SLOBODNA BOSNA br. 829

DOSJE: FAMILIJA KELMENDI - OD PE]I DO SARAJEVA I NAZAD

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

BiH JE ZEMLJALJUDIPO[TENIH

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

NIK[I]EVA RUSKA VEZA Zavr{ne operacije “neprijateljskog”preuzimanja Bosnalijeka

Iza masovne kupovine Bosnalijekovihdionica na Sarajevskoj berzi formalno stojiruska kompanija “Protek“, s kojom jesmijenjeni direktor Bosnalijekovogpredstavni{tva u Moskvi Nedim Uzunovi}uspostavio vrlo blisku i krajnje mutnuposlovnu suradnju na ruskom trì{tu

RASKOL U HSP-uKo je za, a ko protiv Juri{i}a

Devet od dvanaest ~lanova Predsjedni{tvaHSP-a zatraìli su prije mjesec dana odZVONKA JURI[I]A da se povu~e sfunkcije predsjednika stranke, navode}ikao formalno obrazloènje njegovupodani~ku politiku prema lideru SDP-aZLATKU LAGUMD@IJI; stvarni su razloziraskola me|u prava{ima, me|utim, znatnoozbiljniji, budu}i da Juri{i}a strana~kekolege optuùju da je svjesno ru{io ostatak platforma{ke koalicije, ali i zabrojne nezakonite poslove

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEMEZakulisne igre u Islamskoj Zajednici BiH

Krajem pro{le nedjelje za reisu-l-ulemuIslamske zajednice u BiH izabran je tuzlan-ski muftija Husein Kavazovi}; o malverzaci-jama unutar Islamske zajednice BiH kojesu pratile izbor novog reisa za na{ listotvoreno govori Husein ef. Hodì}, imamMed`lisa u Trebinju i Bile}i

KAKO SE BiH PRIPREMA ZAULAZAK HRVATSKE U EU Primjena EU sigurnosnih standarda idalje na ~ekanju

Slobodna Bosna pi{e o mjerama koje jeBiH poduzela da ublaì negativneposljedice koje }e uslijediti ulaskomHrvatske u EU, te da usaglasi svoje sis-teme zdravstvene, veterinarske i fitosani-tarne ispravnosti namirnica s pravilima EU-a,bez ~ega izvoz proizvoda biljnog i ìvotinj -skog porijekla iz BiH ne}e biti mogu}

IMOTSKA LEGENDAMudri ~ova, Gudelj Pera

Gost ovogodi{nje knjièvne manifestacije“Slovo Gor~ina” u Stocu bio je velikihrvatski pjesnik PETAR GUDELJ, autorvi{e od dvadeset knjiga poezije od kojihnijedna nije bila prosje~na, ve} je svaka,po mi{ljenju kritike, bila puno, puno vi{e ine{to puno, puno ja~e: za na{ magazin

govori obeogradskimgodinama, otome {ta “ovdje”zna~i “biti isti”, ozemlji i jeziku,avangardi i Titu,kao i o svomìvotnom djelukoje nije vezanoza njegovopisanje

ZORAN LE[I]Gluma~ki snovi u “Javi”

U Galeriji “JAVA“ u Sarajevu od 29.septembra do 7. oktobra bi}e otvorenaizlo`ba pozori{nih i filmskih plakataZORANA LE[I]A, fotografa, glumca idizajnera koji ve} godinama ìvi u Haagu iradi kao slu`beni fotograf Ha{kogtribunala; za“SB“ Le{i}govori o svojojnovoj izlo`bi,ìvotu izme|uBosne iHolandije,ljubavi premateatru ipozori{nojfotografiji, ratnimzlo~in(c)ima i`rtvama...

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

28

38

52

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

66

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 26.9.2012 22:54 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.4

BEZ NAMJERE IZGASIO KAMERE

Zagonetna ulogaDarjana Veli~anau plja~ki sarajevskogCargo centraKada je prije dvadesetak dana, nasu|enju pripadnicima zlo~ina~keorganizacije Zijada Turkovi}a,svjedo~io Darjan Veli~an, Turkovi} muje u jednom trenutku kazao: “Jesi likrivi~no odgovarao? Izbo si ~ovjekanoèm i poku{ao ga ubiti, atuìteljica Kajmakovi} je to djeloprekvalifikovala kao te{ke tjelesnepovrede.” Odgovore nije dobio, a svadaljnja pitanja je prekinuo sudijaTanki}. Darjan Veli~an je sin direktorasarajevskog aerodroma Ivice Veli~ana,koji je na tu du`nost imenovan voljomSDP-a nakon posljednjih op}ih izbora.Darjan, tako|er uposlenik Aerodroma,bio je u sredi{tu skandala zbog kojeg jei svjedo~io u slu~aju Turkovi}eve grupe.Naime, u vrijeme dok je trajala plja~kaCargo centra, Veli~an je igrao igrice naslu`benom ra~unaru pa je gre{kom, uzanosu igre, isklju~io sigurnosnekamere tokom plja~ke?! Veli~an juniorje svjedo~io u ovom slu~aju po~etkommjeseca i izme|u ostalog kazao:“Jednom sam vidio Ziku u Cargocentru. Suad Glavini} mi je ostaviosmotuljak s novcem koji sam predaoZiki. On je tada do{ao sa sivimgolfom 4, predao sam mu novac, aon je oti{ao“, pojasnio je Veli~an.Turkovi} ga je tada pitao da li jeosu|en, na {to ga je sudija Tanki}izbacio iz sudnice. Slu~aj koji Turkovi}pominje, kako saznajemo, desio se2005. godine. Veli~an je tada, kakokaù izvori SB, poku{ao u}i usarajevski klub Boemi, no nije mudopu{teno. Vratio se ne{to kasnije snoèm i nakon kra}e prepirke, zbojednog od radnika osiguranja. Uhap{enje i odveden u pritvor. Deùrnatuìteljica tada je bila DijanaKajmakovi}, a Veli~an je iz pritvorapu{ten nakon petnaestak dana. Kolikoje poznato, nikada nije odgovarao zapoku{aj ubistva. (N.H.)

Sredinom ove nedjelje, sumiraju}irezultate ko{arka{kih selekcija BiH, HHarunMahmutovi}, generalni sekretar KS BiH,iznio je i nekoliko te{kih optu`bi na ra~unmarketin{ke agencije Euromedia, dijelasistema ASA grupacije. Mahmutovi} jeprezentirao otvoreno pismo osniva~u ivlasniku ASA Prevent grupacije kojim odove kompanije traì povrat novaca koji,kako tvrdi, pripadaju KSBiH. Mahmutovi}je ustvrdio da je KS imao potpisan ugovorsa agencijom Euromedia u prethodnimgodinama, koji se ti~e zastupanja i aktivnogu~estvovanja u osiguravanju sredstava zakvalitetnije funkcionisanje KSBiH te dodaokako ova agencija nije osigurala sredstvauprkos ugovornoj obavezi. ““Ne samo daEuromedia nije izvr{avala svoje ugovorneobaveze, ona je sredstva koja smo misvojim aktivnostima osigurali zadràla zasebe. Ugovor BH Telecoma koji smo miugovorili i realizirali u 2010/2011., apla}anje je i{lo preko va{e agencije, va{aagencija je prisvojila i znatna sredstvazadràla za sebe. Smatraju}i vas kao~ovjeka koji je uvijek podràvao sport uBiH, nadam se da }ete utjecati na va{edirektore da novac koji pripada KSBiH, anephodan je za funkcionisanje repreze n -tacije BiH, uplate na na{ ra~un. U nadi da}ete shvatiti sve probleme koje imacjelokupan sport u BiH i da }ete i daljepodràvati, ne samo ko{arka{ke, ve} svereprezentativne selekcije BiH...“, navodi seu otvorenom pismu. Nedugo po objav lj -ivanju pisma reagirali su iz ASA grupacije,demantiraju}i Mahmutovi}eve nav ode.Ustvrdiv{i da bez posredovanja i aktivneuloge agencije Euromedia, saradnja izme|uKSBiH i BH Telecoma uop}e ne bi moglabiti realizovana, u demantiju stoji islijede}e: ““Ovo je prvi put da neko iznosiovakve tvrdnje protiv agencije koja je 20godina pomagala i u~estvovala u razvojubh. sporta. Prinu|eni smo da zatraìmoza{titu ugleda dru{tva kod nadle`nog suda“,nagla{eno je u saop}enju. Sporni ugovor okojem se govori u otvorenom pismu, kakosaznajemo, uop}e nije sporan. Ugovor kojismo imali priliku vidjeti potpisan je 2009.godine a realiziran je od 1.8.2010. do 1.8.2011. godine. Sa predstavnicima KS BiH

potpisali su ga, u ime BH Telecoma EmirGuto{i} i NNedàd Re{idbegovi}. Eurom e -dia, kao marketin{ka agencija koja jeposredovala u ovome poslu, obezbijedila je~ak i bankovnu garanciju od 15 hiljadamaraka, jer to KS BiH, kome je blokiranra~un, nije bio u mogu}nosti i zbog ~ega jecijeli posao bio doveden u pitanje. Upotpisanom ugovoru jasno je nazna~enprocenat koji u ovom poslu pripadaEuromediji, {to je uostalom redovna praksakod sklapanja marketin{kih ugovora takoda je agencija, od 100 hiljada maraka,koliko je ugovoreno, naplatila svojih 20hiljada. Onoliko koliko joj kontraktom izajam~eno i {to sada Mahmutovi} nazivaprisvojenim znatnim sredstvima. Poredtoga, Euromedija ve} godinama besplatnona kori{tenje KS BiH ustupa bilboarde ireklamne panoe, tako da je pomalo nejasnozbog ~ega sada, tri godine nakon naobostrano zadovoljstvo sklopljenog posla,KS BiH traì novac koji mu po ugovoru nepripada. No, to su ve} pitanja na koja }eMahmutovi} morati odgovarati na sudu, jerje Euromedia, zbog klevete i kaljanjaugleda cijele ASA grupacije, protiv njegapripremila sudsku tu`bu. (N.H.)

ASA grupacija tuži HarunaMahmutovića, generalnog

sekretara KS BiH

SVA[TA SE KA@E KAD SE PRIÂ

MINI MARKET

Harun Mahmutovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 26.9.2012 23:38 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


SUKOB DEGENERACIJA

PredsjednikHDZ-a Ljubu{kiNevenkoBarbari} izazvaobijes ve}ine~lanovaop}inskogrukovodstva Zbog autokratskog vo|enja strankeNevenka Barbari}a, nastao je èstoksukob i raskol u ljubu{kom HDZ-u ukojem su se nepomirljivo sukobile dvijestruje unutar Op}inskog odbora ovestranke. Stari kadrovi koji po svakucijenu èle sa~uvati dosada{njepozicije i mladi ~lanovi koji su digli glasprotiv samovolje predsjednikaBarbari}a, aktuelnog gradona~elnika ipredsjednika HDZ-a u Ljubu{kom, teIvana Brki}a, direktora Agencije zanadzor osiguranja FBiH i jedinog HDZ-ovca kojeg je biv{a platforma{kavlast na intervenciju ZlatkaLagumdìje po{tedjela smjene. Sukobje kulminirao na posljednjoj sjedniciop}inskog HDZ-a oko izbora direktoraDoma zdravlja Ljubu{ki na kojoj je“tijesno“ pro{ao favorit NevenkaBarbari}a. Zanimljivo, prilikomglasanja, suzdràni su bili ToniKraljevi}, direktor Radija Ljubu{ki inositelj HDZ-ove liste za predstoje}eop}inske izbore, i Vedran Markoti},predsjednik strana~ke mladeì. Upredsjednikovom klanu kao pomo}nikadrovik figurira i Ante Mi{eti},predsjednik kantonalne Skup{tine, doksu mu oponenti ministar policije uVladi Zapadnohercegova~kog kantonaZdravko Boras i ministar finansijaRade Luburi}, koji su u stalnomsukobu sa Barbari}em i Brki}em.Njima se priklju~io i @eljko Tomi},zastupnik u Parlamentu FBiH jer jeBarbari} sprije~io njegov izbor uOp}inski odbor HDZ-a u Ljubu{kom.Protiv na~elnika Barbari}a su i IvanPaponja, Mladen [imi}, GordanBradvica, Tone Alilovi} i DobroslavAlilovi} Baja. (M.F.)

MINI MARKET

Izbor nasljednika reisa Cerića

Muftije: Muamer Zukorli}, SeidSmajki}, Ejup Dautovi}, HuseinSmaji}, Nusret Avdibegovi} iHusein Kavazovi}

Muftije: Muamer Zukorli}, SeidSmajki}, Ejup Dautovi}, HuseinSmaji}, Nusret Avdibegovi} iHusein Kavazovi}

Novi reis IZ-a Husein ef. Kavazovi}

Muamer ef. Zukorli} s pratiteljima

Muamer ef. Zukorli} s pratiteljima

Nusret Avdibegovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 26.9.2012 23:39 Page 5

Na ovonedjeljnom su|enju MMevlidu Ja{arevi}u,optuènom za teroristi~ki napad na AmbasaduSjedinjenih Ameri~kih Dràva u oktobru pro{le

godine, nije se pojavio svjedok NNusret Imamovi}, lider iduhovni vo|a vehabijske zajednice u Mao~i, islamisti~kojhermetiziranoj komuni na sjeveroistoku BiH kojoj jepripadao i optuèni Ja{arevi}. Kako je slu`beno saop}eno,Imamovi} je kategori~ki odbio svjedo~iti pred SudomBosne i Hercegovine. No, Imamovi} je, dalje saznajemoiz slu`benih saop}enja, ponudio 800 ameri~kih dolaraameri~koj Ambasadi, procjenjuju}i da je to dovoljno da senadoknadi po~injena materijalna {teta na zgradi koju je sastotinjak metaka tokom 45-minutnog vatrenog “kr{tenja“izbu{io Ja{arevi}. Imamovi} je, velikodu{no odrije{iv{ikesu, poru~io i da }e, ustreba li, obe{tetiti i dràvnog

policajca MMirsada Veli}a, ranjenog u dvori{tu Ambasade,ukoliko sud dokaè da ga je pokosio metak iz Mevlidovog“kala{njikova“.

Dva dana ranije, u pro{li petak, Nusret Imamovi} jeimao zapaèn nastup na tribini naslovljenoj “Ekstre mi -zam, terorizam - opseg i definicija“ koja je odràna usarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Tribina kojusu zajedni~ki organizirale internet stranica “Spa{ena sku -pina“ i Udruènje gra|ana “Riznica dobra“, unato~ tome{to nije reklamirana “konvencionalnim“ nego polu -ilegalnim “od uha do uha“ medijskim tehnikama, okupilaje solidan broj znatièljnika; ~etiristo-petsto ljudi sjatilo sena tribinu u BKC-u. Iz {turih medijskih izvje{taja saImamovi}evog performansa, iz onoga {to je u{lo u javniprostor, izdvaja se sljede}e njegovo vi|enje pravnog iidejno - vjerskog okvira unutar kojeg se koprca dana{njaBosna i Hercegovina. A koji je, tvrdi Imamovi}, po svemunekoherentan, neproduktivan, beznadeàn, i{~a{en izprirodne, jedine {erijatske legislative; rije~ju - raspar je.

“Sekularisti su s obzirom na to da su dràli ~itavo ovovrijeme vlast u svojim rukama, preko vlasti i preko

zakonodavstva, poku{ali da razdvoje stvarno islam od{erijata. Oni koji znaju {ta je islam znaju da je tonemogu}a stvar, jer ono {to se odvoji od {erijata ne}e sevi{e zvati islamom“.

Ni{ta novoga, iznena|uju}ega, nepredvidivoga, ilibarem svjeèga na tribini u Bosanskom kulturnom centruImamovi} nije izgovorio, {to ve} godinama nepropovijeda u svojim, treba priznati, seriozno medijskiupakovanim vazovima kojima su zatrpane dru{tvenemreè. Novo je jedino to {to je svoj nedvosmislen pozivna ru{enje ustavnog poretka Bosne i Hercegovineislamisti~ki tribun iz Mao~e, Imamovi}, iz usko vjerskihenterijera, neuslovnih, klaustrofobi~nih dàmija imesdìda preselio u elitni, pomalo kultni, u svakomslu~aju bitan sarajevski dru{tveni i kulturni prostor sa

ozbiljnim gra|anskim naslije|em i sje}anjem: prije rata setaj prostor zvao Radni~ki unverzitet \uro \akovi}, u ratuje promijenio naziv u Bosanski kulturni centar. Prvidirektor prepariranog, pobo{nja~enog kulturnog centra“\uro \akovi}“, koji je nosio ime internacionalnogradnika-sindikaliste, bio je, negdje 1994. godine SSafetHalilovi}, tada {ef sarajevske }elije SDA, kasnije“sindikalista“ Silajdì}eve klijentelisti~ke, maligneStranke za Bosnu i Hercegovinu. Jedino {to je u cijeloj tojoperaciji vrijedilo jeste da taj prostor nije privatiziran,uzurpiran, nego je ostao javno dobro za koje je pravno imaterijalno odgovarala Vlada Kantona Sarajevo.

P rvi koncert u Sarajevu beogradska subverzivna rockgrupa Idoli odràla je prije trideset godina upravo u“\uri \akovi}u“. Od hiljadu i petsto “fanova“

koliko ih se “na guranje“ moglo smjestiti u dvoranu,barem je stotinjak do{lo “po slu`benoj du`nosti“. Bili suto policijski muzi~ki sladokusci u grotesknim bijelimmantilima, “diskretni“ civili - ko zapete pu{ke su bili sp r-e mni da razjebu koncert, privedu osumnji~ene, kako


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Ovosedmični necivilizirani, robusni desant ratobornih veha bijskihhuligana na javnu tribinu u Novom Sarajevu, gdje su se trebalisučeliti argumenti kandidata na predstojećim lokalnim izborima,nisu bili demonstracija kućnog nevaspitanja i socijalnog“nesnalaženja“: riječ je, nedvojbeno, o sirovoj, opasnoj, javnoj“pokaznoj vježbi“ te parapolitičke, militantne vehabijske strukture injenoj ambiciji da ureduje u poslovima u kojima je, naoko, suvišna

SVAKA PTICA SVOM ([ERI)JATULETI: BRADOM ZA BOLJITAKPi{e: SENAD AVDI]

SDA oklijeva da se uvjerljivo distancira od

Iluzije:Iluzije.qxd 27.9.2012 1:49 Page 6

neposredne izvo|a~e tako i pobje{njele simpatizere, ukoliko(pr)ocij ene da se u pjesmama “Idola“ ru{i “ustavni poredak“. Utada{njem repertoaru “Idola“, SSr|ana [apera, Nikole Krsti}a... nijedetektirano ni{ta subverzivno, ru{ila~ko, neprijateljsko spram“temeljnih vrijednosti“ koje su definirale tada{nju dràvnuzajednicu i njene institucije. Kasnije }e do}i “Odbrana i posljednjidani“, album camp projekat o kojem su beogradski rockeri, sadave} omatorjeli tajkuni, provocirali, iskali represiju retronacisti~kimomotom, kao i besmislenim, iznu|enim, nesolidnim, u osnovineuvjerljivim, pjesmicama tipa “Mar{al je na{ Bog...“

Ako se barem posluìmo samoodrìvom analogijom, podra -zumijevaju}i krhak, kakav-takav, ali zakonski obavezuju}idogovor, tu nema prostora za dobrovoljnost(!), pravna dràva

bi trebala energi~no reagirati vazda i bez rezerve, nakon {to nekokaè (pogotovo ako to izgovori na javnoj tribini) da je postoje}iustavnopravni (sekularni) pravni sistem “nemogu}a stvar“. I izneseprojekat za ustavnopravni prevrat. Tu se tribina, po logici i prava irepresije, ako treba i brutalno prekida, a gospodin Imamovi}privede na informativni razgovor - zbog osnova sumnje da pozivana ru{enje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. UDejtonskom pravnom paketu pi{e kako je “uìvanje prava i slobodaosigurano svim licima u Bosni i Hercegovini, bez obzira... na pol,vjeru rasu, politi~ko i drugo uvjerenje i mi{ljenje“. Ako jeantidejtonsko pona{anje nedopustivo, ka`njivo, onda je, napokon,ka`njivo ozbiljno krivi~no djelo ovo {to godinama govori i za {ta sevatreno zalaè vjerski guru iz Mao~e: supstitucija postoje}egustavnog pretka {erijatskim, islamskim pravnim alternativama.

Novoizabrani reisu-l-ulema, doskora{nji tuzlanski muftijaHusein efendija KKavazovi} u februaru 2010., nakon opse`ne, moèbiti prerobusne, akcije Svjetlost, u kojoj su stotine policajacanenajavljeno izvr{ili “upad“ u mirnu, siroma{nu samozatajnu ko -muni u Mao~i, kazao je, zabrinuto:

“Nisam primijetio nikakvo neprijateljstvo, ili spremnost da seudari na dràvu. Oni nikada nisu dovodili u pitanje bilo {ta odautoriteta dràve... Je li bilo nekakvog kr{enja zakona za koje ja neznam, u to ne mogu ulaziti.“

Ulazio, ne ulazio, budu}i najdemokratskije izabrani reisKavazovi} morao bi priznati/ukabuliti da je nepo{tivanje, bezobr -azno bagatelisanje Suda BiH od strane Mevlida Ja{arevi}a, da je

cini~no {ega~enje njegovog duhovnog makroa Nusreta Imamovi}asa pravosu|em BiH omalovaàvanje temeljnih postulata funkci -oniranja pravne dràve. Da se ne radi o pojedina~noj ishitr enosti,nego o doktrinarnom nauku koji iskazuje i “spremnost da se udarina dràvu i ... autoritet dràve“. Efendija Kavazovi} tada je izrazioozbiljnu zabrinutost za socijalni, ekonomski, {kolsko - obrazovnistatus ìtelja Mao~e, ba{ kao da je dràva formirala taj seoskivjersko-misionarski provizorij, a ne pojedini, Bogu dragi,avanturisti.

Ovosedmi~ni necivilizirani, robusni desant ratobornih veha -bijskih huligana na javnu tribinu u Novom Sarajevu, gdje suse trebali su~eliti argumenti kandidata na predstoje}im

lokalnim izborima, nisu bili demonstracija ku}nog nevaspitanja isocijalnog “nesnalaènja“: rije~ je, nedvojbeno, o sirovoj, opasnoj,javnoj “pokaznoj vje`bi“ te parapoliti~ke, militantne vehabijskestrukture i njenoj ambiciji da ureduje u poslovima u kojima je,naoko, suvi{na.

Aktuelni na~elnik ove op}ine NNedàd Koldò, kandidat Strankedemokratske akcije, s neutaìvom ambicijom da to ostane dounedogled, krajnje je razvodnjeno, oprezno, “odmjereno“, dakle

neodgovorno, javno komentirao taj skandal: biva, nedoli~no sepona{ala grupa buka~a koja ga je pozdravljala tekbirima, me|utim,zakazali su organizatori tribine koji nisu predvidjeli takvumogu}nost.

Dajmo, nemojmo se igrati nedu`nih dje~ijih igara, nije ovo}orabaka, ozbiljne su stvari posrijedi. BBakir Izetbegovi} jeteroristi~ki napad na policijsku stanicu u Bugojnu u kojoj je pukomsre}om “samo jedno lice izgubilo ìvot“ mudro dràvni~kikvalificirao kao “ishitreni akt propalog muzi~ara“, vehabijskogpostpankerskog “ha{i{ara“ ^̂au{evi}a Oksa. Kasnije }e, kada jeMevlid Ja{arevi} istresao tri-~etiri punjenja “kala{njikova“ naAmbasadu SAD-a, kolektivni predsjednik Izetbegovi} rukama i

nogama kopati dokazuju}i da se taj “ishitreni“ ~in tretira “izolirano“,kao “o~ajni~ki, pojedina~ni akt ludaka porijeklom iz Srbije“.

Nijedno “lice“ nije uhap{eno, niti sudski procesuirano nakon{to je ~vrsto organizacijski i perfektno tehni~ki ustrojena grupaogor~enih vehabija premlatila i kaznila, masakrirala i pametidozvala u~esnike i simpatizere prvog (i posljednjeg) Queerfestivala prije ~etiri godine u centru Sarajeva kada su bez ikakveveze premla}ivani slu~ajni prolaznici, EEmir Imamovi}, Pe|aKojovi} i razni drugi znatièljnici.

Nije, niti bi bi trebalo biti, sporno postojanje radikalnih,ekstremnih, nasilnih, egzibicionisti~kih... kakvih god ho}ete,socijalnih, nacionalnih, vjerskih, interesnih... grupa. Izazov je navlasti; da se nedvosmisleno ogradi, od njih, izop}i ih iz legalnogjavnog diskursa, deloìra u krivi~nopravni ambijent (ako za topostoje zakonske pretpostavke).

Nema potrebe da na~elnik Novog Sarajeva Nedàd Koldòprekida tribinu zbog raspojasane, nekulturne ~ete vehabijskihhuligana; dovoljno je bilo da pozove policiju, a on to moè, trebalobi da isto pravo svaki gra|anin ima, da te “partybrakerse“ udalji saskupa; ako ve} nemaju stanovitu partijsko-strana~ku zada}u. U {tajavnost na~elnik Koldò nije vjerodostojno uvjerio. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

od “huligana“ i “ekstremista“ u svojim redovima

SVE JE U ALLAHOVIM RUKAMA, NAGODIT ]EMO SEJesu li Mevlid Ja{arevi} i Nusret Imamovi} izvan doma{aja pravnogporetka BiH


ÊTVRTAK, 20. SEPTEMBAR“Bijesni su Hrvati na tebe, moè{

Gotovinu proglasiti ratnim zlo~incem,Tu|mana agresorom, Mali i Veliki [koljvjekovnim bh. ognji{tima, me|ugorskuGospu ublehom, Inu ma|arskom firmom,sve }emo ti oprostiti; ali oprosta nema zatvrdnju da je LUKA MODRI] samoodli~an nogometa{ i ni{ta preko toga, i da jeDèko bolji od na{eg viteza sa Velebita,Luke“, poru~uje mi dobar, ba{ dobarprijatelj iz Zagreba.

Dobro, ne}u na bespotrebnim be sposli-c a ma uru{avati rijetka, rijekama piva ce -mentirana prijateljstva; valjda se ne}unikome zamjeriti ako konstatiram da 16-godi{nji de~ko ALEN HALILOVI],fenomenalno nadareni nogometa{ Dinama,sin SSeje Halilovi}a, jedinog nogometa{akoji je igrao za najbolje selekcije i Hrvatskei BiH, uz normalan sportski razvoj,“roditeljska pa`nja“ se podrazumijeva, zagodinu-dvije-tri-~etiri... Da se ne zalije}em,mali moè ~uda napraviti, nadam se ne uRealu i Cityju nego tamo gdje je genij-a lcima prirodno mjesto - Barceloni.

PETAK, 21. SEPTEMBARU kasnim popodnevnim satima, tokom

pauze kantonalne Skup{tine, na ulici sret -nem ve}u grupu poslanika SDP-a BiH ivrlo se ljubazno, skoro srda~no, pozdravimi za juna~ko zdravlje ispitam s njima.Svakog pojedina~no poznajem baremdvadeset godina, SSegmedinu Srnu, Edinu

Papo... Sa izuzetkom IIvana Brigi}a, s kojimse poznajem tri decenije. Čak je i poslanikstrijelac NED@AD FAZLIJA dostojanst-v eno, olimpijsko-vite{ki, primio {ege ipo{alice koje smo, ili koje sam na njegovra~un (sportsko-takmi~arski) sipali posljed -njih nedjelja.

Kad je ve} to tako, evo jo{ jedne: pri~ase da je no}as pred pono}, kada se glasaloza smjenu Vlade Kantona, Fazlija bio“ZA“. Obja{njenje: proma{io taster...

SUBOTA, 22. SEPTEMBARInformi{e me poznanik ju~er kako se

vozio tramvajem, pa usput, pored {ina,

metnut dàmbo-plakat glumca MILANAPAVLOVI]A, kandidata Stranke zaevropsko Sarajevo na predstoje}im izbori -ma. ““Gleda èna plakat, pa zbunjeno pitamuà: ‘A vidi Refke na{ega, pa zar on nijeumro?’“ (Milan je valjda glumio Refku unekoj seriji o kojoj nemam pojma).

Mislim da pretjeruje, ne zamjeram mu,duhovitost i jeste majstorluk pretjerivanja.

Me|utim, ovo je ìva istina. Jutros mevozi taksista, voda mu na usta te~e dokprepri~ava kako je sino} na nekoj televizijigledao SUZANU MANČI]. ““Nego,Senade, ti si ‘vako dosta informisan, sva{tazna{, de mi, bogati, reci otvoreno: Je lipokojni Minimaks odradio Suzanu Ma n -~i}?“, pita me takvim ozbiljnim glasom igleda znatièljnim pogledom da mi je mrvafalila da fatalisti~ki zapjevam turbo-hit VVikiMiljkovi}: “Evo du{a, evo bira~ko telo...“

Evo sve crno, da ne moè crnje, ninesretnije biti; sve i da ho}e!

NEDJELJA, 23. SEPTEMBAROgromnom ve}inom glasova Sabor

Islamske zajednice Bosne i Hercegovinedanas je za novog reisu-l-ulemu izabraotuzlanskog muftiju HUSEINA efendijuKAVAZOVI]A. Nakon skoro dvadesetgodina sa funkcije reisa odlazi MUSTAFAefendija AVAZOVI]...

PONEDJELJAK, 24. SEPTEMBARSrbijanska folk pjeva~ica DRAGANA

MIRKOVI] odràti }e, najavljuje to ina~elnik HUSEIN SMAJLOVI], hum a -nita rni koncert u Zenici, ~iji }e ~itav pri-h od i}i za narodnu kuhinju u ovom gradu.Odli~an je ovo na~in da humane srbijanskezvijezde najedu gladne u Bosni i Herc e -govini. Mo`da se i tetka ZZilha i op}inari izStarog grada sjete, pa sa istom karitativnommisijom organiziraju koncert, recimo,

CECE RA@NATOVI] na “Ko{evu“. Radninaslov bi mogao biti “SHIT GLADNOMVJERUJE“...

UTORAK, 25. SEPTEMBARU Beogradu su poodmakle pripreme za

snimanje novog serijala Top liste nadr e -alista, iza kojeg autorski stoji NE NADJANKOVI], tj. NELE KARA JLI],

predra tni frontmen Zabranjenog pu{enja iglumac u “Nadrealistima 1990.“. Nikomeod predratnih “nositelja zahtjevnefunkcije“- nadrealista, ni [[iberu, ni ZZenitu,ni \\uri, ni EElvisu, o ZZlaji Arslanagi}u da ine govorimo, ne pada na pamet da ja{ucrknutog konja; Neletu, kako ga je EEmirKusturica titulirao, “jednom od najve}ihfilozofa dvadesetog vijeka“, to ne smeta.Karajli} je u procesu stvaranja Nadrealistabio najslabija, najneduhovitija karika;mo`da se, me|utim, njemu i danas moèpu}i od smijeha, ali, isklju~ivo {amar!

SRIJEDA, 26. SEPTEMBARFederalni premijer NERMIN NIK[I]

NEKA (“Neka mi ne svane“) jadikuje {toga je Centralna izborna komisija BiH uzelau postupak po osnovu sukoba interesa -mogao bi biti èstoko sankcioniran. Nik{i}je sukobio interese, smatra CIK, tako {to jeu njegovom premijerskom mandatu njegovbrat MMirsad postavljen za izvr{nog dire k -tora za upravljanje i Javnog preduze}aAutoceste Federacije BiH. ““Iskren dabudem, ovo cijenim prili~no neprofes iona -lnim“, kaè Nik{i}, da bi potom naglasiopotcrtav{i, odnosni istakao apostrofiraju}i:“Ako se ve} ve} godinu ~ekalo s timpostupkom, moglo se ~ekati jo{ petnaestdana.“

Umije, pokazalo se to kao ne ba{ rijetkapraksa, Centralna izborna komisija reagiratineblagovremeno, tromo, kad kad i strana~kipristrasno, tendenciozno, ali u “predmetu“sukoba interesa Nermina Nik{i}a to nijenajva`nije. Mnogo je zna~ajnije da je CIKprije skontao da je direktor AutocestaFederacije Mirsad Nik{i} premijerov bratnego {to je s tim bio upoznat Nermin Nik{i}!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 26.9.2012 19:39 Page 2


PONESI RASTAVU, DRAGANE VIKI]U!

Pukla koalicijaSBB-a i SDP-a usarajevskojop}ini Centar êlnici dvije stranke, SDP-a i SBB-a,Zlatko Lagumdìja i FahrudinRadon~i} dogovorili su tijesnu suradnjuna lokalnim izborima koja, poredostalog, podrazumijeva podjeluinteresnih sfera, me|usobnouvaàvanje i nenapadanje upredizbornoj kampanji. Izuzetak je,izgleda, samo sarajevska op}ina Centarkoja je navodno, dogovoromLagumdìje i Radon~i}a, pripala SBB-u. No, razvoj prilika na terenu ne pratidogovor postignut za kafanskim stolom.Kandidat SDP-a za na~elnika Op}ineCentar Dèvad Be}irevi} jo{ uvijekstoji bolje od favorita SBB-a DraganaViki}a, a u me|uvremenu se me|ufavorite umije{ao i kandidat SDA SeadSrna, koji bi mogao najvi{e profitirati nasukobu SDP-a i SBB-a. Nezadovoljan razvojem doga|aja, SBBop}ine Centar izdao je saop}enje ukojem optuùje SDP i na~elnikaBe}irevi}a da pripremaju izbornu kra|u! “Prema pouzdanim informacijama saterena, Be}irevi} je odlu~io zaigratina kartu kupovine ~lanova bira~kihodbora. SBB op}ine Cetar poru~uje

MINI MARKET

Amina Lagumdìja (djevoja~ki RRado -nja), supruga ZZlatka Lagumdìje, predsjed-nika Socijaldemokratske partije BiH, nakonpauze koja je trajala duè od deset godina,pro{le je godine po drugi put upisala Visokuposlovnu {kolu (zajedni~ki smjer) naEkonomskom fakultetu u Sarajevu. Prvi putgospo|a Lagumdìja, koja je prije udaje zalidera SDP-a BiH radila kao {minkerica usarajevskom Kamernom teatru 55, Visokuposlovnu {kolu (u to vrijeme je to bio dvo-godi{nji studij) upisala je {kolske 1996/97.godine i u naredne ~etiri godine, do 2000.,poloìla je ukupno osam (8) ispita. Nakon{to se pro{le godine po drugi put upisala naisti fakultet, gospo|a Lagumdìja se naglopopravila u u~enju, pa je samo u prvih {estmjeseci ove godine “o~istila“ tako|er osamispita. Da je ovoga puta mnogo ozbiljnijeshvatila studentske obaveze i “zagrijalastolicu“, redovna (samofinansiraju}a) stu-dentica je najbolje potvrdila 18. juna ovegodine kada je u istom danu poloìla ~akdva ispita, “Osnove organizacije“ i“Poslovnu statistiku“. Istina, ocjene su bileprili~no mr{ave ({estica i sedmica), ali to neumanjuje uspjeh studentice Amine. Zan i -

mljivo je da je najvi{e ocjene studenticaAmina dobila iz predmeta “Menad`ment,informacioni sistemi“- ~ista devetka (12.januar 2012.), a istom ocjenom je (dugadevetka) poloìla i predmet “Istraìvanjemarketinga“. Aminin uspjeh ne umanjuje~injenica da je {ef katedre iz prvog predmetanjen mu` Zlatko Lagumdìja, a sekretar mr.Kemal Ka~opor, njegov partijski kolega,aktuelni predsjednik Nadzornog odbora BHTelecoma. [ef katedre za marketingEkonomskog fakulteta je Lagumdìjin kole-ga akademik MMuris Či~i}, poznat iz aferedodjeljivanja novca Ekonomskog fakultetabra~nom paru Lagumdìja za kupovinustana. Njegov zamjenik je ku}ni prijateljobitelji Lagumdìja dr. AAnte Domazet,vi{egodi{nji SDP-ov ekonomski strateg ibiv{i poslanik u Parlamentarnoj skup{tiniBiH. Docent na katedri za marketing nakojoj se Amina Lagumdìja okitila ~istomdevetkom (12. juna, dakle samo {est danaprije nego {to je bljesnula poloìv{i dva ispi-ta u jednom danu!) je dr. RRusmir Sendi},SDP-ov ministar privrede u (dodu{e, smi-jenjenoj) Vladi Kantona Sarajevo...

(S. A.)

SDP-ovo ULAGANJE U “EKONOMIJU“

Iz drugog pokušaja AminaLagumdžija k’o od šale

polaže ispite na Ekonomskomfakultetu - rekord su joj dva

ispita u istom danu!

KO UÎ ZNAT ]ENaglo probu|eni interes zanaukom Amine Lagumdìjarezultirao je uspjehom naEkonomskom fakultetu;vrijednoj studenticiLagumdìja po{lo je zarukom poloìti dva ispita ujednom danu

Dragan Viki}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 26.9.2012 23:35 Page 10

PRO ET CONTRA


Be}irevi}u i SDP-u da im ~ak nikupovina ~lanova bira~kih odborane}e pomo}i, jer je Viki}eva pobjedaneupitna“, stoji pored ostalog usaop}enju SBB-a. Upadljiva je ~injenica da SDP nijereagirao na ove optu`be niti je pakustao u za{titu oklevetanogBe}irevi}a... (M.A.)

SLUÂJNI UZOR(AK)

SBB u StaromGradu nasumiceregrutirastrana~kepristalice U posljednjih nekoliko dana redakcijiSlobodne Bosne obratilo se vi{egra|ana sa podru~ja sarajevske Op}ineStari Grad kojima je na ku}nu adresu, ilina radno mjesto, stigla ~lanska kartaSaveza za bolju budu}nost BiHFahrudina Radon~i}a. Nikome od njihnije jasno kako su i za{to, mimo svojevolje, ni~im izazvani postali“registrovani“ ~lanovi SBB-a. Ipak,jedno je sigurno, na~elnik Starog GradaIbrahim Hadìbajri} doskora{nji ~lanSDA, svoju partijsku iskaznicu zamjenioje pristupnicom SBB-u i tako osiguraoponovnu kandidaturu za funkcijuna~elnika Starog Grada. Valjdapovedeni primjerom Hadìbajri}a,kadrovici SBB-a ~lanske karte stranke,metodom “slu~ajnog“ uzorka, poslali suna vi{e adresa u toj sarajevskoj op}ini.Ako pro|e, pro|e, ako ne pro|e, àliboè potro{enog papira. Ostalo je jo{samo pitanje ukoliko se neki odslu~ajnih primalaca SBB-ove ~lanskekarte zaista odlu~i pristupiti toj stranci,da li }e morati retroaktivno izmiritistrana~ku ~lanarinu? (M.F.)

