Strategy without tactics is the slowest route to victory ...men.fon.bg.ac.rs/wp-content/uploads/2014/05/Poslovne-strategije-VI... · proizvodima-Marketing strategije • Proces ispitivanja

  • Upload
    vandan

  • View
    224

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

  • Poslovne strategije

    "Strategy without tactics is the

    slowest route to victory. Tactics

    without strategy is the noise

    before defeat."

    Sun Tzu

  • Funkcionalne strategije

    Konkurentske strategije

    Korporativne strategije

    Situaciona analiza

    Formulisanje strategije

    Implementacija strategije

    Evaluacija strategije

  • Funkcionalne strategije se razvijaju uzimajui u obzir

    sveukupnu viziju, misiju, ali i korporativne i konkurentske

    strategije.

    Funkcionalne (operativne) strategije predstavljaju odluke i

    aktivnosti razliitih funkcionalnih oblasti organizacije koje

    su usmerene ka ostvarenju kratkoronih ciljeva.

    Funkcionalne strategije

  • Funkcionalna polja delovanja

    Proizvodi

    Strategija dizajna

    Strategija proizvodnje-

    operacija

    Marketinka strategija

    Ljudi

    Strategija ljudskih resursa

    Procesi podrke

    Strategija informacionih

    sistema

    Strategija finansijsko-

    raunovodstvenih sistema

  • Funkcionalne strategije orijentisane ka

    proizvodima- Strategija dizajna i razvoja

    Ove strategije su obino deo funkcionalne oblasti

    organizacije zaduene za istraivanje i razvoj, a glavni

    strategijski izbor odnosi se na vreme izbacivanja proizvoda

    na trite.

    Ostali vani strategijski izbori tiu se toga ko e raditi i na koji

    nain e sprovesti odreene aktivnosti, odnosno da li e to

    biti zasebno odeljenje naunika, inenjera, proizvodnih

    dizajnera.

    Da li e to biti interfunkcionalni tim, tj. grupa pojedinaca iz

    razliitih funkcionalnih jedinica koji zajedniki rade na

    procesu razvoja proizvoda.

  • Frst muver- organizacija koja prva na trite izbaci nov proizvod ili uslugu ili uvede

    inovaciju.

    Pre

    dn

    osti

    Ne

    do

    sta

    ci

    Uiva reputaciju

    inovativne kompanije i

    lidera u svojoj

    delatnosti.

    Prednost u trokovima i

    znanju koju stie jer se

    kao takva prva kree

    du krive iskustva.

    Kontrola koju ima nad

    deficitarnim sredstvima

    spreava konkurente da

    njima raspolau.

    Prilika da pone da

    gradi odnos sa kupcima

    i stie lojalnost kupaca.

    Neizvesnost u

    pogledu tanog

    pravca u kome e se

    razvijati tehnologija i

    trite.

    Rizik da e konkurenti

    imitirati inovacije

    kompanije (efekat

    slobodnog jahaa-

    free rider)

    Finansijski i

    strategijski rizici.

    Visoki trokovi

    razvoja.

  • Funkcionalne strategije orijentisane ka

    proizvodima- Strategija proizvodnje

    Strategije proizvodnje- operacija su bitne jer utiu na

    ostvarivanje odrive konkurentske prednosti kada su

    integrisane sa ostalim funkcionalnim oblastima.

    Cilj strategije proizvodnje- operacija je da obezbede da

    proizvodi budu dostupni kada, gde i kako kupcima ili

    klijentima zatrebaju.

    Glavni strategijski izbor tie se naina i mesta proizvodnje:

    1. Projektovanje procesa proizvodnje ukljuujui raspored,

    kapacitet, lokaciju.

    2. Upravljanje procesom proizvodnje upravljanje aktivnostima

  • Funkcionalne strategije orijentisane ka

    proizvodima- Marketing strategije

    Proces ispitivanja i izlaenja u susret potrebama i

    eljama pojedinaca ili grupa stvaranjem, ponudom i

    razmenom proizvoda od vrednosti.

    Marketing strategije su usmerene na efikasno i efektivno

    upravljanje dva K- kupcima i konkurentima.

