1. to je to razgovorni in? Jezik, osim informiranju, slui i izraavanju emocija, umjetnikom stvaranju i zabavi. Sam in uzrokovanja nazivamo razgovorni in, koji je usmjeren prema sugovorniku s namjerom da se kod njega proizvede odreeni uinak. 2. Koje kategorije razgovorne razmjene navodi Grice i na to se svaka odnosi? Grice navodi 4 kategorije razgovorne razmjene. Prvo pravilo glasi da ljudi u razgovoru moraju sudjelovati: 1. kategorija kvantitete odnosi se na koliinu informacija: a) govori ono to je bitno b) ne govori ono to je nebitno 2. kategorija kvalitete odnosi se na istinitost i zahtijeva da va doprinos razgovoru bude istinit: a) ne govori ono za to misli da nije istinito b) ne govori ono za to ti nedostaje prikladna evidencija 3. kategorija relacije odnosi se na smislenu vezu izmeu izreenog u razgovornoj razmjerni a) budi relevantan 4. kategorija modaliteta odnosi se na nain kako je neto izreeno a) budi jasan 3. to je sud (propozicija)? Sud je misaoni sadraj koji ima istinitosnu vrijednost. 4. Koja je razlika izmeu argumenta i objanjenja? Razlika izmeu argumenta i objanjenja je u tome to u argumentu premise smatramo zajamenima i koristimo se njima kako bismo utvrdili konkluziju, dok je u objanjenju zajamen eksplanandum i njime nastojimo utvrditi eksplanans (hipotezu). 5. Moe li konkluzija valjanog argumenta biti neistinita? Obrazloite. Ne moe. U disjunktivnim argumentima nije mogue da su premise istinite a konkluzija neistinita. Valjan argument je argument najvee logike snage, to znai da konkluzija logiki nuno slijedi iz premisa. Moe imati sve kombinacije istinitosnih vrijednosti premisa i konkluzije osim istinitih premisa i neistinite konkluzije. 6. Moramo li prilikom analize argumenta rastaviti svaki sloeni sud? Ne. Sloene sudove koji su tvreni moemo zasebno navesti ukoliko to olakava analizu argumenta. No, sudove argumenata koji su izraeni a nisu tvreni ne smijemo zasebno navoditi (rastavljati) jer bi izgubili svoj smisao. Disjunktivni i kondicionalni sudovi se ne smiju rastavljati jer njima nisu tvreni sudovi od kojih se sastoje ve odnos u kojem ti sudovi stoje.

7. Kako procjenjujemo je li argument vezan ili konvergentan i zato je ta procjena vana? Razlika izmeu vezanog i konvergentnog argumenta? Vezani argumenti su oni u kojima premise podupiru konkluziju samo ako su udruene, dok su konvergentni argumenti oni u kojima premise mogu podupirati vie od jedne konkluzije. Konvergentni argumenti navode vie razloga za prihvaanje konkluzije, dok vezani zapravo ine jedan razlog, bez obzira od koliko se premisa sastojali. 8. to nam u vezi s rekonstrukcijom argumenta nalae pravilo kvalitete? U vezi s rekonstrukcijom argumenta, pravilo kvalitete nalae da argument mora sadravati samo one premise koje su istinite i za koje postoji prikladna evidencija. 9. Treba li prilikom rekonstrukcije argument uvijek uiniti valjanim? Zato? Prilikom rekonstrukcije trebamo nastojati argument uiniti valjanim i njegove premise istinitim u mjeri u kojoj je to mogue. Treba nastojati dobiti najbolji argument koji je u danom kontekstu mogu. Kada bismo naelo milosra proirili do te mjere da odstupamo od onoga to tekst govori, izali bismo iz okvira rekonstrukcije argumenta. 10. Moe li argument koji sadri nesumnjivo neistinitu premisu biti dobar? Ne. Od dobrog argumenta se trai da premise podupiru konkluziju i da su premise istinite. 11. to je amfibolija? Amfibolija nastaje kada se cijela fraza ili tvrdnja moe protumaiti na vie naina, premda ne sadri dvosmislene termine. 12. to je to pejorativan izraz, a to eufemizam? Navedi primjere. Pejorativan izraz sadri negativnu konotaciju, dok eufemizam sadri ublaavajuu konotaciju. Pejorativan izraz: pandur za policajca Eufemizam malo veseliji za pijan 13. Opiite pogreke odvraanje pozornosti i slamnati ovjek. U koju openitiju skupinu pogreaka potpadaju? Pogreke odvraanja pozornosti: nastaje kad izvornu, spornu tezu argumenta nastojimo utemeljiti tako da je (namjerno ili nenamjerno) zamijenimo tezom koju je lake braniti, a koja je irelevantna za izvornu tezu ili uope nije sporna. Slamnati ovjek: nastaje kad tezu oponenta (namjerno ili nenamjerno) pogreno protumaimo, tj. zamijenimo tezom koju je lake opovrgnuti. Po analogiji, pogreno tumaei tezu oponenta njegov argument oslabljujemo, pravimo od njega ovjeka od slame, kojega zatim lako pobijedimo. Obje pogreke su relevancijske pogreke, a spadaju u skupinu pogreaka zamjene teza, za koju je kljuno stvaranje i odravanje privida da se argumentira u prilog izvornoj tezi.