MINI MARKET

[EMSOTUCAKOVI]

Profesor

na FPN-u

DAMi{ljenja sam da mehanizmomodgovaraju}ih tijela koji su ihizabrali Nik{i} i Lijanovi} ne tre-baju podnijeti ostavke, ve} imnadle`ni organi trebaju dati otkaz.

DINO MUSTAFI]^lanPredsjed -ni{tva Na{estranke

DAU slu~aju da CIK dokaè da jebilo sukoba interesa, mislim dabi svaki politi~ar u BiH, bezobzira iz koje politi~ke opcijedolazi, ukoliko je imao konfliktinteresa prilikom odlu~ivanja,morao da snosi konsekvenceza svoju odluku.

MIRO LAZOVI]Potpred -sjednikSDU-a

DACIK treba prvo utvrditi da li jedoista bilo sukoba interesa. Uovom slu~aju sumnje, svakako,postoje, a ukoliko ih CIK potvr-di, smatram da Nik{i} iLijanovi} trebaju podnijetiostavku.

SAFET SOFTI]Poslanik uZastupni -~kom domuParlamentaFBiH

DAUkoliko Centralna izbornakomisija, koja je nadle`na zautvr|ivanje sukoba interesa,utvrdi takav sukob, ostavkane}e biti pitanje njihove voljenego obaveza.

ADIS ARAPOVI]Politolog

DASmatram da premijer NerminNik{i} i ministar JerkoIvankovi} Lijanovi} trebaju pod-nijeti ostavke ukoliko se

dokaè sukob interesa.

D@ENANA KARUP-DRU[KO

Novinarka

“Dana”

DANaravno da treba da podnesuostavke i svojim primjerimapokaù kako po{tuju zakoneove dràve odnosno nepodràvaju nepotizam, korupci-ju i kriminal ba{ kao {to su totvrdili u svojim predizbornimkampanjama.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Priredila: Ma{a ]osi}

Smatrate li da Nikšić iLijanović trebaju podnijeti

ostavke zbog sukoba interesa?

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 26.9.2012 23:35 Page 11

Iprotekla sedmica na Sarajevskoj berziprotekla je u znaku Bosnalijekovihdionica, {to pokazuje da je prodajadionica IFC-a, manjinskog suvlasnikau Bosnalijeku s udjelom od oko 9

posto, podstakla i druge vlasnike da prodajudionice po cijeni koja odavno nije bila vi{a.

U protekloj sedmici vi{e od miliondionica promijenilo je vlasnika, a budu}i daBosnalijek ima emitiranih 7,8 milionadionica, to zna~i da je vlasnika promijenilo13 posto dionica, skoro duplo vi{e odvlasni~kog udjela IFC-a koji je definitivnoiza{ao iz vlasni~ke strukture najve}efarmaceutske kompanije u BiH.

Ali, ko je novi suvlasnik Bosnalijeka?Ko je investirao vi{e od 13,5 miliona KMza (dosada{nje) preuzimanje ponu|enih

dionica i ho}e li se novi suvlasnikBosnalijeka zaustaviti na dostignutom ili }ekrenuti u preuzimanje kontrolnog (51posto) paketa Bosnalijekovih dionica?

MUTNI ARAN@MAN S “PROTEKOM“Odgovori na ova pitanja bit }e jasniji

kada se pouzdano utvrdi identitet kupcaBosnalijekovih dionica. Prema neslu`b -enim informacijama, u pozadini cijeleakcije krije se ruska distributivna komp -


NIK[I]EVA RUSKA VEZA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Iza masovne kupovine Bosnalijekovih dionica na Sarajevskoj berzi formalno stojiruska kompanija “Protek“, s kojom je smijenjeni direktor Bosnalijekovog

predstavništva u Moskvi Nedim Uzunović uspostavio vrlo blisku i krajnje mutnuposlovnu suradnju na ruskom tržištu

ZAVIÂJNI TANDEM NIK[I]-UZUNOVI] NADOMAK KONTROLNOG

PAKETA U “BOSNALIJEKU“

VRIJEDAN PLIJENBosnalijek je u proteklojgodini ostvario promet uiznosu od 106 miliona KM

Asim:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 23:03 Page 12

anija Protek, koja je proteklih godinarazvila vrlo tijesnu i plodnu suradnju sBosnalijekovim predstavni{tvom u Moskvi.

Rusija je nakon BiH najva`nije trì{teBosnalijeka, a Protek je jedan od najv a -`nijih Bosnalijekovih poslovnih partnera usvijetu. U 2011. godini, Bosnalijek jeostvario ukupni prihod u iznosu od 106miliona KM, od ~ega 50 miliona KM natrì{tu BiH a 56 miliona KM na inostranomtrì{tu, predominantno na trì{tu Rusije nakoje otpada skoro 50 posto ukupnogBosnalijekovog izvoza.

Poslovna suradnja Bosnalijeka i Protekabila je vrlo plodna protelih godina, no nagloje prekinuta u martu ove godine kada jesarajevska uprava Bosnalijeka odlu~ilasmijeniti svog predstavnika u Rusiji NNe -dima Uzunovi}a, zbog osnovane sumnje daje pronevjerio golemi iznos novca, ~ak 3miliona eura!

Po~etkom godine uprava Bosnalijekaangaìrala je poznatu revizorsku ku}uPricewaterhouseCoopers (PWC) povjeriv{ijoj zadatak finansijske kontrole svih po -

slovnih operacija Bosnalijeka, uklju~ uju}i ikontrolu svih Bosnalijekovih predsta -vni{tava u svijetu. Nije tajna da je PWCprvenstveno angaìran zbog kontrole posl o -vnih transakcija moskovskog predsta -vni{tva Bosnalijeka, ~iji se direktor NedimUzunovi}, najblaè re~eno, “oteo kontroli“sarajevske centrale.

Mada je Uzunovi} odbio suradnju,revozori PWC-a utvrdili su te{ke fina nsijskepronevjere moskovskog predst a vni{tva kojese mjere milionima eura. U revizorskomizvje{taju PWC-a taksativno su nevedenisumnjivi ugovori koje je Uzunovi} sklapao sfiktivnim partnerima, ali i cijelo brdo ra~unakojima je pravdao visoke tro{kove repr e -zentacije, kupovinu skupocjenih po klona,luksuzna putovanja i sl. Bos nalijekovopredsta vni{tvo u Moskvi upo{ljava 40


ZAVR[NE OPERACIJE “NEPRIJATELJSKOG” PREUZIMANJA BOSNALIJEKA

Zlatko Lagumdìja, ministar vanjskihposlova BiH, boravak u New Yorku nazasj edanju Generalne skup{tine UN-aiskoristio je za vi{e bilateralnih susreta sastranim dràvnicima i diplomatama.

Pored ostalih, Lagumdìja se sreo i saMohamedom Yousefom el Magriafijem,predsjednikom Generalnog nacionalnogkongresa Libije, predsjednikom Libije uprelaznom periodu.

Kako saznaje “Slobodna Bosna“,najve}i dio razgovora sa libijskim predsjed-nikom Lagumdìja je “potro{io“ raspituju}ise o tome ko trenutno vodi Libiijski investi-cioni fond (ESDF) koji ima vlasni~ki udio u“Bosnalijeku“.

Pozivaju}i se na ulogu i zaslugeBosne i Hercegovine u svrgavanju reìmaMoamera Gadafija, odnosno na glasanjeza Rezoluciju o Libiji u Vije}u sigurnostiUN-a, Lagumdìja je od libijskog “prela -znog“ predsjednika traìo da pomogne unastojanjima Vlade Federacije da postaneve}inski vlasnik “Bosnalijeka“!?

Podsjetimo, Libijski investicioni fondvlasnik je 8,78 posto dionica “Bosnalijeka“.Logi~no bi bilo da je Lagumdìja od pred-sjednika El Magriafija traìo povratak“Bosnalijeka“ na trì{te Libije, me|utim iovaj diplomatski susret on je iskori -stio/zloupotrijebio za vlastite privatne istrana~ke interese i ambicije.

(S. Avdi})

LIJEÊ]A DIPLOMATIJA

Lagumdžija od libijskog predsjednikaEl Magriafija tražio da pomogneVladi FBiH u preuzimanjuvlasništvo nad “Bosnalijekom“!?

Direktor“Bosnalijeka“Edin Arslanagi}odlazi u penziju ane njegovo mjestodolazi biv{izeni~ki premijerNedàd Poli}

DIPLOMATSKI GAFMinistar Lagumdìja poku{ava uvu}iLibiju u vlasni~ki spor oko Bosnalijeka

PRELAZAK NA PLAN “B”Federalni premijer Nik{i} stao je na stranu smijenjenog direktora Bosnalijekovogpredstavni{tva u Moskvi Nedima Uzunovi}a

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Mario Ili~i}

��


radnika, no u vlastitom voznom parku ima60 luksuznih autom obila!

IZGUBLJENO KRALJEVSTVO No, sarajevska uprava Bosnalijeka

najvi{e je zamjerila Uzunovi}u orijentacijuna samo jednog ruskog ditributera lijekova- Protek iz Moskve - koji je prakti~no imaomonopolski poloàj u distribuciji i malo -prodaji Bosnalijekovih proizvoda nagolem om ruskom trì{tu.

Po~etkom marta ove godine upravaBosnalijeka odlu~ila je smijeniti neposlu -{nog i odmetnutog direktora u Moskvi, iupravo je taj potez inicirao burnedoga|aje u Bosnalijeku koji su rezultiraliotvaranjem prvorazredne politi~ko-kri -minalne afere.

Smijenjeni direktor Uzunovi} nije sepomirio s gubitkom kraljevskih privilegijakoje je uìvao u Moskvi. Istina, napustio jeBosnalijekovo predstavni{tvo, ali je sasobom ponio svu dokumentaciju, uklju~ u -ju}i i osniva~ke dokumente, pe~atpredstavni{tva i slu`beni automobil. Uspioje izlobirati kod Proteka da privremenoprekine poslovnu suradnju s Bosnalijekom,

a po svemu sude}i i nagovoriti upravuProteka da krene u “neprijateljsko“ preu -zimanje sarajevske tvornice lijekova koje jeupravo u toku.

Cijela operacija odvija se uz pre{utnusuglasnost Vlade Federacije BiH, {to seobja{njava ~injenicom da su Uzunovi} ipremijer Nik{i} vrlo bliski prijatelji. Povezujeih zajedni~ki zavi~aj - Konjic, ali i ambicioznozami{ljene investicije u izgradnju apartm a -nskog naselja na poznatom konji~komizleti{tu Bora~kom jezeru, po uzoru naapartmansko naselje kakvo je Bosnalijekranije izgradio na Bjela{nici. Nadasve ihpovezuje zajedni~ko neprijateljstvo premadirektoru Bosnalijeka EEdinu Arslanagi}u, kojije i jednom i drugom pomrsio ra~une: Nik{i}uda proda manjinski vlasni~ki udio (oko 20posto) federalne Vlade u Bosnalijeku, a Uzu -no vi}u da zadrì kraljevske privilegije koje jeposljednjih {est godina uìvao u Moskvi nara~un Bosnalijeka.

Nakon neuspjelog poku{aja da pridobijemale dioni~are i preuzme kontrolu nadBosnalijekom, tandem Nik{i}-Uzunovi}pokrenuo je akciju “neprijateljskog“preuzimanja Bosnalijeka koja je upravo utoku i odvija se posredstvom Sarajevskeberze. U prvom naletu, anonimni ruskiinvestitor (najvjerovatnije Protek) uspio jekupiti ne{to vi{e od 13 posto Bosna -lijekovih dionica s krajnjom ambicijom dau narednih mjesec-dva kupi jo{ toliko ipostane najve}i pojedina~ni suvlasnik uBosnalijeku.

Kako Vlada Federacije BiH u Bosn a -lijeku ve} kontrolira 18 posto dionica, tozna~i da bi kontrolni paket od 51 postodionica mogla dobiti ona strana uvlasni~kom sporu oko Bosnalijeka kojauspije prodobiti Libijski investicioni fond(ESDF), ~iji vlasni~ki udio u Bosnalijekuiznosi 8,8 posto.

Time bi bio otvoren put za prodajuBosnalijeka, {to je bio i ostao glavni ciljNik{i}eve vlade. �

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

NIK[I]EVA RUSKA VEZA

Vi{egodi{nji direktor BosnalijekaEdin Arslanagi} definitivno se povla~i upenziju po~etkom novembra ove godine,a na njegovo mjesto najvjerovatnije }esjesti Nedàd Poli}, nekada{nji premi-jer vlade Ze-do kantona, koji posljednjihnekoliko godina radi kao savjetnik uprvatnoj naftnoj kompaniji HIFA OIL ikao profesor na Ekonomskom fakultetuu Zenici.

Upravo je okon~an javni konkurs kojimje uprava Bosnalijeka oglasila popunjava-nje upra`njeg mjesta generalnog direktora.Na konkurs je pristigla samo jedna prijava- Nedàda Poli}a - koja zadovoljava i for-malne i su{tinske kriterije postavljene ukonkursu.

Primopredaja du`nosti izme|u Arsla -nagi}a i Poli}a predvi|ena je za 30-akdana, nakon isteka àlbenog roka. �

SMJENA NA ÊLU BOSNALIJEKA

Arslanagić ide u penziju, novidirektor bit će izabran u novembru

14

USKORO U PENZIJIDugogodi{nji direktorBosnalijeka Edin Arslanagi} predao je zahtjev za odlazak u penziju

USKORO U PENZIJIDugogodi{nji direktorBosnalijeka Edin Arslanagi} predao je zahtjev za odlazak u penziju

JEDINI KANDIDATNa konkurs za upra`njenomjesto direktoraBosnalijeka javio se samojedan kandidat - NedàdPoli}

Foto: Milutin Stoj~evi}


�



Predsjednik Hrvatske stranke pravaZvonko Juri{i} trebao je, po svojprilici, biti najja~i adut ZZlatkaLagumdìje u obra~unu sa biv{impartnerima iz SDA, a nakon {to je

lider SDP-a koncem juna odlu~io da jeplatforma{koj koaliciji istekao rok trajanja.


RASKOL U HSP-u

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Devet od dvanaest članovaPredsjedništva HSP-azatražili su prije mjesecdana od ZVONKAJURIŠIĆA da se povuče sfunkcije predsjednikastranke, navodeći kaoformalno obrazloženjenjegovu podaničku poli-tiku prema lideru SDP-aZLATKU LAGUMDŽIJI;stvarni su razlozi raskolameđu pravašima,međutim, znatno ozbiljniji, budući daJurišića stranačke kolege optužuju da jesvjesno rušio ostatakplatformaške koalicije, alii za brojne nezakoniteposlove

Prava{i sumnjaju da je Zvonko Juri{i} bio skriveni adutZlatka Lagumdìje u kona~nom obra~unu sa SDA

TAJNI DOGOVORLAGUMD@IJE I JURI[I]A

Suzana HSP:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:57 Page 16

Iako su se spekulacije o tajnom dogovoruJuri{i}a i Lagumdìje me|u samimprava{ima pojavile netom nakon {to je uru{ila~kom SDP-ovom pohodu smijenjenorukovodstvo federalnog Parlamenta,upravo je {ef HSP-ovaca u protekla trimjeseca dao za pravo unutarstrana~kimneistomi{ljenicima koji su upozoravali nanjegovo, najblaè re~eno, sumnjivopona{anje. Serija neobja{njivih poteza kojibi, da je Juri{i} uspio u svom naumu, vi{ei{li u korist novoj parlamentarnoj ve}ini uFederaciji nego ostatku Platforme, nakoncu je rezultirala zahtjevom za njegovusmjenu koji je potpisalo devet od trinaest~lanova Predsjedni{tva HSP-a.

Prije petnaestak dana smo objavili kakosu nezadovoljne kolege zatraìli od ZvonkaJuri{i}a povla~enje s du`nosti predsjednikauz obrazloènje da je njegova podani~kapolitika prema Zlatku Lagumdìji najve}ikrivac {to HSP nije vodio samostalnupolitiku, nije ispunio predizborna obe}anja,niti je popravljen rejting stranke me|upotencijalnim bira~ima. Juri{i}u sespo~itava i da je zbog prepu{tanja odre| e -nih pozicija SDP-u u javnim poduze}imado{lo do pogor{anja me|uljudskih odnosame|u ~lanovima HSP-a. Iako je ZvonkoJuri{i}, naknadno, u medijskim istupimapoku{ao minimizirati o~evidan raskol ustranci i zahtjev za njegovu smjenu pripisati

manjoj skupini nezadovoljnika, ~injenice,ipak, govore druga~ije. Juri{i}evo supovla~enje, naime, zatraìli njegov za -mjenik JJosip Peri}, oba HSP-ova ministra ufederalnoj Vladi AAnte Krajina i VVjekoslavČamber, predsjednik Federacije BiH @@ivkoBudimir, te @@eljko Asi}, SStjepan Kre{i},Ivica Gudeljevi}, Vili Terek i IIvicaSko~ibu{i}. S druge su strane, opet, uzJuri{i}a ostali samo predsjednik Glavnogstana HSP-a @@arko Pavlovi}, dopredsjednikstranke SStanko Primorac ]ane i glavnitajnik PPetar Mili}.

[TA JE JURI[I] TRA@IO ODSTRANA^KIH KOLEGA

I mada se Juri{i} na udaru najbliìhstrana~kih kolega znao na}i i ranije,ponajvi{e zbog izostanka ~vrstog stavaprema Lagumdìji, njegovo je pona{anjeprvi put izazvalo podozrenje ostalihprava{a poslije definitivnog razlaza saSDP-om. Dogodilo se to na sjednicistrana~kog Predsjedni{tva, odrànoj nakon{to su na inicijativu SDP-a smijenjeni~elnici oba doma Parlamenta FederacijeBiH, kada je Zvonko Juri{i} iza{ao sa posveneo~ekivanim prijedlogom. Dok su, naime,drugi HSP-ovci pravili ra~unice kako dasa~uvaju sada{nje pozicije, njihov jestrana~ki {ef zatraìo da svi podnesuostavke, ra~unaju}i i ~lanove upravnih inadzornih odbora, {to bi, kako je tvrdio,predstavljalo dostojanstven ~in povla -~enja?! Kako, me|utim, me|u strana~kimkolegama nije imao podr{ke (budu}i danikome nije bilo ni na kraj pameti dadobrovoljno napusti funkciju), Juri{i} je nakoncu odustao od tog prijedloga. No,uskoro je do{ao s novim idejama.

Tako je lider HSP-a, i to u vrijeme kadase s zebnjom i{~ekuje odluka Ustavnogsuda Federacije BiH o legalnosti ostavkeministra trgovine DDesnice Radivojevi}akoja }e odrediti odnos snaga u federalnojVladi, Zvonko Juri{i} od ministra rada isocijalne politike Vjekoslava Čamberatraìo da se kandidira za na~elnika Op}inePosu{je. I mada bi pobjeda na lokalnimizborima u Posu{ju, gdje HSP-ovci odranijeimaju brojno glasa~ko tijelo, prava{imasvakako dobro do{la, ne treba previ{epoliti~ke mudrosti da se zaklju~i kako je zatu stranku neuporedivo va`nije sa~uvatipozicije u Vladi Federacije BiH. Stoga jeministar Čamber ponudu strana~kog {efarezolutno odbio, za razliku od StankaPrimorca ]ane, od kojeg je Juri{i} traìo dabude kandidat HSP-a za na~elnika Op}ineLjubu{ki. Ljubu{ki je ve} godinama jednood najja~ih upori{ta HSP-a, a izglede daPrimorac odnese pobjedu dodatno jepove}ao anga`man njegovog bliskogprijatelja ZZdenka Lu~i}a (najmla|eg ~lanatajkunske obitelji Lu~i} iz Ljubu{kog), koji


KO JE ZA, A KO PROTIV JURI[I]A

TROJANSKI KONJSpekulacije o tajnom dilu

Zlatka Lagumdìje i ZvonkaJuri{i}a pojavile su se

odmah nakon SDP-ovogudara na federalni

Parlament

TROJANSKI KONJSpekulacije o tajnom dilu

Zlatka Lagumdìje i ZvonkaJuri{i}a pojavile su se

odmah nakon SDP-ovogudara na federalni

Parlament

��


je postao neformalni {ef ]anine prediz b -orne kampanje. No, u slu~aju da StankoPrimorac ]ane, nakon 7. oktobra, postanenovi na~elnik Ljubu{kog, HSP-ovci biostali bez jednog od ukupno dva zastupnikau Zastupni~kom domu Parlamenta Feder -acije BiH, budu}i da bi ga, prema osv -ojenom broju glasova, zamijenio VVjekoslavBakula iz HDZ-a 1990.

@ESTOKE RASPRAVE I TE[KE OPTU@BE

Nekada{nji ministar financija u VladiZapadnohercegova~ke ùpanije VjekoslavBakula je, opet, bio najbliì Juri{i}evsuradnik, dok je predsjednik HSP-a bio nadu`nosti ùpanijskog premijera. Podsje -timo i da je dvojac Juri{i}-Bakula svojimnasljednicima u Vladi Zapadnohercego -va~ke ùpanije ostavio milijunske dubiozeu prora~unu i brojne afere koje su jo{ uvijek

predmet istrage policije i ùpanijskog tuì -teljstva.

Sude}i, me|utim, prema optu`bamakoje na Juri{i}ev ra~un sve ~e{}e dolaze odnjegovih najbliìh kolega i èstokimraspravama na sjednicama strana~kogrukovodstva, ~ini se kako bi predsjednikHSP-tek mogao postati glavni akternekoliko krupnih skandala. ““Ne moèmomi tolerirati nikakve nezakonite radnjeunutar vlastite stranke, ako iz istih razlogakritiziramo druge. Da bismo i{li dalje,moramo najprije o~istiti vlastiti vrt“, kaè urazgovoru za Slobodnu Bosnu zamjenikpredsjednika HSP-a Josip Peri}. Potvr| u -ju}i da je prvi potpisao zahtjev zapovla~enje Zvonka Juri{i}a s funkcijepredsjednika, Peri} obja{njava da }e osvemu, i to vrlo brzo, raspravljati nasjednici Predsjedni{tva. ““@elimo sedemokratski i institucionalno izboriti daHSP bude stranka koja }e se principijelnopona{ati. Činjenica je da smo otvorili jedanproblem koji u drugim strankama nijemogu}e otvoriti, jer njima rukovodediktatori. To~no je i da je u HSP-u bilopoku{aja takvog pona{anja, ali nijeprihva}eno“, dodaje Peri}, uz opasku kakodo 7. oktobra, odnosno do Op}inskihizbora, nezadovoljni ~lanovi HSP-a ne}einzistirati na Juri{evoj ostavci. ““Ako ve}ina~lanova Glavnog stana bude smatrala da seproblemi u HSP-u trebaju rije{iti prijeizbora, tako }e i biti. Ali }e se moratiotvoreno raspravljati o svemu {to ti{ti~lanstvo stranke. ČČinjenica je da seprilikom imenovanja kadrova u upravne inadzorne odbore nisu uvaàvale institucije


RASKOL U HSP-u

Prije Op}ih izbora 2002. godine, kadaje po prvi put izborio mandat zastupnika uSkup{tini Zapadnohercegova~ke ùpa -nije, Zvonko Juri{i} je u imovinskomkartonu naveo da posjeduje ~etverosobanstan u Mostaru i dva automobila, svoj isupruge Tonke Juri{i}. êtiri godinekasnije, popisu nekretnina dodao je jo{dvije gra|evinske parcele, u Posu{ju iMostaru, i stan u Makarskoj, vrijedan100.000 eura. Kasnije je priznao da je, uvrijeme dok je obavljao funkciju ùpa -

nijskog premijera, 2009. godine u Zagrebukupio jo{ jedan stan povr{ine 90kvadratnih metara?! No, prije samonekoliko mjeseci, njegov sada{nji intimus@arko Pavlovi} je, nakon jedne ù~nesva|e predsjedniku HSP-a javno, preddesetak strana~kih kolega, prijetio da }emedijima poslati sliku vi{ekatnice koju jeZvonko Juri{i} navodno izgradio uzagreba~kom naselju Male{ nica. Pavlovi}je tvrdio kako u istoj zgradi stan ima i biv{iministar Vjekoslav Bakula. �

IMOVINSKI KARTON

Jurišić ima stanove u Mostaru,Makarskoj, Zagrebu

ZAHTIJEV ZA SMJENU Juri{i}evo povla~enje s funkcije predsjednikaHSP-a zatraìlo je devet ~lanova Predsjedni{tva,lojalni su mu ostali samo Stanko Primorac ]ane,Petar Mili} i @arko Pavlovi}

�


stranke, nego su neki ~lanovi sebi dali zapravo da preuzmu sve kadrovske poslove.Sada iz kuloara ~ujemo svakojake pri~e,spominju se nezakoniti poslovi u javnimpoduze}ama i stoga sam kao zamjenikpredsjednika traìo da znam {to se doga|a.“

ÎME JE JURI[I] ZADU@IO PAVLOVI]A

Na na{e pitanje da li prava{i sumnjajuda je njihov predsjednik sudjelovao unezakonitim poslovima, poglavito u javnim

poduze}ima i imao tajni dil s liderom SDP-a,Peri} je kratko odgovorio: ““Na àlost,svega je tu bilo. Gospodin Juri{i} je,glume}i Lagumdìju, poku{ao na isti na~invladati HSP-om. Reagirao sam me|uprvima, a i ranije sam, podsjetit }u, bioprotiv ulaska u vlast sa SDP-om. No, tonikako ne zna~i da sam danas spreman dase bezuvjetno povu~em. Moj je uvjet da seusvoji zakon o Vladi Federacije BiH i da seonemogu}i preglasavanje bilo kojegnaroda“, poru~uje Josip Peri}.

Iako predsjednik Glavnog stana @arkoPavlovi} ve} danima, po nalogu Zvonka

Juri{i}a, odugovla~i sa sazivanjem sjedn i -ce (u HSP-u tvrde da je Juri{i} pomogaoPavlovi}evoj gra|evinskoj tvrtki da dobijenekoliko poslova), iz unut arstrana~kogoporbenog bloka najavljuju da ve} imajudovoljno glasova za pokretanje proceduresmjene. No, dalja }e politi~ka sudbinaZvonka Juri{i}a biti poznata najkasnije zadva mjeseca, do kada bi njegovi oponenti,naoruàni jakim argumentima (a najubj-e d ljivi je Juri{i}ev imovinski karton kojise posljednjih godina naglo uve}ao)trebali organizirati izvanredni strana~kisabor. �


KO JE ZA, A KO PROTIV JURI[I]A

Iako je na inicijativu SDP-a dopred -sjedavaju}i Zastupni~kog doma federa -lnog Parlamenta Stanko Primorac ]anesmijenjen dva puta, Zvonko Juri{i}, kaojedini zastupnik HSP-a u Zastupni~komdomu Parlamenta BiH, ipak nije podrào

smjenu Denisa Be}irovi}a. Juri{i} jepro{log tjedna uredno do{ao na sjednicudràvnog Parlamenta, no kada je na reddo{lo glasanje o smjeni zamjenika pre d -sje davaju}eg Be}irovi}a, naprasno jenapustio salu. �

NESTAO BEZ TRAGA

Zvonko Jurišić pobjegao izParlamenta prije glasanja o smjeniSDP-ovca Denisa Bećirovića

Josip Peri}


Inspektori MUP-a Kantona Sarajevouhapsili su u petak (21. septembra)sarajevskog ugostitelja MMehmeda Muja -

novi}a zvanog PPirija, zbog sumnje da je danranije uputio prijetnje zastupnicima uSkup{tini Kantona Sarajevo EEsedu Ra -delja{u i EEnesu Zekovi}u. Vlasnik resto ranaEsmeralda na Stupskoj petlji nazvao jezastupnika BOSS-a Radelja{a i anonimnomu zaprijetio: ““Digne{ li sutra ruku, bit }eti odsje~ena, a za djecu i porodicu, vidjet}e{ {ta }e se desiti!“ Potom je Mujanovi}nazvao i nezavisnog zastupnika EnesaZekovi}a, kojem je tako|er uputio prijetnjeako na sjednici kantonalne Skup{tine budeglasao za smjenu Vlade. No, prije nego {toje na maratonskoj skup{tinskoj sjedniciizja{njavanje o nepovjerenju Vladi KantonaSarajevo stiglo na red, Mehmed Mujanovi}Pirija se ve} nalazio u policijskom kombiju,s lisicama na rukama. Pripadnicima MUP-aKantona Sarajevo su, naime, trebala nepuna24 sata da u suradnji s drugim agencijamalociraju s kojeg su telefona upu}eneanonimne prijetnje. Neupu}eni je Pirija,kako nezvani~no doznajemo, Radelja{a iZekovi}a zvao koriste}i dvije SIM kartice,koje je stavio u svoj mobilni telefon, prekokojeg je bez ve}ih pote{ko}a otkriven.Navodno se pred policajcima pravdao kakoje posrijedi bila {ala, ali }e, posve izvjesno,biti optuèn zbog po~injenog kaznenogdjela ugroàvanja sigurnosti.

Nakon {to je Mehmed Mujanovi}uhap{en, cijeli je slu~aj dobio sasvim novudimenziju, budu}i da se vrlo brzo ispostaviloda je Pirija iznimno blizak ~elnicima SDP-au sarajevskoj op}ini Novom Gradu. Ranijese Pirija ~esto mogao vidjeti u dru{tvubiv{eg op}inskog na~elnika DDamiraHadì}a, a druènje je, i to jo{ intenzivnije,nastavio i sa njegovim nasljednikom uOp}ini Novi Grad AAnerom [umanom, kojije i kandidat za na~elnika na predstoje}imizborima. Nije, me|utim, poznato jesu lilokalni SDP-ovci nagovorili Mujanovi}a daanonimno prijeti Radelja{u i Zekovi}u, ili seon spa{avanja kantonalne (SDP-SBB) Vlade“prihvatio na svoju ruku“.

Samo desetak dana ranije, bez jednogod svojih najbliìh suradnika, ostao je i

generalni direktor Elektroprivrede BiHElvedin Grabovica. Njegov je voza~ i, kakonezvani~no doznajemo, stalni pratilacSanjin Bor~ak uhap{en u akciji MUP-aRepublike Srpske, izvedenoj istog danakada i zdruèna policijska operacija“Lutka“. Bor~akovi su kriminalni poslovi,naime, otkriveni sasvim slu~ajno, zatrajanja istrage Tuìteljstva BiH protivpripadnika zlo~ina~ke organizacije DDarkaEleza, odnosno jednog od njegovihnajbliìh suradnika DDavora Mandi}a.Istraùju}I Mandi}a, policija je do{la natrag i njegovim kompanjonima ZZoranuPu{ari iz Lukavice, te MMersudu Li~ini iSanjinu Bor~aku iz Sarajeva, koji suosumnji~eni za kazneno djelo iznude izelena{tva. Istragu protiv Pu{are, Li~ine iBor~aka vodi Okru`no tuìla{tvo uIsto~nom Sarajevu. Zbog mogu}nostibijega, ali i utjecaja na svjedoke, svima jeodlukom Suda odre|en jednomjese~nipritvor.

I mada je Sanjin Bor~ak nakon hap{enjaizjavio da je zaposlen kao konobar u caffeuPrego, ~iji je vlasnik Mersud Li~ina (sudskiproces protiv Li~ine, koji je zajedno sIsmetom Bajramovi}em ]elom i MahiromRa|om optuèn za ubojstvo RRahmanaAjdarpa{i}a, jo{ nije zavr{en), vijest onjegovom hap{enju izazvala je {okiranostme|u uposlenicima Elektroprivrede BiH.Bor~akove nove radne kolege tvrde kako je

uhap{eni kamatar prije nekoliko mjesecipo~eo raditi u tom javnom poduze}u, aposao je dobio bez konkursa, po nalogugeneralnog direktora Elvedina Grabovice.Od novog se {efa Bor~ak nije odvajao svedo prije dvadesetak dana, kada ih jenaprasno razdvojila policija. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

U dvije policijske akcije uhapšeni prijatelji i radnekolege SDP-ovaca Damira Hadžića, Anera Šumana i

Elvedina Grabovice

Policijski udar na SDP

SDP, IDEMO NAPRIJEDNa~elnik Op}ine Novi Grad Aner [uman nije se odvajao od prijatelja MehmedaMujanovi}a Pirije, sve dok nije uhap{en upro{li petak, voza~ direktora ElektroprivredeBiH Elvedina Grabovice Sanjin Bor~ak se izare{etaka na{ao prije petnaestak dana

Skandal:Skandal.qxd 26.9.2012 22:52 Page 20


Iako je pro{lo sedam dana otkako jeSud BiH raspisao me|unarodnupolicijsku tjeralicu za NNaserom Kelm e-ndijem, jo{ uvijek nema slu`benepotvrde gdje se odbjegli narko-boss

nalazi i ko mu je pruìo privremeno uto -~i{te. Prema neslu`benim informa cijamakojima raspolaù u Dràvnoj agenciji zaistrage i za{titu (SIPA) i Tuìteljstvu BiH,Naser Kelmendi se, gotovo posve izvjesno,nalazi u svojoj ku}i u kosovskom graduPe}i, gdje se nekoliko mjeseci ranije,tako|er bjeè}i od hap{enja, sklonio injegov sin EElvis. Elvis Kelmendi je, {to jeSlobodna Bosna pro{log tjedna dokum e -ntirala serijom fotografija, sve do prije tridana slobodno ìvio u Pe}i, zajedno sasuprugom AAidom êngi} i tek ro|enimdjetetom. No, premda je INTERPOL-ovatjeralica za Elvisom Kelmendijem raspis a -na jo{ u februaru pro{le godine, kosovskaga je policija, dakako nimalo slu~ajno,uhapsila tek u subotu, 22. septembra. Premaposljednjim informacijama iz Pe}i, ElvisKelmendi je u srijedu (26. septembra)

pu{ten iz pritvora, na -kon ~ega se u pre d -stavu uklju~ila po l -icija EULEX-a, po~ijem je nalogu pon o -vno uhap{en i vra }eniza re{etaka. Odre |enmu je pritvor u trajanjuod mjesec dana.

POLICIJSKI DOSJE “KELMENDI I

SINOVI“U me|uvremenu je iz Kantonalnog suda

u Sarajevu, posredstvom Ministarstvapravde BiH, kosovskom pravosu|u upu} e -na kompletna dokumentacija koja se odnosina poku{aj ubojstva EElvisa Hodì}a, 9.novembra 2010. Tada je Elvis Kelmendi uklubu Bad u sarajevskom naselju Breka usvog imenjaka ispalio vi{e hitaca iz pi{tolja,poslije ~ega je pobjegao iz BiH. Pucnjava uBadu predstavljala je, opet, nastavakrevolvera{kog obra~una iz kluba Incognito,koji se dogodio dvije godine ranije, kada jeranjen Kelmendijev prijatelj FFatmir Mujaj,u kojeg su pucali Elvis Hodì} i MMersedHadì}, zvani MMirso [vicarac. Prethodno su~lanovi obitelji Kelmendi bili umije{ani ujo{ nekoliko ozbiljnih “incidenata“, ali bi se

poslije svakog hap{enja naslobodi na{li ve} za ne -koliko dana.

Prvi okr{aj unutar sa -raje vskog pod zemlja ukojem su sudjelovali tekprido{li Kelmendiji dogo -dio se u novembru 2003., uhotelu Holiday Inn, aglavni su akteri bili ZZijadTurkovi} i Naser Kelm -

endi. Do sukoba je do{lonakon {to je Kelmendi dobio

informaciju da je plja~ku 20.000 dolara iznjegovog stana organizirao Turk ovi}.Mjesec dana kasnije u Turkovi}evom }estanu eksplodirati nepoznata naprava, odkoje je poginuo AAntun Grladinovi}, a te{koranjen BBakir Ibrahimovi}. Navodno sudvojica “bomba{a“ stradala dok su mo -ntirali eksploziv namijenjen NaseruKelmediju. U aprilu 2005. u sarajevskomnaselju Ilidà izre{etan je automobil DDenisaStojni}a. Prema prvom iskazu koji jeStojni} dao policiji, na njega su pucaliNaserov sin LLiridon Kelmendi i njegovortak AAlmir Kukan.

“Zijad Turkovi} i ja se poznajemoodmalena“, rekao je svojevremeno urazgovoru za “SB“ Stojni}, obja{njavaju}i


NASER KELMENDI I SINOVI

Pi{u: SUZANA MIJATOVI] I MIRSAD FAZLI]

Foto: MARIO ILIÎ] I ARHIV “SB”

Nakon što je “SB“ prije sedam dana ekskluzivno objavila fotografije odbjeglogELVISA KELMENDIJA, koji već mjesecima slobodno živi u Peći, uslijedila je

promptna akcija kosovske policije i hapšenje bjegunca s INTERPOL-ove tjeralice;naši novinari podsjećaju kako su i uz čiju pomoć NASER KELMENDI, koji je premasvim informacijama također pobjegao u Peć, i njegovi sinovi BESNIK, LIRIDON iELVIS, unatoč brojnim kaznenim prijavama, godinama u Sarajevu uživali status

“kontroverznih biznismena“, zaštićenih od sudskog progona

DOSJE “SB“:FAMILIJA

KELMENDI, OD PE]I DOSARAJEVA I

NATRAG

KAKO JE STVARANAEKONOMSKA I KRIMINALNAIMPERIJA KELMENDIJEVIH

Naser Kelmendi je nakon rata u Sarajevo do{ao s pet milijuna maraka u ke{u, parama je kupio za{titu

utjecajnih prijatelja u politi~kim, policijskim, pravosudnimi vjerskim krugovima

Naser:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 22:47 Page 22

kako su njih dvojica “slu~ajno“ ~etiri danaprije pucnjave zaustavili i razoruàlidvojicu Albanaca, NNedima Mustafu i EErolaBersoja. Dok su Stojni} i Turkovi}pretresali Mustafu i Bersoja, iz suprotnogsmjera je nai{ao RRamiz Delali} ]elo udru{tvu sa AAmirom Pa{i}em Fa}om iElvisom Hodì}em. Incident {irih razmjeraje sprije~io dolazak policije koja je privelasve aktere. Mustafa i Bersoj su tvrdili danemaju pojma ko je Kelmendi, dok suDelali} i ostali sumnjali da je rije~ oKelmendijevim pla}enicima koji su trebalilikvidirati Delali}a i Turkovi}a.


