Microsoft Word - T13.3 A Elaborat.docOdjel za kulturologiju
Osijek, veljaa 2012.
7. Izvedba programa………………………………………………………7
9. Napredovanje polaznika prema programu…………………….13
10. Završetak programa…………………………………………………13
12. Didaktiki, prostorni i drugi uvjeti za izvoñenja
programa………………………………………………………………..13
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
4
2. Razlozi pokretanja programa strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja Odjel za kulturologiju je sveuilišni odjel u interdisciplinarnom znanstvenom podruju društvenih i humanistikih znanosti koji izvodi sveuilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij Kulturologije s tri smjera Kulturalni menadment, Medijska kultura i Knjiniarstvo. Navedeni studij se izvodi kao formalno obrazovanje u I. i II. ciklusu obrazovanja s jasno utvrenim kompetencijama i akademskim profilom. Odlukom Senata Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 20. srpnja 2009. godine u skladu sa Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine" br. 45/09.) ustrojen je sveuilišni interdisciplinarni preddiplomski i diplomski studij Kulturologija, a 26. srpnja 2010. godine studijski program sveuilišnog preddiplomskog i diplomskog studija Kulturologija dobio je pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje i 29. srpnja 2010. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izvršilo je upis akreditiranog studijskog programa u Upisnik studijskog programa. U skladu s navedenim, Odjel za kulturologiju je ovlaštena znanstveno-nastavna sastavnica Sveuilišta za izvoenje programa strunog usavršavanja u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja. Uz navedenu pravnu utemeljenost za pokretanje programa strunog usavršavanja iz knjiniarskog usmjerenja valja istaknuti da osim u knjinicama kao poznatim ustanovama koje zapošljavaju knjiniare, sve se više osjea potreba za strunjacima u drugim javnim ustanovama, posebice u kulturi, koji mogu posredovati informacije i znanje. Potrebe na trištu rada za strunjacima u podruju knjinine djelatnosti, uz dodatak jae pedagoške komponente te uz nunost poznavanja kulturološkog menadmenta posebice je iskazana u sustavu odgoja i obrazovanja i to u školskim knjinicama. Prema dostupnim pokazateljima na trištu rada evidentno je da u Hrvatskoj ima 1297 škola 1 bez vjerskih i privatnih škola 2, i daljnjih 1367 podrunih škola od kojih su neke i vee od svojih matinih škola. U Zakonu o školstvu je odreeno da „svaka škola ima knjinicu“, što jasno upuuje da je to i minimalan broj potrebnih školskih knjiniara.3 U pet slavonskih upanija je 251 škola ( bez podrunih škola). Na temelju cjelovite analize utvreno je da na prostoru istone Hrvatske postoji potreba za oko 100 školskih knjiniara (nepopunjena radna mjesta, nestrunu zastupljenost ). Uz navedeno potrebno je uzeti u obzir zapošljavanje u vjerskim i privatnim školama. Isto tako valja uzeti u obzir injenicu da e se primjenom standarda po broju uenika, znatno poveati potreba za zapošljavanjem školskih knjiniara. Na temelju navedenih pokazatelja evidentno je da u sustavu odgoja i obrazovanja postoji opravdana potreba obrazovanja knjiniara, a isto tako treba imati u vidu i sve ostale knjinice, što potvruje opravdanost formalnog obrazovanja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija Knjiniarstva. Analiza obrazovnih profila postojeih kadrova na radnim mjestima knjiniara u svim vrstama knjinica, upuuje da još uvijek postoji znatan broja knjininih djelatnika bez završene odgovarajue strune spreme.
1 Podaci uprave za financije Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (2007.)
2 Vjerske i privatne škole ine daljnjih 102 škole.
3 Stvarne potrebe za školskim knjiniarima su vee, ako bi se uvaavalo Standarde koje odreuje
broj uenika u školi.