    Strategijski izbori se odnose na segmentiranje trita,

    odreivanja ciljnog trita, diferencijaciju, pozicioniranje i

    pravilno odreivanje marketing miksa (4p),

    uspostavljanje kvalitetnih odnosa sa kupcima, izgradnju

    snanih brendova, dizajniranje efektivnih marketing

    komunikacija.

  • Funkcionalne strategije orijentisane ka

    ljudima

    Visokoperformansne radne

    prakse su one prakse koje za

    rezultat imaju postizanje visokih

    individualnih i visokih

    organizacionih performansi.

    Koriste se za unapreenje

    poslovnih znanja, vetina i

    sposobnosti trenutnih i

    potencijalnih zaposlenih u

    organizaciji, poveavaju stepen

    motivisanosti..

    Uslovno plaanje

    Samoupravni timovi

    Ankete za ispitivanje stavova

    zaposlenih

    Rotacija radnih mesta

    Deljenje informacija

    izmeu zaposlenih

    Programi TQM

    Uvaavanje i

    sprovoenje predloga zaposlenih

    Grupe za kontigentno reavanje problema

  • Strategije HR odraavaju njen stepen posveenosti i

    nain ophoenja prema svojim zaposlenima.

    One se usko usklauju sa ostalim strategijama sa ciljem

    da obezbedi pravi broj ljudi sa odgovarajuim

    kvalifikacijama na pravom mestu i u pravo vreme, kao i

    da se radna snaga organizacije koristi efektivno i

    efikasno.

    Strategijski izbori podrazumevaju planiranje ljudskih

    resursa, regrutovanje, zapoljavanje, orijentaciju,

    obuku, procenu uinka, kompenzacije i beneficije...

    Funkcionalne strategije orijentisane ka

    ljudima

  • Funkcionalne strategije orijentisane ka

    procesima podrke

    Dva glavna procesa podrke organizacija: informacioni i

    finansijsko raunovodstveni sistemi.

    Informacioni sistem- strategijske odluke odnose se na

    izbor sistemske tehnologije i izbor vrsta informacionih

    sistema koji su potrebni.

    Finansijsko raunovodstveni sistem- donosiocima

    strategijskih odluka pruaju informacije o finansijskim

    transakcijama, raunima i kreditnoj sposobnosti

    organizacije.

  • Konkurentske strategije

    Sticanje i zadravanje konkurentske prednosti,

    odnosno, onoga po emu se jedna organizacija

    odvaja od ostalih, predstavlja svrhu strategijskog

    upravljanja.

    Sticanje konkurentske prednosti proizilazi iz

    distinktivne sposobnosti organizacije i jedinstvenih

    resursa koje ona poseduje.

    Razumevanje konkurentskog okruenja neophodno

    je za pravilno i efektivno definisanje konkurentskih

    strategija.

  • Pristupi definisanju konkurenata- Grana

    Grana

    Isti proizvod- usluga

    Broj prodavaca Stepen diferencijacije

    ist monopol

    ist oligopol

    Diferencirani oligopol

    Monopolistika konkurencija

    ista konkurencija

    Jedan...

    Nekoliko...

    Nekoliko...

    Mnogo...

    Mnogo...

    Nizak...

    Nizak...

    Srednji...

    Visok...

    Bez

    diferencijacije..

    .

    Konkurenti- organizacije

    koje proizvode i prodaju

    istu ili vrlo slinu robu i

    usluge.

    Delatnosti se opisuju

    shodno broju prodavaca i

    stepenu diferencijacije.

  • Pristupi definisanju konkurenata- Trite

    Trite

    Potrebe kupaca

    Konkurenti- organizacije koje

    zadovoljavaju iste potrebe

    kupaca.

    Intenzitet konkurencije sa

    aspekta trita zavisi od toga

    koliko su potrebe kupaca

    dobro shvaene ili definisane i

    koliko dobro razliite

    organizacije ispunjavaju tj.

    zadovoljavaju ove potrebe.