LIJEPI KO “LUTKA”

PORODICA KELMENDI NA OKUPUNaserovi sinovi Liridon, Besnik i Elvis ik}erka Donata Kelmendi koja se nikada nijepojavljivala u javnosti

��


Stojni}eva pri~a o “slu~ajnom“ incid e -ntu malo je vjerovatna, s obzirom da seznalo kako su se Mustafa i Bersoj pret -hodno raspitivali gdje ìvi i kuda se kre}eDelali}.

POKU[AJ UBOJSTVA DENISA STOJNI]AIstog dana kada je na vozilo Stojni}a

ispucano 18 metaka, Albanci predvo|eniLiridonom Kelmendijem zaustavili suStojni}ev dìp koji je vozio njegov bratDamir. Pretresli su vozilo i raspitivali segdje se nalazi i kuda se kre}e Denis Stojni}.Na kraju je Kelmendi poru~io DDamiruStojni}u da se ne voza u dìpu svoga bratajer bi mogao poginuti te da mu je pametnijevoziti se taksijem. Iste ve~eri, Denis Stojni}u pratnji Zijada Turkovi}a, odvezao se naIlidù, a kako Kelemendijevi nisu bilisigurni u njihove namjere, odlu~ili su izpredostro`nosti prvi zapucati. Nakon togaStojni} odlazi u Kiseljak, a Turkovi} sevra}a u grad. Iz Kiseljaka Stojni} jekontaktirao prijatelje i poznanike koji sumu savjetovali da o svemu obavijestipoliciju, {to je Stojni} i u~inio. Sa policijomStojni} se na{ao u restoranu Saraj u Zovikukod Hadì}a nakon ~ega je izvr{en uvi|aj.Potom su policajci blokirali Kelmendijevhotel Casa Grande i izvr{en je detaljanpretres objekta. Privedeni su Naser Kelm e -ndi, njegovi sinovi Liridon i Elvis, ro|ak



Kako nezvani~nodoznajemo iz izvora bliskihTuìteljstvu BiH, premaDràvnom sudu jo{ nijeupu}en zahtjev da se za sveuhap{ene u akciji Lutka,uklju~uju}i i NaseraKelmendija, doneseprivremena zabranaraspolaganja imovinom.Razlog je {to u Tuìteljstvu BiHjo{ nisu precizno utvrdili kojomimovinom raspolaù osu -mnji~eni, budu}i da se radi oimpre sivnom popisu ku}a,stanova, skupocjenihautomobila. Posve je,me|utim, sigurno da }e dookon~anja sudskog procesabiti blokirana sva imovinaNasera Kelmendija. Pored vilei hotela na Ilidì, te vi{estanova i poslovnih prostora(od kojih se neki vode na

imena njegovih ro|aka), NaserKelmendi posjeduje i imanje uprigrad skom naselju Plandi{te.U istom je mjestu NaserKelmendi 2008. godine bioglavni financijer gradnjedàmije za koju je izda{nodonirao ~ak 100.000 KM.Novac je uru~io Nezimu ef.Halilovi}u Muderisu kaopredsjedniku Gra|evinskogodbora za izgrad nju dàmije(ina~e direktoru Vaku fskedirekcije), nakon ~ega jeefendija “promovirao“Kelmendija u vakifa. Druginajve}i donator dàmije bio jeKelmendijev “poslovni partner“Aslan Peci, vlasnik firmeAlaxa, koji je ranije bioglavnoosumnji~eni za te{kopremla}ivanje NeziraBajraktarija u sarajevskomkafi}u Akademija. �

HALAL HEROIN

Naser Kelmendi je donirao 100.000 KM za gradnjudžamije u ilidžanskom naselju Plandište

BIZNISMEN I VAKIFNaser Kelmendi bio je

najve}i donator gradnjedàmije u naselju Plandi{te

BIZNISMEN I VAKIFNaser Kelmendi bio je

najve}i donator gradnjedàmije u naselju Plandi{te

NEUSPJELE POLICIJSKE AKCIJEPolicija je vi{e puta pretresala Kelmendijev hotel Casa Grande, ali nikada nije prona|enodovoljno dokaza za procesuiranje vlasnika

�


Redèp i njihov “pla}enik“ Almir Kukan.Prilikom pretresa kod Liridona, Elvisa,Redèpa i Almira su prona|eni pi{tolji za~ije no{enje nisu posjedovali odobrenje.Sva petorica uhap{enih bili su osumnji~eniza poku{aj ubojstva, ali su poslije nepunihmjesec dana oslobo|eni, budu}i da jenjihova `rtva promijenila iskaz. U hotel suCasa Grande policajci ponovno upali dvijegodine kasnije, nakon likvidacije RamizaDelali}a ]ele, ali glavnog osumnji~enog

Nasera Kelmendija ni tada nisu zatekli.Iako je u toj akciji, uz Elvisa Kelmendija,uhap{eno i vi{e “obiteljskih prijatelja“- odMuhameda Alija Ga{ija do NNasera Krujeziua,optu`nica nikada nije podignuta, zbognedostatka dokaza. Protiv Nasera Kelm e -ndija i trojice njegovih sinova Besnika,Elvisa i Liridona sarajevska je policija od2003., kada su doselili u BiH, podnijelapetnaestak kaznenih prijava; za poku{ajubojstva, nasilni~ko pona{anje, neovla{enodrànje oru`ja... Me|utim, sve do poslje d -nje akcije Tuìteljstva BiH, Kelmendiji subili slobodni ljudi, za {to imaju zahvalitimnogobrojnim utjecajnim prijateljima u

politi~kim, policijskim, pravosudnim, pa~ak i vjerskim krugovima. U tom je kont e -kstu ime FFahrudina Radon~i}a samo jednos poduè liste onih koji su se proteklihgodina javno i tajno druìli s kontroverznimalbanskim biznismenom.

WELCOME TOSARAJEVO

Iako se, naime, sta -vljanje Nasera Kelm-e n dija na ameri~ku “cr -nu listu“ i final iz iranjedugogodi{nje istragekoja se protiv njegavodila u Dràv nomtuìt eljstvu, bes po -{tedno koristi u dne-v n opoliti~ke svrhe (u me|uso b nom obr -a~ unu SDA i Rado -n~i}evog SBB-a), ~i -nje nica je da odbjeglinarko-boss 2002. go -di ne nije mogao uTuzli dobiti dràvlja -nstvo BiH bez po -liti~ke prepor uke. Ke -l mendi je u Sarajevodoselio go di nu danakasnije, kada je odRadon~i}a kupio viluu ilidà nskoj Velikojaleji, a potom i hotelCasa Grande, u ~emuje posredovao njegovkum MMuhamed AliGa{i, kod kojeg sezaduìo biv{i vlasnikIsmet Omerbegovi}Inta. Ranije se spek u -liralo da je Kel mendiu Sarajevo do nio petmilijuna mar aka uke{u, za koje je nanekoj vrsti interne

dra`be najprije kupio hotel, a onda inekoliko stanova. Pisali smo tako|er da jeNaser Kelmendi, skrivaju}i kriminalnupro{lost (ve} je tada bio pod paskomnekoliko zapadnoeuropskih poli cijskihagencija), 2004. u Sarajevu podnio zahtjevza promjenu prezimena. Zahtjev mu je


LIJEPI KO “LUTKA”

U INTERESU ISTRAGE:Kasnije se Kelmendi uspiozbližiti i s nekadašnjimkantonalnim a danasdržavnim tužiteljemOlegom Čavkom, sa kojimse također mogao vidjetiu sarajevskim restorani-ma, premda je Čavka nji-hova druženja pravdao“interesima istrage“

SARAJEVO - PODGORICA - PE]Nakon {to je sredinom jula pobjegao iz BiH Naser Kelmendi je prodao i stan u Podgorici, pretpostavlja se kako se krije u luksuznoj vili u Pe}i

��


odobren, Keljmendi je postao Kelmendi,nakon ~ega je dobio i nova osobnadokumenta. Sarajevska je policija u tovrijeme Naseru Kelmendiju uredno izdala iodobrenje za no{enje oru`ja, iako je jo{1976. pravomo}no osu|en na godinu i polzatvora zbog poku{aja ubojstva u rodnojPe}i. Dozvole za oru`je su 2006. legalnoizdate i Besniku i Liridonu Kelmendiju, i tou Policijskoj upravi Zenica, na intervencijunjihovog prijatelja Nasera Krujeziu (koji uzeni~koj policiji ima dobre veze, jo{ izvremena kada je {ef CSB-a bio AAsim Fazli}a na~elnik FFadil Jaganjac). U Sarajevu jeKelmendijev najpouzdaniji policijski za{t i -tnik bio ZZejnil Lu~kin, biv{i komandirpolicije na Ilidì. Zbog bliskih kontakata sKelmendijem i njegovim “poslovnimortacima“, protiv Lu~kina je u MUP-uKantona Sarajevo 2005. vo|ena internaistraga, no bez konkretnih rezultata. Kasnijese Kelmendi uspio zbliìti i s nekada{njimkantonalnim a danas dràvnim tuìteljemOlegom Čavkom, sa kojim se tako|ermogao vidjeti u sarajevskim restoranima,premda je Čavka njihova druènja pravdao“interesima istrage“. Popisu Kelmendijevihmo}nih prijatalja svakako treba dodati ibiv{eg direktora Uprave za indirektnooporezivanje KKemala Čau{evi}a, te “ko -ntroverzne biznismene“ SSenada [ah inpa {i}a[aju i EEkrema Leki}a. �



Od trojice Kelmendijevih sinova, najve}eo~evo povjerenje uìva Besnik, koji saNaserom vodi najva`nije poslove vezane zatrgovinu naftom i cigaretama. Besnik je socem naj~e{}e putovao u Tursku i UjedinjeneArapske Emirate, gdje Naser Kelmendi imanekoliko tvrtki. Liridonu Kelmendiju je uobiteljskoj rasp odjeli poslova zapalo dautjeruje dugove od mnogobrojnih klijenatakoji od Nasera posu|uju novac uz lihvarskekamate, budu}i da je poznat po robusnompon a{anju, sklon prijetnjama i ucjenama.Ubjedljivo najlo{iji status u obitelji ima ElvisKelmendi, koji je sve doskora (dok se nijeokrenuo vjeri i promijenio ime u Hamza) biosklon pi}u, drogama i provodima pokafanama. Nerijetko je Elvis, pretpostavlja sepod utjecajem droge i alkohola, znao prijetitiocu i bra}i da }e otkriti policiji ~ime se zapravobave, zbog ~ega su ga distancirali od svihva`nijih poslova. �

OÊVI I SINOVI

Elvis Kelmendi je prijetio ocuNaseru da će otkriti policiji tajneobiteljske poslove

CRNA OVCA U FAMILIJIElvis Kelmendi bio je poznat po pijankamai raskala{enim kafanskim druènjima

�




IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME

Krajem prošle nedjelje za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH izabran jetuzlanski muftija Husein Kavazović; o malverzacijama unutar Islamske

zajednice BiH koje su pratile izbor novog reisa za naš list otvoreno govoriHusein ef. Hodžić, imam Medžlisa u Trebinju i Bileći

SARAJEVSKI MUFTIJAHUSEIN SMAJI] NUDIO

1.000 KM ZA GLAS!

Kavazovic:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 20:52 Page 28


ZAKULISNE IGRE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

Zbog neregularnosti izbora isto~na Hercegovina ne}epriznati novog reisa Huseina Kavazovi}a


Novi reisu-l-ulema Islamske zajed-nice u BiH HHusein efendija KKava -zovi} }e 19. novembra zvani ~nopreuzeti ovu du`nost od svogprethodnika MMustafe ef. CCeri}a.

Kavazovi} je od samog po~etka vaìo zanajozbiljnijeg kandidata, kojeg je podr ̀ -avao sada ve} biv{i reis ef. Ceri}, ali i poli-ti~ke struje unutar Sabora IZ-a. Novi reisKavazovi} nakon izbora je kratko poru~iokako }e raditi na o~uvanju i ja~anju tradi-cionalnog “mirnog” bosanskog islama,religiji tolerancije i pra{tanja te na pomire-nju zava|enih bo{nja~kih politi~kih vo|a.“Smatram da smo dostojanstveno, kakonam i prili~i, izvr{ili ovaj izbor. Zahv -aljujem se muslimanima koji su imali pov-jerenja u mene i koji su me izabrali za svogreisu-l-ulemu. Pred nama je puno posla,nastavi}emo sve dobre programe i posloveu Zajednici i pokretati nove, potrebne zanjeno unapre|enje“, kazao je novoizabranireis.

Prema dobro upu}enim izvorima na{eglista, najve}i lobista za izbor Kavazovi}abio je Mustafa ef. Ceri} koji ima izrazitojak uticaj na ef. Kavazovi}a, koji }e se,procjenjuju analiti~ari, nastaviti i nakon {tomu Ceri} preda titulu reisa.

U svom programu koji je dostavioizbornom tijelu Kavazovi} je istakao da muje cilj da Islamsku zajednicu pribliì naro-du. U svom dosada{njem radu Kavazovi}se zalagao za ja~e uklju~enje èna unutarstruktura Islamske zajednice, ali i osniva-nje centara za borbu protiv ovisnosti.

Nakon izbora reisa od ~lanova izbornogtijela moglo se ~uti da je sve proteklo dos-tojanstveno i demokratski. No, okolnostikoje su pratile izbor reisa pobudile su sum-nje u uplitanje politike u njegov izbor sobzirom da je Kavazovi} svojim djelova-njem nedvosmisleno pokazao bliskost poli-ti~kim krugovima SDA, ali i ef. Ceri}u.

PRAVILA IGRE SU PROMIJENJENA U TOKU UTAKMICE

Imam iz Trebinja HHusein efendija HHo -d` i} za na{ list, me|utim, tvrdi da su u izborza novog reisu-l-ulemu razni politi~ki kru-govi u Bosni i Hercegovini itekako umi-j e{ali prste.

“Sabor Islamske zajednice BiH nap-r avio je farsu od posljednjih izbora zanovog reisa, me|utim nema hrabrih iodva`nih ljudi u Islamskoj zajednici BiHkoji }e javnosti otkriti {ta je sve ra|enoprije i tokom izbora. Islamska zajednicaBiH ima svoja pravila za izbor reisu-l-uleme. Nakon {to su raspisani izvori i do{lose do pola puta, oni su promijenili pravila.Mijenjali su ih prvenstveno zbog hafiza

Halila Mehti}a iz Zenice. Jednostavno, nijeim i{lo u prilog da bude protukandidat nji-hovom miljeniku muftiji Kavazovi}u, jerbi njegova pobjeda bila upitna. To je kaokada bi igrali fudbalsku utakmicu, a uprvom poluvremenu bilo puno penala, pa upauzi do|e Fifina odluka da se u drugompoluvremenu ne smiju dosu|ivati penali.Tako su oni odigrali posljednju ujdurmu naSaboru IZ-a BiH dono{enjem amandmanapo kojem mogu da elimini{u koga ho}e. Zato su se dobro pripremili. Dakle, evidentnoje da se Islamska zajednica BiH pona{a kaojedna jaka politi~ka stranka. U Islamskojzajednici selektiraju se kadrovi tako da se

elimini{e onaj ko druga~ije misli, ko nijesavitljiv, potkupljiv raznim mehanizmima.Islamska zajednica uglavnom funkcioni{ena tom kolosijeku”, kaè za na{ list HuseinHodì}, jedan od rijetkih imama kojiotvoreno govori o malverzacijama unutarIslamske zajednice BiH.

“I sam sam bio svjedok na koji na~in selobira i podmi}uje i za koliko novca sejedan glas moè kupiti. Naime, nakonjednog sastanka u Sarajevu pri{ao mi jeRasim Abaspahi}, uposlenik pokopnogdru{tva Jedileri, ~iji je direktor BBegoSelimovi}, sekretar muftije sarajevskogHuseina ef. Smaji}a. Abaspahi} mi je u



Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

NARODNI REIS Muftija tuzlanski Husein ef.Kavazovi} sa vi{e od dvijetre}ine glasova bira~kogtijela izabran je za novogreisu-l-ulemu IZ-a u BiH

NARODNI REIS Muftija tuzlanski Husein ef.Kavazovi} sa vi{e od dvijetre}ine glasova bira~kogtijela izabran je za novogreisu-l-ulemu IZ-a u BiH


prisustvu svjedoka doslovno rekao: ‘Pose-l a mio te je Bego, sekretar muftije sara-jevskog Huseina Smaji}a, traì od tebe brojìro ra~una da ti uplati hiljadu maraka.Treba}e mu glas za Smaji}a za poloàjreisu-l-uleme.’ Odgovorio sam da nisamznao da se za reisa pla}aju glasovi i da ne}unasjesti na tako ne{to. Ja biram, ne pla}amglasove. Bego Selimovi} je desna rukamuftije Smaji}a. Prema nekim informacija-ma, godi{nji dobrovoljni prilozi samo uturbetu ‘Sedam bra}e’ iznose oko 800 hilj-ada KM koje inkasira Med`lis IZ-a uSarajevu”, navodi Hodì}.

On tvrdi da su mnogi imami {irom BiHogor~eni zbog na~ina na koji se birao novireis.

“Nije tu bilo nimalo demokratije o kojojoni govore. Me|utim, to je praksa koja je uSaboru IZ-a ve} godinama zastupljena. Jasam pretposljednji mandat bio ~lan SaboraIZ-a. Zbog mojih procjena, ocjena i kritika,baza isto~ne Hercegovine me ponovo kan-didovala za izbornu jedinicu mostarskogmuftijstva. Kada sam do{ao na listu, glavnaili okru`na komisija me automatski skinula.

Ustavni sud Islamske zajednice je na{ao daje sve regularno, me|utim sa liste sam skin-ut jer sam u prethodnom biranju, ~etiri

godine ranije, u Hercegovini od osam kan-didata dobio najvi{e glasova. Dakle, bojalisu se da }u isto pro}i. Kada su me skinuli saliste, rekli su mi - àli se. Od àlbe, nara -vno, nije bilo ni{ta. Ho}u da kaèm da jepraksa u IZ-u kada èle nekog da elimini{uve} godinama ista. Isto tako je postoji‘shema’ za postavljanja i unaprje|enja.Tako je muftija biha}ki HHasan ef. Maki} uSabor IZ-a postavio svog {uru koji je postruci voza~, a u dàmijski odbor u Biha}unije mogao da u|e MMuharem [tulanovi},dekan Islamskog peda{kog fakulteta.”

Efendija Husein Hodì} kaè da jemuftija tuzlanski Kavazovi} prvi put nakonrata posjetio Hercegovinu nekoliko danaprije nego {to }e se mostarsko muftijstvoodlu~iti kome }e dati nominaciju.

“Kada smo nominovali kandidataMehti}a iz Hercegovine za reisa, muftijatuzlanski Kavazovi} je do{ao u Herce -govinu da bi se Hercegovcima podvukaopod koù. Oni koji su zagovarali njegovunominaciju tvrdili su da su njegovi porijek-lom iz Nevesinja, da su oti{li prije sto i vi{egodina. To je bio povod da on do|e dolje,a nikada poslije rata se nije sjetio svojihhercegova~kih korijena i do{ao u ovaj dioHercegovine. Poslije toga mi smo napravilipresedan i iz Mostara nominovali dvojicukandidata, Mehti}a i Kavazovi}a. Kada jeizborno tjelo vidjelo odakle je do{la nomi-nacija za Mehti}a, osvetili su nam se na danizbora. Naime, umjesto ~etiri poziva kojasmo trebali dobiti za predsjednike Med`lisaIZ-a u Trebinju i Bile}i i imame u Trebinjui Bile}i, poslali su nam samo jedan. Svu~etvoricu su nas zvali kada je bilo davanjenominacije u Mostaru, me|utim uskratili sunam pravo da glasamo za reisa. Iza svegatoga stoji birokracija Rijaseta, odnosnojedan od njegovih sekretara, MMensur


ZAKULISNE IGRE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

Mustafa ef. Ceri}, sada ve} biv{i reis,vrlo te{ko je podnio odlazak sa ove pozici-je. “Nije isto biti reis i ne biti reis”, kazao jerezignirano na manifestaciji u GaziHusrev-begovoj biblioteci koju je uprili~iopovodom dvije decenije njegovog upravl-janja IZ-om BiH. Upu}eni izvori kaù da je

tom prilikom i suzu pustio. No, prije odlas-ka sa trona IZ-a BiH Must afa ef. Ceri} je,kako saznajemo, svog sina Kemalazaposlio u ra~unovodstvo Rijas eta IZ-aBiH. Planirano je da Kemal nakon neko-liko mjeseci pre|e na novo radno mjesto -u Gazi Husrev-begovu biblioteku. �

NEPOZITAM KOD CERI]EVIH

Mustafa ef. Cerić prije smjenezaposlio sina Kemala u Rijaset IZ-a BiH

RODITELJSKAPA@NJAMustafa ef. Ceri} je svogsina Kemala (prvi slijeva)udomio u Rijaset IZ-a

RODITELJSKAPA@NJAMustafa ef. Ceri} je svogsina Kemala (prvi slijeva)udomio u Rijaset IZ-a

��


Karadà.To je bila ozbiljna provokacija snjihove strane prema isto~noj Hercegovini.Zbog toga je upitno da li }e isto~naHercegovina priznati novog reisu-l-ulemu.To pitanje }e uskoro biti stavljeno na raz-matranje na Izvr{nom odboru med`lisaTrebinja i Bile}e”, kaè Hodì}.

“Ostala je velika ljaga na izbor ovogreisu-l-uleme. Ne govorim o tome koji kan-didat je izabran, ve} {to su nam podvalili i{to su izabrali svog kandidata unaprijed. Pa

nismo mi ovde ovce, zbog toga ja ne}u{utjeti. Ima puno imama koji su ogor~enizbog toga, ali ne smiju da govore. Nama uIZ-u nedostaje po{tenih, otvorenih i hrabrihljudi koji }e re}i {ta se sve de{ava.Mostarsko muftijstvo je dalo dvije nomi-nacije jer je bila situacija da se posva|amoi da nikog ne nominiramo ili da idu dvoji-ca”, kaè ef. Hodì}.

On tvrdi da se u Sabor Islamske zajed-nice nalazi veliki broj simpatizera i ~lanovaSDA. Ovoj stranci je bilo stalo daKavazovi} bude novi poglavar Islamskezajednice u BiH. Tako|e, vrh SDA na ~elusa SSulejmanom Tihi}em je lobirao daHusein Kavazovi} bude izabran za novogduhovnog vo|u Bo{njaka u BiH. Poznato jeda Tihi} i Ceri} godinama nisu komunici-rali, a lideru SDA i stranci u cjelini je jakostalo da budu u dobrim odnosima s vrhomIslamske zajednice u BiH.

“Sabor je namjestila politi~ka strukturaiz SDA koja se infiltrirala i tamo dovelasvoje ljude”, kaè ef. Hodì}.

KAVAZOVI] UVODI NOVITETE U IZ BiHNa glasanju izbornog tijela od 354

prisutnih Husein ef. Kavazovi} dobio jevi{e od dvotre}inske ve}ine, odnosno 240glasova. Drugi po broju glasova (69) bio jemuftija travni~ki NNusret ef. AAbdibegovi},dok je muftija sarajevski Husein ef. Smaji}dobio 45 glasova.

Efendija Kavazovi}, koji je vodionajve}e muftijstvo u BiH, iza sebe nemaafera ni mrlja u karijeri. Kavazovi} je po-znat i po u~e{}u u ratu, kada je osnivaojedinicu “Hodè” koju su ~inili imami. Bioje i zarobljenik logora HVO-a u Konjicu.

Novoizabrani reis je u svom programunajavio dvije veoma va`ne stvari koje jesaèo u dvije rije~i: kontinuitet i novitet.Poznavaoci prilika tvrde da je za o~ekivatida }e on svoj put trasirati na svoj jedinstveni autenti~an na~in.

Kavazovi} je najavio nastavak onih pro-jekata u IZ-u BiH koji su se pokazaliuspje{nim. Istovremeno, izjavio je da }ebez oklijevanja otvoriti nove stranice izapo~eti nova poglavlja u onim sektorimadjelovanja IZ-a u BiH za koja ve} postojisaglasnost ili se naknadno utvrdi da sunedovoljno kvalitetno i uspje{no organizo-vana i rije{ena. Jedan od najavljenih jedono{enje novog Ustava IZ-a u BiH, kojibi, u zavisnosti od odluke Sabora, trebaobiti potpuno izmijenjen ili znatno dopunjeni koji se treba zavr{iti do kraja 2013.godine. Taj proces }e donijeti i novereforme tijela, organa i nadle`nosti IZ-a uBiH.

U svakom slu~aju, pred novim vo|ommuslimana u BiH je nekoliko vrlo va`nihizazova, a jedan od njih je kako }e sepostaviti prema radikalnom vehabijskompokretu u BiH. �



LOŠE REŽIRANA PREDSTAVA: “Ostala jevelika ljaga na izbor ovogreisu-l-uleme. Ne govorimo tome koji kandidat jeizabran, već što su nampodvalili svog kandidatakojeg su unaprijedizabrali. Pa nismo miovdje ovce”

Foto: Mario Ili~i}

�

NEREGULA-RAN IZBOR

REISA Husein ef.

Hodì}, imamiz Trebinja,tvrdi da jeSabor IZ-aunaprijedizreìrao

izbor reisa

NEREGULA-RAN IZBOR

REISA Husein ef.

Hodì}, imamiz Trebinja,tvrdi da jeSabor IZ-aunaprijedizreìrao

izbor reisa

SKROMNA PONUDASARAJEVSKOG MUFTIJE Sarajevski muftija Husein Smaji} u Sarajevu, poznat podnadimkom Hadìuzimaga, prekoposrednika je poku{ao da kupiglasove za hiljadu KM



Drama radnika tuzlanske Direkcijeza izgradnju traje ve} mjesecima.Duguje im se nekoliko pla}a,nisu im upla}eni doprinosi zazdravstveno osiguranje, firma je

ostala bez poslova i vlasni{tva nad svojimnekretninama... Radnici Direkcije za ova -kvo stanje firme optuùju biv{eg direktoraEnvera Bijedi}a, koji je nakon gotovosedam godina na toj du`nosti unaprije|en ufederalnog ministra prometa i komuni -kacija, ali i op}inskog na~elnika JJasminaImamovi}a, jer je Op}ina na ~ijem je ~eluve}inski vlasnik Direkcije.

NESLANA [ALA Odluka Op}ine Tuzla od 2002. godine o

privatizaciji Direkcije zapravo je plan onjezinom uni{tenju. Osniva~ i ve}inskivlasnik, sa 51 procentom udjela, ostajeOp}ina Tuzla. Tada{nji direktor DirekcijeEkrem [ehovi} podiè kredit od milion i200 hiljada maraka namijenjen za gradnjutuzlanskog slanog jezera. Novac od kreditanikada nije vra}en direkciji. Privatizacija jeizvr{ena tako da je svaki uposlenik moraouplatiti oko {est hiljada maraka na privatnira~un direktora [ehovi}a, a da nikadanijedan uposlenik nije dobio dokument kaopotvrdu {ta su kupili, odnosno platili.

Onima koji su prigovarali zbog ovak-v og poslovnog anga`mana zaprije}eno jeotkazom. Sva nepokretna imovina (zgradaJupiter koju je izgradila Direkcija, zatim

poslovni prostori u centru grada, stanovi)prelazi u vlasni{tvo Op}ine. Zbog ovakvogna~ina privatizacije u toku je sudski spornakon {to su biv{i uposlenici podigli tu`bu.Kako je zbog ovoga Direkciji ostalo tek dase bavi izgradnjom stambeno-poslovnihobjekata, tako se otvorio prostor imogu}nost za nezakonite radnje i boga} e -nje privilegiranih. Zanimljiv je i na~in nakoji su raspisivani tenderi za izvo|a~eradova na objektima. Jedna te ista grupa

ljudi sa~injavala je komisiju koja jeotvarala ponude na tenderu. Kako tvrdeizvori SB, svaki ~lan komisije imao jesvoga izvo|a~a radova tako da se i prijeotvaranja tenderskih ponuda znalo koji }eizvo|a~i dobiti posao. Znala se i cijena.Pominjala se svota od oko 200 hiljadamaraka da bi neki od izvo|a~a dobio posaona tenderu, no kako to mogu potvrditiisklju~ivo vlasnici gra|evinskih firmi, te jenavode veoma te{ko dokazati.


GOSPODIN MINISTAR

Tuzlanska Direkcija za izgradnju godinama je bila uspješna građevinska firmasve dok se u njeno poslovanje nisu upetljali visoki SDP-ovi kadrovi ENVER

BIJEDIĆ i JASMIN IMAMOVIĆ; novinar SB istražio je ulogu federalnog ministraprometa i komunikacija Bijedića u uništavanju nekada uspješne tuzlanske

građevinske firme

TUZLANSKI POUÂK ZANAPREDAK U KARIJERI

“Nakon {to je ‘uni{tio’ tuzlansku Direkciju za izgradnju,Enver Bijedi} nagra|en je mjestom federalnog ministra

prometa i komunikacija“

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ] ENVER BIJEDI]

Te{ke optu`be radnikaDirekcije na ra~un

federalnog ministra

Bijedic:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:28 Page 34

Nekoliko firmi koje nisu dobile poslovena tenderu, kakve su Deling i Giprom,podizale su i sudske tu`be. Ugovorisklopljeni sa izvo|a~ima radova nastambeno-poslovnim objektima uglavnomsu sklapani na {tetu Direkcije. Cijenepojedinih gra|evinskih radova premaugovorima su iznad standardnih vrijednosti ineprimjereno visoke. Za neke od obimnijihradova razlika u vrijednosti bila je i do 500hiljada maraka. Primjerice, za objekat 15.maj na Br~anskoj malti ugovori saizvo|a~em su nejasni, nepotpuni ili se svodena protokole koji nigdje nisu ovjereni.Svakako slu~aj za inspekciju, no ulazinspektorima kako bi provjerili poslovanjeDirekcije jo{ uvijek nije mogu}.

A cijela je stvar u su{tini veomajednostavna i lako se da provjeriti. Ako

izvo|a~ radova ne ispo{tuje rokove,rukovodstvo Direkcije napravi anekseugovora po kojima u potpunosti za{titiizvo|a~a radova od eventualnih tu`bi?Dakle, menad`ment je vodio politikuposlovanja na vlastitu {tetu. U cijenu stanovaura~unati su najskuplji i najkvalitetnijimaterijali, keramika, parketi, stolarija,sanitarije... i sve to su pla}ali kupci stanova,koji bi po useljenju shvatali da materijaliugra|eni u stanove nisu ni izbliza kvalitenikako je to predstavljano. Na taj na~in sedolazilo do drakonske razlike u stvarnojcijeni radova, no gdje je novac zavr{io, nikojo{ uvijek ne zna. Direkcija nikada nijeprikazala dobit ve}u od 50 hiljada maraka zabilo koji objekat koji je gradila, a nerijetko sede{avalo da radovi koji nikada nisu izvedenibudu uredno pla}eni. Obi~no kada su upitanju zemljani radovi koje nije mogu}e

naknadno provjeriti. Za objekat Stadionpodignut je kredit u visini od 500 000maraka i nikome nije jasno za {to je tajnovac potro{en. Osim vjerovatno biv{emdirektoru a aktuelnom federalnom ministruEnveru Bijedi}u. Dvadeset uposlenika kojisu jo{ uvijek u Direkciji tvrde kakosvakodnevno trpe pritisak op}inskogna~elnika Imamovi}a. Kaù i da je, iako jedosada{nji direktor Bijedi} unaprije|en namjesto federalnog ministra, jo{ uvijek ostaou dobrim odnosima sa Imamovi}em pa“donira“ novac iz budèta za obnovutuzlanskih saobra}aajnica, ne propu{taju}itakve prigode iskoristiti i za Imamovi}evupredizbornu kampanju. Preostali uposlenicidirekcije pla}u nisu primili ve} desetmjeseci, nemaju zdravstvenu za{titu, izlo` -eni su mobbingu...

S druge strane, Op}ina, kao ve}inskivlasnik Direkcije, pravi novu “Direkciju“angaìraju}i podobne u svojoj slu`bi zakomunalne poslove. Shvativ{i o ~emu seradi, uposlenici Direkcije, vjeruju}i kakonjihovo poduze}e mora nestati kako bi sesakrili tragovi o kriminalnim radnjama,traìli su da ih Op}ina uklju~i u poslove najavnim radovima, s obzirom da imajudovoljno stru~nog kadra visoke spreme iiskustva, no odgovor na svoje upite nikadanisu dobili.

[E]ER PO PILAVUPrema tvrdnjama izvora SB, napustili

su je klju~ni stru~njaci, kadrovi koji su seznali kvalitetno nositi s poslovima, neki suoti{li u penziju, ostali pak u drugegra|evinske firme. Dvadesetak, od nekadtrideset zaposlenih, tuìlo je firmu za

neispla}ene pla}e. Direkcija je bila firmakoja je pozitivno poslovala, no lo{imposlovnim potezima upala je u krizu kojojse ne nazire kraj. Na Br~anskoj malti jeDirekcija gradila polovinu zgrade, aizvo|a~u radova morali su prepustiti jednu~etvrtinu objekta, kao nadoknadu zaizvo|enje radova. Sli~no je i sa zgradomkod stadiona Tu{anj ~ija izgradnja kasni jernema novca za zavr{etak radova. Izgradnjuzgrade su u po~etku zajedni~ki finansiraliDirekcija za izgradnju i grupacija MIMSkoja je prije po~etka radova na zgradiosigurala 2,2 miliona maraka u~e{}a.Novac je potro{en na pla}anje naknada zadozvole, zemlji{te ili rentu... MIMS je uprizemlju i poslovnom dijelu zgradeplanirao izgraditi shopping centar, no kakosu radovi stali, slu~aj }e vjerovatno zavr{itina sudu, s debelim od{tetnim zahtjevom.Navodno, u ovom objektu jedan poslovniprostor u kojem bi trebao biti otvoren kafi}obe}an je i DDèvadu [e}erbegovi}u,nekada{njoj zvijezdi Slobode, aktuelnomsavjetniku za sport na~elnika Imamovi}a.Enver Bijedi} je, kada ve} spominjemoSlobodu, jedan od njenih najneuspje{nijihpredsjednika u historiji, iza koga su ostalisamo dugovi a nikakvi rezultati. Dugo nikonije smio javno progovoriti o na~inuposlovanja i uni{tavanju Direkcije zaizgradnju Tuzla, iako je boga}enje SDP-ovih direktora i menad`menta direkcijebilo vi{e nego o~ito. Novi stanovi,poslovni prostori, vikendice sa bazenima,nove ku}e, automobili, finansiranje SDP-ai pojedinih “uglednih“ SDP-ovaca.Identi~na situacija bila je u banjalu~kojDirekciji za izgradnju grada nakon ~ega jeubijen MMilan Vukelji} koji je o svemuodlu~io progovoriti. U Tuzli se, sre}om, nesluè tim metodama, tamo se ignorira, gu{ii sve obavija velom ignorancije. UposleniciDirekcije obra}ali su se i Kantonalnojagenciji za privati zaciju. Nisu nai{li narazumijevanje. Nakon nekoliko poku{ajauspjeli su organizirati sastanak na kojem sujo{ i naruèni jer o svemu javno istupaju.Pismeno su se obra}ali i aktuelnompremijeru Tuzlanskog kantona, zatimOp}inskom odboru SDP-a, ostalim politi -~kim partijama, Op}inskom vije}u Tuzla...Nikakve reakcije do sada nije bilo.Tuzlanski SDP uspje{no skriva sve {to sede{avalo u Direkciji, u isto vrijemepodijeliv{i uposlenike uz pomo} ~lanovaNadzornog odbora. Kako nam tvrdeuposlenici, ~lanove NO, NNedima Muha -remagi}a, direktora VGT osiguranja, zatimSeida Zuli}a, direktora Instituta zazavarivanje, i AAliju Sadikovi}a EnverBijedi} je nagra|ivao visokim pla}ama ilidodacima na pla}u. I na kraju pri~e, oti{aou Sarajevo preuzeti ministarsku fotelju kaonagradu. �


BIJEDI]EV BIJEG NA SLOBODU

JASMIN IMAMOVI]Sau~esnik u djelu kakotvrde ogor~eni Tuzlaci

Bijedic:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:28 Page 35



Ostalo je tako malo vremena doulaska Hrvatske u Evropskuuniju, a u Bosni i Hercegovni idalje postoje nejasno}e u lancukomandovanja u oblasti slu`b e -

nih kontrola proizvoda biljnog i ìvotinj -skog porijekla. Poseban problem predstav-lja konfuzija oko toga ko je za {ta zaduèn inedovoljne koordinacije i saradnje izme|udràvnih i entiteskih institucija. Podsjetimo,izvoz gotovo nijednog poljoprivrednogproizvoda iz BiH u Hrvatsku ne}e bitimogu} ukoliko BiH ne usaglasi svoje sis-teme zdravstvene, veterinarske i fitosani-tarne ispravnosti namirnica s pravilima EU-a,a objekti u prehrambenoj industriji ne buduosposobljeni tako da mogu biti akreditiraniza izvoz proizvoda u EU. Politika sigurnos-ti zdravlja ljudi, ìvotinja i bilja je jedna odtemeljnih politika EU-a, a na obimnoj regu-lativi, pripremljenoj i usvojenoj u konceptusigurnosti hrane, insistira se u potpunosti itu nema nimalo prostora za bilo kakvaizuze}a ili izmjene. Pravila propisuju da seprilikom prijema novih ~lanica na trì{tu tezemlje, a koje }e postati sastavni diotrgovinske zajednice, pripreme sve pret-postavke i ispune uvjeti za ispunjavanje tihstandarda, i to prije ulaska zemlje u EU.Kako su pravila u oblasti proizvoda ani-malnog porijekla stroìja, Hrvatska }e ve}od prvog dana naredne godine zapo~eti saprimjenom EU regulative i na teritoriju tezemlje }e mo}i biti uvezena ili prevoènasamo roba animalnog porijekla koje ispunj -ava EU kriterije. Zahtjevi regulisani EUpropisima za robu biljnog porijekla su ne{toblaì, tako da }e se uvjeti i potreban nivostandarda koje se trebaju ispuniti za robebiljnog porijekla primjenjivati se danomulaska Hrvatske u EU, dakle od prvog julanaredne godine. U Ministarstvu vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa, koje je jo{2010. godine napravilo Mapu puta zapripremu BiH za izvoz proizvoda biljnog iìvotinjskog porijekla, upozoravaju da jesada, i pored svega {to je poduzeto u pro-teklih pola godine, “te{ko nadoknaditi vri-jeme, ostvariti sve norme, usvojiti potrebnuregulativu i ispuniti sve uslove sa stanovi{tasigurnosnih standarda, a {to je godinamabilo u zastoju”.

