNA PUTOVANJA

MINI MARKET

Direktor SIPA-e GoranZubac na raspolaganju imapet luksuznih automobila,koje samo on smije voziti

TEROR I DIKTATURADok direktor Goran Zubac naraspolaganju ima skupocjenivozni park, inspektori SIPA-ekoriste vozila stara sedam-osamgodina

Ensad Kari}


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


SVE JE STALO, SAMOINVESTICIJE RASTU

Za samo godinudana investicije

Izraela u RSpove}ane za2.000 posto!U Banjoj Luci, 7. oktobra, odr`ana jtradicionalna manifestacija Dan Izraelaposve}ena ja~anju prijateljskih, poslovnih, turisti~kih, kulturnih veza RepublikeSrpske i Izraela. Centralna li~nosmanifestacije bio je Arie Livnedugogodi{nji {ef predstavni{tva RS-a

Jerusalemu.U svom govoru, Livne je posebnnaglasio zna~aj izraelskih investicijakoje su tokom 2012. godine pove}aneza 2.000 posto, kao i 100-postotnpove}anje broja izraelskih turista koji sposjetili RS.Naime, u 2011. godini u RS-u nijregistrirana ni jedna investicija iz Izraelaa godinu kasnije registrirano je ulaganj

jednog izraelskog investitora vrijedno2.000 KM!U 2011. godini, RS je posjetilo 46 turistiz Izraela, a godinu kasnije ~ak 98, {to j

pove}anje od preko 100 posto! (M.A

MINI MARKET

Trkom i etnjomprotiv karcinoma dojke

Arie Livne


6/68

Dok sam bio na ~elu Pakta za stabilnost, nikakonismo uspeli da shvatimo gde odlazi novac zamedije. Mislim da to ima veze sa tim {to je mojprethodnik Bodo Hombach posle Pakta za stabilnostpostao direktor WAZ-a, kazao je Erhard Busek, jedan odosniva~a Pakta za stabilnost i biv{i vicekancelar Austrijetokom sudjelovanja na dvodnevnom okruglom stolu koji

je ove nedjelje u Sarajevu organizirao Medijski forum uJugoisto~noj Evropi. Taj dvodnevni ùrnalisti~ko-turisti~ko-gastronomski piknik odràn je a da nijedanozbiljan, profesijom okupiran i trì{tem uvjetovan mediju regiji to nije registrirao. Uprkos, glede i unato~ ~injenici

{to je okupio stotinjak uglednih, dokazanih uvodni~ara,raznoraznih dokazanih eksperata-turista sa {ireg prostoraonoga {to se prigodno, geopoliti~ko - nostalgi~arskiklasificira kao Jugoisto~na Evropa.

Na bole}ivu jadikovku raàlovanog austrijskogvicekancelara Buseka, kojoj, zasluèno, nikakavmedijski zna~aj nije poklonjen, jedva sam nabasao ukratkim vijestima u srbijanskom nacionalnom,temeljnom dnevniku Politika, u rubrici Region/svet.Politika ima svoje konkretne, interesne razloge,vlasni~ke motive da se malo napije krvi Bodi Hombachu,najblièm suradniku biv{eg njema~kog kancelaraGerharda Schroedera, koji je kombiniraju}i politi~kunadmo} sa ekonomskom supremacijom i svemo}i tumedijsku ku}u, sa svim nekretninama, distribucijskim

potencijalima, kioscima, prodajnim mjestima,monopolskim statusom, za relativno sitne pare uveo unjema~ki medijski koncern WAZ, ~iji je direktor bio

prije desetak godina. Zanimljivo mi se ~ini, mada ne mora

biti previ{e va`no, da je Busekov obra~un sa njema~kim

kolegom/partnerom Politika objavila dan-dva nakon {je, voljom novih vlasnika, ne znam ta~no kojih, smijenjvi{egodi{nji glavni urednik Dragan Bujo{evi}, a njegovo mjesto postavljena/vra}ena stara majJevrosima srpskog novinarstva Ljiljana SmajloviUgrica.Zapitanost Erharda Buseka, gdje su oti{li novci medije, moè biti izraz ozbiljne, iskrezabrinutosti, ali nije. Gdje su zapravo oti{spi~kane, rasute mnogo ve}e pare, ozbiljniji finansijresursi derivirani iz planetarnog pomiriteljskog projek

Pakt za stabilnost? Ko je finansirao, od kojih je bud`~etiri-pet godina parazitirao po Sarajevu hrvatsdiplomata Hidajet Bi{~evi}, koji nakon {to je umirovljispisuje po hrvatskim tiskovinama ùto-bljedunjatekstove sa prijama, ve~era, domjenaka na kojima je titrsve {to je trebalo Velikom Vo|i Franji Tu|manu. Nisase previ{e obazirao na uraganski, vi{e pamflet nenovinarski objektivan, tekst kolege Denisa Kulji{a

prije pet-{est godina u kojem je, o tada{nje(srednjo)europskom diplomati, a dana{njem hrvatskoumirovljeniku Bi{~evi}u bijesno napisao: Ni{ta on zna, ni{ta ne primje}uje, ali ga rutinski pozivaju konferencije koje se povremeno de{avaju radi rje{avanop}ih problema. Razlog je (i) taj {to je Kulji{ u totekstu sugerirao svom vi{edecenijskom kolegi Bi{~evida mu je pametnije da u Sarajevu na|e Senada Avdi}akafi}u Nostalgija i od njega saznadne {to se de{ava u Bnego {to gubi dane i pare hodaju}i po uzaludnkonferencijama. Skromnost ima, barem u mom slu~aj

ogromnih komparativnih prednosti i tek poneku falinku

SLOBODNA BOSNA I 10.10.206

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Milion se konferencija, na kojima su se neuki novinari iz regije, uorganizaciji meunarodnih sponzora obuavali, trenirali za profesion-alno, objektivno, neostraeno i nepristrasno izvje tavanje o ratnimstrahotama, razni outreach programi, workshop radionice (koje jejedno vrijeme u Haagu koordinirala i usmjeravala reena povratnica uPolitici Ljiljana Smajlovi)... za lokalne novinarske debile orga-niziralo, plaalo debelim parama

SVILEN GAJTAN RASTE, GORANSVILANOVI] I HIDAJET BI[ÊVI]Pi{e: SENAD AVDI]

Gdje su, pita se umirovljeni evropski diplomamedijima u reginu? Na besmislenim konferen


7/68

Hidajeta Bi{~evi}a, po vi{e nego zasluènom isteku mandata,na toj, dubinski besmislenoj, paradnoj diplomatskoj sinekuri, uVije}u za regionalnu suradnju, odmijenio je Goran Svilanovi},

biv{i {ef srbijanske diplomacije, onaj dobronamjerni de~ki} {to jeprije 10-12 godina sa kolegom Zlatkom Lagumdìjom grickaoko{pice na pomiriteljskoj utakmici @elje protiv Partizana kojusu plavi an|eli sa Grbavice doma}inski izgubili sa, ~ini mi se, 0-6. Svilanovi} je, me|utim, mnogo va`niji po tome {to je, nakon {to

je bio prisiljen ustupiti Carli del Ponte, glavnoj tuìteljici Ha{kogTribunala, stenograme sa sjednica Vrhovnog sav(j)eta odbrane SRJ,uzeo plajvaz, flomaster u ruke pa zatamnio sve marginalne,efemerne pasuse iz kojih bi zlonamjernici mogli zaklju~iti da jeSrbija, vojno, finansijski, materijalno, politi~ki sudjelovala uagresiji na Bosnu i Hercegovinu.Milion se konferencija, na kojima su se neuki novinari iz regije,u organizaciji me|unarodnih sponzora obu~avali, trenirali zaprofesionalno, objektivno, neostra{}eno i nepristrasno izvje{ta-vanje o ratnim strahotama, razni outreach programi, workshopradionice (koje je jedno vrijeme u Haagu koordinirala i usmjeravalare~ena povratnica u Politici Ljiljana Smajlovi})... za lokalnenovinarske debile organiziralo, pla}alo debelim parama. Budète su,

nerijetko, osiguravali evropski diplomati, me|u ostalim i Hidajet

Bi{~evi}, koji je bio u prvoj delegaciji hrvatske dràve koja se terenu uvjerila u postojanje koncentracijskih logora u Hercegovini, ki Goran Svilanovi}, koji je pedantno iz stenograma Vrhovnog save

odbrane SFRJ zatamnio sve {kakljive dijelove koji bi, eventualnmogli sugerirati upletenost Milo{evi}evog vojno-policijskzlo~ina~kog aparata u bosanskohercegova~ko krvoproli}e.

Gdje je, vratimo se na zabrinutost, austrijskog diplomate ErharBuseka nestao novac namijenjen za medije u Isto~noj EvropJe li ga izjeo njegov prethodnik, njema~ki poduzetnik BoHombach? Dijelom da, ali ne i u cijelosti: milioni eura su isparili i stotinama konferencija na kojima je sudjelovao Busek i ostali evrospbirokratski glodari izra avaju}i zabrinutost i {alju}i sna na ohrabrenmedijima. Nijedan ozbiljan novinar, koji drì do svoga posla, svoj~itatelja, gledatelja, koji ima radne obaveze i navike, trì{odgovornost prema javnosti, ne moè si dopustiti luksuz smucanja okruglim stolovima, vi{ednevnim profesionalnim preseravanjimaneproduktivnim besposlicama. Ako su evropsku politiku, budè

produktivnu incijativu prema Bosni i Hercegovini oglodali birokratparaziti, novinarstvo, po{teno i odgovorno, jo{ uvijek, nisu...

Nije zgoreg ponekad ~uti rije~i podr{ke, solidarnosti, zna zagolicati ta{tinu i ohrabriti dr~nost; mada, u osnovi, hvala koji

pitali, nije trebalo...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

hard Busek, isparili novci namijenjeni podr{cia koje je on sazivao i pla}ao!

GDE SU NESTALEEUROPSKE PARE ZAMEDIJE NA BALKANUErhar Busek i njegovsrednjoeuropski favorit biv{ipremijer Hrvatske Ivo Sanader


8/68

ÊTVRTAK, 3. OKTOBARSrbija ne}e u~estvovati na lokalnimizborima na Kosovu ako Pri{tina ne povu~ezabranu dolaska premijera Ivice Da~i}a napredizborne mitinge, kaè TOMISLAVNIKOLI], predsjednik Srbije. Kako,uop}e, jedna dràva moè sudjelovati na(lokalnim, ili op}im) izborima u drugojdràvi koju je priznalo stotinjak zemalja?Onako, drsko, bezobrazno, nepozvanokako se petlja u popis stanovni{tva u Bosnii Hercegovini!

PETAK, 4. OKTOBARKorak nam fali do dogovora u Briselu,taj korak svi moramo u~initi, kaè BAKIRIZETBEGOVI], u odsustvu predsjednikaSDA Sulejmana Tihi}a glavni pregovara~te stranke sa Evropskom unijom o provedbi

presude iz Strasbourga u slu~aju Sejdi}-Finci.

Tek sam danas, kad su se uklonile skelesa grandioznog objekta Al Shidi, koji je

poli ti~ki, pravno, arhitektonski, idejnogodinama logisticirao Izetbegovi}-junior,vidio {ta je ta arapsko-bosanskainvesticijska neman uradila od MarijinDvora - poklopila je hiljade kvadratnih

metara, unakazila urbanisti~ko, prometno

srce Sarajeva, dokinula staze {eta~ima.Iza|ete, recimo, na tramvajskoj stanici naMarijin Dvoru i, bukvalno, korak vamfali do prvog poslovnog objekta u AlShidijevom zdanju!

SUBOTA, 5. OKTOBARZafrkava me danas prijatelj sa kojim se

nikada ne}u dogovoriti oko toga da jeMARIO MAND@UKI] bolji napada~ od

EDINA D@EKE, nakon {to na{ reprezen-tativac nije dobio sekunde u utakmiciManchester Cityja. A gdje vam je danasbio Dijamant?, pecka li, pecka Ukrali gasvjetski lopovi, Pink Panteri, sna|em senekako, dovitljivo...

NEDJELJA, 6. OKTOBAR[ta morate imati u friìderu? Ne znam

za{to su urednici Avaza nakon desetgodina izbacili to sudbinsko, egzisten-cijalno pitanje iz svoje neprevazi|enerubrike Klub poznatih. Rovario samdanas, nakon {to mi je èna oti{la udiplomatsku misiju u Prag, po friìderu,

preturao, ~eprkao - ni traga ni glasa nemani~emu za {to sam mislio da moramimati.

