FINANCIJSKE NEMOGUĆNOSTI ZA PREUZIMANJE RAZVOJNE

ULOGE Zagreb, 19. veljače 2015.

UVOD

• RAZVOJNA ULOGA

• Višedimenzionalna; brojne „definicije”

• Financijsko okružje:

• „Prepoznaje” se u omjeru tekućih i investicijskih rashoda (najvažnija investicijska razina)

• Struktura rashoda: alokacijski, redistributivni, razvojni

REPUBLIKA HRVATSKA

• Pilarov barometar (2008)

• Koji od navedenih problema (njih 13) najviše otežavaju razvitak Vašeg mjesta ili grada?:

• Odgovor: 1. „Velika nezaposlenost” (44,6%),2. „Loša lokalna uprava” (25,4%); 3. Nedostatak stručnjaka (24,7%); 4. Loše planiranje budućnosti (23,0 %); 5. Manjak mladog stanovništva (16,6%).

• Kako ocjenjujete rad lokalne uprave? „Uglavnom nezadovoljavajućim“ (32,7%); „Vrlo nezadovoljavajućim“ (21,1%) - prevaga negativnijih ocjena rada lokalne uprave

LOKALNE FINANCIJE – USPOREDNA PERSPEKTIVA• Splet trendova (npr. urbanizacija, decentralizacija – „evolucija” uloga

(razvojna)• Financijska i gospodarska kriza obnovila niz „starih-novih” prijepora; npr.

teritorijalna (re)organizacija, odnosi središnje –lokalno

PRIHODI: • Dva modela financiranja ( „poduzetnički” (lokalne politike usmjerene prema razvoju i konkurentnosti odražavaju se u prihodnoj strukturi; korporacijske prakse u upravljanju vs klasičnim, redistributivnim (statičnim)• Krhkost financijske (porezne) autonomije • Sustav međuproračunskih transfera (oblikovanje sustava, predvidivost i

kriteriji)

USPOREDNA PERSPEKTIVA

RASHODI

• Funkcijska klasifikacija (decentralizacija – struktura rashoda)

• Odnos tekućih i kapitalnih rashoda (opći trend pada investicijskih rashoda)

• Struktura tekućeg trošenja (nadzor i financijsko upravljanje)

• Financiranje investicija (planiranje i upravljanje – KIP(uključivanje građana); nadzor zaduživanja; najava novog trenda zaduživanja -osnivanje posebnih komunalnih banaka i investicijskih agencija; europski fondovi (organizacijski sustav pomoći nižim razinama)

USPOREDNA PERSPEKTIVA

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE – „pojedinačni” i sustavni pokazatelji („opća slika”)

• Rashodi (mehanizmi vrednovanja - analiza odstupanja (planiranog od stvarnog); metode usporedbe troškova obavljanja usluga (npr. unutar grada ili općine, između lokalnih jedinica) ili metode uspoređivanja i mjerenja standarda i kvalitete obavljanja usluga (benchmarking))

• Prihodi (istraživanje uzroka neplaćanja); međuproračunski transferi (poticanje vlastitih napora), upravljanje imovinom...

• Mjerenje financijske uspješnosti (samoocjenjivanje) – procjena fiskalnog „zdravlja” (uključuje različite pokazatelje: analizu prihoda i rashoda, prakse financijskog upravljanja, investicijsku politiku i prioritete, vrednovanje i usporedbu s drugim jedinicama...)

• Indeks gradske moći

USPOREDNA PERSPEKTIVA

ODNOSI SREDIŠNJE - LOKALNO

• Potreba za koordinacijom - razvoj mehanizama koji „olakšavaju” vertikalni dijalog i odlučivanje

• U financijskom okružju, naglasak na konzultativnim mehanizmima i konceptu suradnje– dopunski, ravnotežni mehanizam u prihodnim izvorima s izrazitijim mogućim utjecajem na financijsku autonomiju

• Različite dobre prakse – mogu se ticati proračuna i proračunskog ciklusa u cjelini ili pojedinih pitanja (npr. lokalnih poreza, međuproračunskih transfera, financijskih učinaka pojedinih zakona, novih ovlasti).

• Međuproračunski transferi - osnivanje posebnih tijela sačinjenih od predstavnika sviju razina radi zajedničkog oblikovanje sustava međuproračunskih transfera ili dijeljenja poreza, za određeno razdoblje (npr. Njemačka, Kanada, Austrija) - fleksibilniji normativni okvir (npr. zakoni o transferima ili dijeljenju poreza koji se donose za srednjoročno razdoblje).

• Formalni mehanizmi

•„Novo partnerstvo”

REPUBLIKA HRVATSKA

• Financijski pokazatelji:

• Tekući rashodi 80%, investicijski rashodi između 15% i 17%

(kriza, manipuliranje strukturom rashoda)

• Stabilna struktura tekućih rashoda (rashodi za zaposlene (povećanje broja zaposlenika), materijalni rashodi i tzv. ostali rashodi)

• Funkcijska struktura rashoda: opće javne usluge, ekonomski poslovi, usluge unapređenja stanovanja i zajednice, obrazovanje, rekreacija, kultura i religija

• Prihodi: porezni prihodi (zajednički), neporezni prihodi (od administrativnih pristojbi) i pomoći (županije i općine); rast kapitalnih prihoda

REPUBLIKA HRVATSKA

• Županija - prije administrativna jedinica, nego razvojni akter - bolje opremljena za upravljanje tekućim prihodima i rashodima

• Nesrazmjer između prenijetih ovlasti i fiskalnih mogućnosti

• Gradovi- izrazitija redistribucija: model proračuna s neodređenim odnosom prema razvoju velikog grada

• Niska konkurentnost gradova

• Povezana veličina i ekonomska uspješnost

• Općine: „prostor iza”

• Kvaliteta institucija zaduženih za upravljanje proračunom

REPUBLIKA HRVATSKA

• NA RASKRŠĆU: DVA PRORAČUNSKA MODELA

• POMOĆNE STRATEGIJE:

• Unutrašnja raspodjela proračunskih rashoda

• (Nekritičko) jačanje javno-privatnog partnerstva

• Zaduživanje

REPUBLIKA HRVATSKA

• Komplementarni model : • Reforma međuproračunskih odnosa:- Redizajniranje sustava pomoći - Konzultativni mehanizmi – dijeljenje poreza, pomoći i prijenos ovlasti

(fleksibilniji okvir)- Partnerski odnosi s gradovima ( i drugim razinama) • Financiranje investicijskih rashoda:- Jačanje institucionalne podrške (razvojna banka, fond za potporu lokalnih projekata; investicijske agencije)- Reforma pojedinih prihoda (npr. komunalni doprinos – instrument šire namjene)

REPUBLIKA HRVATSKA

• Jačanje „korporacijske” orijentacije u upravljanju

- Ulaganja u istraživanje i razvoj: „novo partnerstvo”

- Oblikovanje predloška za samoprocjenu (poticanje prakse, javna objava)

- Usporedba i vrednovanje pojedinih usluga