Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za kulturologiju

ELABORAT Programa stručnog usavršavanja

za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja

Osijek, veljača 2012.

_________________________________________________________________________________

2

SADRŽAJ

1. Uvod ..............................................................................3 2. Razlozi pokretanja programa stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja………………………………………………………………4 3. Nositelj programa……………………………………………………….6 4. Uvjeti za upis…...…………………………………………………… ….6 5. Struktura programa ........................................................6 6. Oblici i trajanje izvedbe programa………………………………..6

7. Izvedba programa………………………………………………………7

8. Kompetencije nositelja tema/podtema u programu………..8

9. Napredovanje polaznika prema programu…………………….13

10. Završetak programa…………………………………………………13

11. Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa…………………………………………………………………13

12. Didaktički, prostorni i drugi uvjeti za izvoñenja

programa………………………………………………………………..13

13. Izvodljivost programa……………………………………………….14 14. Ostale informacije…………………………………………………….14

_________________________________________________________________________________

3

1. Uvod U okviru provedbe velike reforme visokog obrazovanja prepoznatljive pod nazivom „Bolonjski proces“ važan segment je i izgradnja europskog prostora cjeloživotnog obrazovanja. Bolonjska deklaracija (1999.) naglašava da treba uvesti kompatibilan sustav ECTS bodova primjenjiv i na područje cjeloživotnog obrazovanja. Definicija cjeloživotnog obrazovanja (Lisabon 2000.) određuje da su to sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca. Za realizaciju koncepta cjeloživotnog obrazovanja važan je doprinos visokog obrazovanja (Berlinsko priopćenje 2003.). Isto tako, cjeloživotno obrazovanje može biti formalno profesionalno (trajni profesionalni razvoj), formalno izvan profesije (osobni razvoj), neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti) i informalno izvan profesije (učenje vezano za različite životne aktivnosti). Koncept cjeloživotnog obrazovanja u hrvatskom visokom obrazovanju utvrđen je zakonskom regulativom i to posebice Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 198/03.,105/04.,174/04. 46./97. i 63/11.), Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu (2010.). Sveučilište, znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice mogu osnivati različite programe stručnog usavršavanja, imajući u vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu Zakona. Po završetku programa stručnog usavršavanja Sveučilište, znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice polazniku izdaju posebnu potvrdu. Koncept cjeloživotnog obrazovanja na Sveučilištu provodi se na poslijediplomskim specijalističkim studijima na kojima se stječu specijalistička znanja i obrazuju specijalisti različitih struka u pojedinim znanstvenim poljima. Isto tako u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja u skladu s provedbom Bolonjskog procesa, potrebno je izraditi različite programe profesionalnog usavršavanja kao neformalne programe kojima bi se omogućilo stjecanje dodatne kompetencije i usavršavanje u okviru profesionalnih aktivnosti. Razvoj koncepta cjeloživotnog obrazovanja utvrđen je novim strateškim dokumentom razvoja Sveučilišta pod nazivom „Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2011. do 2020. godine“ koju je donio Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 19. prosinca 2011. godine. U Strategiji Sveučilišta određeno je da su sve znanstveno-nastavne sastavnice Sveučilišta obvezne izraditi i različite programe usavršavanja kao neformalne programe koji bi omogućili dodatne kompetencije i različite vidove dokvalifikacije za potrebe tržišta i mogućnost zapošljavanja u okruženju kojem djeluje osječko Sveučilište.

