MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Seminar 3: Teorija komparativnih troškova i H-0 teorem

Obvezna literatura: A. Babić, M. Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 25. - 69.

2

Zadatak za zadaću

Ako Francuska posjeduje 100 jedinica rada, a Švicarska 80 jedinica rada:

a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja b) odredite oportunitetne troškove i granične stope

tranformacije zemaljac) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju

probitak od bilateralne razmjene

Q/L Francuska Švicarska

vino 3 1

sir 3 3

1.

3

d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja

e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz dana ograničenja

f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih

g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer

* Na apscisi nanesite vino, a na ordinati sir!

4

Ponavljanje.. Teorija komparativnih troškova formulirana

od strane D. Ricarda Bazirana na teoriji komparativnih prednosti Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u

proizvodnji dobara (L/Q) 1930. Gottfried von Haberler – nadopuna teorije

komparativnih troškova

Gottfried von Haberler (1900.-1995.)

5

Pregled seminara:

Teorija komparativnih troškova plaće tečajevi

Ricardo vs. Heckscher-Ohlin Heckscher-Ohlinova teorija VT Zadaci za vježbu Kviz

6

Utjecaj promjene nadnice (plaća)

Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata

Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB

Nadnice najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća

Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje

7

Zadatak 1.

L/Q A B

X 0,25WA 0,40WB

Y 0,15WA 0,20WB

Troškovi proizvodnje prije promjene plaća:

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X (0,25 < 0,40)• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y (0,15 < 0,20)• Zemlja B ima komparativnu prednost u Y, a zemlja A u X

8

Pretpostavimo da su plaće u zemlji A dvostruko veće nego u zemlji Bodnosno WA=2, WB=1, odredite nove apsolutne i komparativne prednosti!

L/Q A B

X 0,5 0,4

Y 0,3 0,2

• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (0,4 < 0,5), (0,2<0,3)• Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X • Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y

Zadatak 1.

9

Utjecaj promjene tečaja

Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi

Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß

Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene

10

Zadatak 2.

L/Q A B

X 0,5 α 0,2 ß

Y 0,4 α 0,2 ß

Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva

• Zemlja B ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X

11

Pretpostavimo da su odnosi tečajeva α : ß=1:3 odnosno

ß=3α , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti!

L/Q A B

X 0,5 α 0,6 α

Y 0,4 α 0,6 α

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X i Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X

Zadatak 2.

12

L/Q A B

X 0,5 0,1

Y 0,25 0,2

Na temelju tablice odredite:a) apsolutne i komparativne prednosti zemaljab) odnose razmjene i nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene c) pojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti!d) odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako valuta zemlje B aprecira za 50%!

Zadane su količine rada LA=50, LB=20

*Napomena: Vrijednosti L/Q je potrebno pretvoriti u Q/L prilikom prikaza krivulja PPF

Zadatak 3.

13

2

ALY

LX

Ay

x

a

a

p

p

Zadatak 3.

a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (0,1<0,5) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (0,2<0,25) Zemlja B ima komparativnu prednost u X, a zemlja A u Y

b)

L/Q A B

X 0,5 0,1

Y 0,25 0,2

2

1

BLY

LX

By

x

a

a

p

p

14

Zadatak 3.

2

1

By

x

p

p

22

1

y

x

p

p Područje obostrano probitačne razmjene

X

Y

0 1 2 3

1

2

3

Područje autarkije zemlje BPodr

učje

aut

arki

je z

emlje

A

Podru

čje ob

ostra

no

prob

itačn

e raz

mjene

2

Ay

x

p

p

15

Zadatak 3.

Q/L A B

X 2 10

Y 4 5

50AL

20BL

0 X

Y

50 100

50

Zemlja A

0 50

50

100

Zemlja B

c)

X

Y

200

200

16

Zadatak 3.

Q A B Ukupno

X 100 200 300

Y 200 100 300

Max. količine proizvodnje

F (200, 200) – Ricardova točka (specijalizacija prema komparativnim prednostima)

I (100,100) – točka inverzne specijalizacije

E – proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije

17

Zadatak 3.

X

Y

0100 300

50

100

200

300

F(200,200)

E

I(100,100)

G

H

50 200

18

Zadatak 3.