EKSPERTSKE MISIJE EU-a U BiH Inspektori Ureda za hranu i veterinars-

tvo (FVO) nakon posjete BiH u februaruove godine zaklju~ili su da Ured za veteri-narstvo ima ograni~en nadzor nad sektoromi ne moè dati garancije da }e potencijalniizvozni kapaciteti ispo{tovati EU stan-darde. Ovaj ured, recimo, trenutno ne radidirektno na odobravanju privrednih sub-jekata koji ho}e da izvoze u EU, to radeentitetska ministarstva i inspekcije iliorgani Br~ko Distrikta. Tako se postavljapitanje kako Ured za veterinarstvo moègarantovati da su evropski standardi zaista iprimijenjeni. Zbog toga je Evropska unijadala preporuku da kontrolni sistem trebaizgledati kao piramida, s jasnim nadle`nos-tima centralnog nadle`nog tijela i ostalihkoji su zaduèni za ovu oblast. Ovo se trebarije{iti dono{enjem odre|enih zakonskihakata, tehni~kih rje{enja, tako da nije potre-ban prenos nadle`nosti nego samo poja~anasaradnja, koordinacija i razmjena podatakau vertikalnom lancu.

Pro{log mjeseca generalni direktor uGeneralnoj direkciji Evropske komisije zapro{irenje EU SStefan Sannino upozorio jeda je BiH obavije{tena kako je potrebno daima centralnu bazu podataka, pouzdanustrategiju za laboratorije, obuku inspektorai veterinara i plan kontrole. Evropskakomisija, kao {to je poznato, finansira pro-jekte unutar kojih evropski stru~njaci rade uBiH sa doma}im upoznaju}i ih s tim {taovdje treba biti ura|eno. Ali, i pored toga,


KAKO SE BiH PRIPREMA ZA ULAZAK HRVATSKE U EU

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Slobodna Bosna piše o mjerama koje je BiH poduzela da ublaži negativneposljedice koje će uslijediti ulaskom Hrvatske u EU, te da usaglasi svoje sistemezdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU-a,bez čega izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH neće biti moguć

BH. KROMPIR ]E SE MO]IIZVOZITI U EVROPSKU

UNIJU TEK 2015. KASNO NAUÊNELEKCIJE U BiHHrvatska }e ve} od prvog dananaredne godine zapo~eti saprimjenom EU regulative i nateritoriju te zemlje }e mo}i bitiuvezena ili prevoèna samoroba animalnog porijekla kojaispunjava EU kriterije

KASNO NAUÊNELEKCIJE U BiHHrvatska }e ve} od prvog dananaredne godine zapo~eti saprimjenom EU regulative i nateritoriju te zemlje }e mo}i bitiuvezena ili prevoèna samoroba animalnog porijekla kojaispunjava EU kriterije

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:36 Page 38

do danas nije sasvim jasna nadle`nostAgencije za ispravnost hrane i Dràvnekancelarije za veterinarstvo BiH. Sanninoje upozorio da koordinacija s ostalim insti-tucijama, uklju~uju}i entitetske, kao {to sulaboratorije, nije ni djelotvorna ni efikasnau dovoljnoj mjeri. Od ove godine u BiH seprovode ciljane ekspertske misije koje sufinansirane u sklopu programa EU-a i onesu specifi~no namijenjene za uklanjanjanedostataka koje su prethodno utvrdile mi-sije FVO-a: nedostaci vezani za zakonskeregulative, centralnu bazu podataka itd. UBiH sada dolaze i eksperti iz Slovenije,

koje finansira EU, da bi sa kolegama iz BiHpro{li objekte koji proizvode mlije~neproizvode i da se uvjere da li se ovdjeproizvodi po EU standardima… U protek-lih deset godina EU je uloìla 19 milionaeura u sektor za sigurnost hrane u BiH.

ZADATAK: ODR@IV SISTEM LABORATORIJA

Trenutno u BiH postoji prevelik brojlaboratorija: za uzorkovanje proizvodaìvotinjskog porijekla postoji njih 12-ak iovaj broj nije ekonomski odrìv. Osimtoga, nijedna laboratorija nije po standardi -

ma tzv. dràvne referentne laboratorije pase posebno treba raditi na uvo|enju NRLstandarda za razli~ite tipove analiza.Pojedina~ne laboratorije moraju biti akredi -tovane prema standardima ISO 1725, a toradi Institut za akreditaciju BiH, koji nisam jo{ nije akreditiran od evropskog tijelaza akreditaciju. To se me|utim o~ekujepo~etkom naredne godine, a olak{avaju}aje okolnost da se radi na tome da se labora-torije akreditiraju i a oprema koju posjedu-ju je zadovoljavaju}a. Me|utim, kad se lab-oratorije akredituju, one moraju korisitispecifi~ne metode za analize (”EU refer-


PRIMJENA EU SIGURNOSNIH STANDARDA I DALJE NA ÊKANJU

BiH jo{ uvijek gubi vrijeme zbog dupliranja nadle`nosti i nedovoljne saradnje dràvnih i entitetskih institucija

��


entne metode”), za {ta treba dodatna obuka,a to je jedna od preporuka i FVO-a.Inspekcije su detaljne i vrlo zahtjevne,pomenimo nekoliko detalja: zdravstvenostanje ìvotinja u BiH mora biti jednakodobro kao u EU, provjerava se kako se regi -struju poljoprivredna gazdinstva, idenfi-tikuju ìvotinje, rad laboratorija naravno,kako se uzorkuje i prati kvalitet sirovogmlijeka i higijena u mljekarskim objektima.Ukoliko FVO utvrdi da zdravstvena kontro-la ìvotinja nije na nivou EU, onda sedopu{ta samo tehni~ki obra|eno mlijeko iproizvodi. Evropska komisija procjenjujeprihvatljiv nivo tehni~ke obrade. Osimtoga, za izvoz mlje~nih proizvoda potrebnoje odobrenje nacionalnog monitoring planarezidua (“zaostala tvar”, ostatak biolo{kihili hemijskih tvari koje se dopu{teno koristeu odre|enim koli~inama i u odre|enimfazama primarne proizvodnje hrane). KadaBiH i dobije dozvolu za izvoz proizvodaìvotinjskog porijekla u EU, onda seproizvodi kontroli{u na prelazima sinspekcijskim slu`bama tzv., BIP-ovima,na kojima veterinari utvr|uju da li je sveura|eno u skladu sa standardima EU-a. [tose ti~e biljnih proizvoda, potrebno je zado-voljiti dvije kategorije standarda: poljo -privredno-trì{ni standardi provjeravaju sena odre|enim grani~nim prelazima (rije~ jeo fitosanitarnim inspekcijama koje jeHrvatska uvela ranije), ali potrebno jedobiti odgovaraju}i fitosanitarni certifikatza odre|ene biljne vrste kojim se potvr|ujeda je proizvod ispravan, bez {tetnih organi-zama i u skladu sa propisima za zdravljebilja. Recimo, Uprava za za{titu zdravljave} drugu godinu provjerava postojanje{tetnih organizama u doma}em krompiru, aprogram ina~e traje tri godine, onda semora ~ekati nalaz FVO inspekcije, tako dase prognozira da }e BiH biti u mogu}nostipo~eti izvoziti krompir tek 2015. godine.

KADA ]E BITI USVOJEN HIGIJENSKI PAKET?

Evropska komisija je, kako saznajemo,pokazala spremnost da podrì sve grani~neprelaze za prevoz robe, ali punktovi grani~neinspekcije mogu da ispune svrhu samo kad iako je izvoz proizvoda u EU dozvoljen.Planiranje punktova grani~ne inspekcije injihovog broja uvjetovano je uvo|enjemstandarda iz oblasti ispravnosti namirnica,veterinarske i fitosanitarne ispravnosti.Evropska komisija je, ina~e, preporu~ila BiHda u kratkoro~nom periodu usmjeri svojeaktivnosti na najva`nije proizvode, tj.proizvode s najve}im obimom trgovinskerazmjene ili trgovinskim potencijalom saHrvatskom. To su mlijeko, mlije~ni proizvo-di, meso peradi, konzumna jaja i med.

Ranije smo pisali da je BiH izgubiladvije godine i kasnila sa usvajanjem tzv.

higijenskog paketa zbog sukoba instituci-ja i agencija o pitanjima nadle`nosti.Pierre Mirel, direktor Uprave u Generalnojdirekciji Evropske komisije za pro{irenje,izjavio je tokom posjete BiH sredinomljeta da je {okiran slabim napretkom BiH uoblasti sigurnosti hrane i veterinarske kon-trole, ~injenicom da je tako mali broj pre-poruka proveden, posebno {to se ti~eAgencije za sigurnosti hrane i Ureda zaveterinarstvo. Po~etkom maja, na sjedniciVije}a ministara i na prijedlogMinistarstva vanjske trgovine, predloènoje usvajanje tzv. higijenskog paketa. Uovom Min istarstvu i u Direkciji za

evropske integracije nam je potvr|eno dasu Agencija za sigurnost hrane BiH i Uredza veterinarstvo BiH pripremili propise izoblasti slu`bene kontrole hrane, “higijen-ski paket“ koji predstavlja pravni okvir zauspostavu slu`benog lanca kontrole hrane.Agencija za sigurnost hrane BiHpripremila je pravilnike kojima se preuzi-maju uredbe br. 852/2004 i 882/2004(Op{ta pravila za slu`bene kontrole iOp{ta pravila o higijeni). Po pribavljanjumi{ljenja nadle`nih entitetskih mini -starstava, pravilnici }e biti upu}eni Vije}uministara BiH na usvajanje. Ured za vet e -rinarstvo BiH pripremio je pravilnike koji-


KAKO SE BiH PRIPREMA ZA ULAZAK HRVATSKE U EU

Prema dokumentu koji je krajem pro{legodine Vije}u ministara BiH dostavilaDirekcija za evropske integracije, zna~ajneposljedice pristupanja Hrvatske EUo~ekuju se u oblastima imovinsko-pravnihodnosa, pograni~nim pitanjima, trgoviniindustrijskim i poljoprivrednim proizvodi-ma, zatim u pitanjima dràvljanstva i putnihisprava, rada, zapo{ljavanja, socijalneza{tite i penzija, saobra}aja, te elektroene -rgetike. U sjeni svih navedenih oblastiostaje otvoreno pitanje koliko }e ulazakHrvatske uticati na to da neshvatljivo trome ineodgovorne vlasti u BiH najzad po~nuspunjavati obaveze koje su na sebepreuzele. Hrvatska je, naime, u procesupristupanja EU, tokom protekle decenijemorala donijeti 370 novih zakona. BiH kojutako|er ~eka ovaj posao je izgubila gotovodvije godine dogovaraju}i se tek oko dva

zakona (zakon o dràvnoj pomo}i i popisustanovni{ta). Hrvatska je morala izmijenitiUstav u nekoliko odredbi, to }e isto moratiuraditi i BiH koja duè od dvije godine nije ustanju provesti odluku Evropskog suda zaljudska prava kojom se traì izbacivanje izUstava diskriminiraju}ih odredbi. Zvu~i vrlozabrinjavaju}e ako se ima u vidu da odmomenta predaje aplikacije za ~lanstvo dosticanja kandidatskog statusa (BiH je jedinazemlja u regiji koja to jo{ nije uradila) u pros-jeku pro|e oko tri godine, a od otpo~injanjapregovora za ~lanstvo do tog ~ina oko {estgodina. Dosada{nji proces pristupanja jepokazao da od predaje aplikacije za ~lans-tvo do punopravnog statusa ~lana u pros-jeku pro|e desetak godina, a iskustvo saBiH je pokazalo da su njene vlasti spremne“otegnuti” proces dobijanja kandidatskogstatusa unedogled. �

[TA BiH MO@E NAUÎTI OD HRVATSKE

Hrvatska je usvojila 370 novihzakona, a BiH je izgubila dvijegodine na dva tražena od strane EU-a!

[TA RADI DR@AVNA VLADAUkoliko dosada{njim tempom nastavi ispunjavati obavezeprema EU, prognoze za BiH su vi{e nego sumorne

�


ma se preuzimaju uredbe 853/2004 i854/2004 (specifi~na pravila za slu`benekontrole proizvoda ìvotinjskog porijekla ihigijenu proizvoda ìvotinjskog porijekla)i uputio ih Vije}u ministara BiH. MMarinaKavaz-Siru~i}, glasnogovornica Direkcijaza evropske integracije, napominje da }esa njihovim usvajanjem ““svaki subjekat uposlovanju s hranom, izme|u ostalog, bitiobavezan da uspostavi sistem kontrolerizika i ispo{tuje higijenske standarde uposlovanju s hranom u skladu sa pravilimaEU-a o sigurnosti hrane ‘od njive dotrpeze’.” BiH je pripremila i Pravilnik oodobravanju objekata za izvoz, a entitet-ska ministarstva su preuzela obavezu dapravilnike o sirovom mlijeku usklade sapravilnikom na dràvnom nivou.

PREGOVORI O IZVOZU U TRE]E ZEMLJE

[to se ti~e gore pomenutih BIP-ova,podsjetimo da je Vije}e ministara BiH izUMTS licenci osiguralo sredstva za eksp-

r o prijaciju zemlji{ta za izgradnju pristupneceste ka grani~nom prelazu Bija~a, koji }ebiti jedan od dva BIP-a (Border InspectionPost) na granici sa Hrvatskom. U toku suradovi na grani~nom prelazu Gradi{ka. UDirekciji za evropske integracije nam jepotvr|eno da je na trilateralnom sastankupredstavnika Evropske komisije, RepublikeHrvatske i BiH, odrànom sredinom sep-tembra u Briselu, hrvatska delegacijaizrazila spremnost za izgradnju tre}eg BIP-a na lokaciji Iza~i} - Li~ko Petrovo Selo

kada za to budu ste~eni neophodni uslovi.Prijedlog teksta Sporaz uma o pograni~nomsaobra}aju je usagla {en izme|u BiH iHrvatske i sada se ~eka da bude pripremljenza potpisivanje.

S obzirom da se ve} od 1. januaranaredne godine BiH u Hrvatsku ne}e mo}iizvoziti ve}inu namirnica (BiH imamogu}nost da nastavi izvoz samo ribe isirove koè), alternative za ostale proizv o -de morat }e se potraìti u ostalim dràv amaCEFTA sporazuma i tre}im zemljama.“Preusmje ravanje” izvoza bh. proizvodaìvotinjskog i biljnog porijekla u tre}ezemlje, opcija je za koji je interes izrazilotrinaest bh. kompanija. Me|utim, izvoz uTursku, Libiju, Arapske Emirate, Izrael,Egipat u tranzitu }e prelaziti put odMetkovi}a do Plo~a tako da }e po{iljkeìvotinjskog porijekla i u ovom slu~ajumorati ispunjavati evropske standarde.Postoji izvjesna mogu}nost da EU odstupi

od ovog pravila, a do nje se dolazi naosnovu analize o visini rizika transporta,recimo stoka sigurno ne bi mogla bitiizuzeta, ali ta mogu}nosti nije isklju~enakada su neki drugi proizvodi u pitanju. Utoku su pregovori BiH i EU-a o uvjetimapod kojim bi se u odre|enim slu~ajevimaza izvoz u tre}e zemlje moglo napravitiizuze}e.

Pro{losedmi~ni trilateralni razgovori uBriselu nadle`nih povjerenika Evropskekomisije i bh. i hrvatske delegacije rezulti-rali su postizanjem dogovora oko va`nihpitanja: osigurat }e se povezanost teritorijeHrvatske (a od jula 2013. i zna~i i Evropskeunije), kroz poseban reìm prolaza kodNeuma, gdje bh. teritorija presijecahrvatsku, a kako je najavljeno, ovdje }e bitiuspostavljen poseban “koridor” za prevozrobe izme|u dva dijela hrvatske, odnosnoevropske teritorije. Posebnim reìmom }ebiti omogu}eno da BiH za uvoz i izvoz upunoj mjeri koristi hrvatsku luku Plo~e.Utvr|eno je i preko kojih posebnih prelazase mogu prevoziti ìva stoka, ìvotinje, akoji prelazi s fitosanitarnom kontrolom }ebiti namijenjeni prometu vo}a i povr}a, {toje posebno va`no za privredne kompanije iprevoznike. Ali, i dalje se ~eka da BiHispuni traène uvjete da bi taj izvoz biomogu}. �


PRIMJENA EU SIGURNOSNIH STANDARDA I DALJE NA ÊKANJU

STRUČNA POMOĆ EU-a U BiH: Od ove godine u BiHse provode ciljane ekspertske misije koje su finansir-ane u sklopu programa EU-a i one su specifično nami-jenjene za uklanjanje nedostataka koje su prethodnoutvrdile misije FVO-a: nedostaci vezani za zakonskeregulative, centralnu bazu podataka itd

EVROPSKI STANDARDI KOJI NEDOSTAJU U BiHBiH nedostaje centralna bazu podataka,odrìv sistem laboratorija, obukainspektora i veterinara te plan kontrole

EVROPSKI STANDARDI KOJI NEDOSTAJU U BiHBiH nedostaje centralna bazu podataka,odrìv sistem laboratorija, obukainspektora i veterinara te plan kontrole

EU PRAVILA SE MORAJU PO[TOVATIIzvoz iz BiH u tre}e zemlje utranzitu }e prelaziti put odMetkovi}a do Plo~a tako da }epo{iljke ìvotinjskog porijekla i uovom slu~aju morati ispunjavatievropske standarde

EU PRAVILA SE MORAJU PO[TOVATIIzvoz iz BiH u tre}e zemlje utranzitu }e prelaziti put odMetkovi}a do Plo~a tako da }epo{iljke ìvotinjskog porijekla i uovom slu~aju morati ispunjavatievropske standarde



IZ EVROPSKIH FONDOVA UKRADENO PREKO600 MILIONA EURA

Posljednja istraìvanja agencija EUpokazuju da malverzacije i kra|e izevropskih fondova prelaze brojku od600 miliona eura. Evropska povjerenicaza pravosu|e Viviane Reding najavilaje da je Evropska komisija pripremilanovi nacrt kaznenog zakona zaprevarante koji kradu sredstva izevropskih fondova. Obra}aju}i se~lanovima Odbora za gra|anskeslobode u Evropskom parlamentu,Reding je rekla da su ilegalne aktivnostikoje su pridonijele budètskim gubicimaEU {okantne i da su pretpostavke da suprave brojke mnogostruko ve}e.Evropski ured za borbu protiv prevara(OLAF) trenutno provodi ~etiri istrage uvezi sa BiH, od kojih se dvije odnose napomo} koju je BiH dobila iz fondovaEU-a.

[VICARSKA TURISTI^KANAGRADAMOSTARUNau~ni odbor [vicarske turisti~kenagrade (The Scientific Committee ofthe Swiss Tourism Awards) dodijelit }eGradu Mostaru najpresti`nije priznanje[vicarske turisti~ke nagrade zakategoriju Kulturno odredi{te “Kolijevkubosanskohercegova~ke kulture“,javljeno je iz Ureda grada Mostara.“Presti`na nagrada Gradu Mostaru bit}e uru~ena u Luganu na Me|unarodnojizlo`bi koja se odràva od 16. do 18.11.2012. godine. [vicarska turisti~kanagrada je va`no me|unarodno

EVROPA, ODMAH

Otkako je po~ela kriza u Gr~koj, re -cesija poga|a mnoge zemlje, anti -evropske stranke iskori{tavaju porast

nezaposlenosti i socijalnog nezado voljstvada za to okrive Uniju, a budu}nost eura iEU-a je u opasnosti. U ovako turbule ntnim

vremenima odbrana nacion alnih dràva nesmije se prepustiti nacion alistima i populi -stima, upozorio je sredin om mjeseca pre d -sjednik Komisije JJose Manuel Barroso predEvropskim parlam entom u govoru kojim sezaloìo za stvaranje federacije nacionalnih

Šta je budućnost Evropske unije, ovo je pitanje posebno aktuelizirano govorom predsjednika Evropske

komisije Josea Manuela Barrosa pred Evropskim parlamentom, u kojem se založio za stvaranje

federacije nacionalnih država

Evropska komisija će predstaviti puoči sljedećih evropskih parlamen

EUROPA:EUROPA.qxd 25.9.2012 15:51 Page 42


priznanje koje ima za cilj ’promicanjevisoke kakvo}e turizma, za{tita ipozicioniranje prirodne i kulturneba{tine zemalja, poticanjekonkurentnosti i izvrsnosti ustandardima usluga i proizvoda tepruànje mogu}nosti prezentiranjaosobitih odredi{ta {vicarskoj javnosti’.“

SOCIJALNA NEJEDNAKOSTME\U BRITANCIMAU PORASTU @ivotni standard nièg i srednjeg slojaBritanaca opadat }e do 2020. godine,~ak i ako zemlja u|e u zlatno dobastabilnog privrednog rasta, pokazalo jeistraìvanje o sve ve}oj socijalnojnejednakosti objavljeno u listuGuardian. Istraìvanjem je utvr|eno da}e prihodi prosje~ne britanske porodiceniskih primanja do 2020. godine realnopasti izme|u 15 i 20 posto, sa 10.600funti (oko 13.200 eura) 2009. na 9.000funti (oko 11.200 eura) na krajudecenije. Sli~no njima, prosje~naporodica srednjih primanja suo~it }e ses padom svojih prihoda od 22.100 funti(oko 27.600 eura) 2009. godine za 3 posto.Istovremeno, porodice s visokimprimanjima mogu o~ekivati godi{nji rastod 0,2 posto do 2020. godine, pokazalaje studija koja jo{ bolje prognoze dajeonima s najvi{im prihodima.

MA\ARSKA,NAJVE]I PRIMATELJ EUSREDSTAVAMa|arska zauzima prvo mjesto me|u

primateljima iz sredstava EU-a, mjerenoprema bruto doma}em proizvodu. U2011. godini Ma|arska je dobila oko5,33 milijarde eura od Brisela, aistovremeno je Ma|arska uplatila 937,4miliona eura u zajedni~ki evropskibudèt. To zna~i da je Ma|arska dobilagotovo 4,5 milijarde eura vi{e nego {toje uplatila. Tako je me|u primateljimazauzela tre}e mjesto iza Poljske iGr~ke, ali mjereno prema snaziekonomije Ma|arska je najve}iprimatelj.

dràva. Ako Barrosove ideje o insti -tucionalnim reformama budu utem eljene,politi~ka konsolidacija bi mogla sta -bilizirati privredu i finansijsko trì{te.Provedba fiskalne unije i demokratskogsaveza nisu dva opre~na cilja, smatrajuGuido Montani, potpredsjednik Savezaevropskih federalista, i AAntonio Padoa-Shioppa, profesor Evropskog povijesnogprava na Sveu~ili{tu u Milanu, a prenosiEuActiv.

Na izborima za Evropski parlament, ujunu 2014., gra|ani }e mo}i dobiti dvaglasa~ka listi}a, jedan za glasanje zanjiho vog kandidata(e) i jedan za odob -ravanje ili odbijanje novog evropskogUstava. Novi evropski Ustav bi trebao

stupiti na snagu ako ga odobri dvo -tre}inska ve}ina gra|ana i dràva. Ovajpostupak predstavljao bi klju~ni korakprema poli ti~koj zajednici.

Za stvaranje federacije nacionalnihdràva, me|utim, postoje brojne prepreke,ali ako planirana bankarska unija budeodobrena do kraja ove godine kako seo~ekuje, svi glavni elementi fiskalne unijeve} su pripremljeni. Ukoliko planovi zainstitucionalne reforme budu pravodobnodoneseni, perspektiva politi~ke konso -lidacije Unije moè samo stabiliziratiprivredu i finansijsko trì{te.

Ipak, ne treba isklju~iti mogu}nost dajavno mnijenje negativno reagira, recimozbog skiciranja novih ugovora iza zatvo -renih vrata, bez sudjelovanja gra |ana, azatim da ga ratificiraju. Predsje dnik Barro -so je izjavio da }e “Komisija predsta vitiprijedloge za potrebne promjene Ugovorauo~i sljede}ih evropskih parla mentarnihizbora 2014. godine, uklju~uju}i i elementeza ja~anje demokracije i odgovornosti“.Kona~ni cilj tog projekta je federacijanacionalnih dràva, ukoliko }e biti ra -tificiran od strane ve}ine evropskihgra|ana i dràva. [tovi{e, Evropski pa r -lament bi trebao biti u potpunostiuklju~eni u ovaj projekt prije, a ne poslijeevropskih izbora, “koje mogu predstavljatipreokret za Uniju ako politi~ke strankeshvate da moraju razgovarati sa gra|animate razumjeti njihove stvarne potrebe“.Pretvaranje EU-a u federaciju nacionalnihdràva, o ~emu je Barosso govorio predzastupnicima EP-a, izazvalo je ogromaninteres: ““Ne trebamo se bojati te rije~i:morat }emo i}i prema federaciji nacion a -lnih dràva. To nam je potrebno, to je na{politi~ki horizont, to mora usmjeravatina{e djelovanje sljede}ih godina“, nastavioje Barroso. To je bio njegov tre}i po redugovor o stanju Unije, {to je uvedeno pouzoru na govore ameri~kih predsjednika ostanju nacije. Od po~etka svoga drugogmandata na ~elu Komisije Barroso sejednom godi{nje obra}a zastupnicima EP-agovorom u kojem ocjenjuje stanje u Uniji ipredlaè ideje za rje{avanje postoje}ihizazova. Podsjetimo da je uspostavufederacije nacionalnih dràva, za koju sezaloìo Barroso, jo{ sredinom ‘90-ih zago -vorao JJacques Delors, nekada{nji predsje -dnik Evropske komisije od po~etka 1985.do kraja 1994. godine.

(D. Savi})

i prijedloge za promjene Ugovoraentarnih izbora 2014. godine!

KUDA IDE EVROPSKA UNIJAU govoru pred poslanicima Evropskog

parlamenta Jose Barroso je kazao daEU mora i}i prema federaciji nacional-

nih dràva, te da je to politi~ki horizont na koji treba usmjeravati

djelovanje sljede}ih godina

KUDA IDE EVROPSKA UNIJAU govoru pred poslanicima Evropskog

parlamenta Jose Barroso je kazao daEU mora i}i prema federaciji nacional-

nih dràva, te da je to politi~ki horizont na koji treba usmjeravati

djelovanje sljede}ih godina

EUROPA:EUROPA.qxd 25.9.2012 15:51 Page 43


BUSINESS� CIK pokrenuo istragu protiv premijera Nik{i}a � [piri} poku{ao obmanuti UIO� Skromni efekti Ju`nog toka za BiH � Visoka cijena olakog kreditiranja

Federalni premijer NNermin Nik{i}te{ko }e se izvu}i neka`njen iz trostrukogsukoba interesa u kojem se nalazi nakonpreuzimanja premijerskog mandata uaprilu protekle godine. Istina, pred Cen -tralnom izbornom komisijom Nik{i} }epolagati ra~un za samo jedan prekr{aj -imenovanje ro|enog brata MMirsada Nik{i}aza direktora u JP Autoceste FBiH - madanije isklju~ena mogu}nost da se istragapro{iri i na jo{ dva slu~aja koji spadaju u{kolske primjere sukoba interesa a ukojima je premijer Nik{i} glavni akter.

Kao {to je poznato, federalna Vlada na~elu s premijerom Nik{i}em prostorijeiznajmljuje od SDP-a, dakle partije ukojoj je Nik{i} generalni sekretar iovla{teni potpisnik svih poslovnihugovora. Istina, ugovor izme|u SDP-a iVlade FBiH o iznajmljivanju prostorijapotpisan je jo{ daleke 1997. godine, kadaNik{i} nije bio ni generalni sekretar SDP-ani federalni premijer, ali je Nik{i} tokomaktuelnog mandata izravno sudjelovaou kreiranju politike koja pogoduje SDP-u.Aktuelna vlada FBiH, s premijerom

Nik{i}em na ~elu, nedavno je poni{tilavaè}u odluku iz 2009. godine premakojoj se federalna Vlada trebala preseliti uzgradu Elektroprivrede BiH u centruSarajeva koja stoji prazna ve} punih 15godina. Zgrada je u isklju~ivom vl -asni{tvu dràve i dovoljno je prostrana za(besplatni) smje{taj svih 16 federalnihministarstava.

No, umjesto preseljanja u dràvnuzgradu, aktuelna federalna Vlada s Ni k -{i}em na ~elu odlu~ila je da produìugovor s SDP-om i da poni{ti odluku opreseljenju u dràvnu zgradu EPBiH.Povrh toga, odlu~ila je zakupiti dodatnih2.000 kvadratnih metara kancelarijskogprostora u privatnoj zgradi u vlasni{tvuUniprometa u kojoj je premijer Nik{i}, gle~uda, samo mjesec dana ranije kupio stan!

Ako CIK utvrdi sukob interesa, {to jeposve izvjesno, Nik{i}u }e biti izre~enanov~ana kazna u rasponu od jedne do desethiljada KM, ali i zabrana kandidiranja nabilo koju dràvnu funkciju u narednommandatnom razdoblju od 2014. do 2018.godine.

Odluka o “pla -vom dizelu“na čekanjuzbog Špirića

Mada je Vije}e ministara na sjedniciod 18. septembra prihvatilo inicijativupoljoprivrednika o hitnom uvo|enju “pla -vog dizela“, provedba odluke zapela je naUpravi za indirektno oporezivanje. Premaizjavi NNikole [piri}a, predsje davaju}egUpravnog odbora UIO, odluka o “plavomdizelu“ nije usvojena “jer se predstavniciFBiH nisu sloìli s prije dlogom izmjenaZakona o akcizama koje je dostavio Savjetministara BiH“.

On je ocijenio àlosnim {to se uvo| e -nje “plavog dizela“ politizira “umjesto dase iza|e u susret poljopri vrednicima“.

Uvo|enje “plavog dizela“ podrazu -mijeva izmjenu Zakona o akcizama i to nataj na~in {to bi gorivo za primarnepoljoprivredne proizvo|a~e bilo znatnojeftinije, jer bi bilo oslobo|eno tzv. akciza,odnosno dodatnog poreza. Prema izjavifederalnog ministra finansija AAnte Krajine,koji je glasao protiv predloènih rje{enja,Federacija BiH se ne protivi uvo|enju“plavog dizela“, ali traì da se tro{koviraspodijele pravednije izme|u dva eniteta iBr~ko Distrikta.

“Izmjenama Zakona o akcizama trebaprecizirati da }e se teret povrata prihodaraspore|ivati entitetima i Br~ko Distriktuu skladu s u~e{}em poljoprivrednih gazdi n-stava s tih podru~ja“, izjavio je Krajinanakon sjednice Upravnog odbora na kojojnije postignuta suglasnost o uvo|enju“plavog dizela“. Nije dakle rije~ o polit i -ziranju “plavog dizela“ nego je rije~ opolitici ~istih ra~una. Ako ve} RepublikaSrpska insistira da poljoprivreda ostane uisklju~ivoj nadle ̀ nosti entiteta, onda bi isubvencije poljoprivrednicima moralepasti na teret entitetskih budèta. Tim prije{to broj poljoprivrednika u dva entiteta niizbiza nije ravnomjeran.

No pravi razlog zbog kojeg Upravniodbor UIO nije usvojio odluku o uvo|enju“plavog dizela“ krije se u ~injenici da jeministar [piri} poku{ao “progurati“vlastiti tekst odluke o “plavom dizelu“ akoja je u izravnoj suprotnosti s ranijeusugla{enom odlukom Vije}a ministaraBiH.

Premijer Nikšić utrostrukom sukobu interesa

Priredio: ASIM METILJEVI]

POKRENUTA ISTRAGANakon duljeg oklijevanja CIK je

pokrenuo istragu protiv federalnogpremijera Nermina Nik{i}a i

dopremijera Jerka Ivankovi}a

POKRENUTA ISTRAGANakon duljeg oklijevanja CIK je

pokrenuo istragu protiv federalnogpremijera Nermina Nik{i}a i

dopremijera Jerka Ivankovi}a

BIZNIS:BIZNIS.qxd 26.9.2012 23:09 Page 44


Ekonomski efekti memoranduma kojije nadavno u So~iju potpisao predsjednikRS-a MMilorad Dodik s ruskom ener -getskom kampanijom Gazprom nisu niizbliza tako spektakularni kako ihposljednjih dana predstavljaju mediji podDodikovom kontrolom. Memorandumomje predvi |ena mogu}nost da se RS“naka~i“ na glavnu trasu plinovoda Ju`nitok izgr adnjom zasebnog kraka plinovoda,{to zna~i da }e RS, uz postoje}i, dobiti jo{jedan dobavni pravac plina, ali ne}eeksploatirati tranzitne efekte Ju`nog toka -2 dolara za tranzit 1.000 kubnih metaraplina.

Plinovod Ju`ni tok duga~ak je 3.600kilometara. Zapo~inje u Rusiji, prolaziispod Crnog mora, ulazi u Bugarsku apotom u Srbiju i Ma|arsku, gdje se odvajau dva smjera - jedan ide u Austriju a drugipreko Slovenije u Italiju.

Republika Srpska se moè priklju~itina glavnu trasu plinovoda, ali isklju~ivokao usputni i pri tome potpuno bezna~ajnipotro{a~ plina.

Prije vi{e od 40 godina izgra|en jeplinovod koji povezuje BiH s Rusijom, notrenutna iskori{tenost kapaciteta postoj e -}eg plinovoda ne prelazi 20 posto! [tavi{e,potro{nja plina u BiH raste minimalno ijako sporo zbog previsoke cijene koja jesktriktno vezana za naftu. Neki od najve}ihpotro{a~a plina u BiH, poput Fabrikeglinice “Bira~“ u Zvorniku, na sve na~inepoku{avaju skupi plin zamijeniti jefitnijimugljem. Mjese~ni gubici “Bir~a“ iznose 2

miliona KM i najve}im su dijelomizazvani enormnim pove}anjem cijeneplina.

Sarajevska @ica ubrajala se prije ratame|u najve}e potro{a~e plina u cijelojBiH, no zbog previsoke cijene plina “@ica“je definitivno odustala od primarnogproizvodnog programa, jer bi u suprotnomjednako kao i “Bira~“ iz Zvornika“proizvodila“ gub itak.

Dominantno niska tehnolo{ka razinaindustrijske proizvodnje u BiH (pri -marna prerada sirovina) donosi jakonisku dodanu vrijednost i zahtijevamaksimalno kresanje svih tro{kova pro -izvodnje, na prvom mjestu tro{kovaskupe energije, a plin definitivno spadau skupi energent prihvatljiv samo zaindustriju koja ostvaruje visoke profitnestope.

Banke u cijeloj regiji, a osobito uSrbiji, Hrvatskoj i BiH, susre}u se srastu}im i te{ko rje{ivim problemomnenaplativih kredita koji ozbiljnougroàvaju cijeli bankarski sektor. Unenaplative kredite spadaju svi kreditikoji nisu vra}eni 90 i vi{e dana nakonroka dospije}a i krediti koji iziskujunaplatu potraìvanja prodajom zaloènihnekretnina na javnoj licitaciji.

Broj nenaplativih kredita u BiHuùrbano raste - prije tri godine bilo ihje manje od 9 posto, prije dvije godine11,7 posto, a dana{nji udio nenaplativihkredita u BiH iznosi zabrinjavaju}ih12,1 posto.

BiH je za Južni tok slijepo crijevo

Snažan rast neneplativih kredita

PRENAPUHANI EFEKTIPredsjednik RS-aMilorad Dodikobezbijedio je jo{jedan dobavnipravac plina


BIZNIS:BIZNIS.qxd 26.9.2012 23:10 Page 45

“Narod ne zna istinu. Vlada vlada vara-ju}i narod, prikazuju}i stanje mnogo boljimnego {to je ono u stvarnosti. Stanovnici BiHne znaju istinu o finansijskoj situaciji.Ovakva situacija kakva se prikazuje u RS-unije ni blizu odgovaraju}em stanju. Nijeistina da je na{e materijalno bogatstvo, na{BDP 8,6 milijardi maraka za 2011. godinu,kako tvrde u RS-u, nego je, kada se oduzmudugovi od ~etiri milijarde maraka i platnideficit od dvije milijarde i inflaciju, na{realni BDP u 2011. godini bio milijardumaraka. Stepen inostrane zaduènosti je500 posto. Dug i deficit od {est milijardi su{est puta ve}i od realnog BDP. Dakle, nijekao {to Vlada obmanjuje narod da je na{azaduènost 42 posto BDP. Ona je prekonekoliko puta ve}a. To se sve podjednakoodnosi i na BiH.”

Ovako stanje u RS-u, Federaciji BiH ina dràvnom nivou za “Slobodnu Bosnu”ocjenjuje AAleksa Milojevi}, doktor ekon o -m skih nauka i predsjednik Ekonomskoginstituta u Bijeljini.

Iako ga mnogi nazivaju “pticom zloslut-nicom”, a jo{ je vi{e onih koji bi voljeli dagrije{i, naàlost, ve} godinama se ponavljaisti scenario. Milojevi} uradi analizu, pre-d o ~i je javnosti, entitetske vlasti je ign o -

ri{u… I tek nakon nekoliko godina pokaèse da je na{ sagovornik bio u pravu.Matematika i statistika definitivno su nanjegovoj strani.

TEK ]EMO DOTA]I DNO SIROMA[TVA� U RS-u ni Savez sindikata ne moè

ta~no odrediti broj nezaposlenih. Cifrevariraju od onoga ko radi istraìvanje.Pove}avanjem poreza na li~ni dohodak, teuvo|enjem poreske stope na najmanjuosnovicu, da li se zaposlenost pove}ava ilismanjuje?

Statisti~ki u RS-u u 2011. godini brojzaposlenih bio je je 238 hiljada, a broj

stanovnika blizu milion i po. Broj radnoaktivnih stanovnika je 70 odsto od ukupnogbroja stanovnika, {to jeste milion neza-poslenih, radno sposobnih stanovnika RS-a.Stopa zaposlenosti je 24 odsto. U zemljamaEU stopa zaposlenosti je 64 odsto. U EU najednog nezaposlenog je 11 zaposlenih. URS-u je dva puta vi{e nezaposlenih negozaposlenih. Ili, ako u RS-u ima oko 460 hil-jada porodica, onda je u svakoj drugojzaposlen jedan ~lan. Skoro da se isto odnosii na Bosnu i Hercegovinu.