Postojea struktura zaposlenika u knjinicama pokazuje da je najvei broj zaposlenika s visokom strunom spremom razliitih profila bez završenog studija Knjiniarstva, koji je neophodan za struno obavljanje knjiniarskih poslova na odgovarajuim radnim mjestima u knjinicama. Uz navedene potrebe trišta rada potrebno je omoguiti osobama koje su zaposlene u knjinicama i završile su studije i stekle struno zvanje ili akademski naziv u pojedinim strukama i podrujima i pripadajuim poljima u okviru prirodnih, društvenih, tehnikih, biomedicine i zdravstva, biotehnikih i humanistikih znanosti, stjecanje neophodnih teorijskih znanja i vještina iz knjiniarske struke kako bi stekle dodatne kompetencije i kvalifikacije za rad u knjinici i knjiniarskim djelatnostima. Posebice valja istaknuti da je Strategijom Sveuilišta utvreno uspostavljanje jedinstvenog knjininog sustava u okviru Sveuilišta te izgradnja Sveuilišne knjinice. Sveuilišna knjinica je sastavnica Sveuilišta u skladu sa Statutom Sveuilišta, koja djeluje kao središte jedinstvenog knjininog sustava. Sveuilišni knjinini sustav obavlja sve knjinino-informacijske zadae i poslove za obrazovne i znanstvenoistraivake potrebe Sveuilišta i ine ga sve knjinice Sveuilišta - središnja sveuilišna knjinica i s njom funkcionalno integrirane knjinice pojedinih fakulteta, Umjetnike akademije i sveuilišnih odjela. Za uspostavljanje jedinstvenog sveuilišno-knjininog sustava neophodno je osiguranje odgovarajueg broja kvalificiranog i uinkovitog knjininog osoblja na bazi jedinstvenih standarda u odnosu na broj korisnika, obim nabave i produktivnost u obradi grae. Isto tako potrebno je osigurati visokoprofesionalne strunjake u knjininim djelatnostima s dodatnim kompetencijama, znanjima i vještinama koji e aktivno biti ukljueni u reforme obrazovanja i koji e omoguiti da knjinice posebice u sustavu visokog obrazovanja postanu središta neformalnih i informalnih oblika cjeloivotnog uenja. U skladu sa Zakonom o knjinicama („Narodne novine“ 105/07., 5/98., 104/00., i 69/09.) te Pravilnikom o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u knjiniarskoj struci („Narodne novine“ br. 28/11.) utvreno je da za zvanje diplomiranog knjiniara je potreban:
• završen preddiplomski i diplomski sveuilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilišni studij ili specijalistiki diplomski struni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjiniarskog usmjerenja, odnosno studij knjiniarskog usmjerenja kojim je steena visoka struna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ili
• završen drugi preddiplomski i diplomski sveuilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilišni studij ili specijalistiki diplomski struni studij odnosno studij kojim je steena visoka struna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjiniarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja
Knjiniarsko usmjerenje zastupljeno je programu temeljem kojih se stjeu znanja i vještine:
• znanja i vještine koje se primjenjuju za knjiniarsku grau • znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja
_________________________________________________________________________________
6
3. Nositelj programa Nositelj programa je Odjel za kulturologiju u sastavu Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katedra za knjiniarstvo. 4. Uvjeti za upis Prema Pravilniku o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u knjiniarskoj struci („Narodne novine“ br. 28/11) Program strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja i stjecanje kompetencija i dodatnih kompetencija u knjiniarskom usmjerenju mogu upisati kako slijedi:
• osobe s dugogodišnjim radnim iskustvom u knjinicama koje nemaju završen studij knjiniarstva i potrebno im je stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjiniarskog usmjerenja
• osobe koje su zaposlile u knjinicama i koje imaju obvezu u roku od 3 godine od dana zapošljavanja stei 30 ECTS bodova iz programa knjiniarskog usmjerenja
• osobe koje su završile druge ne knjiniarske studije i ne rade u knjinicama, a ele stei kompetencije iz knjiniarskog usmjerenja kako bi stekle kompetencije iz knjiniarstva za rad u knjinici
• osobe koje su završile studije iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, a nemaju 60 ECTS bodova iz programa knjiniarskog usmjerenja
5. Struktura programa Program strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja u knjiniarskoj struci kojim se stjeu znanja i vještine u knjiniarskoj struci obuhvaa etiri temeljna podruja u okviru knjiniarske djelatnosti u skladu s Pravilnikom o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u knjiniarskoj struci:
• znanja i vještine koje se primjenjuju za knjiniarsku grau • znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja
knjiniarskih zbirki • tehnološka znanja u primjeni na grau knjininih ustanova • znanja o temeljima struke
_________________________________________________________________________________
7
6. Oblici i trajanje izvedbe programa Program obuhvaa 180 sati, od toga 80 sati teorijskih predavanja, 100 sati seminara i praktinog dijela kroz radionice i realizira se kroz 6 mjeseci. Izvedba programa utvrdit e se posebnim rasporedom prema broju polaznika (najmanje 10 polaznika) i realizirat e se prema utvrenim oblicima izvedbe programa petkom i subotom.
