SMETNJE U PSIHOFIZIKOM RAZVOJU DJECE I ADOLESCENATA

ZATO JE VANO POZNAVATI DJEJI RAZVOJ?

Da bismo znali to moemo oekivati od djeteta, kad to moemo oekivati, te u kojoj dobi se neka razvojna pojava (ponaanje, sposobnost) nadomjeta zrelijim oblikom. To znanje omoguuje postavljanje dobnih normi tjelesnog, motorikog razvoja te kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja.

Poznavanje odvijanja razvoja omoguuje da se djetetu prue odgovarajui razvojni poticaji u najbolje vrijeme. Poznavanje odvijanja razvoja omoguuje pravovremenu pripremu djeteta na promjene koje e se zbivati u njegovom tijelu, ponaanju ili interesima.

TJELESNI NEDOSTACI

Nasljedni ili steeni uslijed nepovoljne prenatalne okoline, povreda tijekom poroda, bolesti, nesree, Psihogeni, uvjetovani emocionalnim problemima (npr. fantomski, umiljeni nedostaci). Neki se mogu ukloniti ili izlijeiti, neki ublaiti, neki prikriti, ali neki ostaju ili se ak vremenom progresivno pogoravaju.

Posljedice tjelesnih nedostataka

Ograniavaju djetetovu aktivnost i razvoj. Osjeaj manje vrijednosti, osobito u kolskoj dobi i adolescenciji. Mogu imati oteenja u: psihofizikom razvoju, kolskom uspjehu, igri s drugom djecom, socijalnoj prilagodbu, razvoju i prilagodbi linosti, i u odrasloj dobi.

Teina posljedica ovisi o:

teini tjelesnog nedostatka (to je tei, to je i psihika teta vea); vremenu nastanka (to je ranije nedostatak nastao u djetetovom ivotu, to e se ono bolje prilagoditi na njega); ogranienjima aktivnosti koja nedostatak uzrokuje; stavovima drugih ljudi i stavovi samog djeteta (prihvaanje ili neprihvaanje, saalijevanje djeteta); osjeaju razliitosti od druge djece.

OTEENJA OSJETILA

Osjetila najvanija za pravilan psihofiziki razvoj djeteta su vid i sluh . Oteenja osjetila ograniavaju iskustva djeteta i mijenjaju druga osjetila. Percepcija, predodbe i procesi miljenja, tj. cjelokupno iskustvo postaje drukije.

Oteenje vida

Krajnje oteenje vida je sljepoa Slijepo dijete doivljava svijet na potpuno drugaiji nain. Njihovo iskustvo je oskudnije. Najvei su problemi u socijalnoj prilagodbi.

Posljedice gubitka vida

U kolovanju, bitno je vrijeme gubitka vida Djeca roena slijepa tee usvajaju kolska znanja, ali se emocionalno bolje prilagoavaju na nedostatak Djeca koja su kasnije izgubila vid, obrnuto. Slijepa djeca se zbog toga koluju u posebnim kolama.

Gubitak sluha

Prvi znak: izostanak stadija brbljanja u govornom razvoju. Javlja se u razliitim oblicima i stupnjevima. Nuna je rehabilitacija, a po potrebi i kolovanje u posebnim ustanovama.

Posljedice gubitka sluha:

Otean razvoj govora, naroito kod potpune gluhoe. Oteen razvoj miljenja - teko dosie najvii razvojni stupanj, apstraktno miljenje. Velike tekoe u socijalnoj prilagodbi, naroito u adolescenciji izolirani, osjeaju se manje vrijedni.

UMNA ZAOSTALOST (MENTALNA RETARDACIJA)

Psihosocijalni i psiho-odgojni nedostatak koji se oituje u velikim tekoama uenja, rjeavanja problema, apstraktnog miljenja te prilagodbe na nove situacije. Najrairenija od svih razvojnih smetnji 2-3% u populaciji

Stupnjevi umne zaostalostiUtvruje se testovima, na osnovi omjera kronoloke dobi i mentalne dobi. Osoba se kategorizira kao: lako mentalno retardirana - IQ 50-69 kao djeca 7-11 god umjereno mentalno retardirana - IQ 35-49 - kao djeca 3-7 god tee mentalno retardirana IQ 20-34 teko mentalno retardirana IQ 0-19. - tee i teko - kao djeca 0-3 god

Vanjski znakovi

Veina nema organskih oteenja, Manji broj, obino umjereno, tee ili teko zaostalih, imaju i razliita organska oteenja - obilne stigmatizacije glave, lica, tijela, kao npr. deformacije oiju, uha, usta, nosa, lubanje, prstiju, govornih organa te oteenja unutarnjih organa i organskih sustava.

Uzroci umne zaostalosti

endogeni - nasljedni genetski poremeaji ili poremeaji strukture ili broja kromosoma; poremeaji metabolizma prenatalno; egzogeni tetne tvari - kemijske tvari, lijekovi, droge, alkohol, zraenja; bolesti ili povrede trudnice. Djeluju: prenatalno; perinatalno ( pri porodu) prijevremeni ili zakanjeli porod, teak porod, anestezija rodilje, nestruna pomo pri porodu; postnatalno - bolesti, povrede i infekcije glave i ss, komplikacije poslije cijepljenja, nepovoljna socijalna okolina, npr. zaputanje, zlostavljanje, naputanje djeteta i sl. nepoznati - npr. neke rijetke progresivne bolesti koje dovode do intelektualnog propadanja i neurolokih poremeaja.