�Gdje smo sada? Li~ni dohodak u RS-u,prema Zavodu za statistiku RS-a, ve}godinama nije dovoljan za potro{a~kukorpu. Tonemo li u siroma{tvo?

Pore|enja radi, prije rata smo sa pore-zom i platom imali oko 1.800 dolara postanovniku. Sada oko 460 dolara. Vratilismo se, sa stanovi{ta razvoja, u pedesetegodine pro{log vijeka. Razlog je u krizivlasti i krizi politike. Sav problem je u valu -tnom odboru i drànju ~vrstog nerealnog,precijenjenog kursa koji oteàva izvoz, apospje{uje uvoz i zaduìvanje. Precijenjenkurs gu{i doma}u privredu. Ako propadneeuro i prestane s radom Valutni odbor,umjesto sada{njih dvije marke za euro,mogli bismo davati od ~etiri do {est marakaza jedan euro. To bi u Republici Srpskojinostrane dugove i deficite sa sada{njih {est


ZASTRA[UJU]A PROGNOZA

Razgovarala: NA\A DIKLI]

Dr. Aleksa Milojević, profesor ekonomskih nauka i predsjednik Ekonomskog instituta RS-a, kojeg političari i protivnici proglašavaju “katastrofičarem bez

pokrića“, u razgovoru sa našom novinarkom analizira alarmantno stanje uekonomiji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, iznosi frapantne ekonomske

pokazatelje i upire prstom u aktuelne političke elite

INTERVIEW

Prof. dr. Aleksa Milojević, ekonomski ekspert iz Bijeljine

Pa kriteriju razvoja, vratili smo se u pedesete godine pro{log vijeka,

trend uru{avanja i siroma{enja nastavit }e se u godinama koje dolaze

GRČKI SCENARIO U BiH: “Sve su zemlje koje su sezaduživale propale.Spasile su se samo onekoje su otkazale kredite,posebno od MMF-a iSvjetske banke. Ove dvijeinstitucije su, dokazanoje, grobari manje razvijenih zemalja“ ��

Nadja-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd 26.9.2012 23:24 Page 46


EKONOMSKI SLOM BiH

NAJGORA KRIZATEK SLIJEDI Profesor doktor AleksaMilojevi}, direktorEkonomskog instituta uBijeljini, tvrdi da }e svakanaredna godina biti jo{gora, sve do potpunogsiroma{tva ili potpunepromjene privrednog sistema u BiH


milijardi maraka pove}alo na od 12 do 18milijardi maraka, uz smanjenje ìvotnogstandarda i pove}anje inflacije za tri puta.^vrst kurs i nerealno niska inflacija je na~inprikrivanja stvarnog stanja. Statisti~ki, sta-nje je mnogo bolje od stvarnog {to trenutnoodràva Vladu. Narod ne vidi stvarno sta-nje da je sada{nja relativno niska inflacijapriprema ekonomskog i socijalnog sloma.To je budu}nost koja nas ~eka.

� Kakve posljedice }e osjetiti dràvazbog zaduìvanje u koje ulije}emo svakegodine, da li kod Svjetske banke ili Me|u -na rodnog monetarnog fonda?

Sve su zemlje koje su se zaduìvalepropale. Spasile su se samo one koje suotka zale tu vrstu usluga (krediti), posebnood MMF i Svjetske banke. Ove dvije insti-tucije su, dokazano je, grobari manje razvi-jenih zemalja. One ne posu|uju za proi -zvodne nego potro{ne svrhe, {to je osnovniizvor opasnosti ovog zaduìvanja.

� Za{to entiteti uzmaju kredite, na njihpla}aju kamatu, a nemaju nikakav programkako ih utro{iti? Svjedoci smo da se ovakvabudètska stavka ponavlja ve} godinama uprijedlogu budèta RS-a za narednu godinu,te da kao takva prolazi? Pro{le godine platilismo kamatu na stotinu miliona marakazaduènja koje nismo potro{ili…

Vlada je obavezna da ostvaruje najra-cionalnije izbore. Da bi udovoljila toj

obavezi, Vlada bi morala za svako ulaganje,posebno iz kredita, da uradi studiju eko -nomske opravdanosti te investicije, odnos-no utvrditi mogu}nost vra}anja kredita izostvarene dobiti. To na{a Vlada ne radi,odatle je i ovoliko zaduìvanje bez razvoja.Osnovni problem zaduìvanja je sljede}i.Strani kreditori, prije svega MMF i Svjetskabanka, kao prvi predstavnici krupnog kapi-tala ne èle svojim kreditima kod nas dadoprinose razvoju, da nas ekonomski ja~aju.Oni èle preko kredita ekonomski da nasuni{te. Zbog toga upravo daju kredite upotro{ne svrhe (budèt i sli~no) ili u izgrad-nju infrastrukture, {to je tako|er rastpotro{nje, a ne proizvodnje. Kada bi Vladaodbila ove kredite i zahtijevala proizvodnaulaganja, kreditiranje bi prestalo. Ali ondane bi bilo ni takve vlade.

� Prema pojedinim analizama, Repu -blika Srpska koja ima samo jednu vladu

tro{i za potrebe birokracije vi{e negoFederacija BiH sa svih deset kantona.Dakle, 16 ministarstava u RS-a i agencijetro{e vi{e nego 150 ministarstava u FBiH,bez agencija? U ~emu je problem i kako garije{iti?

Centralizacija (RS) i decentralizacija(FBiH) su dva tipa vladanja. Mjereno

tro{kom administracije to ne nosi neke raz-like. Dràva ima svoj, reklo bi se, fiksantro{ak koji se ne moè smanjivati uve}a -vaju}i centralizaciju. To su potvrdila svadosada{nja iskustva, ~emu sada svjedo~imoi mi u Bosni i Hercegovini. Sa {iregdru{tvenog i ekonomskog stajali{ta decen-tralizacija, kakva je u FBiH, nosi dalekopovoljniji razvojni rezultat, sadràn u poj-movima regionalnog uravnoteènja urazvoju, potpunije kori{tenje raspoloìvihfaktora, ve}a je socijalna uravnoteènost isli~no. Nasuprot tome, centralizam kakav jeu RS-u vodi razvoju uskog centralnog po -dru~ja i ra{irene periferije bez razvoja.Tro{ak ovakvog modela razvoja je ogro-man. Dru{tvene posljedice su nesagledive.

48

ZASTRA[UJU]A PROGNOZA

�

� Za{to se vlast pla{i da suo~igra|ane sa sumornim ekonomskimpokazateljima?

Raste nezaposlenost, privrede je svemanje, a budèt raste. To je ekonomskineodrìvo. Na{ budèt se oko 50 odsto puniiz prodaje tu|ih roba (PDV), kao i iz aktivnos-

ti (izgradnja puteva, komunalne infrastruk-ture i sli~no) koje se finansiraju iz ino kredita.Poo{trava se oporezivanje gra|ana (nekret-nine, razne takse i sli~no). To su obilje`jakolonijalnog i potla~enog dru{tva. Dràva ̀ ivibez privrede. Naravno da je to stanje siro-ma{tva i njegovo uve }anje. �

MRA^NA BUDU]NOST

Država Trećeg svijeta


KRIZA VLASTI, KRIZA POLITIKE: “Sav problem je uvalutnom odboru i držanju čvrstog nerealnog, precije-njenog kursa koji otežava izvoz, a pospješuje uvoz izaduživanje. Precijenjeni kurs guši privredu“

KRIMINALNA PRIVATIZACIJAOSTA]E NEKA@NJENAMilojevi} smatra da revizije privatizacije ne}e biti jer Milorad Dodik, “tata“ privatizacije, ne moè da uni{tava svoje ~edo

KRIMINALNA PRIVATIZACIJAOSTA]E NEKA@NJENAMilojevi} smatra da revizije privatizacije ne}e biti jer Milorad Dodik, “tata“ privatizacije, ne moè da uni{tava svoje ~edo


Centralizacija odgovara samo kratkovidnimpoliti~arima kako bi uspje{nije vladali.Decentralizacija je temelj za demokratiju, acentralizam za politi~ki despotizam, koji jekod nas u Republici Srpskoj tako vidljiv.

PRIVATIZACIJA JE OBAVLJENA UFUNKCIJI PLJA^KE

� Skup{tina RS-a je na prijedlogentitetske vlade svojevremeno usvojilaZakon o reviziji privatizacije i Zakon ooduzimanju nelegalno ste~ene imovine. Zaispunjavanje odredbi prvog zakona formi -rana je Komisija za reviziju privati zacije, anjen rad je bio popra}en skand alima imi{ljenjima da ona sluì samo za obra~un sapoliti~kim protivnicima aktuelne vlasti. Dali je RS imala koristi od ovog zakona? Sdruge strane, kako gledate na ~injenicu da jeprema Zakonu o nelegalno ste~enoj imo-v ini, tako|er usvojenom 2007. godine, istaoduzeta u samo dva slu~aja od 2007.godine: porodici Milakovi} iz Prijedora iZoranu ]opi}u iz Srbije?

Oba zakona su potpuno besmislena. Nemoè tata privatizacije (Milorad Dodik) dauni{tava svoje ~edo. Po~elo je kao potpunabesmislica. Tako je i zavr{ilo. Privatizacija,umjesto da bude dovedena u pitanje, samose jo{ vi{e u~vrstila. Kriminala nema. Sve jepo zakonu. A niko se ne pita da li je samZakon kriminalan?

Revizija privatizacije se ne moè ostv a -rivati sa stanovi{ta ispunjenosti procedura,nego sa stanovi{ta doprinosa rezultatu.Rezultat je fatalan. Privatizacija je uni{tilaprivredu i dru{tvo. Ali, kako promijenitipostoje}u privatizaciju, a da njeni kreatori iizvr{ioci ostanu na vlasti? Nemogu}e.Zakon o oduzimanju nelegalno ste~eneimovine je jo{ ve}a besmislica. Zanelegalno sticanje imovine mogu odgov a -rati samo ljudi u vlasti, odnosno partije navlasti. Kako }e oni sami sebi oduzimatiimovinu? Kako su svi koji su u vlasti imalinelegalne koristi, zavr{ilo se onako kako sezavr{ilo. Malo politi~kih ~arki, ali da se neode daleko, jer bi i onaj ko to tjera i samupao u tu mreù. Potjera{ zeca, a onomedvjed.

Postoje}i ekonomski sistem pogodujenelegalnosti sticanja imovine. Zbog toga {tood njega imaju koristi oni na vlasti, onda sesvi toliko i bore da u|u u vlast da bi imalinelegalne koristi od te vlasti. Odatle tolikaèstina me|ustrana~kog suprostavljanja iborbe za vlast. Da bi se rije{io problemnelegalnog stjecanja imovine, potrebno jepromijeniti ekonomski sistem. Kako jesu{tina ekonomskog sistema u vlasni{tvu,onda je potrebno promijeniti vlasni{tvo.Masovna korporativna svojina, posebnosuvlasni{tvo radnika, bi onemogu}ilonelegalnost sticanja prihoda. Ona biprimorala, vr{ila pritisak, da se bogatstvo

sti~e radom ili racionalnim ekonomskimulaganjem, a ne kao sada, masovnim mate -rijalnim transferima iz dràve u privatnedèpove.

DODIK JE NEDODIRLJIV, ALI I ONI ISPOD NJEGA

� Za sve ove godine, barem u RS-u,niko nije krivi~no odgovarao iz bilo kojevlasti za pronevjeru novca gra|ana ovog bh.entiteta. Propali su svi takvi slu~ajevi, odonog kada je podignuta optu`nica protivpredsjednika SNSD-a i RS-a MiloradaDodika sa 24 ta~ke optu`nice (2000.godina) do danas. Da li je problem upravosudnom sistemu, nepostojanju politi~ -ke volje ili se radi o nepostojanju organi z -iranog kriminala u RS-u?

Nema slu~aja da je neko procesuiran koje duboko u vlasti kod nas jer bi to bilamreà u koju bi se upetljali mnogi, a to jenepoèljno. Ne samo da je obustavljenaoptu`nica protiv Dodika nego se i kumovine procesuiraju (Mile Radi{i}, vlasnikGrand tradea, op, a). Ne kre}e se ni odozgoni odozdo. Samo radikalna promjena sis-

tema, a ne promjena partijske vlasti, moèdonijeti rezultat. U su{tini, radi se o prom-jeni uloge radnika u privrednom sistemu.Sada je on potpuno marginaliziran, {tostvara prostor najrazli~itijim mahinacijamabez kontrole. Kada bi i kod nas radnici ~inilipolovinu ~lanova nadzornih odbora, kao uEvropi, mogu}nosti kriminala bi se naglosmanjile.

� Ove godine su ve} najavljena novaposkupljenja osnovnih ìvotnih namirnica?Vjerujete li u najave da }e naredna godinabiti ekonomski teà nego ova?

Naàlost, svaka naredna godina }e bitigora, sve do potpunog siroma{tva. Ili dopotpune promjene privrednog sistema, akodo njega do|e. Umjesto postoje}eg, prev a -zi|enog sistema slobodnog trì{ta, potr ebnoje ostvariti privredni sistem vrlo kont r -olisanog trì{ta, s vrlo izraènim uticajimaVlade. Ho}e li do toga do}i ne zna se. Jakesu snage koje brane ovakav privre dni sistemjer imaju od njega koristi. Ipak, vjerujem daje promjena neminovna i da do nje morado}i. �


EKONOMSKI SLOM BiH

� Kako ocjenjujete ekonomsku poli-tiku Vlade RS-a?

Mi u politi~kom sistemu nemamo nikogako brine za narod, ko odgovara za narod. Svisu, pa i predsjednik RS-a, predstavnici iza{titnici svoje partije, ne naroda. [tite}i par-tije, uni{tavaju narod. Ne ide se naprogla{avanje krize da se ne bi izgubila vlast

i podnijela krivnja. Zbog toga propadanje inema granice i niko ga ne zaustavlja.Vjerovatno do potpune propa sti. Najgore je{to Vlada RS-a nema nikakvu ideju kakoproblem rije{iti. Umjesto da se proglasi kriznostanje i da se pristupi rje{avanju problema,narod se obmanjuje prikazivanjem boljeg(statisti~kog) stanja nego {to je stvarno. �

BIJEG OD ODGOVORNOSTI

Vlada RS-a nema odgovor napropast koja dolazi

VLASTODR[CI U RS-uSU NEDODIRLJIVI “Nema slu~aja da je nekoprocesuiran ko je duboko uvlasti jer bi to bila mreà ukoju bi se upecali mnogi, ato je nepoèljno“


Kratko saop}enje nakon pretpo -sljednje sjednice Komiteta zanormalizaciju nije izazvalo po -sebnu pa`nju ovda{nje javn osti,iako je u njemu jedna ta~ka ve o -

ma zanimljiva. Rije~ je o tome da je NS BiHpodnio krivi~ne prijave protiv N.N. lica kojesmatra odgovornom za tri slu~aja u kojimaje Savez pretrpio materijalnu {tetu, od -nosno, nakon nagodbe sa tuìt eljima morat}e pla}ati nemale sudske tro{kove.

Rije~ je o, kako saznajemo, tri odvojenaslu~aja u kojima su uglavnom akteri bili istia kojima su ~elnici NS BiH godinamauveseljavali ovda{nju javnost. No, nered

koji su ostavili iza sebe nije nimalosmije{an. Radi se, naime, o oko polamiliona maraka tro{kova koje je Savezmorao platiti nakon sudskih sporova u trirazli~ita slu~aja kojima je o{te}en budèt,ali i ugled ove institucije. Krenimo redom.

]IRO I SLUÂJ KENTAROPrvi je poznati slu~aj potpisivanja

dvojnih ugovora za televizijska pravaprijenosa utakmica nogometne reprez -entacije BiH. Ugovor sa {vicarskommarketin{kom agencijom Kentaro 2006.godine potpisali su tada{nji predsjednik NSBiH, pokojni MMilan Jeli} te potpredsjednikIljo Domi nkovi}. Ugovor se odnosio naprodaju televi zijskih prava doma}ih uta -kmica reprezentacije BiH u periodu od

2010. do 2014. Dvije godine kasnije, Do -minkovi}, ovog puta u ulozi predsjednika,te tada{nji generalni sekretar MMunibU{anovi} potpisali su ugovor o prodajitelevizijskih prava za isti period snjema~kom agencijom Sportfive, koja jedugogodi{nji partner Saveza. Iz NS su dugotvrdili da je jedini vaè}i, jer sporni ugovors Kentarom nikada nije protokoliran.Zanimljivo je da je Jeli} mjesecima lobiraoi insistirao na potpisivanju ovog ugovora,iako se u tom trenutku nije znalo ni kada }eni s kim igrati na{a reprezentacija. @rijebnam je, naime, mogao donijeti atraktivnureprezentaciju poput Njema~ke ili Engleskei tada bi Savez zaradio ve}i novac. No,stvari su postale jasnije ne{to kasnije kada,navodno uz podr{ku ljudi s kojima je


OBRAÛN NS BiH S KRIMINALOM

Pi{e: NEDIM HASI]

Komitet za normalizaciju NS BiH podigao je krivične prijave protiv nekadašnjihdužnosnika Saveza zbog čijeg je “rada“ Savez oštećen za oko pola miliona

maraka; novinar SB piše o tri slučaja s uglavnom istim akterima zbog kojih je NSBiH odlučio krivične prijave uputiti Tužiteljstvu BiH

NEKA SE PRIPREMEDOMINKOVIĆ I OSTALI

Sport:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 23:43 Page 50

potpisan ugovor, Jeli}ev sin PPetar, u tovrijeme igra~ Modri~e i kapiten mladereprezentacije BiH, biva transferiran unjema~ki Nirnberg. U isto vrijeme se MilanJeli} “ponovio“ i novim Mercedesom istanom u Beogradu. Kako su za SB tadapri~ali neki ~lanovi IO, nakon {to je ovajugovor ozvani~en, pri~alo se kako je jedandio novca, oko 500 hiljada maraka, iz ovogugovora prelio i u dèpove ~etvorice ~elnihljudi NS BiH?! O ovom se ugovoru

raspravljalo na jednoj od sjednica IO, noova je ta~ka, nakon burne rasprave, tokomkoje je dolazilo i do sva|e, na guravanja, pa~ak i pljuvanja, skinuta sa dnevnog reda iostavljena za neka bolja vremena.Zanimljivo je kako biv{i ~lanovi raspu -{tenog IO i danas tvrde kako nisu imalipojma da su Jeli} i Dominkovi} potpisalisporni ugovor, a nakon {to se o tome po~elo{u{kati u kuloarima, ugovor sa Kentarom ujavnost je iznio SSamir ]emalovi} Pika, kojije u ime NS HNK bio ~lan IO. ]emalovi}je te{ko optuìo ~elnike Saveza za kriminal,no na to se prije suspenzije Saveza itada{njih ~elnika niko nije obazirao. Svedok Kentaro nije pred utakmicu saFrancuzima na Ko{evu, u kvalifikacijamaza EP 2012., aktivirao tu`bu pred {vica r -skim sudom. [vicarski se sud proglasionadle`nim i tu`ba je stigla pred sud a NS jemorao angaìrati advokatsku kancelariju[vicarca MMarka di Fabija kako bi se branio.Trakavica sa ovim slu~ajem trajala je

nekoliko mjeseci, od{tetni zahtjev iznosioje {est miliona maraka, no slu~aj je rije{ennakon susp enzije Saveza i imenovanjaKomiteta za normalizaciju na ~elu saIvicom Osimom.

MUNIBOVE CRNE KARTEDvojni ugovor nisu novost kada je rije~

o NSBiH jer su istu stvar Dominkovi} iSulejman Čolakovi} napravili potpisav{isponzorski ugovor sa BH Telecomom uvrijeme dok je na snazi bio istovjetanugovor sa Eronetom. Idejni tvorac togugovora bio je tada{nji selektor MMiroslav

]iro Blaèvi}. Direktor HT Eroneta StipePrli}, navodno, isprva nije imao ni{ta protivokon~anja sponzorstva, traìo je samo da seugovor potpi{e po okon~anju utakmicabaraà sa Portugalom. Ipak, neposrednopred revan{ utakmicu baraà, naBlaèvi}evo je insistiranje potpisankontrakt s BH Telecomom na kojem jenjegov sin MMiroslav, navodno, zaradioproviziju od 200 hiljada maraka. O ovomese raspravljalo na sjednici IO, MMuhidinRa{~i}, tada{nji ~lan Odbora, bio je jedanod rijetkih koji se protivio ovom ugovoru,no niko ga nije slu{ao. ]irina je tada bilaposljednja. Nekoliko mjeseci kasnije,Eronet je podigao tu`bu na sudu traè}iobe{te}enje od 150 hiljada eura. Te jegodine budèt Saveza bio oko devetmiliona maraka i sve je potro{eno naavanture ovakve vrste, niti jedna markanije upla}ena u reprogramiranje dugova teje NS BiH doveden doslovce do bankrota.Cijela je stvar sa Eronetom, na kraju, kao

i u slu~aju Kentaro, rezultirala nagodbomna {tetu Saveza. Kona~no, tre}a krivi~naprijava podignuta je zbog takozvanihcrnih karata. Rije~ je o ulaznicama zautakmice nogometne reprezentacije BiHkoje su prodavane na crnom trì{tu.Prihod od ovih karata nikada nije zavedenu knjigama Saveza, niti se uop}e znakoliko je karata tako prodavano i kolikose uop}e novca slilo u dèpove onih kojisu imali pravo raspolagati njima. U svaova tri slu~aja NS BiH je podigao krivi~neprijave protiv N.N. lica, poku{avaju}imakar nadoknaditi {tetu nastalu tokom

sudskih procesa. Gotovo niko ododgovornih za ove slu~ajeve, izuzevMuniba U{anovi}a i Miodraga Kure{a,nikada nije sudski gonjen. Milan Jeli} jepreminuo, Iljo Dominkovi} se poku{avavratiti u savez kao novi ~lan Izvr{nogodbora, Sulejman Čolakovi} je u Zenici inije se kandidirao na izborima u Savezutamo{njeg kantona. U{anovi} i blagajnikKure{ jedini su koji su osu|eni na zatvorskekazne, i to zbog utaje poreza i zloupotrebedu`nosti. Pored zatvorske kazne, morajuvratiti oko 320 hiljada maraka za koje SudBiH smatra da su ih stekli ilegalno, aizre~ena im je i mjera zabrane obavljanjasvih rukovodnih du`nosti u narednih petgodina. Su|enje je trajalo godinu i pol dana,a nakon {to im je izre~ena presuda, U{anovi}je kazao kako se radi o montiranom procesukoji }e imati druga~iji ishod nakon àlbenjegovog advokata Apelacijskom vije}u.Trenutno je u zatvoru u Zenici gdje, kakose ~uje ovih dana, pi{e knjigu. �


POLA MILIONA JE POLA MILIONA

“N.N. lica su Munib U{anovi}, Miodrag Kure{, Sulejmanôlakovi}, Iljo Dominkovi} i Milan Jeli}“

SMIJENJENI IO NSBiHSlijepi poslu{nici Sulejmana ôlakovi}a i Ilje Dominkovi}a

JEDINI OSU\ENIMunib U{anovi} i Miodrag Kure{

Sport:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 23:44 Page 51

Mnogo je va`nog, lijepog ilaskavog izre~eno, napisano,objavljeno o velikom pjesnikuhrvatskog, i tri susjedna jezikaPetru Gudelju, nekada{njem

mostarskom |aku, studentu i stanovnikuBeograda, dana{njem i dalje velikom pje -sniku i malo manjem izdava~u. Osvojio jevjerovatno sve pjesni~ke nagrade koje sedodjeljuju na ovim prostorima, ali mu ba{nijedna ni{ta ne zna~i. Gdje god da sepojavi ovaj sedamdeset i devetogodi{njigenije lirike i poetike to bi trebao bitiprvorazredni kulturni doga|aj. Me|utim,znate kako to ide s pjesnicima. Oni }e te{koikada biti zvijezde. Osim na nebu. I to akozasluè na ovom svijetu. Jo{ Petar Gudelj nine voli razgovarati za medije, pa da senjegova mudra rije~ i na taj na~in probijedo ne{to {ireg auditorija. Nigdje, pa ni uStocu gdje je krajem pretpro{le sedmice biogost kulturne manifestacije Slovo Gor~ina.Osim za Slobodnu Bosnu.

KOD NAS JE CENTAR SVIJETAA dugo je, dugo Petar Gudelj na

knjièvnoj sceni. Toliko dugo da mu jeEnver Dizdar, predsjednik Fondacije Mak

Dizdar, na otvaranju Slova Gor~ina rekao:“Gospodine Gudelj, ja Vas znam tolikodugo da se ~udim da ste jo{ uvijek ìvi.”

� Sagovornik mojoj kolegici MirhiDedi} za tekst koji je pisala o Vama nakon[opovih dana u Jajcu prije pet godina bio jei knjièvnik i kriti~ar iz Beograda OstojaKisi}, koji je, izme|u ostalog, rekao: “PetarGudelj jednako je srpski, bosanskoh erce -gova~ki i hrvatski pisac.” Je li privilegijadanas biti jednako isti na ovom na{emizranjavanom prostoru, regiji, zapadnomBalkanu, biv{oj SFRJ, kako god ho}ete?

Ne vjerujem da je to ikada bila privile -gija. Danas sigurno nije. A jesam li ja taj ilinisam? Vjerojatno jesam! Ali, ne samo hr-

v a tski, srpski, bosanski, hercegova~ki, negoi albanski i gr~ki pisac. Balkanski. SBalkana je po{lo sve. Zapadna civilizacijaje po{la s Balkana, iz Gr~ke. A Gr~ka i sveovo oko nje... Sve je to isto! Prema tome,centar svijeta je ovdje, kod nas.

� Da, ali {ta zna~i biti jednako isti uZagrebu i Beogradu, pa i sada, kada razg o -varamo u Stocu? Jer, ako si “takav” uBeogradu, onda si u Zagrebu uglavnom|ubre...

Ne, ne, ne opra{ta ti se ono {to si tamo~inio. U Beogradu. Ali, nisu ba{ u Zagrebuni govorili niti pisali da sam |ubre.

�Vidio sam to na jednoj internet stra nici.Ma, sve je to u redu. Manje-vi{e ja sam

ovdje, po mom ali i po mi{ljenju sigurnojednoga broja ljudi koji se razumiju i kojiznaju {ta je knjièvnost, {ta je poezija, {tasu doprinosi, {ta su dosezi u poeziji,zapostavljen na neki na~in. Ovdje usedamdesetoj godini ìvota dobivam ono{to bi trebalo da se dobije u ~etrdesetoj.

� [ta zna~i “ovdje”?U hrvatskoj knjièvnosti. Ako su to

nekakva priznanja. Vi{e to doìvljavam kaoneku nagradu nego kao nagradu. Ja samdobio sve te nagrade, ali do njih nimalo nedrìm. Jer znam ko je sve to dobio. Neznam ko }e sve to dobiti ubudu}e, ali


IMOTSKA LEGENDA

Gost ovogodišnje književne manifestacije “Slovo Gorčina” u Stocu bio je velikihrvatski pjesnik PETAR GUDELJ, autor više od dvadeset knjiga poezije od kojih

nijedna nije bila prosječna, već je svaka, po mišljenju kritike, bila puno, puno višei nešto puno, puno jače: za naš magazin govori o beogradskim godinama, o tome

šta “ovdje” znači “biti isti”, o zemlji i jeziku, avangardi i Titu, kao i o svom životnom djelu koje nije vezano za njegovo pisanje

INTERVIEW

Peter Gudelj pjesnik

Poezija se moè ~itati samo ujednomu jeziku, u onomu jeziku

na kojemu je ona napisana

ČITAČ JOŽA: Čuo sam, ada li je to istina pojmanemam, da je Tito čitao ipoeziju. Ali mu je todolazilo u malim dozama,jer su od njega sve krili.Možda je on bio puno boljinego što ga mi imamosada u percepciji ��

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

SALIH BOROZAN

Petar Gudelj-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd 26.9.2012 19:29 Page 52


MUDRI ÔVA, GUDELJ PERA

BILO GDJE NA[ JEPetar Gudelj je i hrvatski i srpski ibosanskohercegova~ki i albanski igr~ki... Balkanski pisac!


vjerujem da }e biti onako kako je i bilo.Nemam se ~ime ponositi zato {to mi tenagrade ni ne sluè puno na ~ast i ne zna~emi ni{ta. Jedino se osje}am malo prikra}en.A to je i razumljivo. Sve te svoje godineformiranja, od studentskih dana pa dopotpune zrelosti, proveo sam izvan hrvatskeknjièvnosti. Studirao sam, a potom i ìvioi radio u Beogradu trideset i pet godina. Ido{ao u Zagreb poslije svega toga. Niko uAkademiji, u Matici, ili ne znam u kojimsve institucijama, ne}e ustati i re}i: Izvolite,ja idem, vi sjedite jer ovo je va{e mjesto. Pa,nije niko lud da mi to kaè.

� A kada ste se vratili u Hrvatsku?1991. godine.

� Vi iz Beograda u Zagreb, a jo{ jedanveliki hrvatski pjesnik Goran Babi} izZagreba u Beograd?

E, da, mimoi{li smo se...

� Da li ste od 1991. bili u Beogradu?Jesam, dva puta, ali potpuno inkognito.

Bio sam tamo po svojim obiteljskimposlovima. Sasvim slu~ajno sam jednogprijatelja sreo na ulici. Iznenadili smo se,za~udili i ni{ta vi{e.

TEKST MODERNE KNJI@EVNOSTI� Kada ste napisali pjesmu Zemlja u

jeziku?Napisao sam je, negdje tamo... Čekajte,

u kojoj je to mojoj knjizi?

� Kao da je Mit i med. Je li Mit i med? Ili je Vrulja. Eto, kako

znam svoju poeziju. No, obje te knjige suizi{le 1982. godine. A Zemlja u jezikunapisana je svakako krajem sedamdesetihgodina.

� A, je li va`nije imati zemlju ili jezik?Kod mene se kaè: “Ne mogu iskopati

zemlju iz jezika/Ne mogu i{~upati jezik izzemlje...” Mislim da je to isto. Dakle, jeziki zemlja su isto.

� Moète li se sjetiti koji je bio povodda tih sedamdesetih napi{ete Zemlju ujeziku?

Nije bilo izravnog povoda. To je iz mogosje}anja. Iz toga moga osje}anja zemlje ijezika izrasle su manje-vi{e sve moje knjige.O jeziku kao takvom, a o zemlji da negovorim. Napisao sam o tome stotinepjesama. Naravno, nigdje tako eksplicitno,nigdje tako izravno kao u ovoj pjesmi. A, eto,ta mi se pjesma tako omakla, {ta ja mogu.Svak’ ima svoju zemlju, ima svoj jezik. A misvi imamo sve. Ljudi imadu ljude. Ljudiimadu zemlje, imadu jezike. U svim jezicimase ne snalazimo. Ne ~itamo poeziju u svimjezicima, a bilo bi to divno i sjajno. Poezija

se moè ~itati samo u jednomu jeziku. Uonomu jeziku na kojemu je ona napisana. I niu kojem drugom! Sve su ostalo surogati, sveje to ne{to nalik ali ne ono pravo.

� Radnja se de{ava u Beogradu, drugaje polovina {ezdesetih godina. Jugoslo -venska je to metropola, jedan od va`nijihevropskih glavnih gradova, a Petar Gudeljiz Podosoja modernizuje ~itanku i osavr e -menjuje lektiru za srednjo{kolce. Iz oveperspektive - golemo! Je li to bio rizi ~anpotez, jer ste se, zapravo, svima suprot -stavljali?

Dobro, ja sam u {kolu tamo unio tekstmoderne knjièvnosti. I to one praveknjièvnosti, koja sluì samo ljepoti, sluì

samo ~ovjeku. Nije nikakva slu{kinja polit i -ke. Nije slu{kinja povijesti. Nije slu{kinjaideologije. Nego je samo u slu`bi ~ovjeka. Toje jedan potpuni pogled na knjièvnost koji jeovladao kod nas, ali ne do dna. Nije u{ao unastavu. Jer, nastava je kapkala za tim jednimpravim shva}anjem knjièv nosti, poezije iumjetnosti. Ona je bila stotinu godina izatoga. U~inio sam jedan napor, ne ja samu~inilo je i vrijeme za me, iskoristio sam tajtrenutak i od tih najljep{ih tekstova iz svjetskeknjièvnosti napravio sam ~etiri ~itanke i~etiri priru~ nika teorije knjièvnosti.

� Od druge polovine {ezdesetih...Pa do osamdesetih godina, dok se

politika nije tako drsko, bezobrazni~ki


IMOTSKA LEGENDA

�

Prvi put su 2007. [opovi dani u Jajcubili posve}eni jednom ìvu}em pjesnikukoji je iz BiH ili je na neki na~in vezan zaBiH. A Petar Gudelj vezan je na vi{ena~ina. Recimo, u Mostaru je, u koji jedo{ao iz Podosoja kod Imotskog gdje je iro|en, poha|ao Gimnaziju.

Ro|en je 1933. godine. U Beogradu jediplomirao na Filozofskom fakultetu i u tomgradu ostao da ìvi, i radi, sve do 1991.godine. Napisao je do sada, izme|uostalih, knjige poezije Ruke, suze i~empresi, Pas, psa, psu, [tit, Vrulja, Mit imed, Evropa na tenku, Vuk u novinama,Moja Imota, Put u Imotu, Hrvatska Odiseja,a ovih dana objavljena mu je u Zagrebu inova knjiga Sve {to si donio iz planine.

Pisao je i scenarije za dokumentarnefilmove.

U osnovnom tekstu spomenuti OstojaKisi} za njega je, upravo u novinama koje~itate, rekao: “Ono {to je Gudelja izdvajalood ostalih jeste to {to je oìvljavaoumrtvljene i zaboravljene vrednosti jezika.Njegova poezija bila je udarna pesnica urazvoju knjièvnosti. Me|utim, ona je bila ipodloga da drugi knjièvni radovi budupodignuti na ve}i stepen knjièvnograzvoja. On je kao pesnik imao jako punosledbenika.”

Petar Gudelj devet mjeseci ìvi uZagrebu, a tri u Ba{koj Vodi, gdje jo{ uvijekpostoji njegova Mala nakladna ku}a SvetiJure. �

RANI I KASNI RADOVI

Pjesnik koji je imao sljedbenike

DVA PJESNIKA, DVA POBRATIMAMile Stoji} i Petar Gudelj snimljeni prije dvije godine na Sarajevskim danima poezije



MUDRI ÔVA, GUDELJ PERA

umije {ala i poku{ala utjecati na to, propi sivatipisce, tekstove itd. Kod mene su dolazili,takore}i, na koljenima, od urednika uizdava~koj ku}i gdje su izlazile te knjige done znam koga ranga u ministarstvu kulture daja na tome radim. Ali sam ih odbio sindignacijom. To s MMilo{evi}em nije krenulokrajem osamdesetih, ve} puno ranije. Vr{enesu pripreme za ono {to }e uslijediti kasnije, aja u tome nisam htio sudjelovati.

STVARI SE JEDNOM DOGA\AJU� Ostoja Kisi} u spomenutom tekstu

kaè i da ste u Beogradu bili - avangarda.[ta je to zna~ilo {ezdesetih, sedamdesetih iosamdesetih godina?

Ako se avangarda shvati izvorno, kaoonaj koji kora~a ispred, mada su se kod naskao avangardisti predstavljali svi a svi tonisu bili, onda je OOstoja Kisi} avangardist.On je sjajan ~ovjek. On je uvijek bio, ako neispred vremena, a bio je ispred vremena,ono je bio izvan. A i to je velika stvar.

� Vi o njemu on o Vama, kao avanga r -disti. Dobro. Je li se Tito petljao u pros -vjetu?

Čuo sam, a da li je to istina pojmanemam, da je TTito ~itao i poeziju. Ali mu jeto dolazilo u malim dozama, jer su od njegasve krili. Mo`da je on bio puno bolji nego{to ga mi imamo sada u percepciji.

� A da li je ostao makar dio “temelja”Knjièvne akademije koja je u Me|a{imakod Bijeljine, krajem osamdesetih godina,osnovana na inicijativu tada{njeg saveznogpremijera Ante Markovi}a?

A, valjda je.

� Članovi Akademije su pored Vas,Kisi}a i Babi}a, bili i Re{in Tuci}, Ali},Dra{kovi} i Zagori ~nik. Svjetski trend jeposljednjih godina da se okupljaju preì -vjeli ~lanovi raznih muzi ~kih sastava.Moète li i vi kao knjièvnici?

Ne moèmo, bilo bi smije{no. Drugi putto izgleda jako komi~no, tragikomi~no.Jednom se stvari doga|aju i poslije se vi{ene doga|aju.

� Postoji li jo{ uvijek Va{a Malanakladna ku}a Sveti Jure, koju ste pokrenuliu Ba{koj Vodi?

Pa, ku}a postoji jo{ eventualno malo napapiru. Nekoliko godina nismo ni{taobjavili. Nema se novca. Mislim, mogaobih priskrbiti taj novac, ali ne}u se bavititime jer bih trebao potro{iti puno vremena.Do sada je Sveti Jure objavio dvadesetakknjiga, od ~ega ~ak ~etiri moje. Ba{ sam senasmijao kada je Ostoja Kisi} va{oj kolegicirekao da ja izdajem uglavnom religioznuliteraturu. On je to zaklju~io po nazivuku}e, a Sveti Jure je najvi{i vrh Biokova.

� A u trenucima dok nas dvojica razgo -varamo mo`da izlazi iz {tampe i Va{a novaknjiga...

Da, i to ne jedna nego dvije! Izdava~ jezagreba~ka [kolska knjiga. Izlazi mojanova knjiga poezije Sve {to si donio izplanine i izlazi moje ìvotno djelo izvanmoga pisanja, a to je Antologija usmenihpjesma bo{nja~kih, crnogorskih, hrvatskih isrpskih. To je monumentalno djelo iza kogsu svi stali. I prvi je put da jedna antologijapokriva cijelo ovo podru~je, tako samabecedno i poredao, bo{nja~ke, crnogorske,hrvatske i srpske kulture. �

Imam zemlju u jeziku.Jezik u zemlji.Zemlju nad jamama,jezik pun jama.Imam Mosor i Velebitod lubanja.Imam mjedeni Mjesec.Imam medeno Sunce.Iz lubanje, iz jezika iza|e.U lubanju, u jezik, za|e.Po Mosoru ~uvam koze.Po Velebitu vukove.U lubanje sadim smokve.Po jeziku sijem p{enicu.U o~nim dupljamadrìm p~ele.Jako je moje vino.Sladak je moj kruh.Gust je med i bistar vosakiz mojih uli{ta.Nebo mi je u ponorima,a u nebesima zemlja.Jednako volimnebo i zemlju.I sve {to gmiè i hoda,leti i pliva.Lisicama i lasicamakujem krv.Kopcimao{trim kljun.Vukovi kod mene{koluju glas.ôvje~ja ribica u mom okuu~i da pliva.Imam zemlju u jeziku.Imam jezik u zemlji.Ne mogu iskopatizemlju iz jezika.Ne mogu i{~upatijezik iz zemlje.