  • Pristupi definisanju konkurenata-Strategijske grupe

    Strategijska

    grupa B

    Strategijska

    grupa A

    Strategijska

    grupa C

    Kompanija 1

    Kompanija 2

    Kompanija 3

    Kompanija 1

    Kompanija 2

    Kompanija 3

    Kompanija 4 Kompanija 1

    Kompanija 2

    Dimenzija x

    Dim

    enzija

    y

    Nisko

    Nisko

    Visoko

    Visoko

    Dimenzije za utvrivanje

    strategijskih grupa:

    Cena

    Kvalitet

    Geografski delokrug

    Trino uee

    Profiti

    Karakteristike proizvoda

    Stepen vertikalne

    integracije...

  • Tradicionalni pristupi definisanju

    konkurentske strategije

    Dva pristupa definisanju konkurentskih strategija su:

    1. Adaptivne strategije Majlsa i Snoua

    2. Porterove generike konkurentske strategije

  • Adaptivne strategije Majlsa i Snoua

    Nedostaje mu koherentan strategijski plan.

    Ne preduzima nita, ve samo reaguje na promene u okruenju.

    Nedostaju mu resursi i sposobnosti da odreaguje na promene.

    Strategija analize i imitacije.

    Detaljno analizira nove poslovne ideje, pre nego to odlui da ih realizuje.

    Nastoji da uoi i prekopira uspene ideje istraivaa.

    Traga za stabilnou.

    Tei da zatiti svoj dobro razraen posao.

    .Preduzima sve neophodne mere da sprei ulazak konkurenata.

    Detaljno analizira nove poslovne ideje.

    Organizacija tei inovaciji

    esto i kontinuelno inovira, razvija i testira nove proizvode.

    Konkurenti ne mogu da predvide kakve e biti budue odluke i akcije.

    Istraiva Branilac

    ReaktorAnalitiar

  • Porterove generike konkurentske strategije

    Prema Porteru, konkurentska prednost jedne

    organizacije potie iz jednog od dva izvora:

    1. Posedovanja najniih trokova u svojoj delatnosti.

    2. Posedovanja znaajnih i poeljnih razlika u odnosu

    na konkurente.

    irina proizvoda- jo jedan bitan faktor koji se odnosi

    na trite u okviru kojeg organizacija eli da se

    nadmee.

    Generike- mogu ih primenjivati organizacije svih

    vrsta i veliina, bez obzira na tip ili veliinu privredne

    delatnosti.

  • Porterove generike konkurentske strategije

    Strategija vostva u

    trokovima

    Strategija diferencijacije

    Strategija fokusa

  • Porterove generike konkurentske strategije

    Vostvo u trokovima

    Diferencijacija

    Fokus (na osnovu

    trokova)

    Fokus (na osnovu

    diferencijacije)

    Razlike u proizvodima

    Konkurentska prednost

    Konkure

    nts

    ko p

    olje Niski trokovi

    iro

    ko

    Usko

  • Strategija vostva u trokovima

    Strategiju vostva u trokovima slede one

    organizacije koje tee da imaju najnie trokove u

    grani i koje proizvode asortiman za iroku bazu

    kupaca.

    Glavni cilj: najnii trokovi u grani.

    Akcenat na trokovima, ne na cenama.

    Tei se najniim ukupnim trokovima po jedinici

    proizvoda u okviru delatnosti, jer to znai da lider

    u trokovima moe da zaraunava niu cenu od

    svojih konkurenata i pored toga ostvari znaajan

    profit.

  • Strategija vostva u trokovima

    Plasiraju se proizvodi

    namenjeni prosenom kupcu.

    Karakterie je i rigorozna

    upotreba budeta, mala

    diferencijacija proizvoda,

    pridavanje panji kontroli

    proizvodnje, ograniena

    trina segmentacija, akcenat

    na poboljanju produktivnosti,

    upravljanje resursima,

    distinktivnim sposobnostima i

    kljunim kompetencijama.

    Opasnost: Konkurenti bi mogli da

    pronau nain da snize

    trokove jo vie nego lider

    ili prekopiraju taktiku i na

    taj nain potru njegovu

    trokovnu prednost.

    Lider u trokovima moe

    vrlo lako iz vida izgubiti u

    kojem pravcu se ukusi i

    potrebe kupaca menjanju.