Znaajke ponaanja umno zaostalih osoba

Lako umno zaostala djeca kasnije prohodaju i progovore, imaju uestalije govorne smetnje (tepanje, mucanje), a u redovnoj osnovnoj koli teko napreduju. Mogu se osposobiti za jednostavnija zanimanja i osobno neovisan ivot.

Umjereno umno zaostala djeca u predkolskoj dobi zaostaju u psihomotornom razvoju i govoru, oteena su im osjetila, nemaju kontrolu pranjenja mjehura i crijeva. Naue se hraniti, brinuti o sebi, razviju jednostavan govor, a mogu se obuiti za najjednostavnije poslove (u kuhinji, praoni, pletenje koara).

Tee umno zaostala djeca u predkolskoj dobi zaostaju u psihomotornom i govornom razvoju, ali do 6 godina naue hodati i hraniti se. Govor im je oskudan i nejasan, motoriki su nespretni, oteenih osjetila, teko usvajaju toaletne navike do 6 godina, ne mogu suraivati u igri pa su odbaeni od druge djece. Mogu nauiti odravanje osobne higijene i elementarni jezik, te se mogu osposobiti za jednostavne poslove u zatitnoj radionici, uz nadzor (metenje). Trebaju stalnu skrb okoline.

Teko umno zaostala djeca u predkolskoj dobi rijetko se naue brinuti o sebi ili kontrolirati pranjenje mjehura i crijeva, govore oskudno, neartikulirano, a ponekad ni to. Neki su pasivni, neki nemirni - ine stereotipne pokrete (npr. ljuljanje), trgaju to dohvate, izraeni su znakovi poremeaja na licu i tijelu, esto imaju epilepsiju, paralizu udova i sl. Nuna im je stalna zdravstvena skrb, esto u socijalno-medicinskim ustanovama.

Granino inteligentna djeca poseban problem jer se njihove tekoe oituju tek pri polasku u kolu. Redovna kola im je preteka, a posebni obrazovni programi su im prelagani. Rijetko zavre srednju kolu, ali se mogu kolovati za neki zanat i biti u tome uspjeni.

AUTIZAM

teak poremeaj u djejoj dobi, 3-4 puta ee u djeaka. Osnovni znaci su: rano pojavljivanje (do druge godine), tenja za samoom, poremeaj u jezinom izraavanju i komunikaciji, otpor promjenama u okolini.

Mirno, ne reagira emocionalno na lice majke, ne trai tjelesni dodir s majkom, Nezainteresirano je za okolinu, s drugim osobama postupa kao s predmetima, ljulja se i lupa glavom. Govor se javlja jako kasno, oskudan je, ponekad se gubi, ne slui komunikaciji nego dijete govori za sebe ili ponavlja to je ulo, ali bez razumijevanja. Slab razvoj miljenja i opi intelektualni razvoj, Ne igra se s drugom djecom, gleda kroz osobu ili mimo nje, a igra je stereotipna - ponavlja jedan pokret, reda stvari u nizove i sl. Ako se prekine u aktivnosti, reagira otporom, tjeskobom i ispadima bijesa, vriti. Ne podnosi bilo kakve promjene okoline - raspored namjetaja, ili neto drugo, reagira strahom ili bijesom. itav ivot trebaju nadzor, mogu zbrinjavati temeljne potrebe (higijena, ishrana, oblaenje itd.) i najjednostavnije aktivnosti.

POREMEAJI GOVORATepanje ili dislalija Isputanje nekih glasova (npr. trava - tava), zamjena drugima (npr. lopta - jopta) krivi izgovor glasova (c, s, z, r, l). Sekundarna dislalija, tepanje nakon to je dijete usvojilo normalan izgovor, najee kao regresija ( npr. roenje brata ili sestre, boravak u bolnici i sl.). Ponekad posljedica organskih promjena na perifernim govornim organima (usta, zubi, nepce, nos), uroenima ili steenima nakon npr. kirurkog zahvata, ili posljedica nagluhosti.

Mucanje Funkcionalna smetnja, javlja se izmeu 2. i 5. godine. Poremeaj ritma i tempa govora zbog gra govorne muskulature. Najee pri izgovoru glasova p, b, m, k. Osoba zastaje na suglasniku ili ga ponavlja vie puta, a zatim eksplozivno izgovara ostatak rijei. Moe se pojaviti i kao posljedica neurotskog poremeaja kod djece, a prisutni su i genetski imbenici.

Brzanje u govoru Rjea govorna smetnja, izgovaranje znatno veeg broja glasova u jedinici vremena (oko 30 u sekundi) nego to je normalno ( 8-12 u sekundi). Afazija rjei poremeaj, nesposobnost govora ili nerazumijevanje govora drugih. Uzroci afazije su neuroloki poremeaji.