Osje}ao sam se ko onaj pa}enik, Kinez,koji je otvorio prazan friìder pa gorkozapomagao: Jadan ja, ni ku~eta, nima~eta...

PONEDJELJAK, 7. OKTOBARKada je posljednji put, prije skoro

godinu, ZLATKO LAGUMD@IJA,predsjednik SDP-a BiH gostovao na

Federalnoj televiziji, pozlilo mu je ustudiju, traìo je da mu se donese ~a{a vodei zavr{io u bolnici. Ve~eras, tokomnjegovog intervjua DU[KI JURI[I] uemisiji Po{teno, nije mu, sre}om,

pozlilo, ali znam mnoge ispred malihekrana kojima jeste. Lagumdìji voda vi{enije problem, vidim, ~ujem dogovorio je saMiloradom Dodikom velike akumulacijevode na Drini, a gra|ani u ve}em dijeluSarajeva nemaju vode u ku}nimslavinama...

UTORAK, 8. OKTOBARMILICA MARKOVI], poslani

SNSD-a u Parlamentarnoj Skup{tini Bikaè ju~er kako je Bosna i Hercegoviretardirana zemlja, ne samo kulturno negdru{tveno. Ova bijeljinska profesoricraspu{tenica, kojoj se u Republici Srpsksudi zbog okupiranja tu|eg stanvjerovatno je potpuno u pravu: u kojoj normalnoj dràvi ona mogla biti dràv

poslanica. Nema, nije izmi{ljena takneretardirana dràva, niti u toj dràupristojena firma u kojoj bi sembersAmazonka Markovi}ka mogla zaraditi hiljada maraka, koliko inkasira iz godinegodinu i tako 7-8 godina zaredom, trljajustra`njicu o poslani~ku fotelju. Fakat

zaista ozbiljno mislim, pa neka mnevladine profesionalne feministkinrazapinju i optuùju za seksisti~ki govmr`nje, gdje, pod kojim okolnostima,

kojem ekonomskom, trì{nom miljeu, osu retardiranom, Markovi}ka moè, a da ne oznoji, ìvjeti ko bubreg u loju. Mo

jedino ukoliko pobijedi na Farmi, ali je potpuno nemogu}e. âk i kod @ELJKMITROVI]A i gledatelja PINKA

postoje kakvi-takvi kriteriji, estetsksocijalni, higijenski... za ulazak Farmu, ma koliko taj reality, na pr

pogled, izgledao retardiran...

SRIJEDA, 9. OKTOBARSandà~ki muftija MUAME

ZUKORLI] medijski agresivno promovsvojoj najnoviji vjersko-obrazovmilenijski projekat: izgradnju megalomaskog Islamskog centra na srbijansk

planini/visoravni Pe{ter. Novac prikupila, ili }e sakupiti, sandà~dijaspora iz ~itavog dunjaluka, kaZukorli}. Mediji nagla{avaju kako }e jedod {est munara koliko ih je predvi|eidejnim projektom Centra, biti najvi{aEvropi, 70-80 metara; ni do koljena joj ne

biti munare u Istanbulu, Sarajevu, Be~u..[to bi rekao Plavi orkestar

debitantskom albumu Soldatski ba

Stambol, Pe{ter, Be~lija...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


9/68


10/68SLOBODNA BOSNA I 10.10.2010

ÛJ OMERE, D@IBERE

Biv{i reisMustafa Ceri}usporedio

Radon~i}a sOmer-pa{omLatasomIako se utemeljitelj Dnevnog avazaFahrudin Radon~i}, nedvosmislenodistancirao od tekstova koji su u timnovinama objavljeni o efendiji MuameruZukorli}u, njegovi su novinari vrlo brzonastavili s kriti~kim pisanjem o sandà-~kom muftiji. Budu}i da bi samo naivci

povjerovali kako je Radon~i}, poslijeimenovanja za ministra sigurnosti, izgu-bio kontrolu nad ure|iva~kom politikomAvaza, posve je jasno da se iza nas-tavka medijskog obra~una sa sandà~-kim muftijom Zukorli}em i njegovimza{titnicima u Islamskoj zajednici BiHkriju posve drugi razlozi. Nije, dakako,nimalo slu~ajno da su novi tekstovi pro-tiv Zukorli}a, ali i Mustafe Ceri}a, usli-

jedili nakon {to je biv{i reis u intervju zaportal Bo{njaci. netosuo paljbu po svomdugogodi{njem medijskom promotoruFahrudinu Radon~i}u. Bo{njaci ne

mogu podnijeti novog Omer-pa{uLatasa, kojeg je neko poslao u Bosnuda skida elitne glave Bo{njaka, da ihobezglavljuje i tako izlaè novim pro-gonima, silovanjima, ubijanju, geno-cidu, izjavio je biv{i reis Ceri},obja{njavaju}i kako su Bo{njaci doìvl-

javali Avaz kao svoj nacionalni projekat ihtjeli da u Fahrudinu Radon~i}u videprimjer uspje{nog Bo{njaka, ali su seduboko razo~arali nakon napada namuftiju Zukorli}a. (S.M.)

MINI MARKET

U Sarajevu je u ponedjeljak po~elatradicionalna obnova ulice Ferhadija, koja

se odràva godinama i ve} je nezaobilaz-na turisti~ka atrakcija glavnog grada BiH.Posljednja ve}a obnova plo~a u

Ferhadiji bila je jo{ u aprilu ove godine udijelu ulice koji pripada Op}ini StariGrad, a kako ne bi ispalo da iz Op}ineCentar ne znaju za tradiciju redovnog

postavljanja plo~a (o~ito) slabijeg kvalite-ta koje brzo dotraju pa se stalno morajumijenjati, po~ela je obnova dijelaFerhadije od Tr`nice pa do ]emalu{e, kodkafi}a Promenada. Ostatak }e se sa~uvativjerovatno za predizborni period, a kako

je veliki broj novopostavljenih plo~a u

dijelu ulice u Starom Gradu tako|er ve}o{te}en, osta}e posla i za njih.

Ovogodi{nja, odnosno ovojesenjamanifestacija ko{ta}e porezne obveznike500.000 KM, a proteklih godina u ovuulicu su, na odu{evljenje svih, skrhanimilioni maraka. [to je najbitnije, plo~enon-stop pucaju, tako da }e obnavljanjeFerhadije jo{ dugo biti tradicija.

Prije ovogodi{nje aprilske, velikuobnovu ulica Ferhadija imala je u maju

pro{le godine, a prije toga velike obnove2004., 2006., 2008. i 2010. godine uzmanje sporadi~ne izme|u toga. Tradicijase nastavlja.

(A.P.

FILIGRANSKI PLONICI, PUNI BARUTA

Poela tradicionalnasarajevska manifestacija

Jesenja obnova Ferhadije

Nakon dvije kaznene prijave koje su uproteklih godinu dana Kantonalnomtuìteljstvu u Sarajevu podnesene protivna~elnika op}ine Stari Grad IbrahimaHadìbajri}a, nedavno je zaprimljena itre}a prijava, ovoga puta iz Federalne

uprave policije. Prema navodima izkaznene prijave koja je sarajevskomTuìteljstvu dostavljena 19. septembra,na~elnik Hadìbajri} se sumnji~i zazlouporabu slu`benog poloàja, prekora~e-nje ovlasti i prouzrokovanje {tete u slu~ajusanacije i rekonstrukcije biv{e zgradeFeroelektrau ulici Mula Mustafe Ba{eskije,oko koje se ve} godinama spore jedan odsuvlasnika i Op}ina Stari Grad. Poredna~elnika Ibrahima Hadìbajri}a, federalnisu policajci podnijeli prijavu i protiv pred-

sjedavaju}eg Op}inskog vije}a Stari GrVedrana Dodika. (S.M

TREA NESREA

Ibrahim Hadìbajri}

Naelnik opine Stari GradIbrahim Hadibajri dobiojo jednu, treu zaredom,

krivinu prijavu

Mustafa Ceri}


11/68

PRO ET CONTRA


LAHAK POSO, A PARALI

Sta{a Ko{aracna svom imanjupe~e rakiju i

prodaje jeSNSD-ovcimakoji èle o~uvatinjegovunaklonostSta{a Ko{arac, {ef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH Dodikov povjerenik za Isto~no Sarajevo

ove jeseni o~ekuje veliku finansijskdobit od svog privatnog biznisa, i to zahvaljuju}i dobrom urodu {ljive. NaimeKo{arac ve} godinama na o~evomimanju u Tilavi pe~e rakiju. Godi{nje odovog biznisa zaradi i po nekoliko desetna hiljada maraka, no obzirom da je ovgodine {ljiva rodila kao {to godinamaunazad nije, Ko{arac o~ekuje vanrednprihode. Ko{arac, ina~e, kao glavnSNSD-ov kadrovik na podru~ju Sarajevsko-romanijske regije, ima i svojredovne kupce koji od njega rakiju kupu

ju po politi~koj direktivi ili iz straha da nbudu smijenjeni sa pozicija na kojima snalaze. (M.D

MINI MARKET

EDHEM BIBER

PredsjednikESV-a

DAVjerujem jer utakmica protivLihten{tajna se igra na

doma}em terenu a na{iZmajevi su kvalitetniji od pro-tivnika i mislim da }e ba{ tautakmica na doma}em terenudovesti do toga da Zmajeviobezbijede plasman naSvjetsko prvenstvo u Brazil.

ALEN MEHANOVI]

NovinarOslobo|enja

DAVelike su {anse da ostvarimoplasman na Svjetsko prvenstvo.Mi{ljenja sam da Zmajevi ne}eimati problema u naredne dvijeutakmice, pogotovo u prvojdoma}oj, i smatram da Zmajevimoraju na terenu pokazati dasu bolji kako bi osvojili tih 6bodova i plasirali se naSvjetsko prvenstvo.

GORDANA BOBAN

Glumica

DAUvijek vjerujem u na{emomke, tako da vjerujem i

ovaj put. Smatram da }eosvojiti tih 6 potrebnihbodova i obezbijeditidirektan plasman naSvjetsko prvenstvo.

DULJKO HASI]

Ekonomskianaliti~ar

DAApsolutno sam ubije|en da}e Zmajevi obezbijeditipoziciju prvog mjesta i da }ei}i na Svjetsko prvenstvo uBrazil. Odlazak u Brazil zasve nas je velika stvar inadam se da }e ova zemljapo prvi put oti}i na Svjetskoprvenstvo i tamo opetostvariti zapaène rezultate.

SULEJMANKUPUSOVI]

Reìser

DAJedino u {ta u ovoj zemlji

imam razloga da vjerujem,{to nam do|e kao posljednjautjeha, jeste to da osvojimotih 6 bodova i obezbijedimodirektan plasman na Svjetskoprvenstvo u Brazilu. U {tadrugo da vjerujem u ovojzemlji?

MESUD LAKOTADirektorNarodnihdu}ana

DAVjerujem da }e Zmajevi 100posto obezbijediti plasmanna Svjetsko prvenstvo uBrazilu jer ti momci su nam uovakvom vremenu jedinapozitivna energija, i jedinonas oni mogu izvu}i iz ovogsivila.

byMARIOBRANCAGLIONI

SEDMIcNIPOGLEDUKRIVO

OGLEDALO

V

Vjerujete li da e Zmajeviosvojiti 6 bodova i obezbijeditidirektan plasman na Svjetsko

prvenstvo u Brazil?

Priredila: Ma{a ]osi}

Sta{a Ko{arac


12/68

Bajro Ikanovi}, u BiH osu|ivan terorizam, zapovjednik je najektremnije vojne formacije u Sirkoja je nakon osloba|anja grda Azaza uspostavila bo{nja~

vehabijsku paradr`avicu, sli~nu GornjMao~i.