L/Q A B

X 0,5 0,1

Y 0,25 0,2

L/Q A B

X 0,5 0,15

Y 0,25 0,30

d)

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y•Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X•Komparativne prednosti ne treba određivati

19

L/Q Hrvatska Japan

Brodovi 0,3 0,4

Mikročipovi 0,5 0,1

a) Na temelju tablice odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja, MRT, odnose razmjene, nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene tepojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti!

b) Odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako kuna deprecira za 50%!

Zadane su količine rada LHR=50, LJA=100

* Brodove prikažite na ordinati, a mikročipove na apscisi!

Zadatak 4.

20

Ricardo vs. Heckscher-Ohlin

Ricardo – razloge specijalizacije i međunarodne razmjene vidi u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora

Heckscher-Ohlinova teorija – razlozi specijalizacije i razmjene ogledaju se u različitoj raspoloživosti proizvodnih faktora

21

Do sada smo naučili da komparativne prednosti mogu potjecati iz

razlika u: Tehnologiji Faktorskoj raspoloživosti Potražnji

Razlika u relativnoj faktorskoj raspoloživosti razlika u relativnim cijenama dobara trgovina temeljena na komparativnim prednostima

Ponavljanje...

22

Heckscher-Ohlinova teorija

Zemlja će izvoziti robu koja intenzivnije koristi obilniji faktor proizvodnje i uvoziti robu koje intenzivnije koristi njen oskudniji faktor proizvodnje Efekti trgovine:

Trgovina rezultira uzajamnim dobicima Zemlje preusmjeravaju (realociraju) faktore kako bi povećale specijalizaciju u proizvodnji roba koje intenzivnije koriste njen obilniji faktor Relativne cijene roba se izjednačuju između zemalja nakon trgovine

Bertil Ohlin (1899.-1979).

Eli Hechscher (1879.-1952.)

23

Pretpostavke Heckscher-Ohlinovog modela

2x2x2 model - 2 zemlje (A i B), 2 dobra (X i Y), 2 proizvodna faktora ( L i K)

Na tržištu vlada potpuna konkurencija Dobro X je radno-intenzivno, dobro Y je

kapitalno-intenzivno u obje zemlje Potpuna mobilnost proizvodnih faktora unutar

gospodarstva, a nemobilnost u razmjeni između zemalja

Nema transportnih troškova Obje robe se proizvode pod konstantnim prinosima

24

Zajednička tehnologija (Tx =Tx* i Ty = Ty*) u

zemljama Različita faktorska raspoloživost među zemljama Različiti faktorski intenziteti u sektorima Identične preferencije (ukusi) u zemljama Postoji nepotpuna specijalizacija u proizvodnji kod

obje zemlje Međunarodna razmjena među zemljama je

uravnotežena

25

Faktorska intenzivnost i faktorska raspoloživost

Faktorska intenzivnost ili faktorska proporcija: proporcija faktora korištenih u proizvodnji nekog finalnog dobra Dobro X je radno-intenzivno ako je odnos kapital/ rad

u njegovoj proizvodnji manji nego u proizvodnji dobra Y, pri nekom relativnom odnosu cijena faktora (K/L)X < (K/L)Y

Dobro Y je kapitalno-intenzivno ako je odnos kapital/rad u njegovoj proizvodnji veći nego u proizvodnji dobra X, pri nekom relativnom odnosu cijena faktora. (K/L)Y > (K/L)X

26

Faktorska raspoloživost (obilatost): relativna količina faktora proizvodnje u zemlji Definicija u fizičkim jedinicama: Zemlja je

kapitalno-bogata ako je njen odnos kapital/rad (K/L) veći nego u drugoj zemlji

(K/L)>(K*/L*) Definicija u relativnim cijenama faktora: koristi

omjer nadnice i rente => relativnu nadnicu: (w/r)>(w*/r*)

Tuzemstvo relativno obiluje kapitalom u odnosu na inozemstvo

27

K

L

X

X

L

KNagib

Y

Y

L

KNagib

KYa

LYa

KXa

LXa

Grafički prikaz faktorske intenzivnosti

0

A

B

28

Određivanje faktorske intenzivnosti

Na apscisi su prikazani input-output (tehnički koeficijenti) rada, a na ordinati tehnički koeficijenti kapitala