7. Izvedba programa
predava Sunositelj teme
Znanja i vještine koje se primjenjuju za knjiniarsku grau
I.1. Knjiga-informacija i znanje Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi Mr. sc. Vera Erl 5/5 2 Seminarski rad
I.2. Knjinina graa u regionalnom i nacionalnom kontekstu
Doc. dr. sc. Dinka Kovaevi Mr. sc. Vera Erl 5/5 2 Seminarski rad
I.3 Sustavi oznaavanja knjinine grae (klasifikacija)
Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi Marija Erl Šafar 10/10 3 Teorijska znanja i praktini dio (klasifikacija grae kroz radionicu)
I.4. Opis knjinine grae (katalogizacija)
Doc. dr. sc. Dinka Kovaevi Marija Erl Šafar 10/10 3 Teorijska znanja i praktini dio (katalogizacija grae kroz radionicu)
II. KNJININE ZBIRKE znanja i vještine nabave, okupljanja, organiziranja, upravljanja i korištenja knjiniarskih zbirki
II.1. Nabava i okupljanje knjiniarskih zbirki Prof. dr. sc. Kata Ivi Marija Laszlo 5/5 2 Teorijska znanja
Seminarski rad
II.2. Organiziranje i upravljanje knjiniarskim zbirkama Prof. dr. sc. Kata Ivi Marija Laszlo 5/5 2 Teorijska znanja
Seminarski rad
Marija Laszlo Mr. sc. Marina Vinaj 5/5 2 Teorijska znanja
Praktini rad
III. TEHNOLOŠKA ZNANJA U PRIMJENI NA GRAU KNJININIH USTANOVA
III.1 Baze podataka u knjininim ustanovama Prof. dr. sc. Ninoslav Novak Marija Laszlo 5/10 2 Praktini rad u radionicma
III.2. Digitalizacija knjinine grae Prof. dr. sc. Ninoslav Novak Marija Laszlo 5/10 2 Praktini rad u radionicma
III.3. Informacija i komunikacija u knjininim ustanovama Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi Marija Erl Šafar 5/10 2
6
7
predava Sunositelj teme
IV. TEMLJI STRUKE/KNJINIARSTVA-(znanja)
IV.1 Propisi u knjiniarskoj djelatnosti Prof. dr. sc. Mario Vinkovi 5/5
2 Seminarski rad
IV.2. Organizacija knjinica i osnove knjiniarske djelatnosti Doc. dr. sc. Dinka Kovaevi 5/5
2 Seminarski rad
IV.3. Vrste knjinica Prof. dr. sc. Jasmina Lovinevi Marija Laszlo 5/5 2 Seminarski rad
V. Izbor podtema u okviru podruja i tema I. –IV*
V.1 Pretraivanje knjinine grae Marija Laszlo, predava 10 2 Praktini rad u radionicma
V.2. Zašita knjininih zbirki
Doc. dr. sc. Dinka Kovaevi Mr. sc. Marina Vinaj 5/5 2 Praktini rad u radionicma
V.3. Psihologija korisnika
V.4. Upravljanje u knjininim ustanovama
Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni 5/5 2
Seminarski rad
V.5. Kreativno pisanje i struni rad Anelko Mrkonji, prof., viši predava. Mr. sc. Vera Erl 5/5 2 Kreativna
Radionica * Polaznici su obvezni izabrati jednu od 5 podtema.
_________________________________________________________________________________
8. Kompetencije nositelja tema/podtema u programu
1. Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi, izvanredna profesorica i proelnica Odjela za kulturologiju, voditeljica programa strunog usavršavanja.