Sarajlija Elmedin Veli}, koji je pro{lmjeseca poginuo na sirijskom rati{tu


BOSANSKI D@IHAD U SIRIJI

Kada su u prvim godinama rata u BiH stigli prvimudahedini iz arapskih zemalja, lokalne su im vlasti

nakon enidbe s Bosankama darivale kue i imanjaizbjeglih Srba ili Hrvata; dvije decenije kasnije sljed-

benici njihovog selefijskog uenja iz BiH odlaze nasirijska ratita, gdje u osloboenim kuama Sirijaca

zapoinju novi ivot, po strogim erijatskim pravilima

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

12


13/68

dvadesetoj godini ìvota, bio je pripadnikodreda Jaysh Muhamed Qaatiba ~iji jeemir (vo|a) Bajro Ikanovi}, osu|eniterorista i odbjegli predvodnik vehabijskezajednice u Had i}ima. Iako je u Sirijuoti{ao po~etkom godine, Ikanovi} je zakratko vrijeme uspio zadobiti povjerenjezapovjednika jedinice Jaysh al-Ansar alMujaheed, najbrojnije i najmilitantnijeformacije islamskog fronta Al Nusrah (azapravo ispostave Al Qaide), koji su ga

postavili za emira odreda u kojem ratuju

mahom selefije s Balkana. Ikanovi}ev jezamjenik Mirza Gani} uz Novog Pazara,njihovi su suborci uglavnom pristigli izBosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore,Albanije i sa Kosova, ali uz njih je izna~ajan broj dobrovoljaca iz kavkaskihzemalja. Sjedi{te im se nalazi u graduAzazu, ~etrdesetak kilometara udaljenomod Alepa, uz granicu sa Turskom, gdje se u

posljednjih mjesec dana stvara novakolonija balkanskih mudàhida, koji su uratni plijen dograbili imovinu protjeranih iizbjeglih Sirijaca.

KU]E I IMANJA ZA D@IHADRATNIKE IZ HAD@I]ANakon {to su, naime, jedinice pod

izravnom kontrolom Al Qaide, u èstokimsukobima sa Slobodnom sirijskom vojs-kom, zauzele Azaz, na sjeveru Sirije je od-mah progla{ena islamska paradràvica, ukojoj se na{lo mjesta i za ratnike s Balkana.

Najprije su Bajro Ikanovi} i Mirza Gani}

{tab odreda Jaysh Muhamed Qaatismjestili u veleljepnu vilu, koju

prethodno oslobodili od dotada{njvlasnika, visokopozicioniranog ~laSirijskog prijelaznog vije}a. Ku}a imvlastiti izvor vode, luksuzno je opremljenizme|u ostalog, u dvori{tu se nalazirasko{an bazen. Budu}i da je osvajan

podru~ja na sjeverozapadu Sirije pratiloprotjerivanje domicilnog stanovni{tvnovopristiglim su dìhad ratnicima pon|ne njihove prazne ku}e i imanja. No, uvjza rje{avanje stambenog problema bioda mudàhedini imaju obitelji, zbog ~ega se u posljednjih mjesec dana dali

bjesomu~nu potragu za ènama.Me|u prvima se {erijatski oènio em

Bajro Ikanovi}, koji je na{ao ~ak dvmladenke - obje su porijeklom s KavkazIkanovi} je, ina~e, u Hadì}ima ostavsuprugu, sa kojom ima i djecu, a na no

brakove se odlu~io nakon {to njegova è

nije èljela oti}i u Siriju. Poslije Baj


U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLNOVI IVOT BOSANSKIH

RATNIKA U SIRIJI

HOE KUU,NAI ENUEHIDSKI RASTANAKMidhat \ono, Bajro Ikanovi} i Elmedin Veli},posljednji Bosanac koji je poginuo u Siriji

KRVAVI GRA\ANSKI RATNa rati{tima u Siriji trenutno se nalazi

pedesetak dràvljana BiH


14/68

Ikanovi}a, neo~ekivano se brzo oènio injegov susjed iz Hadì}a Senad Hasanovi},koji se iz tog razloga nedavno vratio sasirijskog rati{ta. Nakon {to je u BiH na{aoadekvatnu suprugu ènu, Hasanovi} se,ovoga puta u pratnji supruge ponovnovratio ku}i u Siriju da, kako je pojasnio

prijateljima, ìvi po Allahovim zakonima,odnosno po strogim {erijatskim pravilima.Sa sobom su supru`nici Hasanovi} poveli i

budu}u mladenku za Edina Alijeva, jo{jednog vehabiju iz Hadì}a, koji mjeseci-ma ratuje u Siriji. Alijev je suprugu Bosan-

ku upoznao preko interneta, ba{ kao i EnesMe{i}, zalu|enik iz sela Donji Rainci kodKalesije, o kojem je Slobodna Bosnapisala

po~etkom godine, kada je svoju tada{njuènu Amelu B. te{ko ozlijedio pri poku{ajuobrezivanja. Premda je odavno trebao biti uzatvoru, Me{i} je vje{to iskoristio neradtuzlanske policije i pravosu|a (u BiH je svevrijeme nakon zlo~ina po~injenog nadsuprugom bio na slobodi) i umakao u Siriju.

Kako sada stoje stvari, taj je vjerski fanatiku me|uvremenu na{ao novu `rtvu, koju jetako|er upoznao preko interneta, kao inesretnu Amelu B. Njegova je budu}amladenka, navodno, iz Sarajeva. Dodajmotome da se Enes Me{i}, prije nego {to je

preko no}i postao selefija, bavio trgovinomdrogom i da je dobro poznat policijskimistraìteljima. U jednoj akciji MUP-aTuzlanskog kantona pro{le je godine uMe{i}evoj ku}i prona|ena ve}a koli~inamarihuane.

RATNICI I PROSVJETITELJIZa razliku od njihovih suboraca koji suuspjeli rije{iti bra~ni status, sre}e nisu imaliAbdulah Ibradì} i Aldin Aliba{i}, dvojicaselefija iz Sarajeva, koji su tako|er do{lina dopust iz Sirije tragaju}i zanevjestama. Kako u BiH nisu na{li ènekoje su bile spremne da sa njima odu uratom razorenu zemlju, Ibradì} i Aliba{i}su se po savjetu bra}e zaputili u crno-

gorski gradi} Plav, ali je potraga za sprugama i tamo neslavno zavr{ila. Nak{to su doznali za primamljive ponude kosu rezervirane samo za bra~ne parovAdnan Muj~i} i Amir Kargi} iz TravnikAlen Durmo iz Zenice i Elvedin Zuki}Banovi}a nisu ni htjeli oti}i na sirijsrati{te, sve dok se u Bosni nisu prethodoènili. Danas sva ~etvorica, zajedno suprugama, ìve u okolici Alepa, gdje dobili na kori{tenje ku}e i ne{to oku}nic

Iako je Bajro Ikanovi} u razgovoru portal Source.ba negirao da je glav

organizator odlaska selefija iz BiH u Sirsamozvani {ejh Nusret Imamovi}, ~injenca je kako je ve}ina dobrovoljaca, prnego {to su krenuli na rati{te, boravilaGornjoj Mao~i. U vrbovanju budu}dìhad-ratnika posebno je agresivan bImamovi}ev povjerenik za zeni~ku regIbro Deli}, koji je prije nekoliko godiobolio od bruceloze i ta je bolest ostavtrajne posljedice na njegovo zdravlje. Kase kre}e te{ko, uz pomo} {taka, Deli}ubje|ivao bra}u vehabije da, ukoliko kao invalid moè i}i u sveti rat, moguoni pravi-zdravi. No, Ibro Deli} u Siriji n

bio ni blizu ratne zone - njegova je zadabila da me|u Arapima {iri islam!

Podsjetimo, tako|er, da je uz financsku podr{ku Nusreta Imamovi}a, u Siroti{ao Muaz [abi} iz Zenice, koji

poginuo 29. aprila u borbama oko Alepdok je njegov sugra|anin Dervi{ Halilovstradao sredinom septembra u granatiranDamaska. Posljednji Bosanac koji ubijen u sirijskom gra|anskom raElmedin Veli} u dìhad je oti{ao nagovor brata Edisa, koji je kao pripadnskupine Rijada Rustempa{i}a ranosu|en za terorizam.


BOSANSKI D@IHAD U SIRIJI

VILA ZA GANI]AZamjenik zapovjednika odredaJaysh Muhamed Qaatiba MirzaGani} iz Novog Pazara pozira

ispred luksuzne ku}e jednog od~lanova Sirijskog prijelaznogvije}a koju su mudàhedini

oslobodili, uz sav konfor vilaima i bazen

OD HAD@I]A DO AZAZA

Bajro Ikanovi} sa svojim suborcima


15/68

Na sastanku u Briselu 1. oktobra

sedam lidera vode}ih stranaka uBiH potpisali su principe nakojima }e se temeljiti kona~norje{enje za primjenu presude

Sejdi} i Finci. Jedan od sedamprihva}enih i potpisanih principa predvi|ada se sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH birajuizravno, dakle voljom gra|ana BiH u obaentiteta. Bio je to ustupak lideru SNSD-aMiloradu Dodiku, koji je od prvog danaultimativno zahtijevao da se ~lanPredsjedni{tva BiH iz Republike Srpske

bira kao i do sada, dakle direkno,prepu{taju}i federalnim partnerima da

prona|u i usuglase model po kojem }e se birati

dva ~lana Predsjedni{tva iz Federacije BiH.Mi }emo prihvatiti svako rje{enje kojedogovore federalni partneri, poru~ivao jeDodik ne obaziru}i se na primjedbe da jeovakvim stavom prakti~no prisilio fede-ralne partnere da rje{enje traè isklju~ivo udirektnom izboru dva ~lana Predsjedni{tvaBiH iz Federacije. Ostalo je nejasno za{tosu federalni partneri u Briselu pristali naovaj Dodikov ultimatum i za{to je Dodikovskandalozni ultimatum uvr{ten kao jedanod nezaobilaznih principa na kojima }e setemeljiti kona~no rje{enje?

Jo{ je skandaloznija ~injenica da jesedam dana nakon sastanka u Briselu liderSBB-a Fahrudin Radon~i} reaktiviraootpisani model neizravnog izbora, kao da uBriselu ni{ta nije ni dogovoreno ni

potpisano. Radon~i}u se pridruìo i

zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbgovi}, a kako doznajemo tom modeskloni su i ostali federalni akteri, Lagumdìja, Ragu` i ôvi}.

Te{ko je me|utim povjerovati da Dodik 10. oktobra u Briselu odustati ranijeg ultimatuma, a jo{ je teè povjerovda }e ga na takav ustupak nagovarevropski posrednici, svjesni da izvla~enje jednog od sedam potpisan

principa dovelo u pitanje cijeli pakte{kom mukom dogovoren 1. oktobra Briselu. Raspakivanje tog paketa vratilo cijeli proces na po~etak, a to evops

posrednici, posve sigurno, ne}e dozvolitiNa sastanak u Brisel 10. oktobra Dod

je otputovao relaksiran, jer }e sodgovornost u slu~aju neuspjeha pasti

le|a federalnih partnera.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: Asim METILJEVI]

Federalna petorka odustala od principa potpisanih u Briselu 1. oktobra

Lider SBB-a Fahrudin Radoni prvi se dosjetio da u igruvrati neizravni izbor lanova Predsjednitva BiH koji je

prekrien u Briselu 1. oktobra

NAKNADNA PAMETSedam dana nakon sastanka u Briselu Radon~i} je reaktivirao model posrednog izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH


16/68

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja nijese pretjerano drào nazivatelevizijske emisije u kojoj jegostovao po~etkom sedmice.[tavi{e, u emisiji Po{teno sDu{kom Juri{i} hladno je izgovorio toliko

neistina da bi mu, da je ìv, pozavidio i~estitao njema~ki baron Minchausen.

Godinu pred parlamentarne izbore

Lagumdìja i njegov SDP nalaze se unezavidnoj poziciji. Rezultati trogodi{njevlasti predvo|ene SDP-om vi{e su negoskromni. Izostale su obe}ane promjene koje

je SDP najprije eufori~no najavljivao upredizbornoj kampanji 2010. godine akasnije taksativno zapisao i u postizbornojPlatformi usugla{enoj s koalicionim

partnerima.

DOMINACIJA SA 17 POSTO GLASOVAAli, SDP je na izborima dobio samo 17posto glasova, pravdao je Lagumdìja uemisiji Po{teno izostanak obe}anih pro-

mjena, zanemaruju}i notornu ~injenicu da jei tih samo 17 posto glasova bilo dovoljnoda SDP prezme kontrolni paket dionica uVladi Federacije BiH (osam ministara +

premijer) i stavi pod (jedno)partijskukontrolu najzna~ajnije privredne i finansijskeresurse Federacije BiH, poput energetskogsektora, cestogradnje, telekomunikacija...