Usporen razvoj govora Jedan od znakova nedovoljne intelektualne razvijenosti ili neurolokih poremeaja. Moe biti posljedica nagluhosti Ako dijete do 30 mjeseci ne upotrebljava rijei sa znaenjem ili ako s 3 godine ne oblikuje jednostavne reenice. Sve govorne smetnje ometaju socijalizaciju u grupi vrnjaka.

SMETNJE UENJA I PONAANJA - ADHD

Poremeaj nedostatne panje i hiperaktivnosti (ADHD - attention deficit/hyperactivity disorder). Izazvan neurofiziolokim osobitostima funkcioniranja djetetovog ss. Nasljedne ili steene traumama prije ili za vrijeme poroda, kao i u najranijem djetinjstvu. 4-20% djece do 12 godina.

Znakovi ADHD

hiperaktivnost, kratkotrajnost panje, perceptivno-motorike smetnje, smetnje pamenja i miljenja, tekoe u govoru, slaba opa koordinacija, smetnje u uenju (itanju, pisanju, raunanju), neuroloki znaci (nepravilan EEG).

Disleksija , disgrafija (legastenija) i diskalkula - razvojni poremeaji koji se javljaju u kolskoj dobi, oituju se u potekoama ovladavanja itanjem, pisanjem i raunanjem Prisutni unato odgovarajuoj poduci, dovoljnoj inteligenciji, neoteenim osjetilima i povoljnim sociokulturnim prilikama - 10-15% kolske djece.

Znakovi:

zamjena glasova odnosno slova (npr. mama-nama, bob-dob), isputanje ili dodavanje glasova ili slova (prozor-pozor; barka-baraka), isputanje ili dodavanje slogova (govornoga-govora; on-ona), okretanje slogova (im-mi; je-ej).

Nuna terapija kod logopeda i psihologa.

POREMEAJI U PONAANJU

Ponaanje se moe smatrati poremeenim ako ini trajnu barijeru u odnosima izmeu djeteta i odraslih, odnosno vrnjaka. Uzroci su u velikoj mjeri imbenici okoline, ali je vana i uloga dispozicijskih imbenika, s kojima se dijete raa. Dakle, bitno je na koga okolina djeluje.

Podjela poremeaja ponaanja

Aktivni oblici poremeenog ponaanja su: nametljivost, uzornost, prkos, laljivost, agresivnost. Pasivni oblici poremeenog ponaanja su: plaljivost, povuenost, potitenost, nemarnost. Delinkventno ponaanje ukljuuje: skitnju i prostituciju, krau, nasilje i ubojstvo.

Tretman poremeaja ponaanja

ei u adolescenciji, sve su vie prisutni i u mlaoj dobi, u viim razredima osnovne kole. Blai poremeaji - savjetovanje roditelja o odgovarajuim odgojnim postupcima. Ozbiljniji poremeaji - pomo strunjaka, u koli, u ustanovama za socijalnu ili zdravstvenu skrb.

Neuroze

Emocionalne smetnje koje nastaju kao posljedica neprilagoenosti na frustrirajue situacije ili na nemogunost ostvarenja vlastitih ciljeva. Uzroci neuroza su uglavnom egzogeni, okolinski, npr. pritisci okoline, konflikti, i sl.

Oblici neurozakonverzivne reakcije - smetnje u funkcioniranju pojedinih organa ili organskih sustava: probavnih organa (poremeaji hranjenja, anoreksija i bulimija, nekontrolirano pranjenje crijeva ili zatvor stolice, povraanje), dnevno ili nono mokrenje, dinih organa (kaalj, bronhijalna astma, mucanje, tepanje), smetnje sna (nesanica, nemiran san, noni strah, somnambulizam) tikovi, grizenje noktiju, sisanje prsta, bolovi u trbuhu, srcu, itd.

depresivne reakcije - dijete djeluje tuno, nesretno, potiteno, povueno je i nezainteresirano za aktivnost, preosjetljivo, sklono samookrivljavanju, fobine reakcije - strah od odvajanja (separacijska anksioznost), strah od mraka, strah od kole.

Neurotske smetnje mogu ometati uenje i kolski uspjeh, te zahtijevaju terapiju.

PSIHOZE

Psihoze su tei psihiki poremeaji U djejoj dobi su rijetke, ali mogue (depresija) ee u adolescenciji: mlada osoba se poinje postupno mijenjati, povlaiti se, sukobljavati se s roditeljima i vrnjacima, postaje nekomunikativna, emocionalno neprimjerenog ponaanja, itd. Ukoliko su ovi znakovi jako izraeni, moe se posumnjati na razvoj psihoze.

ZDRAVSTVENI DJELATNICI I RAZVOJNE TEKOE

Vano je znati to je tipino ponaanje ili reakcija za svaku razvojnu dob. esto su zdravstveni djelatnici u poloaju da prvi uoe odstupanja od normalnog razvoja, bilo tjelesnog ili psihikog. Mogue je predvidjeti posljedice odstupanja u razvoju jednog podruja na razvoj u ostalim razvojnim podrujima.