Struni interes i nastavna djelatnost prof. dr. sc. Jasmine Lovrinevi usmjereni su na povezivanje pedagoških metoda i knjiniarskih programa, posebno u segmentu školskog knjiniarstva i korisnika školskih knjinica. Isto tako ostvarila je izniman doprinos uspostavljanjem novih nastavnih predmeta na Uiteljskom studiju na Uiteljskom fakultetu u Osijeku i to: Informacijska pismenost, Školske knjinice i Medijska kultura. Osobito je unaprijedila predmete kojima je studentima Uiteljskog fakulteta nastojala prenijeti znanja u polju informacijskih znanosti, gdje je teorijski i praktino pokazala vanost informacijske pismenosti i informacijsko-komunikacijske tehnologije za uenje i cjeloivotno usavršavanje buduih uitelja. Istraivanje rada s korisnicima školskih knjinica u odgojno obrazovnom sustavu dali su joj poticaj za uvoenje novih metoda rada sa studentima. Znanstveni rad prof. dr. sc. Jasmine Lovrinevi je sustavno bavljenje temama vezanim za školsko knjiniarstvo, uloga u odgojno-obrazovanom sustavu, uvoenje novih modela obrazovanja kroz školsku knjinicu, a u novije vrijeme njene interes zaokupljaju teme medijske i informacijske pismenosti. Znanstveni struni rad odlikuje se zavidnim korpusom tekstova kojima je znaajno pridonijela razvoju teorije i prakse školskog knjiniarstva posebice metoda rada s korisnicima školskih knjinica u odgojno-obrazovnom procesu. Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi je cijenjena kao autoritet na polju školskog knjiniarstva, a posebice je cijenjena kao metodiar ije je teorijsko i metodiko praktino znanje cijenjeno u zemlji i inozemstvu. Objavila je 2 knjige u koautorstvu i preko 30 radova.
2. Doc. dr. sc. Dinka Kovaevi, docentica na Katedri za knjiniarstvo Odjela za kulturologiju od 1. prosinca 2010. godine.
_________________________________________________________________________________
Znanstveni rad je sustavno bavljenje temama iz podruja školskoga knjiniarstva, od temeljnih statusnih problema (prostor, fond i oprema,struni kadar), zakonskih propisa do programa obrazovanja uenika, a u novije vrijeme teme su: smjernice za rad školskoga knjiniara, kompetencije, normativi i vrednovanje poslova i zadaa. Tijekom godina se usavršavala u struci u zemlji i inozemstvu sudjelujui na brojnim meunarodnim skupovima, radionicama i savjetovanjima. Objavila je dvije knjige u koautorstvu i preko 40 radova.
3. Prof. dr. sc. Kata Ivi, izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku
Struno i znanstveno podruje djelovanja su znanstvene i tehnološke informacije, njihovo korištenje i novi oblici primjene, baze podataka i informacijski servisi, informacijski management, propedeutika i knjiniarstvo. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku odravala je seminare iz kolegija: Uvod u struni i znanstveni rad te predaje Menadment promjena.. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na dislociranom studiju u Vinkovcima odravala nastavu i seminare iz kolegija Uvod u struni i znanstveni rad, a sada na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na Odsjeku za Informacijske znanosti prema Bolonjskom procesu ima nastavu i seminare iz kolegija: Knjinini sustavi i mree, i iz kolegija Upravljanje informacijskim ustanovama te Znanost o informaciji i komunikaciji. Od 2009. godine izvodi nastavu na sveuilišnom interdisciplinarnom preddiplomskom studiju Kulturologija na smjerovima: Kulturalni menadment i Knjiniarstvo na Odjelu za kulturologiju. Objavila je sa suautorima tri knjige-udbenika: ("Prirunik za traenje informacija u ekonomiji" i "Primjena metodologije znanstvenog istraivanja" i ""Primjena metodologije strunog i znanstvenog istraivanja"), samostalno dvije monografije (Biobibliografija ..... ).
4. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni, redovita profesorica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku
Podruje interesa i djelovanja: organizacija i menadment, poslovni informacijski sustavi, poslovno komuniciranje, interkulturalne poslovne komunikacije, IT menadment. Voditeljica je studijskog smjera „Menadment“ na Ekonomskog fakultetu u Osijeku, te nositeljica kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju. Na poslijediplomskom specijalistikom studiju „Organizacija i management“ i poslijediplomskom doktorskom studiju „Management“ na Ekonomskom fakultetu u Osijeku bila je u timu izrade plana i programa studija. Nositeljica je kolegija i mentorica ve etvrte generacije doktoranada. Mentor je na poslijediplomskom doktorskom studiju na Ekonomskom fakultetu Sveuilišta u Rijeci. Na Ekonomskom fakultetu Sveuilišta u Mostaru, nositeljica je kolegija na diplomskom studiju i mentorica na doktorskom studiju. Predsjednica je Katedre za kulturalni menadment na Odjelu za kulturologiju Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U timu je urednika meunarodne konferencije Interdisciplinary Management Research / Sveuilište J.J. Strossmayera u Osijeku / Pforzheim University of Applied sciences / ve sedmu akademsku godinu. Voditeljica Sveuilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Kulturologija. lanica je Hrvatskog društva ekonomista, CROMAR-a, MIPRO-a, AGISEE, GIS foruma. Sudjelovala je i sudjeluje na meunarodnim projektima, voditeljica je nacionalnog projekta Upravljanje znanjem u funkciji gospodarskog razvitka istone Hrvatske financiranim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
_________________________________________________________________________________
Sudjelovala je u Tempus programu kao ekspert u ekonomskom dijelu projekta Standardization in Teaching of Medicine - STEAMED (CA003A06-2006). Sve dodatne informacije su dostupne na http://www.majalamzamaronic.com, Popis objavljenih radova iz Hrvatske znanstvene bibliografije: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=25303
5. Prof. dr. sc. Ninoslav Novak, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku
Sa znanstvenim, operativnim i obrazovnim radom u podruju informacijsko komunikacijske tehnologije bavi se kontinuirano na raznim visoko obrazovnim ustanovama od 1974. godine. Predavao je ili predaje više predmeta na dodiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima iz podruja ICT za razne skupina slušaa i korisnika na visokim uilištima i sveuilištima u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Puli, Mostaru, Splitu, Slavonskom Brodu na: Osnove informatike, Osnove raunarstva, Programiranje i programski jezici, Baze podataka, Sustavi za upravljanje BP, Informatiki management, Upravljanje poslovnim dokumentima, Oblikovanje mrenih stranica, Sigurnost IS, Elektroniko poslovanje, Digitalno društvo, eVlada i drugo prema izboru u podruje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti za predmete u svezi ICT. Napisao je i izdao pet knjiga te više razliitih prirunika za podruja podizanja informatike pismenosti, automatizacije kancelarijskih poslova i digitalnog društva. Izradio je nastavne planove i programe za više raznih kolegija na dodiplomskim i diplomskim (magistarskim, specijalistikim) studijima. Kao suautor prisutan je u izdavakoj djelatnosti u podruju ICT. Poznaje razne operacijske sustave, više programskih jezika te SQL za razne BP. Bio je voditelj u izradi preko 70 diplomskih radova i 30 magistarskih i specijalistikih radova te mentor više pristupnika na doktorskim studijima. Znatno je unaprijedio pristup uenju i stjecanju novih znanja i vještina iz ICT, afirmirao principe cjeloivotnog obrazovanja i u prepoznatljivom obliku povisio stupanj informatike pismenosti okruenja. Nositelj je više dravnih i drugih priznanja i odlija iz podruja ICT. Stjecao je znanja i vještine putem na raznim formalnim i neformalnim obrazovni sadrajima u zemlji, Europi, Sjedinjenim amerikim dravama i Kanadi. Ninoslav Novak je testirani trener i ispitiva za sve naine i oblike pripremanja i stjecanja ECDL diplome (European Computer Driving Licence) te i na taj nain doprinosi cjeloivotnom obrazovanju u razliitim djelatnostima (knjiniarstvo) i primjerenijem odnosu gospodarstva i javnog sektora prema izazovima koje sa sobom nosi informatizacija i globalizacija. Redovito aktivno sudjeluje na znanstvenim i strunim skupovima iz podruja primjene ICT u kulturnom i gospodarskom okruenju.