Sve neuspjehe aktuelne vlastipredvo|ene SDP-om Lagumdìja jepravdao nepovoljnom zaostav{tinomprethodnih garnitura, koje su, kako kaè,punih 17 godina nakon rata sistematskiuni{tavale sve ~ega su se dotakle,ostavljaju}i za sobom samo pusto{ i golemedugove. Nasuprot tome, svaki hvalevrijedan rezultat ostvaren tokom protekletri godine knjiìo je isklju~ivo SDP-u injegovim agilnim kadrovima koji su,uprkos samo 17 posto osvojenih glasova,uspjeli preokrenuti dugogodi{nji nepovoljni

trend u mnogim oblastima!?Vidite, u cestogradnju smo investi-rali oko milijardu konvertibilnihmaraka, ponosno se pohvalio Lagum-dìja, izostavljaju}i bitnu ~injenicu da jesav novac za cestogradnju - oko 930miliona KM - osiguran godinu prije nego{to je SDP preuzeo kormilo u Vladi

Federacije BiH i Javnom preduzeAutoceste FBiH. Iza prethodne vlaostala je ne samo do vrha puna kasa nei kompletna projektna dokumentacija,

je SDP-ovim du`nosnicima ostao samlak{i dio posla - da raspi{u tendereizaberu izvo|a~e radove na ~etiri nodionice autoceste 5C. I taj neuporedilak{i dio posla jo{ uvijek nije ura|en kraja: umjesto ~etiri nove dionice, za ~

je izgradnju ugovoren kredit EBRD-aEIB-a jo{ 2009. godine, trenutno se gratri dionice, a izgradnja ~etvrte dioni

pod velikim je upitnikom budu}i da naslije|eni budèt uveliko probijennovi izvoru finansiranja nisu osiguranPrema priznanju direktora JP AutocesFBiH Ensada Kari}a, za dovr{etzapo~etih radova nedostaje oko 2miliona KM! Od prethodne vlasti SDPnaslijedio 930 miliona KM, a svoj


IZNEVJERENA OBE]ANJAI tri godine nakon preuzimanja vlasti, izostanak obeanih promjena Lagumdijapokuava opravdati nepovoljnim naslijeem svojih prethodnika; Slobodna Bosnaotkriva kakvo je stvarno stanje SDP-ova vlast zatekla u dva najvanija sektora -

cestogradnji i energetici

PRETHODNA VLAST OSTAVILAJE SDP-u U NASLIJE\EEKSTRA FOND VRIJEDAN 1,3

MILIJARDE KM!Pi{e: ASIM METILJEVI]

Nepo{ten odgovor Lagumdìja je dao ikada ga je Du{ka Juri{i}, urednicaemisije Po{teno, priupitala o uzrocimapada stranih investicija, osobito onih izarapskog svijeta. Lagumdìja se ponovopravdao nepovoljnim naslije|em, te{ko jeu kratkom vremenu popraviti ono {to se

lo{e radilo proteklih 17 godina, no ipak spohvalio sve boljim rezultatima na tomplanu. Kao ilustraciju sve boljih rezultatanaveo je investiciju Kuvajta cestogradnju, koja je ina~e ugovorengodinu prije nego je Lagumdìja preuzeMIP!

NI SADAKE NI INVESTICIJAPresuili arapski fondovi

Svojim nasljednicima SDP }e ostaviti praznu kasu i

goleme dugove


17/6810.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

LAGUMD@IJIN NEPO[TENI ISTUP U EMISIJI PO[TENONIKOM NIJE TE@ENEG JE NAMIzostanak uspjehaLagumd`ija i dalje pravdagre{kama prethodne vlasti


18/68

nasljednicima ostavi}e dug od oko 200miliona KM!

POKRIVENE INVESTICIJEPohvalio se Lagumdìja i golemiminvesticijama u energetskom sektoru.

Naveo je podatak da je aktuelna upravaElektroprivrede BiH, predvo|ena kadro-vima SDP-a, u kratkom roku investiralaoko 400 miliona KM u reparaciju

postoje}ih energetskih postrojenja inabavku nove rudarske opreme. Naravno,

propustio je naglasiti ~injenicu da su svenavedene investicije bile ranije pokrivene

novcem koji je prethodna upravaElektroprivrede BiH namjenski odvajala ideponirala na posebnim ra~unima kodkomercijalnih banaka. Kada je SDP-ovmenadèr Elvedin Grabovica izabran zadirektora, na posebnom ra~unu EPBiH

nalazilo se ravno 300 miliona KMpokrivenih odgovaraju}im investicioneleboratima i odlukama Nadzornodbora. Grabovici je, kao i Kari}u, ost

samo lak{i dio posla - da dovr{i ranzapo~ete projekte (reparacija termoblkova u Tuzli i Kaknju) i da rudnicimnabavi planiranu opremu. Mimo togGrabovica nije povukao niti jedan hvavrijedan potez - u trogodi{njem mandanije zapo~eo izgradnju niti jednog novenergetskog objekta, uklju~uju}i i oobjekte koji su, poput vjetroparka Podvele`ju ili hidroelektrane kVranduka na Bosni, jo{ prije tri godine bspremni za izgradnju. Uprava Grabovicom na ~elu dovela je u pitanjenajperspektivniji energetski objekat

dràvi, termoblok 7 u Tuzli, za ~iju izgradnju raspisan me|unarodni tender jprije pune dvije godine!

Daleko od toga da je prethodna vlabila osobito uspje{na i efikasna, ali time jo{ manje moè pohvaliti aktuelna garnituvlastodràca predvo|ena SDP-om, koja

bezmalo pola mandata potro{ila i jo{ tro{me|usobnim obra~unima i borbi za prevlnad ekonomskim resursima. Ta se ~injenine moè sakriti nepo{tenim prisvajanjetu|ih zasluga, kakvo je Lagumdìja s pusamouvjerenosti a s malo argumenademonstrirao u televizijskoj emis

Po{teno.


IZNEVJERENA OBE]ANJA

I preporod namjenske industrije BiHLagumdìja je pripisao aktuelnoj vlastipredvo|enoj SDP-om. Uspon namjenskeindustrije vremenski se zbilja podudara snjegovom turnejem po arapskim dràvama,ali te dvije ~injenice ni na koji na~in nisume|usobno povezane. Lagumd ija je dosada posjetio samo dvije arapske dràve,Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, nopreduze}a iz namjenske indutrije BiH sovim dràvama nisu sklopile niti jedanugovor. Jedini ozbiljniji posao s arapskimdràvama sklopio je Igman iz Konjica: u

prolje}e 2010. godine, dakle pola godineprije parlamentarnih izbora i dolaska SDP-ana vlast, Igman je ugovorio trogodi{njuisporuku municije za Saudijsku Arabiju uvrijednosti od oko 65 miliona dolara. Napopisu najve}ih kupaca vojne opreme izBiH, uz Saudijsku Arabiju, nalazi se jo{desetak dràva, Irak, Italija, Ma|arska,Malezija, Srbija, Egipat, SAD, Slova~ka... aline i dvije dràve, Ujedinjeni Arapski Emiratii Katar, koje je Lagumdìja posjetio i doveou vezu s procvatom namjenske industrijeBiH.

OSKUDNI REZULTATI EKONOMSKE DIPLOMATIJEIzostale investicije iz Katara i

Emirata

NASLIJE\ENI I NOVAC I PROJEKTIGrabovica je u EPBiH zatekao 300 miliona, a Kari} u Autocestama 930 miliona KM


19/68

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i HercegovineVlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

Neka dani Kurban-bajrama budu ispunjeniduhvnim mirom, zadovoljstvom i sre}om

v

Bajram Serif Mubarek Olsun!


20/68

Kako je pravda spora, a institucijesistema atrofirane, bilo koja od dvijepostoje}e uprave i dva nadzorna odbora uBosnalijeku moè da ishodi samo Pirovupravnu pobjedu, u kojoj bi najve}a rtva bilasama kompanija koja je nesposobna da seodupre agresivnim interesnim skupinama iotu|enim centrima mo}i koji provodepravno nasilje nad federalnim insti ucijamau ~emu, izgleda, naàlost, imaju podr{kunekih pojedinaca iz OHR-a, poruka jeAhmeda @ili}a,predsjednika jednog od dva

NO u Bosnalijeku. On, ipak, vjeruje da selinija podjele u Bosnalijekureflektira i na

podjelu Vlade FBiH koja se mora o~itovatii, napokon, preduzeti konkretne korake urje{avanju problema Bosnalijeka. A jedini

preostali put spasa Bosnalijeka, prema

mi{ljenju @ili}a, mogu} je kroz postizanjekompromisa izme|u dioni~ara.

SPA[AVANJE VOJNIKA ]ELAMAHaden ovdje nije u{ao da ratuje sanekim i njihova èlja je da razvijaju

kompaniju, a ne da je uni{tavaju, kao {to topoku{avaju uraditi neki pojedinici. Ja samprvi spreman podnijeti ostavku uNadzornom odboru i ponuditi svoje mjestoVladi i resornom ministarstvu, izjavio jeprije tri mjeseca Edin Dizdar, ovla{tenipredstavnik Haden SA i ~lan HadenovogNadzornog odbra (NO) Bosnalijeka

dodav{i kako bi se trebao posti}ikonstruktivan dogovor jer u NO trebajuda sjede predstavnici najve}ih dioni~araBosnalijeka. Mislim da bismo mitrebali imati dva ~lana u NO, radnici,odnosno mali dioni~ari, jedno mjesto, iVlada, zajedno sa libijskim fondom, dvamjesta. To je realna opcija, rekao jeDizdar.

U me|uvremenu, uz Hadenoveinterese i manju skupinu malih dioni~ara uBosnalijeku, otvoreno se svrstao premijerNermin Nik{i}, dok je resorni ministarenergije, rudarstva i industrije Erdal Trhuljstao u za{titu interesa dràvnog kapitala,libijskog kapitala i ve}e skupine malihdioni~ara. U takvom odnosu snaga, pitanje

je da li Dizdar i njegovi poslodavci imaju idalje èlju za postizanjem nekog kompro-misnog rje{enja? Posebno ako se zna da su

nelegitimni i nelegalni ~lanovi Komisije vrijednosne papire FBiH na ~elu Hasanom ]elamom upravljanje Bosnalijkom u stopostotnom kapacitetu svojrje{enjem ustupili Hadenu iako u svo

portfelju nikada nije pre{ao 30 procenavlasni{tva dioni~kog kapitala?!

Sre}om po pravnu dràvu, najprije Vrhovni sud FBiH svojom presudom od aprila 2013. godine uspostavio suds

praksu na osnovu koje su ~lanovi Komis]elam, Milorad Rajli} i Matej @ivkovnelegitimni i nelegalni, dok je Kantonasud u Sarajevu svojom presudom od 2

jula 2013. godine poni{tio rje{enje kojim]elamova Komisija upisala Hadeno

NO Bosnalijeka na ~elu sa RusoKonstantinom Zevlovom. Nakon tog


AFERA BOSNALIJEK

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Kompromisno rjeenje oko izbora Nadzornogodbora i Uprave Bosnalijeka nije mogue ako se zna

da su nelegitimni i nelegalni lanovi Komisije zavrijednosne papire FBiH upravljanje tom kompanijomu stopostotnom kapacitetu ustupili Hadenu SA, kojiposjeduje manje od 30 procenata vlasnitva dionikogkapitala! Jedina misija premijera Nermina Nikiu je

osigurati legitimitet Komisiji koja je u sadanjemsastavu jedini garant legalizacije Hadenovog

samoupravljakog pira u Bosnalijeku

Bilo koja od dvije postoje}e uprave i dva nadzorna odborau Bosnalijeku moè da ishodi samo Pirovu pravnu

pobjedu, u kojoj }e najve}a `rtva bila sama kompanija

RUSKIBOSNALIJEK


21/68

premijer Nik{i} uz podr{ku SDP-ovministara u Vladi FBiH poku{ava osigurkakav-takav legitimitet ]elamu i njegvoj Komisiji koja je u ovom sastavu jedigarant ponovne legalizacije Hadenovo

NO Bosnalijeka i njihovog samoprog{enog v.d. direktora Nedima Uzunovi}a.