_________________________________________________________________________________

4

2. Razlozi pokretanja programa stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja Odjel za kulturologiju je sveučilišni odjel u interdisciplinarnom znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti koji izvodi sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij Kulturologije s tri smjera Kulturalni menadžment, Medijska kultura i Knjižničarstvo. Navedeni studij se izvodi kao formalno obrazovanje u I. i II. ciklusu obrazovanja s jasno utvrđenim kompetencijama i akademskim profilom. Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 20. srpnja 2009. godine u skladu sa Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine" br. 45/09.) ustrojen je sveučilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij Kulturologija, a 26. srpnja 2010. godine studijski program sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija dobio je pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje i 29. srpnja 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izvršilo je upis akreditiranog studijskog programa u Upisnik studijskog programa. U skladu s navedenim, Odjel za kulturologiju je ovlaštena znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta za izvođenje programa stručnog usavršavanja u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja. Uz navedenu pravnu utemeljenost za pokretanje programa stručnog usavršavanja iz knjižničarskog usmjerenja valja istaknuti da osim u knjižnicama kao poznatim ustanovama koje zapošljavaju knjižničare, sve se više osjeća potreba za stručnjacima u drugim javnim ustanovama, posebice u kulturi, koji mogu posredovati informacije i znanje. Potrebe na tržištu rada za stručnjacima u području knjižnične djelatnosti, uz dodatak jače pedagoške komponente te uz nužnost poznavanja kulturološkog menadžmenta posebice je iskazana u sustavu odgoja i obrazovanja i to u školskim knjižnicama. Prema dostupnim pokazateljima na tržištu rada evidentno je da u Hrvatskoj ima 1297 škola 1 bez vjerskih i privatnih škola 2, i daljnjih 1367 područnih škola od kojih su neke i veće od svojih matičnih škola. U Zakonu o školstvu je određeno da „svaka škola ima knjižnicu“, što jasno upućuje da je to i minimalan broj potrebnih školskih knjižničara.3 U pet slavonskih županija je 251 škola ( bez područnih škola). Na temelju cjelovite analize utvrđeno je da na prostoru istočne Hrvatske postoji potreba za oko 100 školskih knjižničara (nepopunjena radna mjesta, nestručnu zastupljenost ). Uz navedeno potrebno je uzeti u obzir zapošljavanje u vjerskim i privatnim školama. Isto tako valja uzeti u obzir činjenicu da će se primjenom standarda po broju učenika, znatno povećati potreba za zapošljavanjem školskih knjižničara. Na temelju navedenih pokazatelja evidentno je da u sustavu odgoja i obrazovanja postoji opravdana potreba obrazovanja knjižničara, a isto tako treba imati u vidu i sve ostale knjižnice, što potvrđuje opravdanost formalnog obrazovanja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija Knjižničarstva. Analiza obrazovnih profila postojećih kadrova na radnim mjestima knjižničara u svim vrstama knjižnica, upućuje da još uvijek postoji znatan broja knjižničnih djelatnika bez završene odgovarajuće stručne spreme.

1 Podaci uprave za financije Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (2007.)

2 Vjerske i privatne škole čine daljnjih 102 škole.

3 Stvarne potrebe za školskim knjižničarima su veće, ako bi se uvažavalo Standarde koje određuje

broj učenika u školi.

_________________________________________________________________________________

5

Postojeća struktura zaposlenika u knjižnicama pokazuje da je najveći broj zaposlenika s visokom stručnom spremom različitih profila bez završenog studija Knjižničarstva, koji je neophodan za stručno obavljanje knjižničarskih poslova na odgovarajućim radnim mjestima u knjižnicama. Uz navedene potrebe tržišta rada potrebno je omogućiti osobama koje su zaposlene u knjižnicama i završile su studije i stekle stručno zvanje ili akademski naziv u pojedinim strukama i područjima i pripadajućim poljima u okviru prirodnih, društvenih, tehničkih, biomedicine i zdravstva, biotehničkih i humanističkih znanosti, stjecanje neophodnih teorijskih znanja i vještina iz knjižničarske struke kako bi stekle dodatne kompetencije i kvalifikacije za rad u knjižnici i knjižničarskim djelatnostima. Posebice valja istaknuti da je Strategijom Sveučilišta utvrđeno uspostavljanje jedinstvenog knjižničnog sustava u okviru Sveučilišta te izgradnja Sveučilišne knjižnice. Sveučilišna knjižnica je sastavnica Sveučilišta u skladu sa Statutom Sveučilišta, koja djeluje kao središte jedinstvenog knjižničnog sustava. Sveučilišni knjižnični sustav obavlja sve knjižnično-informacijske zadaće i poslove za obrazovne i znanstvenoistraživačke potrebe Sveučilišta i čine ga sve knjižnice Sveučilišta - središnja sveučilišna knjižnica i s njom funkcionalno integrirane knjižnice pojedinih fakulteta, Umjetničke akademije i sveučilišnih odjela. Za uspostavljanje jedinstvenog sveučilišno-knjižničnog sustava neophodno je osiguranje odgovarajućeg broja kvalificiranog i učinkovitog knjižničnog osoblja na bazi jedinstvenih standarda u odnosu na broj korisnika, obim nabave i produktivnost u obradi građe. Isto tako potrebno je osigurati visokoprofesionalne stručnjake u knjižničnim djelatnostima s dodatnim kompetencijama, znanjima i vještinama koji će aktivno biti uključeni u reforme obrazovanja i koji će omogućiti da knjižnice posebice u sustavu visokog obrazovanja postanu središta neformalnih i informalnih oblika cjeloživotnog učenja. U skladu sa Zakonom o knjižnicama („Narodne novine“ 105/07., 5/98., 104/00., i 69/09.) te Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („Narodne novine“ br. 28/11.) utvrđeno je da za zvanje diplomiranog knjižničara je potreban:

• završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ili

• završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja

Knjižničarsko usmjerenje zastupljeno je programu temeljem kojih se stječu znanja i vještine:

• znanja i vještine koje se primjenjuju za knjižničarsku građu • znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja

knjižničarskih zbirki • tehnološka znanja u primjeni na građu knjižničnih ustanova • znanja o temeljima struke