  • Strategija diferencijacije

    Strategija diferencijacije podrazumeva da se jedna

    organizacija nadmee pruanjem jedinstvenih (drugaijih)

    proizvoda sa odlikama koje kupci vrednuju, opaaju kao

    drugaije i za koje su spremni da plate premijsku cenu.

    Osnovni cilj: Konkurisanje pruanjem dobara i usluga koje

    su u oima kupaca istinski jedinstveni i drugaiji od ostalih.

    Sve sposobnosti (kapaciteti), resursi i funkcionalne

    strategije jedne organizacije treba da budu usmerene ka

    izdvajanju i razumevanju zasebnih trinih segmenata i

    razvijanju karakteristika proizvoda koje kupci u tim

    segmentima vrednuju.

  • Strategija diferencijacije

    Karakterie je iroka paleta

    proizvodnih linija, odnosno

    mnotvo razliitih modela ,

    karakteristika, cenovnih

    rangova...

    Firma kontrolie trokove kako bi

    zatitila profit, ali ne u toj meri da

    izgubi svoj izvor diferencijacije,

    ona gradi lojalnost brendu i svoje

    jedinstvene resurse i distinktivne

    sposobnosti koristi u svrhe

    Marketinga i I&R.

    Opasnost:

    Organizacija mora da

    odri svoju

    jedinstvenost u oima

    kupaca, jer ukoliko

    proizvod izgubi

    svojstvo jedinstvenosti

    u oima kupaca, oni

    nee biti spremni da za

    njega plate premijsku

    cenu.

  • Strategija fokusa

    Strategija fokusa se primenjuje

    kada organizacija stremi da

    postigne bilo prednost u

    trokovima, bilo prednost na

    osnovu diferencijacije, ali u

    okviru ogranienog uzanog

    segmenta potroakog tela, ili u

    odreenom trinom segmentu.

    Strategija fokusa je orijentisana

    na opsluivanje odreene

    trine nie.

  • Strategija fokusa-

    ostvarenje trokovne

    prednosti

    Nadmetanje posedovanjem

    niih trokova u specifinim i

    uskim trinim niama.

  • Strategija fokusa-

    ostvarenje prednosti na

    osnovu diferencijacije

  • Postizanje diferencijacije na

    osnovu bilo kojeg parametra koji

    firma koja sledi ovu strategiju

    koristi- karakteristike proizvoda,

    inovacija u pogledu proizvoda,

    kvalitet proizvoda, brzina

    reagovanja na zahteve kupaca...

    Razlika u odnosu na strategiju

    diferencijacije- fokus na jedan

    ili nekoliko trinih segmenata,

    a ne na sve.

  • Firma dobro poznaje trinu niu.

    Moe da ostane u blizini kupaca i da spremno odgovori na njihove promenljive potrebe, bre nego ostale organizacije.

    Razvoj lojalnosti brendu.

    Trina nia samo za sebe.

    Firma esto posluje u malom obimu.

    Otean pristup smanjenju trokova.

    Mogunost promene ukusa ili potreba kupaca, u okviru nie, mogu biti promenjeni.

    Opasnost od ulaska novih konkurenata, koji nude iste proizvode, u odabranu niu.

  • Low-cost dobavlja iroka diferencijacija Best- cost dobavlja Fokusirani low- cost Fokusirana diferencijacija

    irok presek trita irok presek trita Vrednosno osveteni kupci Uska trina nia u kojoj su

    kupeve potrebe i

    preferencije prepoznatljivo

    drugaije

    Uska trina nia u kojoj su

    kupeve potrebe i

    preferencije prepoznatljivo

    drugaije

    Osnova za konkurentsku

    prednost

    Nii ukupni trokovi od

    konkurenata

    Sposobnost davanja kupcu

    neeg to je atraktivno

    drugaije od konkurenta

    Sposobnost davanja

    kupcima vee

    protivvrednostii za novac

    Nii ukupni troak u

    opsluivanju lanova nie u

    odnosu na konkurente

    Svojstva koja se naroito

    sviaju lanovima nie

    Proizvodna linija Dobar osnovni proizvod

    sa malo dodatka

    (prihvatljiv kvalitet i

    ogranien izbor)