Prvi poku{aj spa{avanja vojnik]elama i njegove Komisije 9. septembove godine oborili su poslanPredstavni~kog doma Parlamenta FBkoji nisu izglasali autenti~no tuma~en

~lana 5. Zakona o Komisiji za vrijednospapire, kao niti predlo`ene zakonsizmjene u pravcu retroaktivnog legaliranja ]elamove Komisije. Nakon to

premijer Nik{i} se konsultovao visokim predstavnikom ValentinoInzkom koji mu je (ne)zvani~no dao zelesvjetlo da na dnevni red Vlade FBiH staZakon o izmjenama i dopunama Zakonaministarskim, vladinim i drugim imenvanjima FBiH, ~ije posljednje izmjene Parlament FBiH bio usvojio 23. avgu2013. godine, a sve sa cilje

legaliziranja/spa{avanja ]elama

RJE[ENJA NEMA NI ZA LIJEK


RAT B(R)ENDOVASituacija u Bosnalijekupostaje veoma kriti~na

KOMROMISNO RJE[ENJEAhmed @ili} predsjednik jednog oddva Nadzorna odbora Bosnalijeka


22/68

njegove Komisije. Istog dana kada jeVlade FBiH po drugi put usvojilaautenti~no tuma~enje ~lana 5. Zakona oKomisiji za vrijednosne papire FBiH, Inzko

je pozdravio taj korak naglasiv{i kako jesada potrebno da autenti~no tuma~enjeusvoji i Parlament FBiH. Istovremeno,Inzko je sa àljenjem primio informaciju daVlada FBiH nije mogla usvojiti predloèneizmjene i dopune Zakona o ministarskim,vladinim i drugim imenovanjima u FBiH.Ostaje upitno za{to je Inzko dao podr{kurje{enju kojim se dovode u pitanje ustavnitemelji o trodiobi vlasti.

Navodno, Inzko je dao podr{ku VladiFBiH radi ograni~avanja rizika za trì{tevrijednosnih papira u FBiH i za cjelokupnuekonomiju, ali prema nekim nezvani~niminformacijama ovakav stav Inzko je zauzeonakon konsultacija sa {efom politi~kogodjela OHR-a Archijem Tutom, koji je izsamo njemu znanih razloga podrào

premijera Nik{i}a. Nezvani~no, Tutabezrezervnu podr{ku daje SDP-u i

konceptu pravnog nasilja, {to bi trebalo da


AFERA BOSNALIJEK

Kako smo ranije pisali,farmaceutska ku}a ImperiaPharmu ruskim medijimapovezuje se sa, u najmanju

ruku, sumnjivim vlasni~kimudjelima. Sergej Matvijenko,navodno vlasnik luksembur{koginvesticionog fonda Haden SA,sin Valentine Matvijenko,biv{e guvernerke SaintPetersburga i predsjedavaju}aFederalnog Vije}a RuskeFederacije, jedan je od najve}ihdioni~ara Imperia Pharma,navodi portal Russian mafia kojise bavi problemom korpucije uRusiji. Isti portal navodi da jeMatvijenko zapravo prijatelj i

partner direktora kompanijeImperia PharmOmaraGurtskaye.

Uspon farmaceutske ku}eImperia Pharmupravo sevezuje za ulazak u vlasni~kustrukturu Matvijenka jer je naosnovu politi~kog, i svakogdrugog, utjecaja njegove majkeImperia Pharmudodijeljenalicenca za kupovinu i distribucijulijekova, i to nakon {to jeMatvijenko postao vlasnik 25posto dionica ove farmaceutske

ku}e. Sasvim slu~ajno

predsjednik HadenovogNadzornog odbora Bosnalijeka

je Konstantin Zevlov, ina~edirektor pravnih poslova uImperia Pharmu.

Prema pisanju istog portala,Matvijenko je ruskoj policijipostao poznat 1994. godinekada je uhap{en i pritvorenzajedno sa prijateljemEvgenijem Muinom podsumnjom da je po~inio krivi~nodjelo kra|e i premla}ivanja

ènske osobe pod imenom

Rozhkov A.N. I poredpriznanja krivice Matvijenko jevrlo brzo oslobo|en optu`bi ipu{ten iz pritvora zahvaljuju}ipoliti~koj mo}i svoje majke. Usli~noj situaciji Matvijenko sena{ao i polovinom 2012.godine kada je, prema pisanjuruskog portala Fontanka,zajedno sa svojim partnerom uprojektu Moscow FiveDimitrijem Smilijanecomuhap{en i zadràn na

aerodromu u Amsterdamu.

Uhapsila ga je holandskapolicija na zahtjev ameri~kogFBI-a u akciji koju je ovaagencija vodila protivorganizovane kriminalne grupekoja je izvr{ila zloupotrebupokradenih informacija sa 411hiljada kreditnih kartica. U ovojakciji FBI je uhapsio i rukovodiohap{enjem 24 lica iz vi{edràva, a {teta po~injena ovimkrivi~nim djelom procijenjena jena 200 miliona ameri~kih

dolara.

IMPERIA PHARM UZVRA]A UDARACRuska mafija preuzima Bosnalijek?!

RUSKI ARSLANAGI]Sergej Matvijenko, navodni vlasnih Hadenai

suvlasnikImperia Pharmabavi se (i)legalnim ipovremeno farmaceutskim poslovima

DVA BRATA RO\ENAEdin Dizdar, ovla{teni predstavnikHaden SA i ~lan Nadzornog odbora

Bosnalijeka, sa svojim {efom,

Rusom Konstantinom Zevlovom


23/68

rezultira poniènjem najvi{e nadle`nesudske vlasti FBiH. S druge strane, pravniodjel OHR-a zauzima druga~ija stajali{ta,suprotna Tutinom, zalaù}i se za po{tivanjeustavnog na~ela podjele vlasti. Iako sena{ao izme|u dvije vatre, izgleda da seInzko priklonio Tutinom vi|enju, ~ime jeiza{ao i iz okvira svog mandata.

I PAD JE LETI dok traju prepucavanja oko (i)legali-

zacije ]elama i Komisije za vrijednosnepapire, situacija u Bosnalijeku postaje

kriti~na i predstavlja kratkoro~nu i dugo-ro~nu opasnost za daljni razvoj, ~ak iopstanak firme. Na najve}em i najpro-fitabilnijem Bosnalijekovom trì{tu RusijiHaden je preko svojih predstavnika

blokirao prodaju proizvoda redovnimkupcima s kojima Bosnalijekima potpisanedistribucijske ugovore. Tako su ostalenerealizovane narud`be u iznosu od 2,5miliona eura. Sa druge strane, Hadenforsira ekskluzivnu prodaju Bosnalijekovih

proizvoda firmi Imperia Pharm, kojapokriva samo malo vi{e od 2 procentatrì{ta u usporedbi sa Bosnalijekovimredovnim kupcima, koji direktno odre|e-nim svojim proizvodima pokrivaju ukupno

preko 50 procenata ruskog trì{ta.Posljedica te blokade je nedostatakBosnalijekovih proizvoda u apotekama{irem ruskog trì{ta, a time je otvoren put

jakoj i agresivnoj konkurenciji da zamijeniBosnalijekove etablirane brendovesvojima. Dugoru~no, to zna~i nepopravlji-vu {tetu za Bosnalijek. Tako|er, proizvo-dnja i registracije su pod apsolutnomkontrolom Hadenove ekipe u Bosna-lijeku, {to onemogu}ava pripreme i po~etak

pregovora o novim ugovorima za 2014.

godinu s Bosnalijekovim kupcima uRusiji. A ako Bosnalijek ne potpi{edistribucijske ugovore na vrijeme,najkasnije do polovine decembra 2013.godine, izvoz i prodaja ve} u prvomkvartalu 2014. godine bit }e onemogu}ena.

Pored nabrojanog, bez rje{enja sudskogupisa direktora Bosnalijeka nije mogu}erealizirati odluke Skup{tine o formiranjufirme k}erke u Rusiji bez koje ne moè

poslovati sa svojim kupcima u ruskoj valutirubljima, {to }e predstavljati sve ve}i

problem. Tako|er, bez upisa u sudskiregistar direktora i Uprave Bosnalijekane}e biti mogu}e realizirati potrebnureorganizaciju Bosnalijekovogposlovanjau Ukrajini i Jugoisto~noj Evropi, gdje trebada se mijenjaju ili direktori predstavni{tva

ili poslovni model. Osim toga, Hadenovaekipa navodno ugroàva i realizaciju ve}potpisanih licencnih ugovora za noveproizvode i traè promjene ve} prihva}enihi potpisanih poslovnih modela bez

prihvatljivog poslovnog razloga. Na ovajna~in Bosnalijek }e ostati bez o~ekivanihnovih proizvoda i tako dodatno pogor{atisituaciju firme na trì{tima. Konkretan

primjer je, zbog navedenih razloga, loposlovna komunikacija sa najve}oturskom firmom Abdi Ibrahim.

Kao odgovor na analizu trenutnstanja u Bosnalijeku, reagovao

samozvani v.d. direktor BosnalijeUzunovi}. U pismu kojim se obratdirektorima predstavni{tva, a povodonavodnih informacija o zloupotrebam{ikaniranju i mobingu koji nad uposlenima u predstavni{tvima Bosnalijekaprovobiv{i uposlenici Bojan Kebe i AmArslanagi}, Uzunovi} je naveo:Ovim putem vas upozoravam i eventualnu slu`benu komunikaciju koprema kolegama mogu neovla{teno pokrnuti Irfan Lazovi}, Nermin Kadri} i MateKmet. Imenovane osobe ve} tre}i mjesec dolaze na posao iz samo njima znanrazloga, nisu u toku oko na{ih poslovnaktivnosti i svojim neprofesionalnim pon{anjem, te eventualnim odlukama i nalzima, prvenstveno zbog nedostatka infomacija, mogu izazvati direktnu {tetu kompaniju. Navedene kolege zakazusastanke sa kolegama u predstavni{tvimasa distributerima za koje Uprava Bosnlijeka ne poznaje motive i svrhu njihovodràvanja, te se prema zaklju~cima sastnaka ne moè ni odrediti, stoji u informciji kojom Uzunovi} nalaè prekid sv

poslovnih komunikacija sa spomenutosobama.

Na upozorenja koja idu u pril~injenici da zdrava kompanija polako, sigurno propada, niko pa ni premij

Nik{i}, ne reaguje. S obzirom da se Niku svojim javnim istupima hvali kako jesvim nezakonitostima vezanim Bosnalijek obavijestio Kantonaltuìla{tvo u Sarajevu, ostaje otvore

pitanje za{to Kantonalnom tuìla{tvu nprijavio i svog kom{iju iz KonjiNedima Uzunovi}a zbog la`nog predsvljanja obzirom da isti nije ni sudski, ni

bilo koji drugi na~in, nije registrovan k

v.d. direktor Bosnalijeka.


RJE[ENJA NEMA NI ZA LIJEK

LA@NO PREDSTAVLJANJENedim Uzunovi} nigdje zvani~no nijeregistrovan kao v.d. direktora Bosnalijeka,iako uredno potpisuje zvani~na dokumentaBosnalijeka, uklju~uju}i i upozorenje upu}enodirektorima predstavni{tva ove firme

(RAS)PAD: Na najveem inajprofitabilnijem tritu u

Rusiji Haden je prekosvojih predstavnikablokirao prodaju proizvodaredovnim kupcima skojima Bosnalijek imapotpisane distribucijskeugovore. Tako su ostalenerealizovane narudbe u

iznosu od 2,5 miliona eura


24/68


25/68


26/68

êtiri mjeseca nakon {to su ponalogu Tuìteljstva BiH uGrudama uhap{eni bra}a Mate iBlago [imi}, Federalna uprava

policije (FUP) podnijela jesredinom augusta kaznenu prijavu protivdirektora mostarskog zatvora RomeaZelenike, kojeg bi bliska suradnja sdvojicom ozlogla{enih hercegova~kihkriminalaca, u najboljem slu~aju, moglastajati karijere. Istraga protiv direktoraKazneno-popravnog zavoda u MostaruZelenike i zatvorskog slu`benika MarijaBo{njaka otvorena je proljetos, kada suinspektori federalne policije i agentiObavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA),

prate}i bra}u [imi}, do{li do informacijakako sva ~etvorica, zapravo, pripadaju istojkriminalnoj grupi. Mate i Blago [imi} su,

podsjetimo, uhap{eni koncem aprila, zbog

sumnje da su naru~ili ubojstvo komesaraMUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanijeZorana Gali}a, krijum~arili drogu icigarete, minirali objekte, krali automobile.Iako je Tuìteljstvo BiH optu`nicu protivMate i Blage [imi}a podiglo ovog tjedna,slu`benih informacija o istrazi protivRomea Zelenike jo{ uvijek nema.