_________________________________________________________________________________

6

3. Nositelj programa Nositelj programa je Odjel za kulturologiju u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katedra za knjižničarstvo. 4. Uvjeti za upis Prema Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci („Narodne novine“ br. 28/11) Program stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja i stjecanje kompetencija i dodatnih kompetencija u knjižničarskom usmjerenju mogu upisati kako slijedi:

• osobe s dugogodišnjim radnim iskustvom u knjižnicama koje nemaju završen studij knjižničarstva i potrebno im je stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja

• osobe koje su zaposlile u knjižnicama i koje imaju obvezu u roku od 3 godine od dana zapošljavanja steći 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja

• osobe koje su završile druge ne knjižničarske studije i ne rade u knjižnicama, a žele steći kompetencije iz knjižničarskog usmjerenja kako bi stekle kompetencije iz knjižničarstva za rad u knjižnici

• osobe koje su završile studije iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, a nemaju 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja

5. Struktura programa Program stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci kojim se stječu znanja i vještine u knjižničarskoj struci obuhvaća četiri temeljna područja u okviru knjižničarske djelatnosti u skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci:

• znanja i vještine koje se primjenjuju za knjižničarsku građu • znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja

knjižničarskih zbirki • tehnološka znanja u primjeni na građu knjižničnih ustanova • znanja o temeljima struke

U okviru četiri temeljna područja su pojedine teme koje će se izvoditi na teorijskoj i praktičnoj razini uz neposredno povezivanje teorijskih spoznaja u knjižničarskoj struci i praktičnog dijela knjižničarske struke kroz radionice uz asistenciju nastavnika i suradnika te visokoprofesionalnih stručnjaka iz područja knjižničarstva.

_________________________________________________________________________________

7

6. Oblici i trajanje izvedbe programa Program obuhvaća 180 sati, od toga 80 sati teorijskih predavanja, 100 sati seminara i praktičnog dijela kroz radionice i realizira se kroz 6 mjeseci. Izvedba programa utvrdit će se posebnim rasporedom prema broju polaznika (najmanje 10 polaznika) i realizirat će se prema utvrđenim oblicima izvedbe programa petkom i subotom.

7. Izvedba programa

Red. br. Područje / Tema Nositelj teme

predavač Sunositelj teme

Sati P/S/R

ECTS bodovi Provjere znanja

I. KNJIŽNIČARSKA GRAĐA

Znanja i vještine koje se primjenjuju za knjižničarsku građu

I.1. Knjiga-informacija i znanje Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević Mr. sc. Vera Erl 5/5 2 Seminarski rad

I.2. Knjižnična građa u regionalnom i nacionalnom kontekstu

Doc. dr. sc. Dinka Kovačević Mr. sc. Vera Erl 5/5 2 Seminarski rad

I.3 Sustavi označavanja knjižnične građe (klasifikacija)

Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević Marija Erl Šafar 10/10 3 Teorijska znanja i praktični dio (klasifikacija građe kroz radionicu)

I.4. Opis knjižnične građe (katalogizacija)

Doc. dr. sc. Dinka Kovačević Marija Erl Šafar 10/10 3 Teorijska znanja i praktični dio (katalogizacija građe kroz radionicu)

II. KNJIŽNIČNE ZBIRKE znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja knjižničarskih zbirki

II.1. Nabava i okupljanje knjižničarskih zbirki Prof. dr. sc. Kata Ivić Marija Laszlo 5/5 2 Teorijska znanja

Seminarski rad

II.2. Organiziranje i upravljanje knjižničarskim zbirkama Prof. dr. sc. Kata Ivić Marija Laszlo 5/5 2 Teorijska znanja

Seminarski rad

II.3. Korištenja knjižničarskih zbirki

Marija Laszlo Mr. sc. Marina Vinaj 5/5 2 Teorijska znanja

Praktični rad

III. TEHNOLOŠKA ZNANJA U PRIMJENI NA GRAĐU KNJIŽNIČNIH USTANOVA

III.1 Baze podataka u knjižničnim ustanovama Prof. dr. sc. Ninoslav Novak Marija Laszlo 5/10 2 Praktični rad u radionicma

III.2. Digitalizacija knjižnične građe Prof. dr. sc. Ninoslav Novak Marija Laszlo 5/10 2 Praktični rad u radionicma

III.3. Informacija i komunikacija u knjižničnim ustanovama Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević Marija Erl Šafar 5/10 2

6

7

Red. br. Područje / Tema Nositelj teme

predavač Sunositelj teme

Sati P/S/R

ECTS bodovi Provjere znanja

IV. TEMLJI STRUKE/KNJIŽNIČARSTVA-(znanja)

IV.1 Propisi u knjižničarskoj djelatnosti Prof. dr. sc. Mario Vinković 5/5

2 Seminarski rad

IV.2. Organizacija knjižnica i osnove knjižničarske djelatnosti Doc. dr. sc. Dinka Kovačević 5/5