VANVREMENSKA POEZIJA

“Zemlja ujeziku”

PERO U STOCU: Manje-više ja sam ovdje, po mom ali i po mišljenju sigurno jednoga broja ljudi koji serazumiju i koji znaju šta je književnost, šta je poezija,šta su doprinosi, šta su dosezi u poeziji, zapostavljenna neki način


Uorganizaciji Muzeja istorijeJugoslavije i Galerije Matice srp -ske iz Novog Sada, u muzejskomkompleksu pored Ku}e cve}a uBeogradu pro{le sedmice otv -

orena je (svakog dana osim pone deljkomod 10 do16 sati, i do 21. oktobra,) izlo`bakoja predstavlja tek deo iz bogate zbirkebiv{eg predsednika Socijalisti~ke Fede -rativne Republike Jugoslavije JJosipa BrozaTita. Od 1.131 {tafelajne slike koje ~inecelinu zbirke, vi{e od 800 je, kaè zaSlobodnu Bosnu autor postavke prof.dr.Nenad Radi}, ““bilo sa one strane”, izvanmuzejskog prostora (Dvadesetpeti maj) avi{e od 150 slika i raznih predmeta-poklonastranih dràvnika, jugoslovenskih organi -zacija i gra|ana Tito je ~uvao u rezidenciji,ili Domu, kako su voleli da kaù on injegova supruga JJovanka, do kraja ìvota itek tada (ranije ih je zave{tao dràvi) suustupljeni Muzeju istorije Jugoslavije.

ACA GICA I “BELI DVOR”“Radi se o delima koja karakteri{u

svojevrsnu vladarsku kolekciju sakupljenuu periodu od 1946. do 1977., neobi~an spojdela evropskih i jugoslovenskih umetnika urasponu od XVII do XX veka, u istomodnosu u kome su bila zastupljena uprostorima nekada{nje predsedni~kerezide ncije u Uì~koj 15, stradaloj u NATObombardovanju SR Jugoslavije 1999.godine. Osnovni cilj izlo`be je da odabraneslike ponovo stavi u kontekst reprezen -tativne funkcije koju je ova zbirkaposedovala i da osvetli i li~ni ukus JosipaBroza kroz slike koje su bile sastavni deoambijenta privatne rezidencije predsednikaSFRJ”, kaè Radi}.

Titova rezidencija u Uì~koj ulicizapremala je povr{ine sa brojevima 11, 13,15 i 17, a njen glavni objekat nekad je bilaporodi~na ku}a JJelice i AAleksandra Aco -vi}a. Prva dedinjska vila sagra|ena je 1934.


IZ MUZEJA ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Više od 150 slika i raznih predmeta-poklona stranih državnika, jugoslovenskihorganizacija i građana Josip Broz Tito je čuvao u svoj rezidenciji, u beogradskoj

“Užičkoj ulici”; nakon njegove smrti kolekcija je ustupljena Muzeju istorijeJugoslavije u Beogradu, a prošle sedmice i predstavljena u istom prostoru

Prof.dr. Nenad Radi}: “Nije Tito bio nikakav prevarant, uba~en spolja, veoma je mnogo znao

i radio na sebi do samog kraja“

Pi{e: DRAGAN BANJAC (Beograd)

ILI SA SLIKAMAUMJESTO JAUKA

GLAVOM I BRADOM UVLASTITOJ KOLEKCIJI

Portret Josipa Broza Titanaslikao je 1949. \or|e

Andrejevi} Kun

Dragan Banjac:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 20:18 Page 56

prema projektu arhitekte VVladislavaVladisavljevi}a i tada se nalazila na adresiRumunska 15-17. Tokom Drugog svetskograta potpada pod rekviziciju, najpre zapotrebe ministra ekonomije NNojhauzena,potom se u vilu useljava nema~ka komandaza jugoistok na ~elu sa generalom LLerom.Krajem rata, tokom zavr{nih operacija zaoslobo|enje Beograda u vilu je prvi u{aoPeko Dap~evi} i Komanda korpusa NOV iPOJ, dok se Tito u nju useljava nedugoposle oslobo|enja. Iz vile je oti{ao da odrì~uvenu smotru na Banjici. Krajem 1945.popravljen je Beli dvor, u njemu Titoprovodi zimu i taj prostor, trenutno je unjemu takozvani i samozvani prestolo -naslednik AAleksandar Kara|or|ev i}, poznatkao Aca Gica, “kralj” koji slabo govorijezik “kraljevine”, ostao je njegovaslu`bena rezidencija, a vila u Rumu n -skoj/Uì~koj privatna rezidencija ili Dom,{to je bra~ni par Broz nagla{avao. Ku}a jena najlep{em mestu dedinjskog platoa, saodli~nim pogledom na celu prostranu varo{beogradsku, a u nekoliko navrata jedogra|ivana radi Titovih potreba. Radnikabinet dogra|en je 1948. (zli jezici tvrderadi pisanja “putnih naloga” za Goli otok),nakon ~ega su adaptirani trpezarija, kuhinjai zimska ba{ta (1956.), ulaz u “veliki salon”(1961./1962.), a poslednje preure|enje biloje prezi|ivanje cele zgrade. Prvobitnorazu|eni plan je poni{ten i vila dobijaosnovu pravougaonog oblika povr{ine2.760,19 kvadratnih metara. Govorilo se daje zgrada bila dotrajala, ali jedan od Titovihgenerala tvrdi da se htelo ku}u obezbeditiza trusnu zonu grada, a prema propisimakoji su doneti posle velikog zemljotresa uSkoplju 1963. godine. Drugi Titov slugajednom je na}efleisan u kafani ispri~ao daje Vladar pred starost “mnogo zakerao” i daje valjalo da se objekat prilagodi potrebama“ostarelog despota”. Delovi enterijera, holsa stepeni{tem i radni kabinet ostali su isti,sve ostalo je potpuno modernizovano, ~akje ugra|en i lift. Od pomenutih skoro trihiljade kvadrata evo samo nekih veli~ina:garderoba 42 kvadrata, kupatilo (38),Titova (Jovanka je imala svoju) spava}asoba (96), salon (41), “mala” radna soba(62,5), radni kabinet u prizemlju (196)...

HEGEDU[I]EV “BOJ KOD STUBICE”

Dvanaest slika u spava}oj sobi,Kr{ini}eva skulptura u kupatilu, Jovanka usne`nobelom mermeru AAntuna Augustin -~i}a, radovi RRembrantovog u~enika, \\uraJak{i}, VVlaho Bukovac, PPaja Jovanovi},\or|e Andrejevi} Kun, MMilo Milunovi}...[ta je bilo najzanimljivije u Titovomdomu? Radi} navodi na radni kabinet uprizemlju u kome je dominirala slika(5,5x2,18 m) KKrsta Hegedu{i}a Boj kod

Stubice 1575, ra|ena 1949. godine. Ispredte slike koja je Titu “dràla le|a” biv{i“najve}i sin” (vidite na portretu \.A. Kuna,planine su Titu tek do kolena) “retu{irao” jejugoslovensku istoriju, kreirao njenusvakodnevnicu i gradio njenu “svetlu”budu}nost, pri~a profesor Radi}. Za{to jeova tema glavni element dekoracije? Za{toStubica i Hegedu{i}, a ne, recimo, Neretvaili Sutjeska? ““Odgovor na pitanja otkrivajedan od klju~nih momenata u stvaranju

Titovog vladarskog lika, projektovanogkroz istorijski narativ u kome se na gotovobiblijski na~in uspostavlja mesijanskikarakter vo|e.” Tema ove slike u vezi je sajednim, navodno istorijskim doga|ajem.Radi} navodi tvrdnje hrvatske istori~arkeNade Klai} “koja spori da se ovaj doga|ajikad desio”: ““Hegedu{i}u je kao izvorposluìo roman Augusta [enoe Selja~kabuna, Hrvati to slave kao istorijski do|aj,uostalom i mi slavimo svoj kosovskiporaz...” Potom, Radi} detaljno opisujeHegedu{i}evu sliku: ““Gornji deo platnazauzima bregoviti zimski pejsa` stubi~kedoline. Sa desne strane nalazi se nekolikoseoskih ku}a utonulih u sneg. Od sredinegornjeg dela slike, sa teì{tem na desnojstrani naslikana je gusta {uma. Sa krajnjeleve i desne strane se u daljinu pruàjubreùljci stapaju}i se sa mrkoplavi~astimhorizontom stvaraju}i iluziju nepreglednogi nesagledivog, otvorenog prostora.”

Nekoliko godina nakon oslobo|enja(beogradska) vlast je Titu predlagala da seza potrebe njegove zbirke i predmeta kojeje dobijao sagradi muzej. Prvi put ih jeodbio tvrde}i da nije vreme, jer se zemljaobnavlja, kasnije je uvek nalazio izgovor.On je sam bio kustos i sve to pohranjivao udva objekta od kojih se jedan zvao MatijaGubec. Nije popustio ni kad su ga uveravali


ZBIRKA SLIKA JOSIPA BROZA TITA

U holu rezidencije stajali su Trgovcitepisima Stepana Fjorodovi~aKolesnikova, Grkinja Paje Jovanovi}a,Muslimanka Bete Vukanovi}, ukancelariji “drugarice Jovanke” Dubrovnik

Pe|e Milosavljevi}a, u radnom kabinetuu prizemlju pored Boja kod Stubice KrstaHegedu{i}a nalazili su se Ivan Gunduli}Otona Ivekovi}a i Pejsa` FerdinandaGeorga Valdmilera. Trpezariju su krasili

Lova~ki motivnepoznatog autora, dveKonji~ke bitkeFran~eska PjetraGracijanija, Dijana ulovu AndrijeMeduni}a, Povratak izlova Klod @ozefaVernea i Fazani MilaMilunovi}a, dok je uzlatnom salonu visioPortret drugariceJovanke OmeraMujadì}a, Devojka salautom \ure Jak{i}a,Sanjarenje GabrijelaKornelijusa fonMaksa...�

IZ HOLA I “ZLATNOG SALONA”

U kancelariji “drugarice Jovanke”visio je “Dubrovnik” PeđeMilosavljevića

��

Pe|a Milosavljevi}:DubrovnikPe|a Milosavljevi}:Dubrovnik

Omer Mujadì}: Portret drugarice JovankeOmer Mujadì}: Portret drugarice Jovanke


da mnogi stranci èle da vide poklonenjihovih dràvnika. Na kraju je sve ostavionarodu i dràvi koja se, kao i narod, razbilapoput staklenog bokala. Na pitanje koliko oTitu govore njegove slike, Radi} kaè da jebiv{i predsednik svih Jugoslovena ““imaodobar vizuelni aspekt stvarnosti”: ““To jebio ~ovek koji je stalno nosio fotoaparat sasobom. Dvanaest potpuno razli~itih slika uspava}oj sobi (Portret mu{karcanepoznatog holandskog autora, MandarinBete Vukanovi}, Starac sa ~a{om Miro -slava Kraljevi}a, Usamljeni vuk AlfredaVijeruà Kovalskog, Ulica J.B. Tita u SofijiNikole Taneva, Davanje desetineGembranta van den Ekuta, Rambrantovogu~enika, Lukrecija nepoznatog italijanskogautora...) je njegovo ogledalo, a govoridosta i o tom prostoru.” SagovornikSlobodne Bosne navodi da je Muzej istorijeJugoslavije, zajedno sa Ku}om cve}anajpose}eniji prostor tog tipa u Beogradu. Ida veoma dobro zara|uje. Posebnozanimljivi su, veli, transkripti razgovora iizdvaja onaj sa IIvom Andri}em iz

sedamdesetih: ““Andri}a je primio povodom70-og ro|endana. Sedeli su i razgovarali,tekst je kao drama. Ima dvadeset stranica.Prisutni: Andri}eva supruga, JovanVeselinov i Dobrica ]osi}. Pri~aju oputovanjima, zemljama, duvanu, ~ibuku,Turskoj, Etiopiji. ‘Jesi li bio u Egiptu?‘,pita Tito Andri}a, ‘sve skulptureRamzesove, Ramzes I, Veliki, X... A ]osi},kao papagaj, dobacuje sa ivice fotelje: ‘Toje kao Veronese u Veneciji‘. Tito nereaguje, pita Andri}a da li je video pe}inskoslikarstvo u Indiji. ‘Nisam, ali zovu mepisci, i}i }u...‘, kaè nobelovac.”

DANSKI BO[NJAKVra}aju}i se na Hegedu{i}ev Boj kod

Stubice na{ sagovornik podse}a na zna~aj“slike iza le|a”. To je malo poznato, recimoprilikom inauguracije ameri~kog predsed -nika Ameri~ko istorijsko dru{tvo bira sliku.Barak Obama se odlu~io za idealisti~kiameri~ki pejsa` iz XIX veka, a prilikomposlednjeg MMilo{evi}evog pojavljivanjatelevizija ga je slikala ispred Vedute di

Venezia {to je neobi~an izbor koji nijeodgovarao. ““Nije Tito“, kaè Radi}, ““bionikakav prevarant, uba~en spolja. Veoma jemnogo znao, radio na sebi do samog kraja.Zna se da je mnogo ~itao i da su mu nasvako putovanje spremali dvadeset knjiga.Uostalom, treba videti ko mu se poklonionad odrom.” Osim izlo`be autor je objavioi knjigu s metafori~kim naslovom Pusen ipetokraka. Ne traìte u re~enicamazna~enje prve re~i, jer se radi o francuskomslikaru (Nicolas Poussin, 1594.-1665.) ~ijase slika vidi na fotografiji prilikom predajeTitu petokrake od udarnika sa izgradnjepruge Br~ko-Banovi}i.

Najzna~ajnija dedinjska ku}erina, pak,posle samo {est i po decenija stradala jetokom NATO bombardovanja. Onda{nji iposlednji stanar bio je Slobodan Milo{evi}.Radi} nagla{ava da je ku}a ve} tada bila“zvani~ni muzejski prostor”. Milo{evi} sede facto uselio u muzej, kaè ovaj istori~arumetnosti i predava~ muzeologije naFilozofskom fakultetu. ““Naàlost, tokombombardovanja uni{ten je mobilijar, alislike su, na svu sre}u, iznete. Stradalo jesamo nekoliko njih, ali ne zato {to su bile urezidenciji nego zato {to su izdate na reversza vilu u Dobanovcima koja je tako|ebombardovana.”

A da li }e postavka oti}i recimo doSarajeva, gde je jedino Tito “preìveo” ucelosti (i dalje) autor izlo`be kratko re~e dastoji ““pitanje bezbednosti” i ““smenadirektora”. Na izlasku iz Muzeja ~ujemslovena~ki, ~e{ki, makedonski... Bo{njak izBosanskog Broda, poduè ve} Danac, dokrazgleda i ~udom se ~udi supruzi koju jena{ao u novoj domovini obja{njava ““kakavje frajer bio Stari i drào nas u ljubavi islozi”: ““Kad bi mogo ustat samo sedamdana, da ova g.... razjuri.” �


IZ MUZEJA ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Kasa fabrike David Paji} iz 1949.(ènska spava}a soba), kutija za nakit ikutija za burmut sa predstavom Merkura iArgosa, rad @ana @orà, majstora,poklon (1946.) Republike Poljske zaautora izlo`be su veoma vrednieksponati. “Kutije su kao ku}e”, veliRadi} i pominje kolekciju vi{e od 60persijskih tepiha, dva kristalna lustera sastotinu sijalica... Mo`da je zanimljivo po -menuti da je drugarica Jovanka anga -

òvala ènu ~iji je jedini zadatak bio da -~e{lja rese na tepisima.

A Drug Stari nije voleo stege. Znao jeda se iskrade, upali neki od svojih oldt a -jmera i jedva ga uhvate na Terazijama. Iliim zbri{e u Skadarliju, na dobru svirku ipuricu sa `gncima. Prilikom jednogpovratka Galebom iz Indije pri{ao jekapetanu i upitao ga (predloìo): “Kako bibilo da svratimo do Nasera, da vidimo{ta radi?!” �

BEZ STEGE

Tri kutije i češljačica resa

�

Vlaho Bukovac: Mladost-kraljica ìvotaVlaho Bukovac: Mladost-kraljica ìvota Oton Ivekovi}: Ivan Gunduli}Oton Ivekovi}: Ivan Gunduli} \ura Jak{i}: Devojka sa lautom\ura Jak{i}: Devojka sa lautom




IZ SRCA MARIBORA

Bivši novinar i dopisnik “Borbe” i “Večeri” i sadašnji galerista SMAIL FESTIĆ počasni je konzul u Bosanskom konzulatu u Mariboru; decenijama

je ugledni član slovenačkog društva, a u vlastitoj “Galeriji” ima više od 1.500slika koje su potpisane rukom gotovo svih najvećih slikara koji su živjeli i

žive na prostorima bivše države

CRVEN FESTIĆ, NANO

Smail Festi}: “Provodio sam sate i dane u ateljeuIsmeta Mujezinovi}a, dive}i se njegovom geniju“

STOÂNIN I MARIBORÂNINSmail Festi} snimljen u svojoj Galeriji, u kojoj~uva neka od najvrednijihlikovnih djela nastalihna ovim prostorima

STOÂNIN I MARIBORÂNINSmail Festi} snimljen u svojoj Galeriji, u kojoj~uva neka od najvrednijihlikovnih djela nastalihna ovim prostorima

Smail Festic:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:32 Page 60

Kad god bih se tih prvih izbj e -gli~kih dana predstavljao nek omMaribor~aninu i rekao da samBosanac, uslijedilo je pa skorouvijek isto pitanje: ““A poznajete

li Smaila Festi}a? I on je novinar.” Nisamga poznavao, nisam ga ni traìo... pojaviose jednog popodneva u kultnoj kafaniRa~ka (u prevodu patka) u kojoj seokupljala uglavnom brojna novinarskaporodica zaposlena u najve}em {tajerskomdnevniku Ve~er.

NAJDRA@A OAZAPostoje ljudi koji svojim dolaskom u

kafanu izazovu kolektivnu pa`nju i kojionda sa svakim od gostiju razmijeneponeku rije~. Plus, i to je bio Smailovobavezni manir: ““Konobar, daj pi}e zacijelu kafanu.” Eto, u takvom ambijentu isvjetlu sam prvi put sreo markantnog,vedrog i ve} prosijedog gospodina SSmailaFesti}a. Poslije smo se vi|ali i druìli eh, kobi se sjetio gdje sve ne, a naj~e{}e unjegovoj Galeriji u @idovskoj ulici.Galeriju je imenovao po po~etnim slovimasvojih dviju k}erki “LM” (LLejla i MMejra) ipredstavljala je ne samo kutak ispunjenimdjelima umjetnika, nego i oazu u kojoj smose okupljali i grijali oko vatrice veselih itu`nih razgovora.

Bio je i tada ono {to je i danas, a otprijenepunu godinu dana - po~asni konzul uBosanskom konzulatu u Mariboru. I ni{tadrugo i druga~ije on ne treba raditi odonoga {to je ~inio za svih ~etrdeset i ne{tokoliko je u Mariboru. A to je biti spremansaslu{ati ljude i biti spreman da impomogne.

Iz rodnog Stoca oti{ao je kao dijete uSarajevo, pa u Tuzlu. Onda u Mariborposlije odsluènog vojnog roka, na prviposao - dopisnika Borbe. ““U Mariboru senisam trebao ne{to posebno snalaziti,privikavati, ~ini mi se da je od prvih danapostao moj grad. Otprilike kao djevojkakoja te osvoji na prvi pogled”, veli SmailFesti}. Pojavi}e se uskoro i ta djevojka.Zvala se NNevenka i radila je u Ve~eri za ~ijaje brojna izdanja Festi} ~esto pisao:“Novinarski posao ima svoje ~ari a krije irazne opasnosti. To su putovanja, novapoznanstva, druènja, tu je neizostavnakafana, jednom rije~ju novinarstvo mojemladosti pretpostavljalo je buran ìvot.Koliko je samo mojih kolega nestalo uvrtlozima tog i takvog ìvota. Ja sam imaosre}u da sam se relativno mlad oènio,dobio te svoje dvije k}erkice i stekaonajve}e imanje {to ga ~ovjek moè zaìvota ste}i - porodicu. Bila je i ostala mojanajdraà oaza i sada mogu slobodno re}i

sa~uvala me od raznih izazova pred kojimamladost zna popustiti.”

Najva`niji i Smailu najdraì dijelovinovinarskog anga`mana ostali su sa~uvani

u njegovoj li~noj arhivi. Tu su nebrojeniintervjui, reportaè, vode}e li~nosti politi~ -kog ìvota u biv{oj Jugoslaviji. No,posebno mjesto imaju likovni umjetnici ~ijestvarala{tvo je i odredilo kasniji dio ìvotaSmaila Festi}a. ““Imao sam sre}u da sezateknem u Tuzli u vrijeme dok je ìvio istvarao jedan od najve}ih bosansko -hercegova~kih umjetnika Ismet Mujezin o -vi}. Proveo sam sate i dane u njegovomateljeu, dive}i se njegovom geniju. Kasnijesam, obi~no najprije slu`beno, a onda iprivatno {irio krug umjetnika-prijatelja pocijeloj ex-Jugoslaviji. Milan Konjevi}, OljaIvanjicki, Mi}o Popovi}, Mersad Berber,Safet Zec, Hamo Ibrulj, Boìdar Jakac...Sve su to slavna imena i slikari s kojimasam sara|ivao”, kaè mi Festi}.

KRIZA ÎNI SVOJEIzlo`be koje je organizovao Festi} bile

su u ono doba vi{e od kulturnih doga|aja.Borba je bila mo}an medijski sponzor iobi~no je bila stvar prestià ko }e otvaratiizlo`bu, ko sve biti vi|en. Smail je para -leleno po~eo i sam da ulaè u kolekciju islike koje su postale njegova opsesija. Prikraju svoje novinarske karijere odlu~uje daotvori prvu privatnu galeriju u Sloveniji:“Danas na{a Galerija, koju uglavnom vodi iu njoj se sjajno snalazi moja mla|a k}erkaLejla, ima vi{e od 1.500 slika koje supotpisane rukom gotovo svih najve}ihslikara koji su ìvjeli i ìve na prostorimabiv{e dràve. No, mi nismo samo trgova~kipunkt, promocija mladih umjetnika jedan jeod osnovnih dijelova na{e aktivnosti.”

I u vrijeme kada sam prvi put bio uGaleriji Festi}evih i danas - sli~na pri~a.Dolaze razli~iti ljudi sa razli~itim razlo -zima. Jedni da se dive umjetni~kim djelima,drugi da traè savjet ili pomo} od Smaila,tre}i da popiju kaficu i potuè se nadvremenima punim crnih oblaka. ““Kriza ~inisvoje i na ovim prostorima. Ljudi se srazlogom pla{e, neizvjesnost i strah postalisu svakodnevnica. Slovenija i BiH imale suvi{e nego dobre odnose na svim po -dru~jima, od politike do sporta. @alosno je,pak, da su se i ovdje dogodili lomovi koji suljude {to su radili vrijedno i po{tenodecenijama jednostavno bacili na ulicu.Bolne su pri~e na{ih Bosanaca kojih jenajvi{e bilo zaposlenih u nekada gra|e -vinskim divovima SCT-u Primorju Grad i -su. Preko no}i na{li su se u situaciji damoraju i}i u Crveni krst ili Caritas da uzmuhranu da bi preìvjeli dok se njihova pravane urede. Da nije tog neo~ekivanogpropadanja slovena~kih firmi i da nijetoliko godina nerije{enog pitanja {tedi{aLjubljanske banke, odnosi izme|u na{ihdràva bili bi skoro pa idealni.” Takopripovijeda po~asni konzul u Bosanskomkonzulatu u Mariboru, Smail Festi}. �


JAZ SE KLIÊM SMAJO

Pi{e: TONI SKRBINAC (Maribor)

BIĆE BOLJE: “Slovenija iBiH imale su više negodobre odnose na svimpodručjima, od politike dosporta. Žalosno je, pak, dasu se i ovdje dogodililomovi koji su ljude što suradili vrijedno i poštenodecenijama jednostavnobacili na ulicu”

Smail Festic:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:32 Page 61


MAJSTOR, GRADITELJ, NEIMAR

NAJPOZNATIJE DJELOANDREJE DAMJANOVASaborna crkva u Sarajevugra|ena je dvadeset godina

Foto: Mario Ili~i}

Andrea Damjanov:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:38 Page 62

êsto se dogodi da u gradovima ukojima ìvimo uìvamo u arhit e -ktonskoj ljepoti i monume -ntalnosti pojedinih objekata,znamo vrijeme nastanka i mogu}e

stilova gradnje, ali ne znamo ko su autori.Mnogi od tih objekata su i stradavali u ratuod 1992. do 1995. godine. Najgore je pro{lamostarska Saborna crkva, koja je sravnjenado temelja. Sre}om, sada se obnavlja iizvjesno je da }e se potpuno obnoviti.Čajni~ka i sarajevska Saborna crkva sutako|e u ratu o{te}ene, ali neuporedivomanje od mostarske, danas su redovno uupotrebi, uz manje popravke i redovnoodràvanje. Ovi objekti i jo{ neki istogautora odavno su bosanskohercegova~kispomenici kulture “nulte” kategorije. Red

je da saznamo malo vi{e o njima i njihovomprojektantu i graditelju.

REFORMSKE MJEREMajstor, graditelj, neimar AAndreja

Damjanov (1813. - 1878.) odrastao je uporodici u kojoj se graditeljstvo njegovalo ipredavalo s koljena na koljeno, krozdecenije. To je porodica RRenzovskiDamjanovi, koja je kroz istoriju dala velikibroj majstora-graditelja i zografa. Po svomporijeklu su Makedonci iz sela Tresno~eta.U 18. vijeku, na poziv tada{njeg upravnikagrada EEmin-age, nastanili su se u seluPaprati{tu kod Velesa. Poznat je Andrejevpradjed SSiljan Renzovski, koji je gradio uTrakiji, Jedrenima, Carigradu. Pradjedovisinovi (JJankula i SStefan) gradili su uSolunu, Drami, Kavali, Serezu i Izmiru.

Andreja je sa ocem Damjanom prvi putgradio ve}i objekat Saborne crkve Sv.Bogorodice u Skoplju. Andreja, najpo -znatiji i najtalentovaniji od ~etvorice bra}e(\\or|e, Andreja, KKosta i NNikola), preuzima

rukovo|enje zadrugom i nastanjuje se uVelesu 1850., u svojoj 37. godini. Tada{njepoliti~ke prilike u Osmanskom carstvu i{lesu na ruku novim graditeljima i novimobjektima. Lagano se prilazilo evropei -zaciji cjelokupnog sistema. Pojavljuju se{kole novog profila, prve novine Takvim-ivekayi (Kalendar doga|aja) 1831. godine.Uvodi se evropski na~in odijevanja.Zabranjuje se no{enje turbana. Umjestonjega, uvodi se fes porijeklom iz SjeverneAfrike. SSultan Mahmut II insistira napotpunom preoblikovanju javnog ìvota poevropskom uzoru. Mjere reforme Tanzi -mat-i-Hayriye (Spasonosni novi poredak)provo|ene su u vi{e faza.

Časno carsko pismo 1839. (Hatt-i {erifod Gulhane) progla{ava sljede}a na~ela:sigurnost ìvota, ~asti i privatnog vlasni -{tva, uvo|enje pravednog i javnog sudo -vanja, JEDNAKOST ZA PRIPA DNIKE

63

ANDREJA DAMJANOV

Pi{e: Mr. BORISLAV SPASOJEVI]

Kada je sagradio vojnu kasarnu na Bistriku, Damjanovje od sultana dobio pravo da nosi sablju

Njegovo mjesto osigurano je u istoriji arhitekture Balkanskog poluostrva, pogotovo što je uvijek suptilno poštovao duh, mjesto i podneblje u kojem gradi;

on je ANDREJA DAMJANOV, jedan od najvažnijih graditelja XIX vijeka na ovim prostorima

TVORAC SARAJEVSKE, MOSTARSKEI ČAJNIČKE SABORNE CRKVE

VELIKI GRADITELJAndreja Damjanov

SULTAN ABDUL MED@ID FINANSIJERPoznatija je kao kasarna Jajce, ali ju je austrougarskavojska koristila od 1878. do 1902. godine

SULTAN ABDUL MED@ID FINANSIJERPoznatija je kao kasarna Jajce, ali ju je austrougarskavojska koristila od 1878. do 1902. godine

��

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA


SVIH VJERSKIH ZAJEDNICA, {to jeotvorilo mogu}nost drugim vjero ispovij e -stima da slobodno ispovij edaju svoju vjerui da mogu slobodno graditi svoje vjerskeobjekte. To je ujedno i obja{njenje zapoja~anu izgradnju vjerskih i drugih javnihobjekata u drugoj polovici XIX vijeka naBalkanu. Hatt-i humayun 1856. poja~avareformske mjere Hatt-i-{erifa iz 1839.,posebno one koje se ti~u prava hri{}anskogstanovni{tva sa dràvnog podru~ja. Osimza{tite vjeroispovijesti, mogli su sezapo{ljavati u dràvnim, ~ak i u vojniminstitucijama. Takve promjene imale su vrlobrzo uticaja i prihvatane su, posebno uevropskom dijelu Carstva.

EKLEKTI^KI PRINCIPU takvoj klimi Andreja sa svojom

“tajfom” nije mogao da digne glavu odposlova. Prve godine njegovog veomabogatog opusa gradnje bile su posve}enegraditeljstvu crkava po Makedoniji, Gr~koj,Bugarskoj, pa i Bosni i Hercegovini.Rade}i skupa sa ocem, na raznim objektimapo ~itavom Balkanu, imao je mogu}nosti daupozna bogato arhitektonsko izvornonaslije|e. Upoznaju}i tako konstruktivne,funkcionalne i oblikovane elemente starearhitekture pro{iruje svoje arhitektonskoznanje inspiri{u}i se starim majstorima.Ovdje }u spomenuti jedan detalj do sadaneobjavljen. Naime, poznati arhitekta ineimar TTeofilo Hansen (Austrija),najpoznatiji eklektik u Srednjoj Evropi,studirao je u to vrijeme anti~ku i vizantijskuarhitekturu u Atini (1838 .- 1846.) Čak je zaAtinu projektovao zgradu Akademije naukai biblioteku sa anti~kim oblicima. Velika jevjerovatno}a da su se njih dvojica, ~ak suvr{njaci, morali sresti. Jer, analiziraju}iAndrejev opus, sa sigurno{}u se moè re}ida je od nekog morao saznati eklekti~keprincipe primjene arhitektonskih elemenata

i detalja iz raznih stilova na novopr o -jektovane i novogra|ene objekte.

[ezdesetih godina devetnaestog stolje -}a, neimar Andreja Damjanov biva pozvanu Sarajevo, iako je tad u Sarajevu bilonekoliko uvezenih neimara (FFranjoLinardovi}, autor zgrade Konaka, i FFranjoMoise, oba iz Splita) koji su zapo~injalineke radove (Hastahana na Marijin Dvoru,Kr{la itd). Preuzeo je dovr{enje Hastahane,popravio sahat-kulu i napravio vojnukasarnu na Bistriku (Kr{lu). Za ovu potonjudobio je od sultana, kao nagradu, pravo danosi sablju!

Prema detaljima na objektima, vrlo jevjerovatno da je izgradio i vakufskubolnicu u Halilba{i}a ulici i hamam uzHastahanu. Ta vojna bolnica bila jekvalitetno ura|en projekat sa atrijalnimrje{enjem, koju su Austrijanci po dolasku1878. modernizovali i sluìla je dugo, svedo ovog rata (1992. - 1995.) kada je u pot-p u nosti devastirana i raznesena. Zanimljivoje napomenuti da je za nju i za Vezirovkonak na Gorici dovedena voda sa vrelaKokorevac iznad Jagomira. Poslije je tajvodovod ukinut i dovedena je voda saSoukbunara. Ipak, najvredniji objekat pro -tomajstora Damjanova podignut u Sarajevujeste objekat Saborne crkve, koju je gradiood 1863. do 1868. godine. Zvonik je, pak,zavr{io ~etiri ljeta kasnije. Rje{avana je kaotrobrodna sa pet kupola i zvonikom nazapadnoj strani. Ovdje je Damjanov za -

dovoljio podsje}anje i kon tinuitet principapetokupolnosti od man astira Manasije,preko smederevskog hrama. Ovo je ipakublaèno podizanjem visokog zvonika nazapadnom pro~elju, prvi put primijenjenodesetak godina ranije na Sabornoj crkvi uBeogradu i tako postalo uzor u gra|enjubarokno-klasicisti~kih zvonika. Mje{avinastilova je primjenjivana na plastici,dekoraciji i profilacijama zdanja (atike,timpanoni, arkadni friz, pilastri, itd). Kubetasu istovjetna kao u Smederevu i Ni{u, sauskim prozorima i vitkim kolo netama natamburima. Eklekti~ki princip tzv. kom -

pilacije priznao je da primjenjuje, uzimav{ielemente iz raznih epoha pa i sa svojihobjekata, kada je prilikom pregovora sasarajevskom crkvenom op{tinom o gra|e -nju ustvrdio da nema projekta koji bi impokazao, savjetuju}i investitore da pogle -daju crkve u Ni{u i Smederevu.

Sljede}i njegov objekat u Bosni iHercegovini je crkva u Mostaru. Ne{to jeve}a od sarajevske i predstavlja zna~ajnoostvarenje prelaznog Damjanovljevog stilauz izuzetno uklapanje u mediteranskiambijent, ~ime je pokazao suptilno po{to -vanje duha, mjesta i podneblja u kojemgradi. Gradnju ovog hrama zapo~eo je jo{1863. majstor SSpasoje Vuli}, a zavr{io jeAndreja Damjanov deceniju kasnije. Vuli}je odredio koncept unutra{njeg prostora sa~etiri stuba u naosu, sve ostalo odradio jeDamjanov. Neobi~no rje{enje kupolnog


MAJSTOR, GRADITELJ, NEIMAR

PORODIČNA TRADICIJA: Majstor, graditelj, neimarAndreja Damjanov (1813. - 1878.) odrastao je u porodici u kojoj se graditeljstvo njegovalo i predavalo s koljena na koljeno, kroz decenije; to je porodicaRenzovski Damjanovi

AKVAREL BORISLAVA SPASOJEVI]ASlika Saborne crkve u Mostaru nekad, i njene ru{evine danas

Foto: Mario Ili~i}

�


sistema (2+1+3) predvi|a izdvojen zvonik,ìvopisno zami{ljenu kompoziciju gornjihmasa, primjenu baroknih atika, piramida,slobodnostoje}ih zavr{etaka elevacije.Utvr|en je karakteristi~an Damjanovljevmanir ravnopravnog nagla{avanja kupolnihmotiva, sa strukturom hrama i zvonika.Kupole su kao u goti~kom i orijentalnomgraditeljstvu zavr{ene {iljatim motivima.Otvori na crkvi su uski i malobrojni kao uromani~kom graditeljstvu Primorja. Kodfasada prevladava zidna masa nadotvorima. Nad izdvojenim zvonikom subarokni detalji zavr{etka kupole. Naspoljnim zidovima, neobi~no za pravosl a v -ne crkve, a pod uticajem blizine Pri morja,

primijenjen je bogat plasti~ni ukras safiguralnim motivima. Na porta lima, tako|e,koji su konkavno izvedeni, prisutna jebogata plasti~na dekoracija, aplicirana okodovratka i nadvratnika. Dekorativnu kapijui ogradu porte mos tarske crkve sagradio jeu tridesetim (izme|u I i II svjetskog rata)veliki pobor nik nacionalnog stila u srpskojarhitekturi MMomir Korunovi} - arhitekta.Sve ovo naprijed navedeno sru{eno jeeksplozivom u posljednjem ratu.

Svoju privrènost eklekti~kom principugradnje, Andreja Damjanov je ovaplotio naobjektu crkve Sv. Bogorodice u Čajni~u(1857. - 1863.): zvonik zavr{en 1873. godi -ne. Na ovoj crkvi trobrodnoj i pravougaone

osnove, Damjanov je primijenio ni manjeni vi{e nego sedamnaest kupola. Nad dvabo~na broda postavio je po sedam plitkihkupola, u enterijeru prihva}enih svo -dovima oslonjenim na glavne stubove kojinose tri vi{e kupole na tamburima, bezikakvih otvora i profilacija, tako da je~itava gra|evina bliè utisku objekta izosmanske game bezistana nego srpsko -pravoslavno-vizantijske arhitekture. Tajutisak ne{to ublaàvaju prozorski otvori uosovini kupolica, izvedeni sa polukru`nimnatpro zornikom. Zvonik koji je kasnijeizvo|en (deset godina) u tesanom kamenuima elemente primorske gradnje sa ele -mentima romanike, gotike i baroka (za -vr{etak zvo nika). Iako bi se moglo zaklju~itida objekat sa toliko raznorodnih detalja istilova ni na {ta ne li~i, to je protomajstortako dobro sastavio i izgradio da mu se nemoè dati nikakva zamjerka. Svestranostprotom ajstora bila je, i to je konstatovalonekoliko autora, veoma izraèna. Trebalo jeostvariti simbiozu izme|u vizantijske,postvizantijske arhi tekture, romanike,gotike, levantinskog ba roka i islamskoggraditeljstva. To je odra|ivano na veomainventivan na~in, tako da mu se moè datiepitet velikog i plodnog neimara ~ije jemjesto osigurano u istoriji arhitektureBalkanskog poluostrva. Njemu u ~ast, uMakedoniji godinama postoji godi{njaarhitektonska nagrada imenom AndrejaDamjanov. Ostaviv{i iza sebe vi{e od~etrdeset objekata, umro je u 65. godinistarosti, 1878. u Velesu. Sahranjen je nagroblju uz crkvu Sv. Pantelejmona uVelesu. �


ANDREJA DAMJANOV

BEZ OTVORA I PROFILACIJACrkva Sv. Bogorodice u âjni~u gra|ena je {est godina, dok je zvonik zavr{en 1873. godi ne

TURSKA HASTAHANAStara Vojna bolnica na Marijin Dvoru

u Sarajevu sagra|ena je 1863. godine

Foto: Mario Ili~i}


“@elio sam da Zorana Le{i}a, glumca ireditelja, i Zorana Le{i}a, fotografa i diz aj -nera, spojim u ovim plakatima. Da se sve temoje sanjane, a nikad realizovanepredstave, ipak dese. Jer kao {to kaù uSarajevu - {to kokuz zamisli, ni kamion nemoè da povu~e“, kaè ZZoran Le{i},sarajevski glumac, fotograf i dizajner ~ija}e izlo`ba fotografija, odnosno pozori{nih ifilmskih plakata biti otvorena od 29.septembra do 7. oktobra u Galeriji Java, uokviru 52. internacionalnog teatarskogfestivala MESS. Neobi~na postavka zapra -vo predstavlja pozori{ne plakate za izmi -{ljene predstave, od kojih svaka ima nekudodirnu ta~ku sa autorovim ìvotom.Shakespeareov Othello, neshva}eni vo|a,kojeg vjerovatno svaki glumac èli da igrabar jedanput u ìvotu; SSelimovi}ev Dervi{ ismrt; Balkanski {pijun Du{ana Kova~evi}a;Brechtov Kavkaski krug kredom...