ZATVORSKI KOMFOR ZABRANIMIRA GLAVA[APrema navodima iz kaznene prijave

koju je FUP podnio Tuìteljstvu BiH,direktor mostarskog zatvora RomeoZelenika tereti se za zlouporabu slu`benog

poloàja i prekora~enje ovlasti, odnosno,omogu}avanje izvanzavodskih pogodnostiosu|enicima koji na to nisu imali pravo.Zelenika se sumnji~i i da je koriste}i svojslu`beni poloàj navodio djevojke naspolne odnose, obe}avaju}i im zaposlenje,da je posredovao u izdavanju razli~itihdokumenata, sre|ivao polaganje voza~kihispita... No, najteè su inkriminacije da je


ROMEO ZELENIKA, S DRUGE STRANE ZAKONA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Inspektori Federalne uprave policije i agenti OSA-e,koji su mjesecima pratili brau MATU i BLAGU

IMIA iz Gruda, bili su zateeni kada su otkrili da jenjihov tajni ortak ROMEO ZELENIKA, dugogodinji

direktor KPZ-a Mostar: protiv Zelenike je TuiteljstvuBiH sredinom augusta podnesena kaznena prijava,

koja bi uskoro mogla biti dopunjena novim, jookantnijim detaljima

SPECIJALNO

VASPITANJE

Direktor zatvora u Mostaru RomeoZelenika bio ~lan kriminalne grupezloglasne bra}e [imi} iz Gruda,mostarski bomba{ Danijel Rosi}

optuùje ga da je naredio miniranjespomenika Armiji BiH?!



GRIJESI [EFA MOSTARSKOG ZATVOR

DIREKTOR ZATVORAPOD TAJNOM ISTRAGOMRomeo Zelenika imenovan jeza direktora KPZ-a Mostar prijepet godina, sve je vi{e dokazada se on, umjesto prevaspita-vanja kriminalaca, i sam po~eo

baviti kriminalom


28/68

bra}i [imi} davao slu`beni automobil zaprijevoz droge - federalna je policija,izme|u ostalog, otkrila da je RomeoZelenika bio u dru{tvu svojih kriminalnih

partnera i no} prije njihovog hap{enja?!Zelenikin kolega Mario Bo{njak tako|er sesumnji~i da je, u dogovoru sa {efom,omogu}avao osu|enicima razli~ite pogod-nosti, dakako, u zamjenu za novac.

Pro{log je tjedna direktor Federalne

uprave policije Dragan Luka~ naloìootvaranje nove istrage protiv Uprave KPZ-aMostar na ~elu s Romeom Zelenikom, kako

bi se utvrdilo da li je bilo zakonskihpropusta prilikom dono{enja odluke da sezatvoreniku Dominiku Ilija{evi}u Comidozvoli kori{tenje godi{njeg odmora. I nesamo njemu, budu}i da bi se federalna

policija uskoro mogla pozabaviti itretmanom drugih osu|enika u mostarskomzatvoru.

U tom su smislu inspektorima FUP-ajo{ ranije dostavljena izvje{}a premakojima je direktor KPZ-a Mostar odigraoklju~nu ulogu u premje{taju ve}eg brojaosu|enika hrvatske nacionalnosti iz zatvorau Zenici, uz obrazloènje kako im je,navodno, ugroèna sigurnost. U Ministar-stvu pravde Federacije BiH ve} je dugo

javna tajna da Romeo Zelenika prebaci-vanje zatvorenika Hrvata iz zeni~kog umostarski zatvor ne bi mogao osigurati

bez podr{ke i suglasnost i ministraZorana Mikuli}a, ina~e njegovog susjedau Mostaru. Federalni su policajciupozoreni i da pojedini hrvatskiosu|enici u KPZ-u Mostar imaju

privilegirani tretman, navode}i primjerbiv{eg zastupnika u Hrvatskom saboruBranimira Glava{a, koji je osu|en naosam godina zatvora zbog zlo~ina nadsrpskim civilima u Osijeku. Glava{ je

poslije pola godine, koliko je proveo uzeni~kom zatvoru, u junu 2011.

premje{ten u KPZ Mostar, gdje mu je,navodno, omogu}eno da }eliju opremiku}nim namje{tajem, koristi laptop za

pisanje memoara, uìva poseban statuskod zatvorskih ~uvara.

U informaciji dostavljenoj FUP-u ~ak jenavedeno da je direktor Romeo Zelenikaodobrio najpoznatijem hrvatskomosu|eniku u BiH izlazak na vikend-dopust,iako Glava{, prema zakonu, nije smionapustiti zatvorske zidine. Za taj je

prijestup direktor Zelenika od ministra-susjeda Mikuli}a dobio samo opomenu daGlava{a vi{e ne smije nezakonito pu{tati.Me|u privilegijama koje uìvaju pojediniosu|enici su i kori{tenje mobilnih telefona,~esti izlasci u grad, pa ~ak i dostava hraneiz restorana, koju naru~uju izravno izzatvorskih }elija?! Istodobno su mediji

posljednjih mjeseci izvje{tavali o nekoliko

sukoba na nacionalnoj osnovi u KPZ-u


ROMEO ZELENIKA, S DRUGE STRANE ZAKONA

Iako je tada{nja platforma{ka koalicija uprolje}e 2011. smijenila direktore svih

javnih ustanova i poduze}a koji su na tefunkcije imenovani kao kadrovi HDZ-a,pozicija Romea Zelenike nikada nije bilauzdrmana, unato~ ~injenici da je rukovo-|enje mostarskim zatvorom preuzeo jo{ u

junu 2008. Mandat mu je produènpo~etkom jula ove godine, odlukomfederalne Vlade, a nakon dogovora ~elnikaSDP-a i HDZ-a. Jako politi~ko zale|e uHDZ-u Zelenika mla|i osugurao jezahvaljuju}i svom ocu Peri Zeleniki,

ratnom zapovjedniku mostarskog HVO-akoji je i dalje vrlo utjecajan me|ustrana~kim kolegama. Nakon {to je, vrijeme rotacije direktora kaznenopopravnih zavoda, vje{to instalirao svojekadrove i u drugim federalnim zatvorimaRomeo Zelenika nije skrivao kako, poslijenarednih izbora, ozbiljno ra~una na funkcijfederalnog ministra pravde. Pitanje jeme|utim, ho}e li ambicije direktoramostarskog zatvora sru{iti kaznena prijavai nova policijska istraga koja je protiv njegnedavno otvorena.

ZATVORSKE TAJNERomeo Zelenika je jedini direktor ilan HDZ-a, ija funkcija nikadanije bila uzdrmana

BRA]A KOJA SU TERORIZIRALA ZAPADNU HERCEGOVINUTu iteljstvo BiH podiglo je optu`nicu protiv Mate i Blage [imi}a iz Gruda,koji se terete za organizirani kriminal


29/68

Mostar, u kojima su `rtve bili osu|eniciSrbi i Bo{njaci, a na koje direktor Zelenikanije reagirao.

ZA[TO JE PRETUÊN NERMIN ]UPINAIz izvora bliskih istrazi saznajemo kako je

jo{ jedan biv{i osu|enik iz mostarskogzatvora Danijel Rosi} zvani Daca iznio te{keoptu`be na ra~un Romea Zelenike, sa kojimse poznaje dugo godina. Rosi} je, podsjetimo,uhap{en pro{le godine, kada je u njegovojku}i u mostarskom naselju Cim prona|enave}a koli~ina eksploziva. Eksplozivnu jenapravu, te{ku kilogram i pol, zapravo, samRosi} predao policijskim inspektorima, nakon{to su pokucali na njegova vrata, a premazvani~noj verziji, planirao je minirati caffePlanetu Mostaru. Presudom Op}inskog sudau Mostaru Danijel Rosi} je proljetos osu|enna dvije godine zatvora zbog nedozvoljenogdrànja oru`ja i eksplozivnih naprava i kaznuizdràva u KPZ Zenica. No, ~injenica da je tajmostarski bomba{ privremeno smje{ten izare{etaka ne zna~i i da on, u me|uvremenu,nije otkrio za koga je sve, ~ak i dok je

prethodnih godina bio u mostarskom zatvoru,

odra|ivao prljave poslove.

Kako nezvani~no saznajemo, DanijelRosi} je ispri~ao da ga je direktor KPZ-aMostar Romeo Zelenika prvi put vrbovao,traè}i od njega da pretu~e Nermina]upinu, ranije osu|enog na 14 godina

zatvorske kazne zbog trgovine ljudimkako bi ga vratili u zeni~ki zatvor. Rosi}

bez odugovla~enja, ispunio Zelenikin nal- ]upinu je sa~ekao u zatvorskom hodnii slomio mu vilicu, ~ime je zadob

povjerenje direktora, ali i brojne zatvorspovlastice. Njihovi su kontakti nastavljenposlije Rosi}evog izlaska na slobodpro{le godine, kada mu je, prema vlastitopriznanju, Zelenika predloìo da naba

ve}u koli~inu eksploziva.

NABAVKA EKSPLOZIVA U SALAKOVCURosi} je otkrio kako je povukao svo

stare kriminalne veze i kod izvjesnIsmeta Vrce u Salakovcu kod Mostanabavio tri eksplozivne naprave, od koj

je jedna bila razorne mo}i, nitroglicerinom i plutaju}im kodovimnamijenjena za miniranje ve}eg objekIstodobno je Rosi} ozna~io Vrcu k~ovjeka kod kojeg se mogu dobiti razli~vrste bombi, pu{aka i pi{tolja

prigu{iva~em, te municije, ovisno zahtjevima kupaca. Tvrde}i kako za sve {je rekao ima i ~vrste dokaze, Danijel Rosje kazao da je Romeo Zelenika od njetraìo da minira spomenik Armiji BiH, k

je uz brojna politi~ka sporenja, podignkod mostarske Vije}nice. Iako ga Zelenika uvjeravao da ne treba strahovod hap{enja i da }e istraga biti usmjere

prema bo{nja~koj strani, Rosi} je, premnjegovoj verziji, ponudu odbio, jer je ranijeg iskustva s direktorom mostarskzatvora znao da mu ne}e platiti koliko traìo. Eksploziv je naknadno pred

dvojici mu{karaca, ~iji je identitet njempoznat i koji su, po svemu sude}i, aktivirrazornu napravu u no}i izme|u 13. i 1

januara ove godine. Iako je od tada pro{punih devet mjeseci, po~initelji ni do dannisu otkriveni.


GRIJESI [EFA MOSTARSKOG ZATVOR

SVJEDOÊNJE IZ PRVE RUKEMostarac Danijel Rosi} tvrdi da je po nalogu Romea Zelenike nabavio eksploziv za miniranjespomenika Armiji BiH, ali da nije sudjelovao u ru{enju, jer nije bio zadovoljan pla}anjem


30/68

Poslom vijeka nazvali su MiloradDodik i Zlatko Lagumdìja italijanskuinvesticiju u slivu srednje Drine, na kojem}e, po njihovom dogovoru, raditi VladeRepublike Srpske i Federacije BiH. On je,

po Dodiku, isplativ i ima perspektivu jedi-no u sa italijanskim partnerom. Prva

prepreka na tom putu im je Mirko [arovi},ministar vanjske trgovine i ekonomskihodnosa, koji odbija da potpi{e dokumentena osnovu kojih bi Dodik i Lagumdìjamogli preko entitetskih vlasti davatikoncesije zainteresovanim za gradnjuhidroelektrana na Drini. To je jedan odrazloga zbog kojeg su ova dvojica lidera

post igla dogovor da smijene [arovi}a.Saradnja sa Italijanima na srednjoj Drinisporna je iz vi{e razloga, izme|u ostalog izbog toga {to se firma kojoj se daje konce-sija nikada nije bavila izgradnjom

hidroelektrana, ve} proizvodnjom maka-rona!Projekat Srednja Drina, koji je sa

Italijanima postigao Milorad Dodik,podrazumijeva da mi Italijanima, poredsrednje Drine, dajemo i Gornje horizonte i15 malih hidroelektrana. Stru~na javnost

posebno treba znati da mi prihvatanjem togsporazuma kr{imo me|unarodni ugovor saEnergetskom zajednicom. Italijani za taj

projekat nemaju novca, ali ga mogu povu}iiz Brisela od takozvanih zelenih sertifikata,

jer Italija ima ugovor sa Energetskomzajednicom da svoj udio u obnovljivoj

energiji pove}a do 2020. godina. Po{to

nema svojih resursa, ona mo e da na|eneku zemlju poput BiH i tu nacionalnuobavezu rije{i na taj na~in. Me|utim, tu istume|unarodnu obavezu ima i BiH, kojatreba svoj udio u obnovljivim izvorimaenergije do 2020. godine da pove}a sa 33na 40 posto, {to zna~i da mora izgraditinajmanje tri hidroelektrane. To je klju~no

pitanje za koje javnost mora da zna.Ukoliko pristanemo na ovaj aran`man, midozvoljavamo Italijanima da rije{e svojnacionalni cilj, a mi na to ne moèmora~unati i prakti~no unaprijed pristajemo dakr{imo obavezu prema Evropskoj energet-skoj zajednici. Mi treba da razgovaramo dali svjesno ulazimo u to. Ukoliko predamosrednju Drinu i Gornje horizonte i 15 malihHE, ostaje nam samo Gornja Drina od oko200 megavata. Prakti~no, mi taj benefit

predajemo Italiji. O tome ne treba daodlu~uje jedan pojedinac ve} zajednicaBiH, i stru~na javnost, kaè [arovi}.