2 Seminarski rad

IV.3. Vrste knjižnica Prof. dr. sc. Jasmina Lovinčević Marija Laszlo 5/5 2 Seminarski rad

V. Izbor podtema u okviru područja i tema I. –IV*

V.1 Pretraživanje knjižnične građe Marija Laszlo, predavač 10 2 Praktični rad u radionicma

V.2. Zašita knjižničnih zbirki

Doc. dr. sc. Dinka Kovačević Mr. sc. Marina Vinaj 5/5 2 Praktični rad u radionicma

V.3. Psihologija korisnika

Mr. sc. Koraljka Novak Lozina 5/5 2 Seminarski rad

V.4. Upravljanje u knjižničnim ustanovama

Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić 5/5 2

Seminarski rad

V.5. Kreativno pisanje i stručni rad Anđelko Mrkonjić, prof., viši predavač. Mr. sc. Vera Erl 5/5 2 Kreativna

Radionica * Polaznici su obvezni izabrati jednu od 5 podtema.

_________________________________________________________________________________

10

8. Kompetencije nositelja tema/podtema u programu

1. Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, izvanredna profesorica i pročelnica Odjela za kulturologiju, voditeljica programa stručnog usavršavanja.

Stručni interes i nastavna djelatnost prof. dr. sc. Jasmine Lovrinčević usmjereni su na povezivanje pedagoških metoda i knjižničarskih programa, posebno u segmentu školskog knjižničarstva i korisnika školskih knjižnica. Isto tako ostvarila je izniman doprinos uspostavljanjem novih nastavnih predmeta na Učiteljskom studiju na Učiteljskom fakultetu u Osijeku i to: Informacijska pismenost, Školske knjižnice i Medijska kultura. Osobito je unaprijedila predmete kojima je studentima Učiteljskog fakulteta nastojala prenijeti znanja u polju informacijskih znanosti, gdje je teorijski i praktično pokazala važnost informacijske pismenosti i informacijsko-komunikacijske tehnologije za učenje i cjeloživotno usavršavanje budućih učitelja. Istraživanje rada s korisnicima školskih knjižnica u odgojno obrazovnom sustavu dali su joj poticaj za uvođenje novih metoda rada sa studentima. Znanstveni rad prof. dr. sc. Jasmine Lovrinčević je sustavno bavljenje temama vezanim za školsko knjižničarstvo, uloga u odgojno-obrazovanom sustavu, uvođenje novih modela obrazovanja kroz školsku knjižnicu, a u novije vrijeme njene interes zaokupljaju teme medijske i informacijske pismenosti. Znanstveni stručni rad odlikuje se zavidnim korpusom tekstova kojima je značajno pridonijela razvoju teorije i prakse školskog knjižničarstva posebice metoda rada s korisnicima školskih knjižnica u odgojno-obrazovnom procesu. Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević je cijenjena kao autoritet na polju školskog knjižničarstva, a posebice je cijenjena kao metodičar čije je teorijsko i metodičko praktično znanje cijenjeno u zemlji i inozemstvu. Objavila je 2 knjige u koautorstvu i preko 30 radova.

2. Doc. dr. sc. Dinka Kovačević, docentica na Katedri za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju od 1. prosinca 2010. godine.

Kao dugogodišnja voditeljica školske knjižnice u OŠ «Antun Mihanović» u Slavonskom Brodu i član stručnog tima škole, zalagala se i poticala partnerski i timski suradnički odnos u svim oblicima života i rada škole i u tom pravcu je razvijala školsku knjižnicu kao metodičko, informacijsko i komunikacijsko središte. Godine 2001. promovirana je u zvanje Stručne suradnice savjetnice, a 2006. godine ponovno je potvrđena za zvanje Stručne suradnice savjetnice. Stručni interes i nastavna djelatnost zrcale se u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, poticanjem i razvijanjem Programa knjižničnog odgoja i obrazovanja u osnovnoškolskoj knjižnici. Izniman doprinos ostvarila je aktivnim sudjelovanjem u izradi jedinstvenog programa edukacije učenika u školskoj knjižnici osnovne i srednje škole pod nazivom Knjižnično-informacijsko obrazovanje učenika. Drugi dio stručnog interesa je mentorski rad sa školskim knjižničarima pripravnicima (jednogodišnje praćenje i uvođenje u profesiju), što direktno povezuje usvojena teorijska znanja kroz studij i svakodnevnu praksu. Ovo dugogodišnje iskustvo pomaže danas teorijski i praktično u radu sa studentima-budućim knjižničarima.