IZMA[TANI PLAKATI“Odlu~io sam da uradim seriju autopo r -

treta, jer valjda svi umjetnici u odre|enojfazi imaju tu èlju da eksper imenti{u nasebi i istraùju sami sebe. S druge strane,nisam èlio da to budu klasi~ni autoportreti,nego sam ih prebacio u medij koji je menijako blizak i koji volim raditi, a to jepozori{ni i filmski plakat. U svakoj od tihpredstava pri~am neku svoju pri~u. Meni jeposebno draga Beckettov Kraj igre, koju jesvojevremeno igrala grupa koja se zvalaHa{ka komedija“, pri~a Le{i}. ““U mojimizma{tanim plakatima igram zajedno saEmmom Thompson i Benom Kingsleyjem,reìra Peter Brook, i sve postaje mogu}e.Kad sam do{ao u Sarajevo prije nekolikodana, potpuno nesvjestan da se bliè izbori,pomislio sam, gledaju}i sva ta lica saizbornih plakata, kako imam strahovitukonkurenciju! Koliko je samo tu portreta,autoportreta i Photoshopa - uspje{nog i ne -u spje{nog...“, sa smijehom dodaje na{sagovornik.

Otkriva nam da }e na podu Galerije bitipostavljena jedna velika fotografija, dime n -zija dva puta ~etiri i po metra, na kojoj suprikazani glumci koji se klanjaju publici nakraju predstave. Svi koji do|u na izlo`bumora}e da gaze po toj fotografiji, htjeli to


ZORAN LE[I]

U Galeriji “JAVA“ u Sarajevu od 29. septembra do 7. oktobra biće otvorena izložbapozorišnih i filmskih plakata ZORANA LEŠIĆA, fotografa, glumca i dizajnera kojiveć godinama živi u Haagu i radi kao službeni fotograf Haškog tribunala; za “SB“Lešić govori o svojoj novoj izložbi, životu između Bosne i Holandije, ljubavi prema

teatru i pozorišnoj fotografiji, ratnim zločin(c)ima i žrtvama...

OTHELLO U TRIBUNALU

Pi{e: MAJA RADEVI]

Othello

Zoran Lesic:TEKST osnova.qxd 26.9.2012 19:33 Page 66

ili ne: ““Na taj na~in èlim naglasiti da jeumjetnost danas zaista ba~ena na pod.Umjetnost se gazi, ne po{tuje se, gube se svibitni kriteriji i to je zapravo neki moj revoltprotiv trenutne situacije, koja nije samovezana za BiH. U ~itavoj Evropi se zatvarajuteatri, smanjuju se budèti pozori{ta,dramskih i baletnih trupa... Samo ono {to jekomercijalno prolazi, a ono {to je su{tinski,{to ima dublji smisao, sve teè i teèpronalazi svoj put do publike.“

Zoran Le{i} za sebe kaè da je doslovcero|en i odrastao u teatru. Majka mu je bilapozori{na glumica, a otac, JJosip Le{i}, poz -nati reditelj i teatrolog, pa je tako i Zoran odro|enja “inficiran“ pozori{tem.

“U Jugoslaviji je bio taj sistem da su teatriimali zajedni~ke stanove i glumci su ìvjelizajedno u tim zgradama, pa sam i ja takoodrastao u jednoj od tih pozori{nih zgrada.Majka me je dojila u pozori{noj garderobi, aanegdota kaè da sam jednom, kao beba od

godinu dana, usred neke predstave pre{aopreko scene... Gluma je za mene bila logi~anizbor. Diplomirao sam 1976. godine, u klasisa Draganom Jovi ~i}em, Tahirom Nik{i}em ipokojnim Vladom Ga}inom, i odmah pozavr{etku studija zaposlio sam se u Kam e -rnom teatru. Polako sam shvatao da zapravovi{e volim fotografiju nego glumu, ali da bezteatra svakako ne mogu. Jedina mogu}nost jebila da sa scene pre|em u gledali{te i doku -mentujem ono {to se de{ava na sceni“, pri~aLe{i}.

Po~etkom ‘80-ih godina prestao je da sebavi glumom i ostao da radi u Kamernomkao asistent reditelja, fotograf i dizajner.Po~eci bavljenja pozori{nom fotografijom idizajnom plakata za predstave bili su vrlouspje{ni: dobio je Sterijinu nagradu zafotografiju, nagrade na trijenalima poz o -ri{ne fotografije, plakata i sceno grafije...“U to vrijeme to je bila velika stvar, jer jekonkurencija bila uàsno jaka. U Slovenijije tada bio Tone Stojko, koji je ‘drào‘ ~itavzapadni dio zemlje kao fotograf, a ja samimao sre}u da sam mogao raditi za svasarajevska pozori{ta, kao i za teatre uZenici, Tuzli...“, kaè Zoran Le{i}.


GLUMA^KI SNOVI U “JAVI”

LICEM U LICE SA RATNIM ZLOČINCIMA:“Mogao sam da odglumimpotpunu indife rentnost,čak i da ne govorim nanašem jeziku, negoisključivo na engleskom.Ne radi se tu o zločincu,nego o žrtvi”

GLUMA^KI @IVOT IZ MA[TE ZORANA LE[I]A“U mojim izma{tanim plakatima

igram zajedno sa EmmomThompson i Benom

Kingsleyjem, reìra Peter Brook, i sve postaje mogu}e”


��


Rat je do~ekao u rodnom Sarajevu, usvojoj mati~noj ku}i - Kamernom teatru 55,gdje je mala ekipa glumaca, reditelja itehni~ara nastojala, koliko je to bilomogu}e, da odrì pozori{ni ìvot u gradupod opsadom. Sredinom 1993. odlazi uHolandiju i tamo se pridruùje ostatkuporodice, supruzi MMirjani i djeci, koji sunekoliko mjeseci ranije konvojem iza{li izSarajeva. Po~inje novi ìvot, izbjegli~ki, anakon nekoliko godina Le{i}u se ukazalaprilika za stalni posao: Ha{ki tribunal jetraìo slu`benog fotografa. Prijavio se,dobio posao i sada “broji“ ve} sedamnaestugodinu u Haagu kao fotograf Tribunala.Zoran Le{i} je u ha{ke sudnice prvi uveoposebnu tehniku rekonstrukcije mjesta ratnihzlo~ina - takozvanu 360 fotografiju (panora -ma sastavljena iz vi{e pojedina~nih fotog r -afija, koja obuhvata cjelokupan prostor u

krugu od 360 stepeni, op.a.), koja je prvi putkori{tena na su|enju SStanislavu Gali}u.

POGLED IZ RANE“U to vrijeme, prije nekih desetak

godina, to je bila dosta nepoznata i kom -plikovana tehnika. Meni se u~inilo da je tavrsta fotografije jako bitna u rek onstrukcijimjesta ratnih zlo~ina, posebno snajperskihhitaca. Sud moè dobiti uvid u mjesto gdjeje `rtva stajala i vidjeti da li postoji pravalinija putanje od nekog pretpostavljenogsnajperskog po loàja do `rtve. Slu~ajStanislava Gali}a bio je prvi u kojem jekori{tena 360 fotografija i to je u sudnicijako dobro prihva}eno. Kasnije sam tutehniku pri mjenjivao u mnogim slu~aje -vima, ~ak sam joj dao i jedno ‘umjetni~ko‘ime: Pogled iz rane. Ipak, te fotografije nasudu nisu dokazni materijal, nego samoprezentacija“, obja{njava Le{i}. ““Vrlo samponosan na taj dio svog posla. Jako samvezan za sve slu~ajeve koji se odnose naSarajevo, bio sam dio tima koji je uspio daosudi Gali}a na doìvotni zatvor, a nadam


ZORAN LE[I]

Zoran i Mirjana Le{i} posebno suponosni na predstave koje su u Holandijiradili sa djecom iz izbjegli~kih kampova idjecom besku}nicima. “@eljeli smo daspojimo djecu iz Bosne, Ruande,Eritreje, iz cijelog svijeta... Dje~ji jezikje nevjerovatan, oni se odli~norazumiju i bez tuma~a“, kaè Zoran.“Jedna od predstava na koju samstrahovito ponosan su Skapenovepodvale, koju smo radili sa djecom

besku}nicima iz Holandije. Rezultat jebio sjajan i kad smo se ponovo sastaliposlije deset godina, to je bilo kaoneko porodi~no okupljanje. Momak kojije igrao Skapina, Marokanac, koji je bioveliki ’problem’ u vrijeme kad smo seprvi put sreli, sada je postao socijalniradnik. Jedna djevojka je zavr{ilafotografiju, druga je diplomiralapravo… Za Mirjanu i mene nema ve}enagrade od toga.“ �

NAJVE]A OD SVIH NAGRADA

Predstave sa djecom iz izbjegličkih kampova

SLIKE RATALe{i} u opkoljenomSarajevu 1992.

SLIKE RATALe{i} u opkoljenomSarajevu 1992.

NA MJESTU ZLOÎNARekonstrukcija snajperskogdjelovanja tokom su|enjaStanislavu Gali}u

NA MJESTU ZLOÎNARekonstrukcija snajperskogdjelovanja tokom su|enjaStanislavu Gali}u

Nema zemlje za starce

�


se poslije njega i ostale... Tribunal je veomakomplikovana institucija. Ljudi su sklonida kaù ‘vi tamo ni{ta ne radite, odu -

govla~ite, to treba brè…’. Ali me|u -narodni zakon ima svoja pravila i kolikogod mi mislili da je neko kriv, to se prvo

mora dokazati. Tribunal je do sada proc e -suirao preko 130 osoba, a to uop{te nijemalo.“

Le{i} je radio rekonstrukcije mjestaratnih zlo~ina na prostoru cijele biv{eJugoslavije, od Bosne, preko Hrvatske, doKosova, ali i u Kambodì, Ruandi, Kongu...O svojim iskustvima drì predavanja iINTERPOL-ovim istraìteljima za ratnezlo~ine, a zvali su ga i drugi sudovi da radiza njih. U Haagu se susreo “licem u lice“ sasvakim od optuènika - od SSlobodanaMilo{evi}a, preko RRadovana Karadì}a doRatka Mladi}a. Fotografisao ih je u raznimsituacijama - od davanja otisaka prstijukada tek do|u u pritvor, pa do samihsu|enja. O tim susretima Le{i} kaè:“Mislim da mi je u tom dijelu posla onomoje gluma~ko iskustvo puno pomoglo.Mogao sam da odglumim potpunu indife -rentnost, ~ak i da ne govorim na na{emjeziku, nego isklju~ivo na engleskom. Onini ne znaju ko sam, za njih sam ja samojedan od slu`benika koji radi svoj posao.Biti sa nekim od njih u jako malojprostoriji, recimo dok daju otiske prstiju,nije nimalo prijatno, ali to je dio posla i jase tako pona{am. Ne dozvoljavam daemocije preovladaju u tom trenutku. Sadruge strane, mislim da svi mi imamo jednuvrstu pristrasnosti, a to je pristrasnostprema `rtvama. Ne radi se tu o zlo~incu,nego o `rtvi. Va`nije je pomo}i `rtvama, ato kolika }e biti presuda ne zavisi od nas,nego od Sudskog vije}a. Na{ posao je da`rtvama pomognemo da na|u smiraj.“

Zoran Le{i} trenutno ìvi na relacijiizme|u Haaga i Sarajeva. Sa suprugomMirjanom renovira njihov stan-atelje naGrbavici i nada se skorom povratku u rodnigrad, “zastalno“: ““Nagledao sam se ljudsketuge, nepravde, zlo~ina i sad je vrijeme dapolako moju karijeru privedem kraju iodem u zasluènu mirovinu. Da se vratim uSarajevo i da se opet vratim teatru.“ �

69

GLUMA^KI SNOVI U “JAVI”

Kao jedno od najemotivnijih iskustavaLe{i} pamti putovanje u Kambodù isnimanje mjesta zlo~ina Crvenih Kmerapod ~ijim je reìmom, kako se procjenjuje,ubijeno oko milion i po ljudi. Mnoge nevine`rtve stradale su u zloglasnom zatvoru S-21 u Pnom Penu.

“Kada su Vijetnamci u{li u PnomPen, Crveni Kmeri naredili su da sepobiju svi zatvorenici u S-21. I{li su od}elije do }elije i redom ubijali.Zanimljivo je da su taj pokolj preìvjelasamo ~etvorica umjetnika - to su bili

slikari, koji su imali zadatak da radeportrete ’velike bra}e’. I dok god su ihslikali tako da ovi budu zadovoljni,dràli su ih u ìvotu. Kada je po~eomasakr, njih ~etvorica sakrili su se ujednu zasebnu prostoriju i tako suuspjeli preìvjeti“, pri~a Zoran Le{i}.“Okrutnost tih zlo~ina u Kambodì jene{to {to uop{te ne moète dapojmite. Sve do tada sam mislio da jerat koji sam li~no iskusio najstra{niji inajgori, ali Kambodà je zaista pri~a zasebe.“ �

KAMBOD@ANSKA POLJA SMRTI

Kako je grupa slikara preživjelamasakr Crvenih Kmera

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dervi{ i smrt

Balkanski {pijun

PUTOVANJE U PNOM PENAutoportret snimljen u zloglasnom zatvoru S-21

PUTOVANJE U PNOM PENAutoportret snimljen u zloglasnom zatvoru S-21



KULT MARKETSA[KO KOSTOV & THE WAITING WAITS

Silent in theCrowd

Ve} vi{e oddesetlje}amakedonskimultiinstru-m entalistSa{koKostovplijenipozornost.Ovoga putas novim

bandom The Waiting Waits snimio jestudijski album Silent In the Crowd.Album, koji koketira sa indie popom, ~inidvanaest pjesama, a potpisuje gaizdava~ka ku}a DIY.

THE VACCINES

Come of AgeNakonpolugodi{njegmedijskogspekuliranja oizlasku novogizdanja“fantasti~ne~etvorke” TheVaccines,kona~no je taj

album i “ugledao” svjetlo dana. CD Comeof Age ~ini jedanaest pjesama, a potpisujega izdava~ka ku}a Columbia Records.

TROLLFEST

BrumlebassenKada uzmeteu obzir~injenice damomci svirajuskandinavsko-balkanskimetal i time sejo{ hvale,materijal morabiti zanimljiv.Trollfest

je obja vio novi studijski albumBrumlebassen, na koji je uvr{tenodvanaest pjesama, a potpisuje ga uglednaizdava~ka ku}a Napalm Records.

Ve} nekoliko dana u prodaji je dugonajavljivano studijsko izdanje ameri~kogpunk rock banda Green Day. Album Uno~ini dvanaest pjesama. Zanimljivo je da supotentni ameri~ki punkeri najavili izdanja~ak tri albuma u samo pet mjeseci. Trilogiju~ine albumi Uno, Dos i Tre. Album Dostrebao bi biti objavljen polovicom stude -nog, a posljednji iz trilogije Tre o~ekuje seu sije~nju idu}e godine.

Green Day osnovani su 1987., a upostavi su pjeva~ i gitarist BBillie JoeArmstrong, basist MMike Dirnt i bubnjar TTreColl. Karijera Green Daya moè sepodijeliti na dva razdoblja. Razdoblje do1996., koje je obiljeèno prvim platinastimnakladama, nastupima na koncertima me|ukojima je najzna~ajniji onaj na Woodstocku1994. godine. Za taj koncert Mikea Dirntaveù bolne uspomene. Naime, za{titar jetjeraju}i fanove s pozornice gre{kompotjerao i Dirnta, te mu je tom prilikomizbio nekoliko zuba.

Drugo zna~ajno razdoblje po~injesnimanjem albuma American Idiot. I ovogaputa band su pratile nevolje. Nakonsnimljenih mastera za album netko je ukraosve studijske snimke. Momci iz Green Dayasu odlu~ili da ne snimaju ponovno istepjesme, ve} da snime potpuno novi album.^lanovi grupe Green Day nekoliko su putanagra|eni American Music Awardsom, avlasnici su i nominacije za Grammy.

Album Uno otvara Nuclear Family.Pjesma je to brza i dinami~na s o~itimprimjesama neopunka. Slijedi je Stay theNight koja zvu~i kao poveznica naprethodnu pjesmu. Prava punkerskanabrajalica. Momci iz Green Daya postarom punk pravilu u ovoj pjesmi nemaju

solo dionice, ali zato brzim ritmovima ipjevljivim refrenima ~ine atmosferuuzavrelom. Slijedi pjesma Carpe Diem, {tobi u prijevodu s latinskog ~inilo krilaticu:“[to moè{ danas ne ostavljaj za sutra.” LetYour Self Go je pjesma koja kona~no osimpunk podloge ima i solo gitarsku dionicu.Uz izvrsnu ritam gitaru i poslovi~no“lijenu” bass podlogu, jedna je od boljihpjesama na albumu. A Kill the DJ jenajbolja. Ova pjesma je posluìla i kaonajavni internet singl novog albuma GreenDaya. U Kill the DJ dominira refren:“Netko je ubio DJ-a, upucaj jeb.... Dj-a.”Nakon osrednje Fell for You slijedi Loss ofControl, koja uspje{no nastavlja nit vodiljualbuma. Vrijedi izdvojiti vje~nu inspiracijupjesmom Sweet 16, ne{to sporijeg ritma,pjesmu prepunu molova, te na koncu laga -nu Oh Love, kojom i zavr{ava odli~nialbum Uno. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Uno” grupe “Green Day”

Odlično... “Uno”!

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Major Lazer: Get free (ft. Amber of DirtyProjectors)2. Beck: I just started hating some peopletoday3. The Dodoz: Ghost4. Kaiser Chiefs: Listen to your head5. Snoop Lion: La la la6. Urban Cone: We should go to France7. The Chemical Brothers: Theme for

Velodrome8. Theme Park: Milk9. Jake Bugg: Lightning Bolt10. Rudimental ft. John Newman: Feel

the love

PRVO PA MU[KOTrilogija Uno, Dos, Tre, ameri~kih punkera Green Dayuspje{no je zapo~eta

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 26.9.2012 17:49 Page 70

Jako je lijepo i pozitivno kada ovakavfilm, koji je zapravo ozbiljna ljudska iìvotinjska drama, biva jedan od najgle -danijih filmova. Rije~ je o ostvarenju kojeza temu ima ìvot ìvotinje i jedno je odonih koji se svrstaju u ladicu obiteljskihfilmova, pa ih ~esto ne smatramo dovoljnobitnim da bismo ih pogledali.

Jer toboè, to nas asocira na ne{todje~ije. Film je reìrao CCharles Martin Sm i-th. Glavne uloge tuma~e MMorgan Freem an,Ashley Judd i KKris Kristofferson. Film jenastao inspiriran istinitom pri~om o jakohrabrom dupinu koji se zove Winter. Pri~aje to i o savjesnim te dobrim ljudima, kojisu se udruìli u zajedni~koj èlji da muspase ìvot. Dupin je ostao, naàlost, bezrepa zbog ljudske zamke za rakove. To sedesilo kada je imao samo tri mjeseca.

Kroz nastojanje da preìvi Winter ra -zvija iznimno prijateljstvo s dje~akomSawyerom, koji je ga je zatekao zapletenogi iscrpljenog na samrti, na jednoj plaì.Unato~ prognozi da }e dupin uginuti, jer nemoè plivati bez repa, doktori su prona{lina~in kako da bar poku{aju u~initi ne{to.Napravili su mu protezu, s kojom Wintersada pliva bez problema. Mnogo je truda iznanja trebalo za to. No, kada se ne{to èlini{ta nije te{ko.

Dupinu je stavljena posebna gelasta ~a -rapa, koja za{ti}uje njegovo tijelo, a ondamu je stavljena proteza koja mu omogu}avada pliva. Trenerica dupina Wintera rekla jeda je na samom snimanju filma sura|ivala snjim toliko dobro da su imali dojam da je

pro~itala scenario i to~no znala {ta se ukojoj sceni od nje traì.

Pri~a o dupinu doista je dirljiva iedukativna filmska storija za sve uzraste.Film koji bi trebali pogledati svi, naro~itoroditelji skupa sa svojom djecom. Pomo}inekome, omogu}iti mu ìvot, stvarno jene{to tako magi~no i prirodno. Pomaù}idrugome, pomaèmo i sebi. To je to.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKET@ENA U IZMAGLICI

HeinosukeGosho

Crno-bijeli filmiz 1936.godine.Otoku jemajkaSeiichija i

jako je zabrinuta za njegovu budu}nost,jer on po~inje biti lo{iji u u~enju. Onazamoli brata Bunkichija, koji je oènjen nonema djecu, da porazgovara s njenimsinom. Saznaje da se mladi} vi|a sdjevojkom koja je uz to trudna. Bunkichipreuzima odgovornost za dijete.

Ocjena: 4

ZABORAVIMO, PRIJATELJI

Kundan ShahRije~ je o komediji odva profesionalnafotografa. To suVinod i Sudhir. Igromslu~aja zateknu se ukorumpiranom svijetutrì{ta nekretninamau Bombaju. Njihove uslugezatraì

senzacionalisti~ki list Khabardar. Stvari sezakompliciraju kada saznaju da najve}igra|evinar podmi}uje da bi do{ao dougovora za izgradnju mosta.

Ocjena: 4

TRE]I KLJU^

Zoran Tadi}Jedan mladipar se nakondugo ~ekanjauseljava ustan. Me|utim,nakon toga sepo~inju

de{avati ~udne stvari. Netko im poku{aprovaliti u stan, neznanci se kre}u okonjih... Hvata ih strah. âk dobivaju velikusvotu novca od neznanca. Rije~ je odrugom filmu Zorana Tadi}a. Za njegovrad karakteristi~na je doza misterije koja jena rubu horrora. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. End of Watch (David Ayer)2. House at the End of the Street (Mark

Tonderai) 3. Trouble with the Curve (Robert Lorenz) 4. Finding Nemo (Andrew Stanton & Lee

Unkrich) 5. Resident Evil: Retribution (Paul W. S.

Anderson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film)

2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video)

3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film)

4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video)

5. Zauvijek tvoj (Scott Hicks, Warner Bros. Pictures, Continental film)

@IVOT @IVOTINJEPri~a o dupinu dirljiva je i edukativna filmska storija

Film “Priča o dupinu” (SAD, 2011.), reditelja Charlesa Martina Smitha

Magično i prirodno

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 26.9.2012 17:48 Page 71


KULT MARKETAUTOMOBILI

Porsche 918

Novi Porsche 918 Spyder predstavljen jeu novoj seriji fotografija iz zvani~nebro{ure. Slike otkrivaju da je serijski auto-mobil zadrào ve}inu karakteristika proto-tipa. Novi Porsche bi}e izloèn na pred-stoje}em Sajmu u Parizu.

MOTOCIKLI

Kawasaki Ninja 250R

Najmanji pripadnik Ninja obitelji od 250ccm u 2013. godinu ulazi detaljnoosvjeèn. Paralelni dvocilindrik od 249 ccmdobio je nove klipove, karter a cilindri susada lijevani. Tu je i ABS kao opcija kojipove}ava masu motocikla dodatnih 6 kg.

DESIGN

MaseratiPrve zvani~ne fotografije modela MaseratiGranCabrio MC Stradale procurile su umedije uo~i premijere na Sajmu u Parizu.Snimci otkrivaju agresivniji vizuelnikarakter ovog unaprije|enog kabrioleta sa~etiri sjedi{ta. Prema najavama, V8 motor}e biti poja~an na blizu 450 KS.

Ko{arka{ka fondacija FENIX iz Isto -~nog Sarajeva organizuje od 28. septembradrugi po redu me|unarodni ko{arka{kiturnir za kadete Kup prijate ljstva RadivojKora}. Na jedinom ko{ar ka{kom turniru uBiH koji je priznat od strane FIBA Europe ikao takav uvr{ten u njihov kalendarko{arka{kih turnira u svijetu u~estvovat }e ikadetska ekipa Barcelone.

“Iznimno smo po~astvovani {to jeBarcelona po drugi put zaredom odlu~ilanastupati na ovom na{em turniru“, kaè zaSB predsjednik Fondacije JJezdimir Milo -{evi}. ““Pro{le godine smo, uz pomo}Vladimir Stankovi}a, prvog portparolaEurolige, stupili u kontakt sa Barcelonom iuspjeli ih dovesti na turnir. Njima se ovdjejako svidjelo i odlu~ili su se odazvati na{empozivu {to je za nas velika ~ast.“

Pored Barcelone, na turniru }e u~estvo -vati jo{ i ekipe moskovskog CSKA, zatimbeogradskog Partizana te zagreba~keCibone. ““Imena ekipa koje dolaze, dakletimovi ~etiri evropska ko{arka{ka prvaka,dovoljno ilustrira snagu i ugled na{egturnira“, dodaje Milo{evi}.

Po~asni gost turnira bi}e proslavljenijugoslovenski ko{arka{ NNikola Ple}a{ kojije kao kapiten KK Lokomotiva iz Zagreba(sada{nja Cibona) bio prvi ko{arka{ koji jeprije 40 godina, davne 1972. podigao peharKupa Radivoja Kora}a, renomiranog evr o -pskog takmi~enja koje je igrano od 1972.

do 2002. godine pod okriljem FIBA-e. Kaonajava turnira, u Isto~nom Sarajevu }e, uorganizaciji Ko{arka{ke fondacije FENIX,biti odràna premijera dokume ntarno-igranog filma @u}ko - pri~a o RadivojuKora}u.

U petak, 21.09., premijera }e bitiodràna u Kulturnom centru Isto~no NovoSarajevo, sa po~etkom u 20:00 ~asova. Dankasnije, u subotu 22.09. sa po~etkom u19:00 ~asova, premijera }e biti odràna uKulturnom centru Pale. Ulaz je besplatan.

Posljednjeg dana turnira, u nedjelju30.09., u~esnici turnira }e posjetiti Udru` e -nje za pomo} djeci i omladini sa posebnimpotrebama Sunce na Palama, nakon ~ega}e, na sportskom terenu Osnovne {kole Palesvoj ko{arka{ki talenat demonstriratidruè}i se sa mladima Pala.

Nakon zavr{etka turnira, ekipa CSKAMoskva }e ostati dan duè od ostalih ekipai odigra}e prijateljsku utakmicu sa ekipomKK Varda HE iz Vi{egrada. Ko{arka{kafondacija FENIX ovim èli dodatnopopularisati i afirmisati ko{arku u BiH, ali iomogu}iti timovima iz BiH da igrajuutakmice s velikim evropskim ekipama.

“Ovo }e postati tradicija i ve} idu}egodine planiramo da dvije ekipe u~esniceturnira ostanu dan duè i igraju prijateljskeutakmice sa timovima iz BiH“, zaklju~ujeMilo{evi}.

(N. Hasi})

SPORT

Sjećanja na Radivoja Koraća

Najbolji kadeti Evrope u BiHJEZDIMIR MILO[EVI]Osniva~ ko{arka{ke fondacije Fenix

Foto: Mario Ili~i}

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 26.9.2012 17:37 Page 72

@ivot bez ruku i nogu mnogima jenezamisliv, no upravo takav ìvot ìvi 28-godi{nji NNick Vuji~i}, motivacijski gov o -rnik koji je ovih dana posjetio susje dnuHrvatsku. Nick je poznat kao jedan odnajboljih motivacijskih govornika dana -{njice, ~ije su rije~i promijenile ìvotemiliona ljudi diljem svijeta. Vuji~i} je ro|en4. decembra 1982. godine u Melbourneu.Njegovim roditeljima tokom maj~inetrudno}e nisu bili spominjani nikakviproblemi s djetetom, zbog ~ega su ostali u{oku kada su saznali da je beba ro|ena bezruku i nogu. Tada nisu mogli ni slutiti da }enjihov sin nadahnuti milione ljudi.

“Prema Guinnesovoj knjizi rekorda jasam ~ovjek koji je zagrlio najvi{e ljudi“,rekao je Vuji~i} publici u prepunoj dvoranizagreba~kog Doma sportova. ““Ljudi semogu dràti za ruke, ali ne i za srce. Netrebaju vam ruke da biste se dràli za srca“,savjetovao je ovaj motivacijski govornik.

Iako danas kamo god ide unosi pro -mjenu u ìvote ljudi, nije mu uvijek bilolako, posebno u djetinjstvu, kada se suo -~avao s te{kim depresijama.

“Nisam mislio da }u se ikada vjen~ati.A ako se i vjen~am, nikada ne}u mo}i dràtiruku svoje ène. Kako izlije~iti slomljenosrce? Imao sam prijatelje i roditelje koji sume uvijek grlili, ali zagrljaj nije mogaomnogo pomo}i. âk sam poku{ao s desetgodina po~initi samoubistvo, utopiti se ukadi, jer sam htio prekinuti svoju bol“,

ispri~ao je Vuji~i}. Ipak, kako su godineprolazile, Nick je nau~io kako se nositi sasvojim invaliditetom, te je nevjerovatnomsnagom volje i uporno{}u nau~io raditineke svakodnevne stvari kao {to je pranjezuba, tipkanje na kompjuteru, javljanje natelefon i sli~no. Sada pliva, igra golf, voziskateboard i zavr{io je dva fakulteta.Shvatio je kako svojim primjerom moèpomo}i i drugima, pa je s 19 godina po~eoodràvati motivacijske seminare koji sumnogima promijenili ìvote i nau~ili ihkako se nositi s te{ko}ama koje su ihzadesile. Nick je danas pun ìvota, entu -zijazma i nade koju èli podijeliti sdrugima. Prihva}anje samog sebe za Nickaje bio prvi korak prema ljep{oj strani ìvota.“U februaru ove godine sam se oènio.O~ekujemo dijete, ~ekamo sina. Mojasupruga je trudna 20 sedmica“, rekao jeVuji~i}.

Ispri~ao je i kako je prije nekolikogodina upoznao jednog dje~aka koji, kao ion, nije imao ruke i noge: ““Nikada nisamupoznao nikoga poput sebe. I shvatio samda bih kada sam bio mali volio da sam vidionekoga kao {to sam ja. Tada bih znao danisam sam. Znam da sam ja sada to ~udo zatog dje~aka.“

Hrvatska je 44. zemlja koju je Vuji~i}posjetio, i to nakon Srbije, ta~nijeVojvodine odakle su njegovi roditelji, kojiìve u Australiji.

(Priredila: M. Radevi})

Hrabri čovjek

LIFESTYLE

Nick Vujičić u Srbiji i Hrvatskoj


KULT MARKETNOVI ZELAND

Vino za sre}uParovi kojitokomsedmicepodijelejednu bocuvina uìvajuu braku

mnogo vi{e nego parovi koji izbjegavajualkohol u potpunosti, tvrde novozelandskinau~nici. Oni su ispitali vi{e od 1.500parova o njihovim vezama i navikamakada je u pitanju konzumiranje alkohola.Rezultati su pokazali da su ène ~ak ~etiriputa zadovoljnije svakodnevnim ìvotomukoliko jednom sedmi~no piju vino sapartnerom, a mu{karci tri puta.

SAD

Pasivno pu{enjePasivni pu{a~i, iakodirektno ne udi{u dim,imaju te{kezdravstvene problemekoji nekad vode i dosmrtnog ishoda,pokazalo je istraìvanjeu San Franciscu.Prema prikupljenim

podacima, od 2003. do 2006. godine uAmerici je umrlo 42.000 osoba odposljedica pasivnog pu{enja, me|u kojimaje 900 djece. Pasivno pu{enje moèdovesti do bolesti srca i plu}a, a kodnovoro|en~adi uzrokuje slabiji napredakte sindrom iznenadne smrti dojen~adi.

IRSKA

Ostrvo na prodaju

Egipatsko-irskibiznismen NadimSadek odlu~io jezbog finansijskihpote{ko}a prodatiostrvo u blizini irskeobale za dvostruko

manje novca nego {to je u njega uloìo.Ostrvo, na kojem se nalaze luksuzneku}e, staje i vrhunska tehnolo{ka oprema,prodaje se po cijeni od 3,5 miliona eura.Sadek je ostrvo kupio prije deset godina iza to vrijeme ga pretvorio u “raj na zemlji“.

ZADIVLJUJU]A SNAGA VOLJE Nick Vuji~i}, ~ovjek bez ruku i nogu, promijenio je ìvote miliona ljudi

ZADIVLJUJU]A SNAGA VOLJE Nick Vuji~i}, ~ovjek bez ruku i nogu, promijenio je ìvote miliona ljudi

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 25.9.2012 15:54 Page 73

74

KULT MARKETSAD

PamelaAnderson

Ona golica ma{tu mnogim mu{karcimave} dugi niz godina, a u 45. godini je jo{jednom dokazala kako je i dalje pravaseks bomba.

ITALIJA

Nicole Minetti

Nekada{nja stomatologinja biv{egtalijanskog premijera SilvijaBerlusconija, ~lanica njegove stranke,ujedno je i biv{a plesa~ica. Nicole je namilanskoj modnoj reviji zadivila sveprisutne.

JAPAN

Ai ShinozakiJapanka zamamnih oblina koja ru{i svetabue. Ai Shinozaki snimila je seksi fotkeza Excessive Fapitation.

Oko 100 miliona kondoma proizvede segodi{nje u tvornici na sjeverozapaduBrazila. Ona je izvrstan primjer odrìvog iekolo{ki osvije{tenog gospodarstva. Jer,materijal je na dohvat ruke, a kondomi sedijele besplatno.

U Xapuriju na sjeverozapadu Brazila,nedaleko od bolivijske granice, mogu se~uti zvukovi neobi~ni za jednu pra{umu -zvukovi stroja koji neumorno radi. To je“srce” tvornice prezervativa u Xapuriju.Njezini djelatnici godi{nje proizvedu 100miliona prezervativa. Direktorica tvorniceDirlei Bersch je ponosna na svoj pogon kojizapo{ljava 140 radnika iz regije. A to nijejedini pozitivni efekt. ““Ovaj projektujedinjuje vi{e ciljeva: mi {titimo okoli{,zdravlje ljudi i pra{ume. A pokazuje da sepra{ume Amazone mogu iskoristiti zaodrìvo gospodarstvo“, kaè Bersch.Kontrole u kojima se kondomi pune zrakompod pritiskom dokazuju da su prezervativiproizvedeni od kau~uka iz pra{ume punoelasti~niji i ~vr{}i nego oni od kau~uka splantaà. Tvornica u amazonskoj pra{umiradi ve} ~etiri godine i jedina je na svijetukoja koristi kau~uk iz prirodnih {uma, a nes plantaà.

Ona ìvi od ljudi kao {to je DDudaMendes. On zarezuje stabla kau~ukovcakoji daju sirovinu za kondome. Nakonnekoliko sati po~inje kapati lateks. DudaMendes ga hvata u malu posudicu ~ijisadràj potom izlijeva u ve}i vr~. Od kadaon radi za tvornicu kondoma, njemu injegovim susjedima u regiji ide puno bolje.

“Pra{uma nam daje lateks, lje{njake, drvo ivo}e. @ivimo od nje. Mi je zovemo na{imbankomatom“, pri~a Mendes. Ali nijeuvijek bilo tako. Do prije nekoliko godinase pra{uma tretirala sasvim druk~ije -pusto{ila se i uni{tavala. Vlada je poslalaseljake bez zemljoposjeda s juga zemlje nasjeverozapad, u regiju amazonske pra{ume- ukupno oko 200.000 ljudi. Dobili sumotorne pile i nalog da posijeku {umu,stvore poljoprivredne povr{ine i da ihobra|uju. No, to nije ba{ funkcioniralo:mnogi su odselili. Drugi su oboljeli odmalarije. Iskr~ivanjem su uni{teni gotovosvi prirodni neprijatelji prijenosnika teopake bolesti.

Duda Mendes nosi svoj svjeè iscij e -|eni lateks na dràvno sabirno mjesto skojeg se onda odvozi u tvornicu kondoma.Dràva pla}a za mlijeko kau~uka zagara n -tiranu, fiksnu cijenu. Tako Mendesova imnoge druge obitelji imaju siguran prihod.Duda je daljnji ro|ak slavnog ChicaMendesa, koji je dao ìvot za pra{umu.Godine 1988. ga je ubio jedan velep o -sjednik. Ljudi poput Dude nastavljajunjegovu borbu. ““On je umro, ali njegoveideje i dalje ìve, njegova borba senastavlja. Mi je nastavljamo i branimo na{upra{umu“, kaè ro|ak legendarnog aktiv i -sta. Brazilska vlada svake godine dijelibesplatno 600 miliona kondoma za za{titustanovni{tva od spolnih bolesti i neèljenihtrudno}a. I tako se korisni krug projektaoko tvornice u amazonskoj pra{umizatvara. (Priredio: N. Hasi})

CRVENI FENJER

Milioni kondoma za zaštitu Brazilaca


Kondom-bankomat u prašumi

“TVORNICA” PREZERVATIVABrazilska pra{uma nagranici sa Bolivijom

“TVORNICA” PREZERVATIVABrazilska pra{uma nagranici sa Bolivijom

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 26.9.2012 17:35 Page 74

Svevremena komedija Gospo|a mini -sta rka Branislava Nu{i}a, u reìji OOliveraFrlji}a, premijerno je izvedena 22. septe m -bra u Kazali{tu “Kerempuh“ u Zagrebu, aspecifi~na je po tome {to je igrana nasrpskom, uz titl s prevodom na hrvatskijezik. Taj ~in je, kako je re~eno, znakprotesta ansambla protiv “jezi~ke politikekoja se bavi proizvo|enjem razlika“, te“institucionaliziranja jezi~nog {ovinizma“.