OD SMJENE ME SAMOMOGU SPASITI REZULTATI Gospodine [arovi}u, da li vam jepoznato ~ime je Milorad Dodik ubijedioZlatka Lagumdìja da SDP glasa za Va{usmjenu?

O tom sastanku i eventualnom dogovo-

ru, ako ga je i bilo, javnost, a i ja, uskra}esmo bilo kakvih detalja. Prilikom nedavnsusreta sa Zlatkom Lagumdìjom reksam mu da je moja jedina odbrana mrad kao ministra u Savjetu ministara BiOstalo je na SDP-u i na procjeni ostranke {ta je u njihovom najboljem intersu da urade u ovakvoj situaciji. Bez namjre da sebi dajem bilo kakav ve}i zna~rekao sam i da ovo mogu}e glasanje immnogo ve}u teìnu i reperkusije od pusmjene jednog ministra u Savjetu ministaBiH.

Po mi{ljenju analiti~ara, iza postigntog sporazuma Dodik-Lagumdìja stoisklju~ivo njihov interes i namjera da pli~nu kontrolu stave hidropotencijale Drini. Koje je Va{e mi{ljenje o tome?Nisam ba{ siguran da su konkret

dogovor i postigli, a po mojim informacijma jo{ su daleko od pune saglasnostimnogim pitanjima. Projekat SrednDrina sam po sebi je vrlo sloèn i zahtje

uklju~ivanje mnogih institucija u zemzemlje partnere kao {to su Italija, SrbiCrna Gora, pa ne vjerujem da sve mole}i za nekoliko minuta strana~kog susrta.

Da li je ta~no da Vi niste htjeli popisati sporazum Srednja Drina, iako Dodik mjesecima na tome insistirao? [taklju~ni razlog zbog kojeg ga niste htjpotpisati?Ministarstvo spoljne trgovine i ekonom

skih odnosa, kao i Savjet ministara BiH, unazad nekoliko mjeseci nisu na bilo k

na~in bili uklju~eni u projekat Sredn


MINISTAR ZA VJE[ANJE

Razgovarala: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

za na list govori ta se krije iza Dodikovog izriitog zahtjeva za njegovu smjenu

objanjava zbog ega je za BiH katastrofalan potez Italijanima predati srednjuDrinu, o emu su se krajem prole nedjelje dogovorili lideri SNSD-a i SDP-aMILORAD DODIK i ZLATKO LAGUMDIJA

INTERVIEW

Mirko arovi ministar vanjske trgovine i ekonomskihodnosa u Vijeu ministara BiH

MAR[ NA DRINU

Tajni dogovor Dodika i Italijana

JALOVI PLANOVI: Dodik iLagumdija nee uspjetiizvriti podjeluakcionarskih sredstava sa

rauna Elektroprenosa BiH



ZA [TA JE KRIV [AROVNEDOPUSTIVO JE DA DODIK ILAGUMD@IJA ODLU^UJU OSREDNJOJ DRINIUkoliko pristanemo da damo srednju Drinumi dozvoljavamo Italijanima da rije{e svojnacionalni cilj, a gdje }e onda Bosna iHercegovina izgraditi svoje tri hidroelektran


32/68

Drina. Vlada Republike Srpske priklju~ilase ranijem sporazumu Italije i Srbije okoizgradnje hidroelektrana na Drini i trans-

porta energije u Italiju podvodnim kablomispod Jadranskog mora. Najvjerovatnije dane bi bili ni uklju~eni da italijanska strananije zatraìla saglasnost Bosne i Hercego-vine. Naime, da bi italijanski partner mogaoda koristi povlastice EU, tzv. zelene certi-fikate za energiju sa Drine, Brisel je traìo

saglasnost Bosne i Hercegovine. Ovasaglasnost o kojoj govorim podrazumijeva

pristanak BiH da se proizvedena energija saDrine ra~una kao udio Italije u ostvarenjunjihove me|unarodne obaveze za pove}anjeobnovljivih izvora energije do 2020.godine. Imaju}i u vidu da i BiH ima istume|unarodnu obavezu, da do 2020. godine

pove}a svoj udio obnovljive energije sa 33posto na 40 posto, davanjem ove saglasnos-ti ispunjenje na{e obaveze prema Energet-skoj zajednici doveli bismo u pitanje. Kada

je predsjednik Republike Srpske MiloradDodik, prije nekoliko mjeseci zatraìo odSavjeta ministara BiH da tzv. Izjavom ovo

pravo potvrdimo italijanskoj strani, ovopitanje otvorilo se po vi{e aspekata.

Dodik i Lagumdìja preko entitetskihvlasti namjeravaju davati koncesije zain-teresovanim za gradnju hidroelektrana naDrini. Kako komentari{ete tu njihovu nam-jeru?Zaista ne znam koje su im krajnje nam-

jere, ali je lo{e ako se ovo va`no pitanjedovodi u bilo kakav kontekst prekompozici-

je u Savjetu ministara BiH, trgovanja i ustu-

paka, kako se spekuli{e u javnosti.

Ministarstvo na ~ijem se ~elu Vinalazite nadle`no je i za kontroluElektroprenosa BiH, firme koja raspolaèstotinama miliona KM, a na ~ije ~elo biprema dogovoru Dodik - Dragan ôvi} tre-bao da do|e HDZ-ov kadar. Da li je spo-razum o podjeli akumulirane dobitiElektroprijenosa BiH put u razgradnju togpreduze}a?Elektroprenosom BiH upravljaju akcio-

nari, Federacija BiH i Republika Srpska, sapribli`nim udjelom u vlasni{tvu 59 prema41 posto. Domen Ministarstva je politika i

predlaganje Zakona o Elektroprenosu BiH.Ne znam koje se kadrovsko rje{enje spremaza prvog ~ovjeka ove va`ne kompanije i,

priznajem, mnogo se ne interesujem okotoga. Ali, jo{ u novembru pro{le godine nastrojica ministara (Erdal Trhulj, @eljkoKova~evi} i ja), na ministarskoj konferenci-

ji u Briselu dogovorili smo se da }emoispo{tovati zaklju~ke Evropske komisijekoje nam je predo~io Stefan Sanino, a kojikaù da }e se u izmjenu Zakona oElektroprenosu i u podjelu akumulirane

dobiti i}i tek nakon deblokiranja rada ove


MINISTAR ZA VJE[ANJE

SNSD ODLUÂN DA POMETE [AROVI]AKadrovi SNSD-a tvrde da je smjena Mirka [arovi}a zavr{ena stvar

INTERESNA KOALICIJAMilorad Dodik i Zlatko Lagumdìja odlu~ni su u namjeri dapod svoju kontrolu stave hidropotencijale na rijeci Drini


33/68

kompanije izborom njenog rukovodstva, teusvajanja konsolidovanog finansijskogizvje{taja i planova investicionih ulaganjaod strane skup{tine akcionara. Ove mape

puta trebamo se dràti i ona garantuje sta-bilan put razvoja Elektroprenosa. Insistiratina punoj podjeli akcionarskih sredstava sara~una ovog preduze}a lo{a je poruka i nevjerujem da }e se krenuti tim putem.Uostalom, za tako ne{to saglasnost treba da

da Parlamentarna skup{tina BiH.

Da bi realizovali planove, pored Va{esmjene, lideri SDP-a i SNSD-a morajuizvr{iti izmjenu odre|enih zakona. Dodik iLagumdìja su u Sarajevu usaglasili i tekstprijedloga zakona o dràvnoj i vojnojimovini i prijedloga zakona o preduze}uElektroprenos BiH. Kako komentari{etenjihov tekst izmjene ovih zakona?Prije svega, mogu da se osvrnem na

mogu}e izmjene Zakona o Elektroprenosu

jer za ovo prvo pitanje dràvne i vojneimovine nisam ni nadleàn. Tekst Zakona zakoji tvrdite da su ga usaglasili nisam imao

prilike da vidim. Logi~no bi bilo da sezakonska rje{enja kreiraju u nadle`nimministarstvima. Uostalom, na takve proce-dure pristali su i dali svoje potpise nedavnoi Lagumdìja i Dodik prilikom usvajanjadokumenata Redoslijed aktivnosti koje seodnose na Elektroprenos BiH usvojen prvo

od {estorke i ne{to kasnije i u Savjeministara BiH. Ovaj dokument odnosOdluka Savjeta ministara potvr|uministarski dogovor iz Brisela Evropskom komisijom. Kao {to sam i moprije rekao, to podrazumijeva da izmjezakona mogu da idu tek na kraju sveobuvatne konsolidacije kompanije, uklju~ujudogovor o ulaganju najve}eg dijela akmulirane dobiti u prenosnu mreù.

DODIKOVI POSLOVI NESMIJU BITI TAJNI Vlada Republike Srpske je u maraskinula ugovor sa njema~kom kompanjom RWE o izgradnji tri hidroelektranegornjem slivu Drine. Da li su Vam poznrazlozi zbog kojih su njema~ki partner odutao od posla vrijednog 500 miliona eura?Razlozi za raskid ugovora nisu mi pozn

i vjerovatno je mali broj ljudi koji zna stvarrazloge. Nedostatak javnosti i transparentnoti je najve}a mana ovakvih i sli~nih velikugovora i projekata. Ima li se na umu da radi o ustupanju javnog dobra, a ne privatnote da se to dobro dodjeljuje pod posebnuslovima i pravilima da bi odagnali bilo kak

sumnje i {pekulacije, klju~ne detalje ovposla neophodno je u~initi transparentnim.

Koliko ste Vi zapravo stajali na putrojcu Dodik-Lagumdìja-ôvi}, koji Vnamjerava smijeniti, da ostvare svoje li~interese i o kojim poslovima je rije~?Ne bi bilo korektno da potvr|ujem ne{

za {ta nemam objektivne dokaze. Tstvarima se nisam imao kad baviti, a v

jeme }e pokazati {ta je zapravo posrijedi.razlozima za moju smjenu do sada sam ~

najmanje pet ili {est verzija i svaki put odbace oni prethodni, a istaknu novi.

Moète li nam re}i sa kojim poslovim(a koji su bili na ivici zakona), ministarstna ~ijem ste Vi bili ~elu nije dalo saglasnouprkos raznim politi~kim pritiscima?Pro{le jeseni nismo dozvolili {peku

tivne poslove sa uvozom mazuta za netoplane u zemlji koji ne zadovoljava odluo kvalitetu te~nih goriva. Prvi smo regionu otkrili aflatoksin u mlijeku Hrvatske i zabranili njegov uvoz toko

poznate pro{logodi{nje afere.

ZA [TA JE KRIV [AROV

Kako biste ocijenili politiku kojutrenutno vodi Milorad Dodik?

Li~no druga~ije zami{ljam predsjednikaRS-a. O~ekujem uvijek da on bude na{predsjednik, na strani slabijih i ugroènih,predsjednik malih i obi~nih ljudi. Da bi gaosjetili kao svog, po mom ukusu, on ne bi

trebao da dijeli ljude, da bude predmetsva|a i podjela. Sve to nije Milorad Dodik.Naprosto, on ne izlazi iz dresa predsjednikastranke SNSD-a, govori sa strana~ke pozor-nice, iznosi strana~ke stavove, {to je velikasmetnja razvoju demokratskog dru{tva uRepublici Srpskoj.