_________________________________________________________________________________

11

Znanstveni rad je sustavno bavljenje temama iz područja školskoga knjižničarstva, od temeljnih statusnih problema (prostor, fond i oprema,stručni kadar), zakonskih propisa do programa obrazovanja učenika, a u novije vrijeme teme su: smjernice za rad školskoga knjižničara, kompetencije, normativi i vrednovanje poslova i zadaća. Tijekom godina se usavršavala u struci u zemlji i inozemstvu sudjelujući na brojnim međunarodnim skupovima, radionicama i savjetovanjima. Objavila je dvije knjige u koautorstvu i preko 40 radova.

3. Prof. dr. sc. Kata Ivić, izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Stručno i znanstveno područje djelovanja su znanstvene i tehnološke informacije, njihovo korištenje i novi oblici primjene, baze podataka i informacijski servisi, informacijski management, propedeutika i knjižničarstvo. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održavala je seminare iz kolegija: Uvod u stručni i znanstveni rad te predaje Menadžment promjena.. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na dislociranom studiju u Vinkovcima održavala nastavu i seminare iz kolegija Uvod u stručni i znanstveni rad, a sada na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na Odsjeku za Informacijske znanosti prema Bolonjskom procesu ima nastavu i seminare iz kolegija: Knjižnični sustavi i mreže, i iz kolegija Upravljanje informacijskim ustanovama te Znanost o informaciji i komunikaciji. Od 2009. godine izvodi nastavu na sveučilišnom interdisciplinarnom preddiplomskom studiju Kulturologija na smjerovima: Kulturalni menadžment i Knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju. Objavila je sa suautorima tri knjige-udžbenika: ("Priručnik za traženje informacija u ekonomiji" i "Primjena metodologije znanstvenog istraživanja" i ""Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja"), samostalno dvije monografije (Biobibliografija ..... ).

4. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić, redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Područje interesa i djelovanja: organizacija i menadžment, poslovni informacijski sustavi, poslovno komuniciranje, interkulturalne poslovne komunikacije, IT menadžment. Voditeljica je studijskog smjera „Menadžment“ na Ekonomskog fakultetu u Osijeku, te nositeljica kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju. Na poslijediplomskom specijalističkom studiju „Organizacija i management“ i poslijediplomskom doktorskom studiju „Management“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku bila je u timu izrade plana i programa studija. Nositeljica je kolegija i mentorica već četvrte generacije doktoranada. Mentor je na poslijediplomskom doktorskom studiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, nositeljica je kolegija na diplomskom studiju i mentorica na doktorskom studiju. Predsjednica je Katedre za kulturalni menadžment na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U timu je urednika međunarodne konferencije Interdisciplinary Management Research / Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku / Pforzheim University of Applied sciences / već sedmu akademsku godinu. Voditeljica Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija. Članica je Hrvatskog društva ekonomista, CROMAR-a, MIPRO-a, AGISEE, GIS foruma. Sudjelovala je i sudjeluje na međunarodnim projektima, voditeljica je nacionalnog projekta Upravljanje znanjem u funkciji gospodarskog razvitka istočne Hrvatske financiranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

_________________________________________________________________________________

12

Sudjelovala je u Tempus programu kao ekspert u ekonomskom dijelu projekta Standardization in Teaching of Medicine - STEAMED (CA003A06-2006). Sve dodatne informacije su dostupne na http://www.majalamzamaronic.com, Popis objavljenih radova iz Hrvatske znanstvene bibliografije: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=25303

5. Prof. dr. sc. Ninoslav Novak, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Sa znanstvenim, operativnim i obrazovnim radom u području informacijsko komunikacijske tehnologije bavi se kontinuirano na raznim visoko obrazovnim ustanovama od 1974. godine. Predavao je ili predaje više predmeta na dodiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima iz područja ICT za razne skupina slušača i korisnika na visokim učilištima i sveučilištima u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Puli, Mostaru, Splitu, Slavonskom Brodu na: Osnove informatike, Osnove računarstva, Programiranje i programski jezici, Baze podataka, Sustavi za upravljanje BP, Informatički management, Upravljanje poslovnim dokumentima, Oblikovanje mrežnih stranica, Sigurnost IS, Elektroničko poslovanje, Digitalno društvo, eVlada i drugo prema izboru u područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti za predmete u svezi ICT. Napisao je i izdao pet knjiga te više različitih priručnika za područja podizanja informatičke pismenosti, automatizacije kancelarijskih poslova i digitalnog društva. Izradio je nastavne planove i programe za više raznih kolegija na dodiplomskim i diplomskim (magistarskim, specijalističkim) studijima. Kao suautor prisutan je u izdavačkoj djelatnosti u području ICT. Poznaje razne operacijske sustave, više programskih jezika te SQL za razne BP. Bio je voditelj u izradi preko 70 diplomskih radova i 30 magistarskih i specijalističkih radova te mentor više pristupnika na doktorskim studijima. Znatno je unaprijedio pristup učenju i stjecanju novih znanja i vještina iz ICT, afirmirao principe cjeloživotnog obrazovanja i u prepoznatljivom obliku povisio stupanj informatičke pismenosti okruženja. Nositelj je više državnih i drugih priznanja i odličja iz područja ICT. Stjecao je znanja i vještine putem na raznim formalnim i neformalnim obrazovni sadržajima u zemlji, Europi, Sjedinjenim američkim državama i Kanadi. Ninoslav Novak je testirani trener i ispitivač za sve načine i oblike pripremanja i stjecanja ECDL diplome (European Computer Driving Licence) te i na taj način doprinosi cjeloživotnom obrazovanju u različitim djelatnostima (knjižničarstvo) i primjerenijem odnosu gospodarstva i javnog sektora prema izazovima koje sa sobom nosi informatizacija i globalizacija. Redovito aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim skupovima iz područja primjene ICT u kulturnom i gospodarskom okruženju.