14. to u argumentiranju znai fraza 'teret dokaza'? Teret dokaza je obveza iznoenja razloga za tezu koja je na onomu tko tvrdi da neto jest. Pokuava ga se neopravdano prebaciti na drugu stranu u sporu: Neka znanost kae da telepatija ne postoji. 15. Koja su dva osnovna naina formiranja samopotvrivaa? Dva osnovna naina formiranja samopotvrivaa su: 1) Redefiniranje pojma postupak u kojem nekom pojmu dajemo novo, neuobiajeno znaenje, a teza u kojem se pojavljuje postaje istinita po definiciji. 2) Reinterpretacija evidencije Odreenu tezu/teoriju moemo braniti tako da svu zamislivu evidenciju tumaimo kao evidenciju koja ide u prilog toj tezi/teoriji. 16. to je heuristika raspoloivosti? Pomou heuristike raspoloivosti zakljuujemo samo na temelju onoga ega se moemo sjetiti. Oslanjajui se na ono to nam prirodno pada na pamet, esto emo proizvesti pristran uzorak koji e nas voditi izvoenju neistinitih, ak i nekoherentnih konkluzija. 17. Koji su sudovi meusobno nekonzistentni? Proturjeni sudovi 18. Kada kaemo da je antecedent dovoljan uvjet za konsekvent, na koju vrst uvjetovanosti mislimo (pojmovna, uzrona, dio/cjelina)? Dio/cjelina 19. to znai fraza 'provui se izmeu rogova dileme'? Provlaenje izmeu rogova dileme ukljuuje odbacivanje disjunktivne premise. Ne dokazuje da je konkluzija neistinita ve da argument ne daje prikladan temelj za njezino prihvaanje. 20. to je statistiki silogizam? Statistiki silogizam nastaje kada iz informacije koja se tie populacije, izvlaimo konkluziju koja se tie lana te populacije.

1. to je to jezini, govorni i razgovorni in? Jezini in: Semantike konvencije konvencije koje daju znaenje pojedinim rijeima. Sintaktike konvencije pravila kombiniranja rijei u smislene cjeline. Kada kaemo da smo zadovoljili semantike i sintaktike konvencije kaemo da je izveden jezini in, tj. da smo rekli neto smisleno u jeziku. Govorni in: Gramatiki se reenice djele na: indikativne, upitne, imperativne i ekspresivne. Prvom reenicom mi smo neto tvrdili, drugom pitali, treom savjetovali, naredili ili zahtijevali, a etvrtom izrazili elju. Samo indikativne reenice mogu biti istinite ili neistinite. Prihvatiti neku tvrdnju znai smatrati je istinitom na temelju nekog skupa tvrdnji koje su istinite zakljuujemo o istinitosti drugih tvrdnji.