Dobro X je radno-intenzivno – predstavljeno većim ulaganjem proizvodnog faktora rada (K/L)(K/L)XX < (K/L)(K/L)YY

Dobro Y je kapitalno-intenzivno – predstavljeno većim ulaganjem proizvodnog faktora kapitala (K/L)(K/L)YY > (K/L) > (K/L)XX

Pretpostavka je da su tehnički koeficijenti fiksni

29

Leontijevljev paradoks

W. Leontief je empirijskom analizom na temelju

input-output tablica došao do rezultata da je 1947. godine

američki uvoz zahtijevao 21% više kapitala nego što

je sadržavao američki izvoz Na temelju toga je zaključio da SAD izvoze pretežno radno-intenzivne, a

uvoze kapitalno-intenzivne proizvode iako su bile relativno bogatije kapitalom nego radom

Wassily Leontief (1906.-1999.)

30

31

1. Komparativni troškovi se mijenjaju

a) Tehnološkim napretkom

b) Promjenom plaća

c) Promjenom tečaja

d) Svime prije navedenim

32

2. Input-output koeficijenti predstavljaju

a) Utrošak rada/kapitala po jedinici proizvodnje

b) Tehnička ograničenja u proizvodnji

c) Recipročnu vrijednost produktivnosti proizvodnog faktora

d) Sve navedeno

33

3. Prema Heckscher-Ohlinovom modelu vanjske trgovine, zemlje imaju komparativne prednosti u dobrima u kojima

a) Relativno intenzivno koriste onaj proizvodni faktor kojim relativno obiluju

b) Dolazi do izražaja ekonomija obujmac) Koriste više rada po jedinici proizvoda u

usporedbi s njenim trgovinskim partnerimad) Koriste više kapitala po jedinici proizvoda u

usporedbi s njenim trgovinskim partnerima

34

4. Jedna od kritika Leontijevljeve analize je u tome što

a) Je analizirao proizvodne faktore

b) Je koristio input-output tablice

c) U analizu nije uključio ljudski kapital

d) Mu se rezultati ne slažu s Hecksher-Ohlinovom teorijom

35

5. Ako mala zemlja ima apsolutno manje i rada i kapitala naspram velike zemlje, prema H-O teoriji

a) Ona nema komparativnu prednost niti u jednom dobru

b) Ona ima izraženu komparativnu prednost barem u jednom dobru

c) Za nju je nemoguće odrediti komparativne prednosti i stupanj specijalizacije

d) Ništa od navedenog

36

6. Kina je relativno obilna radom, dok je Australija relativno obilna zemljom. Proizvodnja tekstila je radno-intenzivnija od proizvodnje vune. Prema Hechscher-Ohlinovoj teoriji, Australija će imati:

a) Komparativnu prednost u proizvodnji tekstilab) Apsolutnu prednost u proizvodnji tekstilac) Komparativnu prednost u proizvodnji vuned) Apsolutnu prednost u proizvodnji vune

37

7. Ako je neka zemlja spremna razmjenjivati 2X za 4Y sa zemljom B njezin odnos cijena jednak je:

a) ½

b) 1

c) 2

d) Odnos cijena ne možemo odrediti bez tablice produktivnosti zemlje B

38

8. Koje od navedenog nisu pretpostavke H-O modela:

a) Proizvodne funkcije su homogene i imaju konstantne prinose

b) Na tržištima vlada potpuna konkurencija

c) Ukusi potrošača nisu identični u zemljama

d) Relativne količine proizvodnih faktora su različite u zemljama

39

L/Q A B

X 0,1 0,3

Y 0,2 0,9

9.

Ako se u zemlji A nadnice povećaju za 100%

a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Yb) Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Yc) Zemlja A ima komparativnu prednost u Yd) Komparativne prednosti se ne mogu odrediti

40

L/Q A B

X 0,1 0,4

Y 0,2 0,8

10.

Ako valuta zemlje B deprecira za 50%

a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Yb) Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Yc) Zemlja A ima komparativnu prednost u Xd) Komparativne prednosti se ne mogu odrediti

41

Pitanja?