6. Prof. dr. sc. Mario Vinkovi, izvanredni profesor i prodekan Pravnog fakulteta Osijek
_________________________________________________________________________________
13
Usavršavao se na University of Manchester, University of Liverpool, Central European University&COLPI te na kraim boravcima u Danskoj, Nizozemskoj i Turskoj. Od 2003. do 2006. godine bio je mladi istraiva na meunarodnom kolaborativnom projektu Britanske akademije «Gender equality and the adjustment of constitutions and institutions» (voditelji projekta: prof. dr. sc. Jo Shaw, University of Edinburgh, prof. dr. sc. Siniša Rodin, Pravni fakultet u Zagrebu i Prof. Fiona C. Beveridge, University of Liverpool).Od sijenja 2008. do svibnja 2005. godine bio je voditelj interdisciplinarnih poslijediplomskih specijalistikih studija «Europski studiji – regionalna suradnja i integriranje u EU», Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prodekan je za znanost i meunarodnu suradnju Pravnog fakulteta u Osijeku i lan Upravnog vijea Pravosudne akademije. lan je uredništva znanstvenog asopisa «Pravni vjesnik» i meunarodnog uredništva Godišnjaka Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihau. Izlagao je na petnaest meunarodnih konferencija, od toga na šest kao pozvani izlagatelj. lan je UACES, Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo i Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu. Dui niz godina surauje s Udrugom za edukaciju rtava «Mobbing» iz Zagreba.
7. Anñelko Mrkonji, prof., viši predava Odjela za kulturologiju
Diplomirao 1986. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku s temom diplomskog rada „Likovnost u putopisima Matka Peia“ i stekao struno zvanje profesora hrvatskog ili srpskog jezika i knjievnosti. Radio je u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju i ima preko 22 godina radnog staa u struci kao profesor hrvatskog jezika i knjievnosti i kao predava na Umjetnikoj akademiji i višeg predavaa na Odjelu za kulturologiju. Struni i znanstveni interes te nastavna djelatnost Anelka Mrkonjia usmjereni su na interdisciplinarni pristup prema umjetnikim medijima, prvenstveno knjievnom i likovnom u kojem iskazuje pluralizam metodoloških orijentacija, a koje uvaavaju i intermedijalnost kao njihovo bitno metodološko napuivanje. U svojim radovima detektira kulturološke fenomene relacijom zaviajno-nacionalno-europsko (svjetsko). Svojim nastavnim radom ostvario je izniman doprinos uspostavljanjem novih nastavnih kolegija i to sveuilišnog izbornog kolegija Umjetnost u knjievnosti. Osobito je unaprijedio kolegije: Umjetnost i kultura, Kreativno pisanje te Izloba u knjinicama kojima je studentima sveuilišnog interdisciplinarnog preddiplomskog studija Kulturologija na zajednikom programskom modulu Kulturologija te smjerovima: Medijska kultura i Knjiniarstvo nastojao prenijeti znanja u podrujima knjievnosti i likovnosti, gdje je teorijski i praktino pokazao vanost interdisciplinarnog pristupa u podrujima humanistikih znanosti i umjetnosti i uvoenje novih metoda rada sa studentima. Objavio 4 knjievna rada, 17 radova te sveuilišni udbenik pod nazivom „Slika, rije, kultura: rasprave, eseji i kritike“ (2011.).