2. to omoguava preutno prenoenje informacija? Mi ne samo da slijedimo razgovorna pravila nego: - preutno shvaamo da ih slijedimo - oekujemo od drugih da shvate da ih slijedimo Kada neto ne kaete, nego implicirate prema razgovorom pravilu, to se naziva razgovorna implikatura. Sredite razgovorne implikature je naelo suradnje, ono se ostvaruje usklaivanjem onog to je reeno s pretpostavkom da se sugovornik drao naela suradnje. 3. Razlika izmeu suda i indikativne reenice? Sud je misaoni sadraj koji ima istinitosnu vrijednost, a indikativna reenica je jezino sredstvo kojim izraavamo taj misaoni sadraj. 4. to je logika snaga argumenta? Logika snaga argumenta je unutarnja povezanost premisa s konkluzijom koja postoji ili ne postoji neovisno o stvarnoj istinitosti premisa. Logika snaga argumenta ne jami istinitost konkluzije, niti istinitost premisa i konkluzije jami logiku snagu argumenta. Logiku snagu argumenta procjenjujemo tako da pretpostavimo da su premise istinite i pogledamo to se u tom sluaju dogaa sa istinitou konkluzije. Ako premise podupiru konkluziju, tj. ako iz istinitosti premisa moemo zakljuiti istinitost konkluzije, onda je argument logiki snaan. Logika snaga je odreena uvjetno: ako su istinite premise, onda je istinita i konkluzija. 5. U objanjenju, ime se objanjava, a to je objanjeno? U objanjenju sud koji elimo objasniti naziva se eksplananduim, a sud pomou kojega objanjavamo naziva se eksplanans (hipoteza). 6. Je li mogue da konkluzija induktivnog argumenta ne bude istinita iako su istinite sve premise arugumenta? Nije mogue. 10. Moe li argument koji nema logiku snagu biti dobar? Ne moe. Da bi argument bio dobar mora imati istinite premise i logiku snagu. Ako ne ispunjava jedan od ta dva uvjeta ili oba, argument je lo. 11. Nastaje li pogreka ekvivokacije samo kad se koriste istozvunice? Objasni. Da, ona nastaje kad se isti izraz u jednoj premisi koristi u jednom, a u drugoj premisi ili konkluziji u drugom znaenju. 12. Razlika relevancijskih pogreaka i naina argumentiranja? Relevancijske pogreke nastaju kad premisu nisu logiki relevantne za izvoenje konkluzije, a pogreke naina argumentiranja kad su premise jednako sporne kao i sama konkluzija ili ne ine dovoljan razlog za izvoenje konkluzije.

13. to je opisno i kognitivno znaenje, a to vrednujua konotacija izraza? Misaono (kognitivno) znaenje koristimo da bismo izrazili neki sud, rijei ili fraze, a one se moraju odnositi na stvari, dogaaje, njihove odnose ili svojstva. Vrednujua konotacija moe biti negativna (pejorativni izrazi) i ublaavajua (eufemizmi). Izrazi kojima izraavamo osobnu sklonost (ekspresivni) svia mi se/ne svia mi se; eksplicitno vrednujui dobro/loe. 14. Kada je konjunktivni sud istinit? Konjunktivan sud je istinit ako i samo ako su istinita oba suda od kojih se sastoji. 15. Navedite oblik pogreke afirmacije konsekvensa i obrazloite u terminima nunih i dovoljnih uvjeta. Zato je taj nain argumentiranja pogrean? Afirmacija konsekvensa je nevaljan oblik zakljuka u kojem se iz istinitosti konsekventa zakljuuje na istinitost premisa. S obzirom da iz nastupa nunog uvjeta ne slijedi nastup dogaaja iji je to nuan uvjet, ne moemo na temelju istinitosti prvog valjano zakljuivati o istinitosti drugog. Nije valjan jer istinitost premisa ne jami istinitost konkuzije. 16. Opa forma argumenta po analogiji. Argument iz analogije nijanse znaenja koje bi bilo teko izraziti doslovnim izrazima i one na jezik ine ivljim i snanijim. A i B su slini A ima osobinu P B ima osobinu P Nastoji se dokazati da B ima osobinu P zato to A ima tu osobinu i jer B slii A.