    Brojne varijacije proizvoda,

    irok izbor, naglasak na

    prepoznatljivim svojstvima

    Artikli sa primamljivim

    svojstvima, razne vrhunske

    odlike

    Odlike i svojstva prilagoena

    ukusima i zahtevima lanova

    nie

    Odlike i svojstva

    prilagoena ukusima i

    zahtevima lanova nie

    Proizvodni naglasak Stalna potraga za

    redukcijom trokova

    bez rtvovanja

    prihvatljivog kvaliteta i

    esencijalnih odlika

    Sva prepoznatljiva svojstva

    za koja su kupci spremni da

    plate, kao i borba za

    superiornost proizvoda

    Vrhunske odlike i primamljiva

    svojstva po niem troku od

    konkurenata

    Stalna potraga za

    smanjenjem trokova

    inkorporiranjem odlika i

    svojstava koja odgovaraju

    preferencijama lanova nie

    Proizvodi izraeni po

    narudbini, koji odgovaraju

    ukusima i zahtevima

    lanovima nie

    Marketinki naglasak Pokuati stvoriti vrlinu

    iz obeleja proizvoda

    koji vode do niskog

    troka

    Mamiti prepoznatljivim

    svojstvima, a premijskom

    cenom pokriti dodatne

    trokove prepoznatljivih

    svojstava

    Mamiti davanjem najbolje

    vrednosti ili davati uporedive

    odlike po nioj ceni od

    konkurenata, ili imati iste

    cene, a pruati bolje odlike

    Naglaavati atraktivne odlike

    ponude proizvoda po

    proraunskoj ceni koja

    ispunjava oekivanja kupaca

    u nii

    Naglaavati kako ponuda

    proizvoda najbolje

    ispunjava kupeva

    oekivanja

    Kljuevi za podravanje

    strategije

    Niski trokovi godinu za

    godinom u svakom

    podruju deelatnosti

    Naglasiti stalno

    poboljavanje kako bi ostao

    ispred konkurenata-

    imitatora, razvijati nekoliko

    prepoznatljivih svojstava

    Jedinstveno struno znanje u

    simultanom sniavanju cena

    i inkorporiranju vrhunskih

    odlika i svojstava

    Predano opsluivati niu uz

    najnii ukupni troak, ne

    okaljati ugled i imid

    kompanije ulaskom na druge

    segmente trita ili

    dodavanjem drugih proizvoda

    radi jaanja trine

    privlanosti

    Predano opsluivati niu

    bolje od konkurenata, ne

    okaljati imid kompanije

    ulaskom na druge

    segmente trita ili

    dodavanjem drugih

    proizvoda radi jaanja

    trine privlanosti

  • Savremena gledita o konkurentskoj strategiji-Integrisana strategija niskih trokova i diferencijacije

    Istovremeno postizanje niskih

    trokova i visokog nivoa

    diferencijacije.

    ta integrisanu strategiju

    niskih trokova i

    diferencijacije ini

    izvodljivom?

    Tehnologija

  • Savremena gledita o konkurentskoj strategiji-Mincbergove generike konkurentske strategije

    est moguih

    konkurentskih strategija!

    DiferencijacijaNa osnovu

    cene

    Na osnovu marketing

    imida

    Na osnovu dizajna

    proizvodaNa osnovu

    kvaliteta proizvoda

    Na osnovu podrke

    proizvoda

    Nediferencirana

  • Implementacija

    strategija

    Konkurentske strategije se

    implementiraju putem

    funkcionalnih.

    Konkurentske akcije:

    1. Ofanzivni potezi: pokuaji jedne organizacije da ojaa

    svoju poziciju napadanjem

    pozicije nekog od svojih

    konkurenata

    2. Defanzivni potezi: pokuaji jedne organizacije da zatiti

    svoju konkurentsku prednost

    i teritoriju.

  • Evaluacija strategija

    Evaluacija konkurentskih

    strategija izvodi se na

    osnovu ostvarenih rezultata

    performansi.

    Menjanje konkurentske

    strategije nije taktika kojoj

    organizacije esto

    pribegavaju, jer se ona

    zasniva na specifinim

    resursima, distinktivnim

    sposobnostima i kljunim

    kompetencijama koje se

    razvijaju u funkcionalnim

    oblastima.