SVI DODIKOVI DRESOVIDodik nikada nije bio na strani slabihi ugroenih, malih i obinih ljudi


LAGUMDIJA PROTIV AROVIA:Prilikom nedavnog susreta sa Zlatkom Lagumdijomrekao sam mu da je moja jedina odbrana moj rad kaministra u Savjetu ministara BiH. Ostalo je na SDP-una procjeni ove stranke ta je u njihovom najboljeminteresu da urade u ovakvoj situaciji

MINIMIZIRANJE ZNAÂJA DR@AVNIH INSTITUCIJAVije}e ministara BiH posljednje sazna za Dodikove velike poslove


34/68

Ni Stjepan Mesi}, ni Josip Ma-noli}, potom ni Franjo Greguri},Hrvoje [arini}, Nikica Valenti},Zlatko Mate{a, Ivica Ra~an, IvoSanader i Jadranka Kosor, dakle

svi hrvatski premijeri od prvih demo-kratskih izbora do onih posljednjih, koji suodr`ani u decembru 2011., nisu posjetiliLivno, Tomislavgrad, do 1991. Duvno, iRamu. Bio je predsjednik RepublikeHrvatske Franjo Tu|man 1993. u Tomi-slavgradu, ali predsjednik Vlade nije nitada, a ni do 4. oktobra ove godine. Tog da-na je aktuelni hrvatski premijer ZoranMilanovi} u Livnu zapo~eo svoju


S OVE STRANE DINARE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I]

U dva dana premijerRepublike HrvatskeZORAN MILANOVIjeposjetio podruja optinaLivno, Tomislavgrad,Prozor/Rama, Kupres,Bugojno, GornjiVakuf/Uskoplje i Kakanj;njegova posjeta naojdravi nema veze sapopisom stanovnitva,ali ima sa problemima iskrbnitvom nad

Hrvatima u Bosni iHercegovini, to je,kako je rekao, njegovai ustavna i moralnaobaveza

HRVATSKI PREMIJER NATEMELJIMA BOSANSKE

DR@AVNOSTI


35/68

dvodnevnu posjetu Bosni i Hercegovini. Udva dana, 4. i 5. oktobra, koliko je boraviou na{oj dràvi, Zoran Milanovi} je posjetio

podru~ja op{tina Livno, Tomislavgrad,Prozor/Rama, Kupres, Bugojno, Gornji

Vakuf/Uskoplje i Kakanj. [to se potonjeop{tine ti~e, njegova destinacija bila jeKraljeva Sutjeska, gdje je pristigla ireporterska ekipa Slobodne Bosne. Vidjelismo u startu jedan autobus i pedesetak

turista iz Poège, koji su obilazFranjeva~ki samostan Sv. Ivana Krstitel

Naivno smo mislili da }e kasnije do~eksvog premijera, ali njima je valjinteresantniji bio Brkin du}an i pogled rje~ici Trstionici, iznad koje je jedan njih zapjevao stih iz pjesma Mirosla[kore, [umi, {umi javore..., a ondaulazak u prevozno sredstvo i odlazak zna gdje.

OSOBNA PREMIJEROVA @ELJAKad smo ih ispratili, popeli smo se

Franjeva~kog samostana i dok smo ~ekZorana Milanovi}a, kratko smo razgovarsa zamjenikom gvardijana Franjeva~ksamostana u Kraljevoj Sutjesci, f@eljkom Brki}em: Odmah mogu re}i premijer Hrvatske u posjetu na{em samstanu dolazi na svoju osobnu èlju. Daktraìo je da posjeti Franjeva~ki samostausput, ako to vremenske prilike budozvoljavale, kraljevski grad BobovaKako smo doznali iz njegovog ureda, prmijer je jako upoznat sa povije{}u KraljeSutjeske i Bobovca. Drugi razlog zbkojeg }e danas posjetiti na{ samostan je {to je Vlada Republike Hrvatske do sapotpomagala neke na{e projekte, pa }empoku{ati dogovoriti i neku daljnsuradnju. Ipak, delegacija Hrvatske n

posjetila Bobovac. Ne zbog vremensk(ne)prilika, ve} zbog cajtnota.

Iz Gornjeg Vakufa je, na temelje nadràve i dràvnosti, hrvatski premijstigao u 14.15 sati. Tek {to je iza{ao dìpa i poku{avao obu}i svoj teget sak

Zoran Milanovi} se pozdravio sa dom}inima, gvardijanom Franjeva~kog samstana fra Zoranom Jakovi}em, njegovzamjenikom fra @eljkom Brki}em, fBernardinom Mati}em, najstarijim fratrou Franjeva~koj provinciji Bosni Srebrnoj... Jedan od fratara, zbog gu`ve nismuspjeli vidjeti koji, kazao mu je: Ako padnu zvona s tornja zna~i da niste veligre{nici. Premijer se nasmijao i potookrenuo prema svojoj savjetnici Zinki Badi} i glasnogovornici Vlade Hrvatske IvaGrljak, rekav{i im: Dakle, vi ste pro{Kakanj, dobro je. Potom je u{ao u crkv~uo od fratara samo djeli} onoga o ~emsmo mi jo{ davno pisali i nadugona{iroko. Onda je obi{ao knji`nicu,

potom u{ao u blagovaonicu Samostangdje je razgovarao sa onima koji su gado~ekali u Kraljevoj Sutjesci. A tam


ZORAN MILANOVI] U B

Zoran Milanovi} je u posjetu Franjeva~kom samostanuSv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci do{ao na

svoju osobnu èlju

U VRTU SAMOSTANAPremijer Republike Hrvatske u dru{tvu gvardi-jana Franjeva~kog samostana u KraljevojSutjesci fra Zorana Jakovi}a (desno) i njegovogzamjenika fra @eljka Brki}a (lijevo)


36/68


S OVE STRANE DINARE

Premijer RepublikeHrvatske Zoran Milanovi} se uKraljevoj Sutjesci zadrào dvasata. Od toga je nekoliko

minuta izdvojio za ekskluzivnuizjavu Slobodnoj Bosni, potomjo{ tri na zajedni~ku izjavuokupljenim novinarima i jo{ petminuta u crkvi Franjeva~kogsamostana po samom dolasku,gdje su ga fratri upoznali sapovijesnim ~injenicama.Ostatak, odnosno vrijemeizme|u, proveo je u knji`nici iblagovaonici Samostana.Zahvaljuju}i Zinki Bardi} i IvaniGrljak, direktno iz blagovaonicepridruìo se u hodniku

reporterskoj ekipi na{egmagazina.

Je li sada, na ovojpristojnoj nadmorskojvisini...

Da, na ~etristo metara...

... i na ~istom zraku,vrijeme za ocjenu Va{e tre}eposjete na{oj dràvi, ili }eteto uraditi po povratku uZagreb?

Lijepo je bilo, nemam {to

drugo za re}i. @ao mi je {tonismo obi{li i Bobovac, ali, naàlost, zaista nemamovremena.

[ta je to najzna~ajnije{to ste tokom ova dva dana,na sedam lokacija, ili usedam op}ina u Bosni iHercegovini, ~uli, vidjeli, sava{im doma}inimadogovorili, inicirali,nastavili...?

Iskreno, ni{tarevolucionarno. Obi{ao samnekoliko sredina u kojimave}inom ìve Hrvati. Zapravo, uBugojnu i u Gornjem Vakufu

ìve ve}inom Bo{njaci, ali ima idosta Hrvata. Razgovarali smoo njihovim problemima,{kolama, bolnicama, domovimazdravlja...

Koji su to najve}iproblemi sa kojima sesuo~avaju Hrvati u ovimsredinama?

Pa, evo, ovi o kojimapri~am. Ali, najve}i problem sakojim se suo~avaju svi ljudi uBosni i Hercegovini je to {to

nema posla. A onda nemazarade, nema sigurnosti,perspektive. Rat je davnozavr{io i nadam se da je sve

manje prisutan u glavama ljudiu va{oj dràvi.

Moè li BiH uskorozapo~eti pregovore o~lanstvu u Evropskoj uniji?

Ponovit }u ono {to samrekao ju~er: osobno }u sezalagati da Bosna iHercegovina {to prije zapo~nepregovore o ~lanstvu uEuropskoj uniji! Smatram da jeto najbolji na~in da BiHprevlada ono kroz {to je pro{la

i ~ega }e se te{ko otarasiti akose ne okrene ne~em potpunonovom. A to je Europska unija,to su novi standardi. Ne znamkoliko ja tu mogu promijenitistvari, jer otpori su u Europidosta jaki, i ne kaèm da tipregovori mogu trajati kratko.Ne mogu. Ali, nema smisla daih Bosna i Hercegovina nepo~ne! Naàlost, u ovomtrenutku sam jedan od rijetkihkoji tako razmi{ljaju. Odnosno,

jedan od rijetkih koji uop}e o

tome razmi{ljaju. Pored drugihvelikih problema koje ima,problem BiH je i to {to je uovom trenutku potpuno izvanradara europske politike.

Kakav je va{ odnos sahrvatskim rukovodstvom una{oj dràvi?

Ja ne znam {to jerukovodstvo Hrvata u BiH...

Naprimjer, kakav je va{

odnos sa HDZ-om BiH?Mislim... Ah, aktivan,partnerski. Mi ovdje nedolazimo po glasove, popoliti~ku podr{ku u Hrvatskoj,

jer mi ovdje nemamo bira~a.Prema tome, dolazimo iz èljeda pomognemo, da budemo odkoristi.

Pro~itao samprethodnih dana da Va{dolazak u BiH ima veze saaktuelnim popisom

stanovni{tva u na{oj zemlji.Ipak, ne znam za{to bi to ba{imalo ikakve veze.

Ustvari, i nema neke veze.Svjestan sam da se odràvapopis stanovni{tva. I Hrvati iBo{njaci i Srbi svjesni su da seodràva popis stanovni{tva, pa}e se popisati. Dakle, ne}u ih

ja na to dodatno motivirati.

Neko, poluironi~no,polucini~no, a s obzirom darazgovaramo u Bosni i

Hercegovini to i jestenekakav red, re~e da Vam jeova dvodnevna posjetadobrodo{la kako bi ste seodmorili od problema uHrvatskoj, recimo od LexPerkovi}a i afere okoMola...

A, ne... Prvo, dok raditeovaj posao nikad se od ni~egane moète odmaknuti, odmoritito je nemogu}e. Drugo, danas

je subota. Formalno, nije radnidan, ali mi radimo. @ivjeli!

ZORAN MILANOVI], PREMIJER REPUBLIKE HRVATSKE EKSKLUZIVNO ZA SBPored drugih, velikih problema koje ima, problem BiHje i to to je u ovom trenutku potpuno izvan radaraeuropske politike

OTVORENO O, SKORO, SVEMUHrvatski premijer u razgovoru sa na{imurednikom


37/68

novinarima nije bio dopu{ten ulaz.

hrvatskoj delegaciji su, pored premijebili i ministar obrane Ante Kotromanovte predstojnica Dràvnog ureda za Hrvaizvan Hrvatske Daria Krsti~evi}.

LIJEP DOÊK I OVACIJEI dok je premijer ugodno }askao a, ka

smo ~uli, povremeno se i suprotstavljao svjim sagovornicima, mi smo u vrtu Samstana pri~ali sa reporterom zagreba~

Nove TV Andrijom Jarkom, bez kojeg oposjeta naprosto nije mogla pro}i. On je svojim kolegom-kamermanom bio na svsedam lokacija koje je i posjetio Zor

Milanovi} tokom svoje dvodnevne posjBosni i Hercegovini. Premijera su svugdlijepo do~ekali, dobio je ovacije. Njegoposjeta je ljudima puno zna~ila. Oni kada im je to podr{ka tokom popistanovni{tva. Svi su kukali kako Hrvte{ko ìve, kako se raseljavaju, a njemuovo, zbog aktalnih problema koje imaHrvatskoj, do{lo kao relaksacija. Ovo tre}i posjet Bosni i Hercegovini njegovom premijerskom mandatu. Rekje da je njegova ustavna obaveza skrbitiHrvatima u BiH, ali i moralna obaveza, i on naprosto mora obi}i te ljude. I ovaj pje namjerno izabrao tu rutu. Obi{ao izme|u ostalog, zgr

Documents

Slobodna Bosna 883