17. Jami li adekvatnost objanjenja istinitost hipoteze tog objanjenja? Zato? Ne, hipoteza moe biti istinita iako ne prua adekvatno objanjenje. a) zakljuak sa hipoteze na eksplanandum treba imati visok stupanj logike snage b) objanjenje mora biti potpuno: mora objasniti sve znaajne aspekte eksplananduma c) eksplanandum mora biti informativan: hipoteza mora utvrditi fundamentalni uzrok ili razlog za eksplanandum 18. to znai 'uhvatiti dilemu za rogove'? Hvatanje dileme za rogove ukljuuje odbacivanje konjunktivne premise. Nastojimo pokazati da je jedan od kondicionala dileme neistinit. Za opovrgnuti konjunkciju trebamo opovrgnuti samo jedan njezin konjunkt. 19. to je nemonotono zakljuivanje? Nemonotono zakljuivanje jak induktivni argument moe biti oslabljen dodavanjem daljnjih informacija premisama. 20. to je podargument? Podargument je argument ija konkluzija slui kao premisa glavnoj konkluziji.

21. Jami li logika snaga argumenta njegovu istinitost? Ne, logika snaga postoji ili ne postoji neovisno o stvarnoj istinitosti premisa i konkluzije. Ako premise podupiru izvoenje konkluzije i ine konkluziju prihvatljivom, onda je argument logiki snaan. 22. Rekonstrukcija argumenta Argumente rekonstruiramo radi boljeg uvida u njegovu strukturu. Da bi argument bio dobar mora imati istinite premise i logiku snagu. Ako je logika snaga mala argument nadopunjujemo premisom koja smanjuje taj raskorak i time dajemo veu logiku snagu argumentu. Prilikom rekonstrukcije trebamo dobiti najbolji argument koji je u danom kontekstu mogu. 23. Pogreka pozivanja na emocije Apel na emocije je relevancijska pogreka u kojoj se rabi emotivno optereen jezik umjesto argumenta. Pokuava se osobu nagovoriti na prihvaanje nekog vjerovanja bez uvjeravanja u racionalnu utemeljenost tog vjerovanja. Konkluzije argumenata su istinite ili neistinite neovisno o osjeajima koje imamo u pogledu njihova sadraja. Dvije osnovne podvrste: pozivanje na suut, pozivanje na silu. 24. Lana alternativa Kod lane alternative nije odgovaran nevaljan oblik nego neistinita disjunktivna premisa. Da bi konkluzija bila istinita moraju biti istinite premise zakljuka. Ili si bogat ili nesretan/nisi bogat nesretan si 1. premisa lana alternativa - neistinita 25. Kako se zove odnos u kojem stoji sud i njegova negacija? Proturjeje 26. Opis postupka analize i procjene argumenta Analiza i procjena argumenta obuhvaa slijedee korake: 1) prepoznati i izdvojiti argument iz ireg konteksta 2) pojasniti kljune termine ili tvrdnje 3) ako je potrebno i mogue, rastaviti premise i konkluziju na jednostavnije sudove 4) dijagramirati argument 5) procijeniti logiku snagu argumenta 6) ako nema logiku snagu ili ako nije jasno zato je ima, dodati izostavljene premise 7) procijeniti istinitost premisa 27. Tri openite osobine adekvatnog objanjenja? a) zakljuak sa hipoteze na objanjenje treba imati visok stupanj logike snage b) objanjenje mora biti potpuno: mora objasniti sve znaajne aspekte eksplananduma c) eksplanandum mora biti informativan: hipoteza mora utvrditi fundamentalni uzrok ili razlog za eksplanandum 28. Dvije osnovne vrste argumenta skliske padine? Uzrona i pojmovna.

29. Pravila induktivnog generaliziranja Induktivne generalizacije su uobiajen oblik induktivnog zakljuivanja. Oslanjamo se na karakteristike uzorka populacije da bismo poduprli tvrdnju o osobini populacije u cjelini. Prenagljena (statistika) generalizacija izvlaenje induktivnih konkluzija iz uzroka koji je premalen. Pristranost zbog malenog i pristranost zbog ogranienog osobnog iskustva. Heuristika sredstvo koje daje opu strategiju za rjeavanje problema ili za dolaenje do odluke. Heuristika reprezenativnosti esto se pojavljuje Heuristika raspoloivosti zakljuujemo samo na temelju onoga ega se moemo sjetiti.