6. Prof. dr. sc. Mario Vinković, izvanredni profesor i prodekan Pravnog fakulteta Osijek

Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2000. godine. Tijekom studija dobitnik je Rektorove nagrade i Nagrade Grada za izvanredan uspjeh tijekom studiranja. Pohađao je poslijediplomski znanstveni studij «Poslovno pravo i poslovne transakcije» Pravnog fakulteta u Osijeku (ispite položio s prosječnom ocjenom 5,00, a do tada objavljeni znanstveni radovi priznati «kao ekvivalent magistarskoj radnji vrsne kakvoće). Doktorirao u lipnju 2007. godine na Pravnom fakultetu u Osijeku. Apsolvirao i «Poslijediplomski znanstveni studij iz europskog prava» na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (položio deset ispita s prosječnom ocjenom 4,8).

_________________________________________________________________________________

13

Usavršavao se na University of Manchester, University of Liverpool, Central European University&COLPI te na kraćim boravcima u Danskoj, Nizozemskoj i Turskoj. Od 2003. do 2006. godine bio je mladi istraživač na međunarodnom kolaborativnom projektu Britanske akademije «Gender equality and the adjustment of constitutions and institutions» (voditelji projekta: prof. dr. sc. Jo Shaw, University of Edinburgh, prof. dr. sc. Siniša Rodin, Pravni fakultet u Zagrebu i Prof. Fiona C. Beveridge, University of Liverpool).Od siječnja 2008. do svibnja 2005. godine bio je voditelj interdisciplinarnih poslijediplomskih specijalističkih studija «Europski studiji – regionalna suradnja i integriranje u EU», Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prodekan je za znanost i međunarodnu suradnju Pravnog fakulteta u Osijeku i član Upravnog vijeća Pravosudne akademije. Član je uredništva znanstvenog časopisa «Pravni vjesnik» i međunarodnog uredništva Godišnjaka Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Izlagao je na petnaest međunarodnih konferencija, od toga na šest kao pozvani izlagatelj. Član je UACES, Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo i Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu. Duži niz godina surađuje s Udrugom za edukaciju žrtava «Mobbing» iz Zagreba.

7. Anñelko Mrkonjić, prof., viši predavač Odjela za kulturologiju

Diplomirao 1986. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku s temom diplomskog rada „Likovnost u putopisima Matka Peića“ i stekao stručno zvanje profesora hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti. Radio je u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju i ima preko 22 godina radnog staža u struci kao profesor hrvatskog jezika i književnosti i kao predavač na Umjetničkoj akademiji i višeg predavača na Odjelu za kulturologiju. Stručni i znanstveni interes te nastavna djelatnost Anđelka Mrkonjića usmjereni su na interdisciplinarni pristup prema umjetničkim medijima, prvenstveno književnom i likovnom u kojem iskazuje pluralizam metodoloških orijentacija, a koje uvažavaju i intermedijalnost kao njihovo bitno metodološko napućivanje. U svojim radovima detektira kulturološke fenomene relacijom zavičajno-nacionalno-europsko (svjetsko). Svojim nastavnim radom ostvario je izniman doprinos uspostavljanjem novih nastavnih kolegija i to sveučilišnog izbornog kolegija Umjetnost u književnosti. Osobito je unaprijedio kolegije: Umjetnost i kultura, Kreativno pisanje te Izložba u knjižnicama kojima je studentima sveučilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog studija Kulturologija na zajedničkom programskom modulu Kulturologija te smjerovima: Medijska kultura i Knjižničarstvo nastojao prenijeti znanja u područjima književnosti i likovnosti, gdje je teorijski i praktično pokazao važnost interdisciplinarnog pristupa u područjima humanističkih znanosti i umjetnosti i uvođenje novih metoda rada sa studentima. Objavio 4 književna rada, 17 radova te sveučilišni udžbenik pod nazivom „Slika, riječ, kultura: rasprave, eseji i kritike“ (2011.).