U èlji da “nu{i}izuje hrvatsku politi~kuscenu“, Frlji} je Gospo|u ministarku smje -stio u malo druga~iji dru{tveni kontekst -po~etak ‘90-ih godina pro{log vijeka kadasu, kako navodi reditelj, s procesimastvaranja nacionalnih dràvica paralelno i{lii procesi brisanja svega onoga {to jepredstavljalo zajedni~ko kulturno naslije|eu ju`noslovenskoj zajednici, a kao `rtva tog“brisanja“ u Hrvatskoj je “pao“ i BranislavNu{i}. ““Kad se danas razmi{lja o postav -ljanju Nu{i}a, nemogu}e je ignorisatikulturne politike koje su ovog, kao i mnogedruge srpske autore, izgnale iz hrvatskogkulturnog prostora. Vratiti Nu{i}a u tajprostor zna~i u}i u implicitnu polemiku snormativima koje su te kulturne politike ume|uvremenu postavile, a za koje su purifi -kacija jezika i duha, te eliminacija nepo}-u d nih nacionalnih tijela posluìle kao sred -stva“, kaè Oliver Frlji} povodom novepredstave, za koju mu je savjetnik za jezik iscenski govor bio beogradski glumac BBo g -

dan Dikli}. Gospo|i ministarki smijale suse sve dosada{nje generacije. Bogatstvo togpoliti~kog vodvilja je u njegovom jedi n -stvenom dijalogu i prikazu niza upe~ atljivihkaraktera. Malogra|anski moral, licemjerje,pohlepa i bolesna ambicija, samo su nekeod tema pri~e o tome {ta se doga|a kadajednog dana, posve neo~ek ivano, prosje~an~ovjek do|e na vlast. Na koje sve na~ineèlja za mo}i mijenja ~ovjeka, te na {ta jesve spreman da bi ostao na vlasti... Ovo jeprvi put da se u Hrvatskoj titluje pozori{nikomad nekog srpskog autora, kao izrazprotesta protiv “apsurdnog zahtjeva da seprevodi i kada se jezik razumije“.“Treniraju nas da u svakodne vnoj upotrebijezika izo{travamo uho na mjerenjehrvatstva. Ali varijacija je najn ormalnijastvar i bogatstvo svakog jezika. êmubjeànje od ~injenice da Hrvati i Srbi negovore me|usobno strane jezike, negostandardne varijacije jednog policentri~nogjezika? Nije potrebno zatvarati o~i pred timda ve}ina nacija u svijetu ima zajedni~kijezik s nekom drugom nacijom. I nikomni{ta. Uostalom, za svakoga je prednost, ane mana, kad se na svom jeziku moèsporazumijevati s ljudima iz vi{e drugihzemalja. A ako poistovje}ujemo naciju ijezik, time negiramo postojanje austrijskenacije, {vicarske nacije, ameri~ke na -cije…“, kaè lingvistkinja SSnjeàna Kor di}.

(Priredila: M. Radevi})

“Ministarka“ s titlovima

PREKO EX-YU GRANICA

Teatar i jezični šovinizam


KULT MARKETNOVI SAD

MacaGlumac DraganMarinkovi} Macaodustao je odkandidature za v.d.direktora Pozori{tamladih u Novom Sadu,nakon burnih reakcija u

javnosti na taj prijedlog Srpskog pokretaobnove. Predsjednik Skup{tine gradaSini{a Sevi} izjavio je da do Skup{tinenije zvani~no ni stigao prijedlog oimenovanju v.d. upravnika Pozori{tamladih. Marinkovi} je prethodno potvrdioda je kandidat SPO-a, te izjavio da biupravljanje Pozori{tem mladih za njegabilo veliki profesionalni izazov.

ROVINJ

Media FestivalBudu}nostdemokratije,inovacije umedijima, digitalnonovinarstvo, bile suneke od tema

petog Weekend Media Festivala uRovinju, koji je odràn od 20. do 23.septembra. Veliki interes publike izazvaoje novi format pod nazivom Hard Talk, ukojem su Aleksandar Tijani} i GoranMili} diskutovali o savremenomnovinarstvu, ratu i medijima, te kreatorimapolitika ’90-ih godina na ovim prostorima -Tu|manu, Milo{evi}u, Izetbegovi}u…

BEOGRAD

Bez {trajkaGluma~ki ansamblAteljea 212, koji traìsmjenu upravnikaKokanaMladenovi}a,odustao je odgeneralnog {trajka

najavljenog za 1. oktobar nakonrazgovora s gradona~elnikom BeogradaDraganom \ilasom. Na sastankudelegacije glumaca i \ilasa dogovoreno jeda }e resorni Sekretarijat za kulturuformirati radno tijelo ~iji }e zadatak biti dado kraja oktobra napravi analizu stanja uAteljeu 212 te predloì rje{enjegradona~elniku i Skup{tini gradaBeograda kao osniva~u tog pozori{ta.

KO (NE) RAZUMIJE NU[I]A“Gospo|a ministarka“ prva je predstavajednog srpskog autora titlovana u Hrvatskoj

KO (NE) RAZUMIJE NU[I]A“Gospo|a ministarka“ prva je predstavajednog srpskog autora titlovana u Hrvatskoj

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 25.9.2012 15:53 Page 75


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Kao i prethodne tri godine, 1.oktobra usarajevskoj kafani [etali{te i u organizacijiUdruènja gra|ana istog naziva, bi}eorganizovano druènje, }akulanje i,pomalo, pijuckanje u znak sje}anja navelikog sarajevskog pisca DarijaDàmonju. Nekada{nji kolumnistaSlobodne Bosne preminuo je 15. oktobra 2001. godine.

“U povodu 162. godine od ro|enjaJacka Daniela i u BiH se odràvaju JackDaniel’s ro|endanske zabave, kojima seobiljeàva ro|endan ~ovjeka zaslu`nog zapostojanje nadaleko ~uvenog whiskeyja”.Nakon zabava u Mostaru i Banjoj Luci,slijedi zabava i u Sarajevu. U petak, 28.septembra, u klubu Rooms, nastupazagreba~ki Elemental.

U Neumu, Metkovi}u, Plo~ama,Opuzenu i u îtluku, 27., 28. i 29.septembra, bi}e organizovan Neretvanskiknjièvni, znanstveni i kulturni susret FraLucijan Kordi}, hrvatski knjèvnik,franjevac, sve}enik, emigrant. SudioniciSusreta }e 29. septembra posjetiti njegovorodno mjesto, Grljevi}e u zapadnojHercegovini.

Do 29. septembra traje Me|unarodnifestival ekolo{kog i turisti~kog filmaJahorina film festival. Ukupno }e bitiprikazano osamdeset filmova u trifestivalske kategorije, a autori se bore za~ak deset zvani~nih nagrada. Me|u kojimasu i Zlatna, Srebrena i Bronzana borovnicaza najbolji turisti~ki film, te Grand PrixJFF-a.

U Gradskoj galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu do 3. oktobra bi}epostavljena izlo`ba Mensura Porovi}a. To je deveta samostalna izlo`ba togakademskog slikara, dugogodi{njeg ~lanaUdruènja likovnih umjetnika BiH i direktora sarajevske Srednje {koleprimijenjenih umjetnosti. Izlo`ba se zove Nit.

Me|u deset dokumentarnih filmova koje je do sada reìrao AdoHasanovi}, student tre}e godine naSarajevo Film Academyju u klasi NenadaDizdarevi}a, nalazi se i ostvarenje TheBlue Viking in Sarajevo. Za koje jenagra|en na Balkan Snapshots FilmFestivalu u Amsterdamu, zavr{enom 23. septembra.

Bend KZU ole ole & PZU oje oje izTravnika ponovo nastupa u Mostaru. Iponovo u OKC-u Abra{evi}. Datum je29. septembar, dan subota, a po~etakkoncerta zakazan je za 21 sat.

“Ovo je na{ milioniti nastup uOKC-u Abra{evi}“, poslali su namizjavu FFadila Hamzi}a, frontmenabenda KZU ole ole & PZU oje oje, na{iprijatelji iz Abra{evi}a: ““U Abra{evi}usmo pekli }evape, svirali sa deset ljudiiz publike na stageu, bili fudbalska

reprezentacija, politi~ki kandidati i jo{mnogo toga, pa ne sumnjam da }e i ovajput biti odli~no.”

Sada s momcima iz KZU ole ole &PZU oje oje svira MMirza Lendo,gitarista jo{ jednog odli~nog benda izTravnika, KJHCB. Izvode pjesme izstandardnog repertoara, ali i nekenovije skladbe. Znaju oni svirati, u|iteslobodno... Odnosno, u|ite u Abra{evi}slobodne svijesti i savjesti, a ulaznicaza njihov nastup ko{ta 5 KM.

Milion puta u “Abra{evi}u”

FADIL HAMZIĆ, frontmen benda “KZU ole ole & PZU oje oje” iz Travnika

Rajko Bogdanović, direktor sarajevskeAgencije “Art Zone”

RAJKO BOGDANOVI]“Publiku o~ekuje vi{e od dva i po sata fenomenalnogaudiovizuelnog nastupa”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 26.9.2012 19:48 Page 76


� [ta }e se de{avati na Tre}oj me|unarodnoj konferencijiVjerodostojnost medija: Izazovi globalizacije i specifi~nostiregiona, koja }e se na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevuodràti 28. i 29. septembra?

Konferencija u Sarajevu tre}a je po redu, nakon Zagreba 2010.i Beograda 2011. godine. Na prethodnim konferencijama jedan odzaklju~aka bio je da su izazovi i pote{ko}e u novinarskom raduisti ili sli~ni na cijelom prostoru biv{e Jugoslavije, ali i da uuslovima globalizacije svjedo~imo sli~nim obrascima djelovanjamedija u cijelom svijetu. Otud i naziv konferencije Izazoviglobalizacije i specifi~nosti regiona. U~esnici panela razmotrit }epoziciju novinara i novinarstva u uvjetima globalizacije, ulogujavnih servisa u regionu, tehnolo{ke i dru{tvene izazove sa kojimase mediji i medijska publika suo~avaju danas, specifi~nostimedijskih trì{ta na Balkanu, te razgovarati i o radnom,ekonomskom, politi~kom i dru{tvenom okruènju u kojem sunovinari danas prinu|eni raditi. Zbornik saètaka prezentacija,koje }e biti predstavljene na konferenciji, ve} je publikovan, aZbornik radova bit }e objavljen do kraja godine.

� Koliko gostiju i predava~a o~ekujete u ta dva dana uglavnom gradu BiH?

Pedeset gostiju dolazi iz dvanaest razli~itih institucija -obrazovnih, nevladinih, medijskih - iz ~etiri zemlje regiona. U ~etiripanela bit }e odràno vi{e od 30 prezentacija. Okupljamo, zapravo,tri razli~ite generacije medijskih istraìva~a i novinara: profesore iz

~ijih seud`benikaizu~avanovinarstvove}decenijama,mla|eistraìva~e i

uposlenike u medijima, kojise danas u svojoj akademskoji profesionalnoj praksisuo~avaju sa izazovimaglobalizacije i pote{ko}amakarakteristi~nim za region,kao i studente novinarstvakoji se za te izazove tekspremaju.

� Čija podr{ka vam je bila neophodna za organizovanjeKonferencije?

Konferenciju smo organizirali uz finansijsku pomo}Ambasade SAD-a u BiH, koja }e finansirati i {tampanjeZbornika radova. Posebno bih istaknula entuzijazam i predanrad na pripremi Konferencije, kao i u osmi{ljavanju njenogvizuelnog identiteta, kolegice BBelme Buljuba{i} i studenataMaster sudija Odsjeka Komunikologija FPN.

U Sarajevu i u Banjoj Luci, 3. i 6.novembra, gostova}e Brit Floyd! ““Brit Floydsu 2010. u Liverpoolu osnovali Chas Cole,voditelj agencije CMP Entertainment, iDamian Darlington, gitarist i muzi~kidirektor Brit Floyda. Ovaj bend slavimuzi~ku zaostav{tinu Pink Floyda iprihvatili su ih oboàvatelji te grupe {iromsvijeta. Zahvaljuju}i savr{enom izvo|enjupjesama, jedinstvenoj floydovskoj animaciji,kao i umjetni~kom spoju zvuka i svjetla,dobili su epitet najvjernijeg i najve}eg Pink Floyd tribute showana svijetu. U godini koja je za nama, Brit Floyd je odrào vi{eod 150 koncerata, izme|u ostalih i na ~uvenom FestivaluGlastonbury, a vidjelo ih je vi{e od 250.000 ljudi. Morampriznati da u nekim trenucima, dok naizmjeni~no slu{am PinkFloyd i Brit Floyd, nisam siguran ko u tom trenutku svira. Tajnjihov performans su primijetili i ~lanovi Pink Floyda, pa jeDamian Darlington svirao gitaru skupa sa Davidom Gilmouromna proslavi njegovog pedesetog ro|endana”, obja{njava RRajkoBogdanovi}, direktor sarajevske Agencije Art Zone, kojaorganizuje sarajevski koncert te grupe.

Na{a dva grada, zapravo, dvije su stanice nanjihovoj svjetskoj turneji, je li tako? ““Tako je.Prije nekoliko mjeseci krenuli su na novusvjetsku turneju koja je posve}ena aktuelnomkompilacijskom Greatest Hits albumu PinkFloyda koji se zove A Foot In The Door, avizuelno je koncipirana prema posljednjojturneji Pink Floyda, naziva Division Bell Touriz 1994., i uklju~uje identi~nu rasvjetu ivideoprojekcije za svaku pjesmu. Koncert }esadràvati sve pjesme sa ovog albuma u

cijelosti, pjesmu po pjesmu, sve odreda legendarne, kako su ihizabrali li~no ~lanovi Pink Floyda. U svakom slu~aju, publikuo~ekuje vi{e od dva i po sata fenomenalnog audiovizuelnognastupa”, tvrdi Bogdanovi}.

Koncert u Sarajevu bi}e odràn u dvorani Juan AntonioSamaranch - Zetra, a u Banjoj Luci u dvorani Borik. Ulaznicesu u prodaji i mogu se kupiti u skoro svim gradovima BiHputem portala: www.kupikartu.ba, za oba grada. Cijena je 24.90KM za bo~ne tribine, 29.90 KM za parter i 34.90 KM zacentralnu tribinu. Ulaznice isto ko{taju za koncert u BanjojLuci i u Sarajevu, i ovo su najniè cijene i u regiji.

Novinarstvo, novinari, izazovi...

Po{tovanje prema “Pink Floydu”

Dr. LEJLA TURČILO, docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu

Brit Floyd

Cetri oka:Cetri oka.qxd 26.9.2012 19:49 Page 77


1. KKad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?Nikad.

15. Opi{ite Matu Mi{u Kova~a u tri rije~i?Dalmacija u mom.

19. Tange ili badi}?Badi}.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Lako je tako...

17. Osoba koja vas ìvcira?Drago ]osi}, sportskikomentator HTV-a.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Nekog poljoprivrednika.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Lutka.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”Ima istine.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?Isto ono {to uradim kad mi nai|etrinaesto pitanje.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Mamurno, uglavnom.

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti astronaut?Nisam. A ne sje}am se ni da sam sanjao.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Senf.

10. Jeste li meteoropata?Sve vi{e i vi{e. O}e to s vremenom.

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?Ne bih se zajebavao.

18. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Trenerku.

20. A, begova ili {kembe ~orba?Begova.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Od na{ih ili od stranih?

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Pametan i glup.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Cigarete i dva upalja~a.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?[ahista.

by DINO BAJRAMOVIC

IVICA ÐIKIĆ:“Na pusto ostrvo bih poveo

nekog poljoprivrednika”

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?Zapjevao onu pjesmu o crvenim smakovima.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 26.9.2012 17:29 Page 78

KLIN ÔRBA

Nakon silnog truda uloènog u vlastito politi~koosvje {tavanje, od posljednjih sam izbora u BiH pr -ibjegla politi~kom samoonesvje{tavanju: prestala s -

am gledati dnevnike. Ne mogu podnijeti ~ak ni onumeteoropatsku prognozu, politi~ki krajnje nekorektnu, jerusranom poru~uje da }e sutra biti jo{ usraniji.

U me|uvremenu sam razvila zavidnu samoobm a -njuju}u izlaznu strategiju, tako da danas pored izbornihplakata prolazim bez da mi se ijedan ìvac napne i zapne.Usavr{ila sam automatsku skretnicu koja me prebaci nabezbolni perceptivni kanal te svako politi~ko ogla{avanjei{~itam kao raklamu za hranu namijenjenu cukama imacama.

Pa se poslije, potpuno ozbiljno, ~udom ~udim {to nisuza reklame angaìrali kakve umiljate psi}e ili zavodljivema~kice kojima bi potencijalni konzumenti prijepovjerovali na rije~, nego tamo nekim ljudima koji,pretpostavljam, nisu ni probali saftne koko{ije odreskeoboga}ene antioksidansima i dvostrukom dozom sero -tonina, ina~e namijenjene klini~ki depresivnim kucama imacama.

Upalim teve koji je vi{e non nego stop na{timan nakanal 24Kitchen, a tamo, moj ljubimac RRudolf kuhautje{ne kremaste pudinge od roga~a i crne ~okolade

(serotonina k’o ki{e) i pile}e nogice u be{amelu. Sve to,veli siroti Rudolf, nau~io je jo{ u djetinjstvu od svojemame (ho}e kazati, svaki je dènnet pod maj~inimnogama). Pred spavanje zaklju~im: dènnet je kuhinja ukojoj se s mame na mamu prenosi jedina politi~kikorektna poruka ìvota ovozemaljskog - prije nego {to teskuhaju, kuhaj! Ako nema{ pile}e nogice, uvijek ima{klin, sve ostalo je i tako reciklaà.

Nevoljko priznajem da sam sve recepte klin ~orbalukana bosanski na~in nau~ila od BBisere Alikadi}, uklju~uju}ii neizbje`no klinasto pismo. Ta je dama, da prostite, istaona koja je napisala prvi erotski roman u BiH, naslovaLarva, u vrijeme dok, docnije planetarno poznati po tojstvari, GGoran Samardì} jo{ ni pribli`no nije znao razlikuizme|u morskog i kopnenog krastavca, {to }e ga, utridesetak godina udaljenoj a neizbje`noj budu}nosti,dovesti u situaciju da glavnu junakinju svog erotskogromana obe{~asti potonjim, za {to }e, {to da ne, dobitizdu{nu podr{ku kolega, u vidu Godi{nje nagrade Dru{tvapisaca BiH.

Naprijed spomenuta Bisera i njena Larva dobila jetaman ono {to je i zasluìla: Klinac do bal~aka. Istunagradu Bisera }e dobiti i za svaku od svojih bog te pitaokoliko knjiga poezije (sve sam ih ljetos nanovo i u cugui{~itala). Za{to bi npr. Drhtaj vu~ice, Raspe}e, Dok jesamCiganka ili ratni Grad Hrabrost dobili bilo koju nagraduosim Klinca do bal~aka? ‘Ta }e jedna èna, sama sobombez muà si svoga, pisati blasfemi~ne stihove, poput:Postoji mladi} vitak kao raspelo / Takne li me /Povjerova}u da postoji / Boìja ruka. Il’ jo{ gore i jo{lu|e: Da mi je mu{karca / Kao crnog hljeba / Je~menog, /Mirisnog, /Doma}eg, (...) Svaka je ljubav / Sje}anje / Nadjetinjstvo. / Da mi je...

Umjesto da govori da mi je kakvu knjièvnu nagradu,neva`no od kakvog mu{karca, jer je svaka ènskanafaka od mu{karca, ona (Bisera) ìvot protra}ila za

pisa}om ma{inom umjesto za {poretom, a pritom jo{izda{nu mirovinu od 300 maraka zaradila u Vije}nici. E,moja Koko luda, eto ti sad, pa kuhaj sebi svaki dan ~orbuod koko{ijih nogica, dok pe~enu (|ahkad i fresh)pila|uriju konzumiraju bra}a ti po peru! Imaj obzira,njima je pre~e objavljivati sabrana i probrana djela,ìvotna i neìvotna, a i nov~ane nagrade su im potrebnijejer su i njihovi lijekovi skuplji. Osim toga, u nas se ve}inanagrada zove Ja-tebi-danas-ti-meni-sutra. Ako zna{, azna{, da je svaka ljubav sje}anje na djetinjstvo, ondamora{ znati i da se sve ljubavi, kao na po~etku ~ovjekoveuronjenosti u svijet, kad-tad ponovo svedu na hranu kaojedini uìtak. @ivot deblja, kazala bi MMarina [urPuhlovski. Čast izuzecima, dodala bih ja, koji odminimalne mirovine u{tede za kupovinu pra{aka protivpretilosti. Tako mogu bezbri`no uìvati u jelu i pilu, a daipak umru manji nego {to su se rodili.

Dakle, {ta me se ti~e ko su lokalni politi~ki suplementi.Sve dok znam kako se priprema rolovani gove|i jezik{pikovan jezicima svih naroda i narodnosti manjeg i ve}egbh. entiteta ({to zna~i: 1+3=0), imam {ansu da se tu-spas-mene od zimske i inih depresija. Svakako, od velike mi jepomo}i u politi~kom, gra| anskom, spisateljskom isvakom drugom javnom pozicioniranju, ~injenica da samnapokon doku~ila {ta zna~e one tri ta~ke, nje`nommaj~inom rukom izvezene na {ifonskoj zidnoj krpi(porodi~ni oglasni prostor), iza poeti~nog politi~kogslogana: Kuharica pile pe~e, iz pileta voda te~e... �

Umjesto da govori da mi je kakvu književnu nagradu, nevažno odkakvog muškarca, jer je svaka ženska nafaka od muškarca, BiseraAlikadić život protraćila za pisaćom mašinom umjesto za šporetom,a pritom još izdašnu mirovinu od 300 maraka zaradila u “Vijećnici”

KUHARICA PILE PEÊPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 26.9.2012 20:39 Page 79


Zlato unosnije od kokainaCijena zlata neprestano raste tako da su i narko-bosovi

Kolumbije shvatili da je posao sa zlatom u me|uvremenupostao jo{ unosniji nego uzgoj koke i proizvodnja kokaina.

Kako procjenjuju stru~njaci za borbu protiv organiziranogkriminala, u me|uvremenu u najmanje osam regija u Kolumbiji(Antioquia, Chocó, Córdoba, Bolívar, Santander, Tolima i u Valley Cauca) tamo{njim kriminalcima vi{e nije droga najva`niji izvorprihoda - nego eksploatacija zlata!

Podru~je dana{nje Kolumbije je i prije dolaska {panjolskihkonkvistadora bilo poznato po zlatnom nakitu i zlatarskomumije}u tamo{njih uro|enika. U tamo{njim planinama jo{ uvijekpostoje nalazi{ta zlata, ali naravno da mafija{i i u ovom posluostaju ono {to jesu: kriminalci. U me|uvremenu ima vi{e odhiljadu rudnika - i dakako da nisu niti pomi{ljali traìti nekakvudozvolu za eksploataciju, niti ikome pla}aju za kori{tenje rudnihbogatstava te zemlje. S druge strane, va|enje zlata zahtijeva istru~no znanje i velike investicije koje jedva mogu pro}ineopaèno od lokalnih institucija. Ali, kako izvje{tava kolumbijskilist El Tiempo, mafija{i sve te probleme rje{avaju na “svoj” na~in:ako je ba{ nu`no, pla}a se mito lokalnim politi~arima, ~ak itvrtkama koje se bave eksploatacijom zlata. List se poziva naistraìvanje {panjolskog mirovnog instituta Toledo koje otkriva damafija{i koriste usluge i legalnih institucija za geolo{kaistraìvanja tako da novcem - ili prijetnjama nasiljem, otkrivajugdje treba kopati i dolaze do tehnologije za eksploataciju zlata.

Naravno, kod tehnologije kriminalce jedino zanima kako uz{to manje tro{kove do}i do {to ve}e zarade. Utoliko se“tehnologija” svodi na masovno kori{tenje hemije - u pravilu je tu

rije~ o spojevima ìve i drugim izuzetno otrovnim hemikalijamakoje onda uni{tavaju sav okoli{ i truju rijeke i podzemne vode.Uni{tavanje je ve} toliko uzelo maha da Frederic Masse izinstituta Toledo uzaludno upozorava kako bi se to ilegalnokopanje zlata “moglo pretvoriti u prokletstvo za ~itavuzemlju“ ako se ne pridràvaju barem najosnovnijih pravila zaza{titu okoli{a. Ali kriminalce ne zanima ni okoli{ ni ljudi koji ìvena tim podru~jima. Zapravo, mafija{i nisu prvi koji su po~eli silegalnim va|enjem zlata: ve} su gerilci ilegalne revolucionarneorganizacije FARC otkrili tamo{nje zlato kao izvor svojih prihodai u me|uvremenu je stvorena bolesna simbioza revolucionara ikriminalaca.

I jednim i drugim tamo{nje stanovni{tvo, osobito indijanskogpodrijetla, smeta tako da je samo u prvih osam mjeseci ovegodine protjerano gotovo devet hiljadu stanovnika sa svojihzemlji{ta. Me|unarodne organizacije za prognanike procjenjujukako je u proteklim godinama protjerano ~etiri milijunastanovnika Kolumbije, u pravilu iz podru~ja gdje se nalaze rudnabogatstva. Prije, dok su mafija{i bili zainteresirani za kokain, jo{su trebali tamo{nje uro|enike da uzgajaju koku i da pomaù unjegovoj destilaciji. Ali posao sa zlatom je jo{ unosniji negoposao s drogom jer u tim, tako stvorenim pustim “oslobo|enimpodru~jima” odmah zapo~inje eksploatacija zlata. [to je zakriminalce jo{ bolje, kod zlata ba{ nitko ne pita previ{e, odakle jeono do{lo. A stru~njaci mirovnog instituta Toledo smatraju kako ume|uvremenu preko 80% zlata koje dolazi iz Kolumbije zapravopotje~e iz ilegalnih nalazi{ta od kojih ni dràva ni tamo{njestanovni{tvo ne dobiva niti centa. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

CRNA:CRNA.qxd 26.9.2012 17:33 Page 80

S&A Capital - Uredni{tvu

Cijena koju smo ponudiliza FDM mnogo je viša od40.000 KM, a ministarLijanović nikada nije lobirao za nas

(“Lijanovi}i kupuju Fabriku duhanaMostar za 40.000 KM”, SB, br. 828)

S&A Capital je ogor~en zbog la`nihinformacija koje su date u ~lanku o Fabriciduhana Mostar i S&A. Traìmo da ih odmahispravite ili da nam dostavite dokaze.Obezbedili smo ispod ispravne, ~injeni~neinformacije.

1. Prvo, ponu|ena cena nije 40.000 KMve} 4,6 M KM za FDM.

2. Ministar Lijanovi} nikada nije lobiraoza nas. On je po{ten i dobar politi~ar, kojiradi veoma naporno za dobrobit Mostara iBiH. Vlada u celini daje sve od sebe daprivu~e strane investicije u BiH, kako bi seotvarala nova radna mesta u Bosni zadobrobit njenih gra|ana, naro~ito udana{njim te{kim globalnim ekonomskimvrem enima. Ovo je otvoren tender iotvoreno nadmetanje. Ko na~ini boljuponudu, moè postati vlasnik FDM-a. Akomislite da }e S&A Capital da preuzme FDMza samo 40.000 KM, za{to onda nenapravite ponudu od 41.000 KM i kupite gajeftino? Gospodin Lijanovi} je ~astan javnislu`benik, veoma vredan i po{ten ministar.On nije lobista!

3. S&A Capital je 2005. godineprogla{en za pobednika na aukciji za FDM.Tender je poni{ten, nekoliko minuta nakonprogla{enja pobjednika - pod uticajemSarajevske fabrike du hana, kao {to sadaobjavljuju neta ~ne informacije, po{to je“neko” platio da se zaustavi priliv stranihinvesticija u Bosnu i prevari gra|aneBosne samo zbog privatnog interesaSlobodne Bosne.

4. 260.000 KM smo namjeravali uloìti upopravku ma{ina. Pored toga, moramo dauloìmo da se kupe neke nove ma{ine,o~ekuje se da }e nas to ko{tati oko 6miliona KM. Pla}amo 2,5 miliona poreskeobaveze. Mi tako|e pla}amo svim zapos -lenima platu. Mi }emo pla}ati bankama kojeimaju sve ma{ine FDM kao zalog zbogogromnih dugovanja.

5. Naveen Aggarval nije {ef S&A Capitalltd. On je jedan od 5 direktora. Svaki odna{ih direktora je veoma obrazovan. Naprimer, gospodin Aggarval je inènjer elek-trotehnike sa jednog od najboljih univerzite-ta Champaign IL i on je po~asni MBA zafinansije na Univerzitetu u îkagu.

6. Nije bilo “tajnog” sastanka sa ~asnimpremijerom. Sastanku je prisustvovalopreko 20 ~lanova i rukovodilaca raznihdràvnih organa, zajedno sa na{om dele-gacijom, gde smo predloìli na{e investicije.To je normalan protokol za bilo koju dele-gaciju stranih investitora da predstave svojuponudu dràvnoj delegaciji, koju je predvo-dio {ef vlade, ~asni premijer.

7. Na{a firma u Beogradu (moja)formirana je pre 8 godina i od tadainvestiramo i razvijamo rudnik. Javnotrgujemo na Beogradskoj berzi od 2010.Cena akcija je porasla oko 100% u prvihnekoliko meseci, zato {to S&A uìvaogromno po{tovanje na Balk anu.Ova rud -arska kompanija u Srbiji danas zapo{ljavapreko 300 % radnika vi{e nego preprivatizacije. Danas, ona izvozi 100% naazijskim trì{tima u iznosu od 500% vi{enego pre privatizacije. Doneli smo velikiuspeh ovoj i drugim firmama u koje smouloìli na Balkanu.

8. Nakon 5 neuspelih poku{aja, premabosanskom zakonu, ukoliko postoji noviinvestitor, ponuda mora da ide kroz direktnepregovore. Vlada se sa pravom pridràvabosanskih zak ona. [ta nije u redu upokretanju javnog tendera, pa da vidimo dali bilo koji drugi investitor ima bolju ponuduod nas??

9. S&A Capital je ameri~ka kom panija.Niti je na{a kompanija, niti gospodinAggarval - jedan od na{ih direktora“indijski”.

10. Na{ direktor gospodin NavinAggarval nema nikakve veze sa gosp -odinom Navinom Aggarvalom o kojem vigovorite u svom ~lanku. Postoje hiljade“Navin Aggarvala” u svetu. Da li vipredlaète da nas direktor menja svojeime, jer se vama ne dopada?

11. S&A Capital je registrovan u nekolikozemalja - uklju~ uju}i Britaniju, u saglasnostisa zakonima svake od zemalja. Svakakompanija mora da bude registrovana usvakoj zemlji u kojoj posluje. Oduvek smoregistrovani u svakoj zemlji gde poslujemo,uklju ~uju}i Veliku Britaniju - kako je propis-ano zakonom.

12. Mi nikada nismo u~estvovali u bilokojoj drugoj privatizaciji u Bosni, uklju~uju}iEnergopetrol ILI HB banka (iako smo bilipozvani i na crveni tepih dobrodo{lice odgospodina Pedi Ashdona i g|e TobiRobinson, ali smo odbili).

Pokaìte nam dokaz da smo miu~estvovali u privatizaciji tih preduze}a.Pozovite Agenciju za privatizaciju i pokaìtenam dokumenta. Uk lon ite la`ne informacije,ukoliko u listi pre duze}a koja su u~estv -ovala u priv atizaciji izostane S&A Capital.

Lisa Kelli, {ef za {tampu i odnose smedijima S&A Capital

Mirha Dedi} - S&A Capitalu

Informacije o prodajiFabrike duhana Mostarzasnivaju se na pismukoje ste vi uputili ministruJerku IvankovićuLijanoviću

Informacije o prodaji Fabrike du hanaMostar navedene u tekstu ~iji sam autorcrpljene su uglavnom iz pisma koje ste viuputili ministru Jerku Ivankovi}u Lijanovi}u ipisma koje je njegov savjetnik IvicaKnezovi} poslao direktoru Agencije zaprivatizaciju FBiH. Niti u jednom od ta dvapisma ne stoji da S&A Capital za kupovinu67 posto FDM-a nudi 4,6 miliona, ve}isklju~ivo 40 hiljada KM! I jo{ navodite da jeta ponuda fer i po{tena! Isto tako nigdje nestoji da va{a kompanija namjerava u novuopremu uloìti {est miliona KM, ve} da }eva{a investicija za nove ma{ine iznositisamo 260 hiljada KM. Koliko je va{aponuda za FDM “dobra”, moè se vidjeti poreakciji uposlenih u ovoj fabrici. Ve}ina, njihje, kao {to dobro znate, odbila va{u ponuduo odgo|enom pla}anju njihovih potra -ìvanja. Zbog va{e “dobre” ponude zapo -sleni u Fabrici duhana su Vam one mogu}ilida pogledate objekte FDM-a. Na koncu,da va{a ponuda za ovu tvornicu 2005.


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 26.9.2012 23:14 Page 81

godine nije bila najbolja, kako tvrdite, za na{list je svjedo~io Vjekoslav Bevanda, pred -sjednik Vije}a ministara BiH.

Srda~an pozdrav!

Mirha Dedi}, novinarka SlobodneBosne

Kabinet ministra JerkaIvankovi}a Lijanovi}a

Iz ureda ministra JerkaIvankovića Lijanovića nijeposlano lobističko pismonego informacija o interesu potencijalnoginvestitora

(“Lijanovi}i kupuju Fabriku duhanaMostar za 40.000 KM”, SB, br. 828)

U cilju poja{njenja odre|enih neta -~nih navoda u va{em tekstu koji seodnosio na FDM i anga`man uredadopremijera i ministra Lijano vi}a, dosta -vljamo vam ispravke dijelova teksta kojisu neto~ni ili nepotpuni.

1. “Kako saznaje na{ list iz ureda minis-tra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a je upu}enolobisti~ko pismo Agenciji za privatizacijuFBiH u kojem se toplo preporu~a S&ACapital kao idealna za pokretanje proizvod-nje u ovom posrnulom gigantu.”

ISPRAVKA:

Iz ureda ministra Jerka Ivanko vi}aLijanovi}a nije poslano lobisti~ko pismonego informacija o interesu potenci-jalnog investitora za ulaganje u FDM d.d.Mostar sa definiranim uvjetima ponudekoja se nudi.

2. “TAJNI SASTANAK SA NIK[I ]EM“ISPRAVKA:Sastanak nije bio tajan, organizacija

sastanka je trajala nekoliko dana uzusagla{avanje obveza i slobodnog vre-mena svih u~esnika na tom sastanku.

3. “Naveen Agarwall, direktor ove kom-panije koja je registrirana u Chic agu,boravio je u Sarajevu krajem pro{log mjese-ca. On je 27.08.2012 imao sastanak sa pre-mijerom FBiH gospodinom Nik{i}em nakojem je prezentirao uvijete pod koji je spre-man kupiti FDM. Kako na{ list saznaje naovom strogo tajnom sastanku prisustvovalisu: Jerko Ivankovi} Lijanovi}, Amer Zago -r~i} (ministar privrede u HN@), Midhat Arifo -vi} - direktor Pore zne uprave FBiH.“

ISPRAVKA:

Sastanak nije bio strogo tajan {tomoète i provjeriti kod protokola UredaPremijera.

Pored gore naveden gospode na sas-tanku su prisustvovali i: gosp. [uhretFazli}, direktor Agencije za privatizacijuFBiH sa suradnicima, suradnici gospod-ina Arifovi}a, savjetnici Premijera iDopremijera, prevodioci i ostali.

4. “Samo nekoliko dana kasnije gosp.Ivica Knezovi}, savjetnik ministra Lijanovi}aIvankovi}a, uputio je lobist i~ko pismo direk-toru Agencije za privatizaciju FBiH [uhretuFazli}u u kojem svesrdno preporu~uje ovukompaniju u procesu privatizacije FDM-a inavodi da je kompanjia S&A Capital sprem-na razgovarati o preuzimanju duga FDM-aprema Poreznoj upravi FBiH, ali i da traìodgo|enu isplatu duga prema radnicima.Kao garanciju pla}anja kupac predlaè dase dionice koje }e kupiti stave pod teret ukorist dràve, a da u slu~aju neispunjavanjaobveza on gubi sve vlasni{tvo u FDM-uzajedno sa svim ulaganjima koje je izvr{io upokretanje proizvodnje. Dionice }e biti podhipotekom dok se ne izmiri dug premaPoreznoj upravi i prema radnicima.“

ISPRAVKA (POJA[NJENJE ):Mail sa informacijom o ponudi koju

nudi potencijalni investitor za FDM jeposlan 16.08.2012 godine. Ne nekolikodana kasnije, nego nekoliko dana prijesastanka u uredu premijera, tako da jeAgencija za privatizaciju kao nadle`nainstitucija za prodaju kapitala u FDM-uznala prije sastanka o potencijalnom in -ve stitoru u FDM-u i osnovne uvjete kojeon nudi u vezi ulaganje u FDM.

5. “Federalni ministar poljoprivrede i pre -mijer su upoznati sa ponudom investitora i una~elu su zainteresirani za nju. Po{to sma-tramo da su investitori ozbiljni i èle ulagatiu pokretanje proizvodnje u FDM, bilo bi pro-fesionalno da im iza|emo u susret.“

ISPRAVKA (dio originalnog maila od16.08.2012. poslanog u Agenciju za privati-zaciju FBiH od strane savjetnika Knezovi}a)

Po{to smatram da su investitoriozbiljni i èle ulagati u pokretanjeproizvodnje u FDM d.d. Mostar, bilo biprofesionalno da im iza|emo u susret,naravno u skladu sa zako nom, i informi-ramo ih o mogu}nostima ulaganja.

6. “Kako na{ list saznaje ameri~kiinvestitor je traìo da dugovanja od oko 4,5mil KM prema radnicima isplati u roku od~ak 5 godina te je tvrdio da proizvodnjamoè krenuti sa samo 10 radnika.“

APSOLUTNO NETO^NO. Nigdje se tonije spominjalo kao mogu} nost.

Kabinet ministra Jerka Ivankovi}aLijanovi}a


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 26.9.2012 23:15 Page 82

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 26.9.2012 17:32 Page 78

Documents

SLOBODNA BOSNA br. 829