8. Marija Laszlo, predava u naslovnom zvanju na Odjelu za kulturolgiju
_________________________________________________________________________________
Sudjelovala je u znanstveno-istraivakom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom „Upravljanje informacijama i znanjem u e-okruju i Informacijske potrebe korisnika. Radila je kao profesor pet godina u gimnaziji i predavala predmet „Primjena kompjutera u društvenim djelatnostima“ Na Visokom gospodarskom uilištu u Krievcima sudjelovala je u nastavi iz predmeta Komunikacijske vještine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vodila je vjebe iz nastavnih predmeta Bibliografske organizacije i kontrole, Osnove klasifikacije i Uvod u informacijske znanosti. Aktivno se sluim engleskim,njemakim, francuskim, eškim, ruskim, slovenskim jezikom i pasivno maarskim, talijanskim i španjolskim. Struni i znanstveni interes te nastavna djelatnost Marije Laszlo usmjereni su na povezivanje pedagoških metoda i knjiniarskih programa, posebno u segmentu informacijskih znanosti Osobito je unaprijedila rad u vjebama i seminarima te radionicama u nastavnim predmetima: Bibilografska organizacija i kontrola, Osnove klasifikacije i Uvod u informacijske znanosti u razdoblju od 205. do 2011. godine kojima je studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastojala prenijeti znanja u polju informacijskih znanosti, gdje je teorijski i praktino pokazala vanost informacijske pismenosti i informacijsko-komunikacijske tehnologije za uenje i cjeloivotno usavršavanje. Objavila 8 znanstvenih i strunih radova.
_________________________________________________________________________________
15
_________________________________________________________________________________
16
13. Izvodljivost programa Procijenjeni troškovi programa iznose 5.500,00 kn (bez PDV-a) po polazniku. Navedeni iznos pokriva troškove izvedbe programa, troškove nositelja programa i troškove vezane za izdavanje potvrda U cijenu su ukljueni materijali. Program e se izvoditi za minimalno 10 polaznika. Redni broj
Ime i prezime, zvanje Iznos
1. PRIHODI POSLOVANJA 1.1. Prihodi od školarina (na bazi 10 polaznika) 55.000,00 2. RASHODI POSLOVANJA 2.1. PDV 25% 13.750,00 2.2. Reijski troškovi Odjela (10%) 5.500,00 2.3. Materijalni troškovi odjela (5%) 2.750,00 2.4. Fond Sveuilišta (1%) 550,00 2.5. Honorar voditelja programa 3.450,00 2.6. Honorari izvoditelja programa (nastavnici i suradnici) 25.000,00 2.7. Rashodi za zaposlene (plae, doprinosi, usluge i ostali
rashodi za zaposlene) 4.000,00
3. Ukupni prihodi i primitci 55.000,00 4. Ukupni rashodi i i izdatci 55.000,00 5. Višak prihoda i primitaka 0,00
_________________________________________________________________________________
17
Klasa: 602-04/12-08/01 Urbroj: 2158-60-20-01-12-15 Osijek, 21. veljae 2012. Na temelju lanka 76. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br.123/03.,198/03.,105/04. 174/04., 46/07. i 63/11.) i sukladno lanku 136. stavka 2. Statuta Sveuilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-proišeni tekst te lanku 51. Odjela za kulturologiju i lanku 12., stavku 7. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveuilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Vijee Odjela za kulturologiju (u daljnjem tekstu: Vijee) na 2. sjednici u akademskoj 2011/2012. godini odranoj 21. veljae 2012. godine pod tokom 7. dnevnog reda donosi sljedeu
ODLUKU
o prihvaanju Elaborata o programu strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja
1. Prihvaa se Elaborat o programu strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja
u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja 2. Ova Odluka i Elaborat naveden u toki 1. ove Odluke dostavlja se Senatu Sveuilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na izdavanje suglasnosti za izvedbu programa strunog usavršavanja u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja
Obrazloenje
Katedra za knjiniarstvo uputila je Vijeu prijedlog Elaborata o programu strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja.Vijee je razmatralo navedeni Elaborat i utvrdilo da je Elaborat u skladu s lankom 12. stavkom 7. Pravilnika o studijima i studiranju na Sveuilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i da sadri: naziv programa, razloge za pokretanje programa strunog usavršavanja za stjecanje strunih zvanja u knjiniarskoj struci u okviru koncepta cjeloivotnog obrazovanja, uvjete za upis, strukturu programa, oblike i trajanje programa, izvedbu programa, kompetencije nositelja tema u programu, napredovanje kroz program, završetak programa, naine praenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa, didaktike, prostorne i druge uvjete za izvedbu programa te izvodljivost programa , stoga je odluilo kao u izreci.
PROELNICA
Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi
_________________________________________________________________________________