8. Marija Laszlo, predavač u naslovnom zvanju na Odjelu za kulturolgiju

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu opću lingvistiku, fonetiku i češki jezik i književnost, a apsolvirala na Odsjeku za psihologiju i na Odsjeku za informacijske znanosti i bibliotekarstvo. Upisana je u II. godinu doktorskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti. Sudjelovala je s izlaganjima na domaćim i međunarodnim konferencijama kao pozvani predavač. Bila je voditeljica radionica na domaćim i međunarodnim skupovima. Znanstvene i stručne članke objavila je u zbornicima radova s konferencija i u znanstvenim časopisima.

_________________________________________________________________________________

14

Sudjelovala je u znanstveno-istraživačkom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom „Upravljanje informacijama i znanjem u e-okružju i Informacijske potrebe korisnika. Radila je kao profesor pet godina u gimnaziji i predavala predmet „Primjena kompjutera u društvenim djelatnostima“ Na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima sudjelovala je u nastavi iz predmeta Komunikacijske vještine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vodila je vježbe iz nastavnih predmeta Bibliografske organizacije i kontrole, Osnove klasifikacije i Uvod u informacijske znanosti. Aktivno se služim engleskim,njemačkim, francuskim, češkim, ruskim, slovenskim jezikom i pasivno mađarskim, talijanskim i španjolskim. Stručni i znanstveni interes te nastavna djelatnost Marije Laszlo usmjereni su na povezivanje pedagoških metoda i knjižničarskih programa, posebno u segmentu informacijskih znanosti Osobito je unaprijedila rad u vježbama i seminarima te radionicama u nastavnim predmetima: Bibilografska organizacija i kontrola, Osnove klasifikacije i Uvod u informacijske znanosti u razdoblju od 205. do 2011. godine kojima je studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastojala prenijeti znanja u polju informacijskih znanosti, gdje je teorijski i praktično pokazala važnost informacijske pismenosti i informacijsko-komunikacijske tehnologije za učenje i cjeloživotno usavršavanje. Objavila 8 znanstvenih i stručnih radova.

9. Mr. sc. Koraljka Novak Lozina, prof. Diplomirala je 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je stekla zvanje profesora psihologije. Radi težnje za širenjem vlastitih znanja i prepoznavanje važnosti interdisciplinarnog pristupa poslu je upisala magisterij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je i magistrirala.. Tijekom desetogodišnjeg radnog iskustva u socijalnoj skrbi, vojnoj psihologiji, organizacijskoj psihologiji i profesionalnom usmjeravanju koje je zahtijevalo primjenu znanja različitih područja psihologije, radila je s korisnicima različitih potreba u vidu individualnog savjetovanja, radionica ili predavanja. Stručni i znanstveni interesi su rezultirali željom da usvojena znanja i iskustva objedini i proširi prijavljenom doktorskom disertacijom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku iz područja menadžmenta kulturalnih institucija gdje se posebna pažnja posvećuje unaprjeđenju usluga i maksimizaciji zadovoljstva i povećanju broja korisnika. Aktivno se služi engleskim i francuskim, te pasivno njemačkim i talijanskim jezikom. Od 2010.godine predaje izborni predmet Psihologiju korisnika na smjeru Knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju. Objavila je samostalno ili u suautorstvu više znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim događanjima. Posebnu pozornost poklanja podizanju informatičke pismenosti korisnika u procesima podizanja svijesti o životu i radu u digitalnom društvu.. 9. Napredovanje polaznika prema programu Napredovanja polaznika u programu utvrđeno je kroz izvedbu programa i to kroz izvršenje utvrđenih obveza u okviru svake teme (seminarski rad ili realizacija praktičnog dijela u radionicama) i stjecanjem odgovarajućih ECTS bodova u svakoj cjelini (I. do IV) te izbor podteme u okviru V. cjeline. Nakon realizacije sve četiri cjeline polaznik je obvezan ostvariti 28 ECTS bodova i 2 ECTS boda u izbornom dijelu podteme u okviru područja i podtema.

_________________________________________________________________________________

15

10. Završetak programa Završetkom programa polaznici stječu: znanja i vještine koje se primjenjuju za knjižničarsku građu, znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja knjižničarskih zbirki, tehnološka znanja u primjeni na građu knjižničnih ustanova i znanja o temeljima struke i stječu stručno zvanje-diplomirani knjižničar u skladu s člankom 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci . Po završetku programa polazniku se izdaje potvrda u skladu s člankom 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih znanja i vještina („Narodne novine br br. 28/11). Prema navedenom Pravilniku završetkom programa osoba stječe kompetencije (stjecanje znanja i vještina) za rad u knjižnici odnosno u skladu s člankom 2. Pravilnika ispunjava uvjete za zvanje diplomirani knjižničar. . Potvrdu izdaje Odjel za kulturologiju u skladu sa statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o obliku diploma i dopunskih isprava o studiju, sadržaju i obliku svjedodžbi i potvrda Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2008.).i članku 12. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2010.) 11. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa Na kraju izvedbe programa provest će se anonimna anketa za svaku cjelinu i za svakog nastavnika i suradnika koji izvodi ili sudjeluje u izvedbi programa. 12. Didaktički, prostorni i drugi uvjeti za izvoñenja programa Program će se izvodi u prostorima Odjela za kulturologiju u Osijeku, Trg. Sv. Trojstva 3 u predavaonicama Katedre za knjižničarstvo, a praktični dio nastave-radionice u nastavnim bazama-knjižnicama,

_________________________________________________________________________________

16

13. Izvodljivost programa Procijenjeni troškovi programa iznose 5.500,00 kn (bez PDV-a) po polazniku. Navedeni iznos pokriva troškove izvedbe programa, troškove nositelja programa i troškove vezane za izdavanje potvrda U cijenu su uključeni materijali. Program će se izvoditi za minimalno 10 polaznika. Redni broj

Ime i prezime, zvanje Iznos

1. PRIHODI POSLOVANJA 1.1. Prihodi od školarina (na bazi 10 polaznika) 55.000,00 2. RASHODI POSLOVANJA 2.1. PDV 25% 13.750,00 2.2. Režijski troškovi Odjela (10%) 5.500,00 2.3. Materijalni troškovi odjela (5%) 2.750,00 2.4. Fond Sveučilišta (1%) 550,00 2.5. Honorar voditelja programa 3.450,00 2.6. Honorari izvoditelja programa (nastavnici i suradnici) 25.000,00 2.7. Rashodi za zaposlene (plaće, doprinosi, usluge i ostali

rashodi za zaposlene) 4.000,00

3. Ukupni prihodi i primitci 55.000,00 4. Ukupni rashodi i i izdatci 55.000,00 5. Višak prihoda i primitaka 0,00

14. Ostale informacije Prijave se mogu podnijeti osobno ili poštom na adresu: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kulturologiju, Trg Sv. Trojstva 3. ili na e-mail: mpesic@unios.hr. Podatke za prijavu zatražiti na gore navedeni e-mail ili preuzeti sa web stranice. http://kulturologija.unios.hr. Dodatne informacije za prijavu polaznika i izobrazbe i upisa dostupne su na tef. 031/224-299, Mirko Pešić, mag. oec., stručni suradnik za međuinstitucijsku suradnju i cjeloživotno obrazovanje Odjela za kulturologiju..

_________________________________________________________________________________

17

Klasa: 602-04/12-08/01 Urbroj: 2158-60-20-01-12-15 Osijek, 21. veljače 2012. Na temelju članka 76. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br.123/03.,198/03.,105/04. 174/04., 46/07. i 63/11.) i sukladno članku 136. stavka 2. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-pročišćeni tekst te članku 51. Odjela za kulturologiju i članku 12., stavku 7. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Vijeće Odjela za kulturologiju (u daljnjem tekstu: Vijeće) na 2. sjednici u akademskoj 2011/2012. godini održanoj 21. veljače 2012. godine pod točkom 7. dnevnog reda donosi sljedeću

ODLUKU

o prihvaćanju Elaborata o programu stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja

1. Prihvaća se Elaborat o programu stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja

u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja 2. Ova Odluka i Elaborat naveden u točki 1. ove Odluke dostavlja se Senatu Sveučilišta

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na izdavanje suglasnosti za izvedbu programa stručnog usavršavanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja

Obrazloženje

Katedra za knjižničarstvo uputila je Vijeću prijedlog Elaborata o programu stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja.Vijeće je razmatralo navedeni Elaborat i utvrdilo da je Elaborat u skladu s člankom 12. stavkom 7. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i da sadrži: naziv programa, razloge za pokretanje programa stručnog usavršavanja za stjecanje stručnih zvanja u knjižničarskoj struci u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja, uvjete za upis, strukturu programa, oblike i trajanje programa, izvedbu programa, kompetencije nositelja tema u programu, napredovanje kroz program, završetak programa, načine praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa, didaktičke, prostorne i druge uvjete za izvedbu programa te izvodljivost programa , stoga je odlučilo kao u izreci.

PROČELNICA

Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević

Dostavljeno: 1. Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2. Katedra za knjižničarstvo 3. Tajništvo Odjela za kulturologiju 4. Pismohrana Vijeća Odjela za kulturologiju

_________________________________________________________________________________

18