Osnove Ekonomije Konacna Verzija

Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC

EKONOMIJA KAO NAUKA I STRUKANAZIV EKONOMIJE

Pojam i naziv ekonomije je antičkog porijekla

Riječ ekonomija je kovanica od dvije starogrčke riječi:oikos (kuća, domaćinstvo, gazdinstvo), inomos (zakon, pravilo, norma).

Grčka riječ oikonomia je izvor za sadašnju riječ ekonomija

OSNOVE EKONOMIJE Prof.dr. Nikola Grabovac

U antičko doba pojam ekonomija ukazuje na pravila o radu u domaćinstvu

Grčki filozof Ksenofont objavljuje „OIKONOMIKOS“

Doprinos daju: Aristotel, Biblija, Adam Smith, Rikardo, Marks, Keynes, Samuelson i dr.

ŠTO JE EKONOMIJA Prof. dr. Samuelson i Nordhans za ekonomiju navode

slijedeće: Ekonomija pita što – koja dobra treba proizvesti,

kako se ta dobra trebaju proizvoditi i za koga ih treba proizvoditi.

Ekonomija proučava kretanja u cijelom gospodarstvu – trendove cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine

Ekonomija proučava optimalne odgovore na tri krucijalna pitanja i to:

kojim se biznisom baviti,kako se baviti biznisom, iza koga biznis praviti

DEFINICIJA EKONOMIJE Postoje brojne definicije ekonomije a ističemo:

Ekonomija je proučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodjelila je među različitim ljudima.

Ekonomija je ukupna čovjekova djelatnost na održavanju i unapređenju njegove materijalne egzistencije, gospodarstvo u najširem smislu, njegovo vođenje i racionalno upravljanje njime, gospodarenje.

Ekonomija je nauka o stvaranju, raspodjeli i upotrebi nove vrijednosti.

Ekonomija proučava - štedljivost, ekonomičnost i razumno upravljanje domaćinstvom, poduzećem, institucijom, bankom,

uslužim firmama, općinom, državom i sl.

RAZLIČITOST POJMOVA EKONOMIJA I EKONOMIKA

Ekonomija je kompleksniji (širi) pojam jer

proučava totalitet ekonomskog života: ekonomski sistem, privredna struktura, ekonomska politika.

Ekonomika je uži pojam jer proučava samo

privrednu strukturu i ekonomsko – poslovnu politiku pojedinih segmenata (ekonomika industrije, ekonomika poljoprivrede, ekonomika saobraćaja, ekonomika poduzeća i sl.).

EKONOMIJA KAO ZNANOST I KAO AKTIVNOST

Ekonomija kao znanost (nauka) – primjena znanstvenih metoda

Ekonomija kao aktivnost – operativno rukovođenje poslovanjem

Neophodnost čvrstog povezivanja ekonomije kao znanosti i ekonomije kao aktivnosti

Jedino integrirana znanost i praksa imaju svoje opravdanje i ostvaruju bolje rezultate

Dati odgovore na pitanja: što proizvoditi, kako, zašto, za koga, kojim sredstvima, kolikim troškovima, kako prodavati, po kojim cijenama prodavati.

HIPOTEZE EKONOMIJA

Hipoteza je znanstvena predpostavka ili određena tvrdnja koju treba provjeriti i dokazati ili odbaciti i opovrgnuti.

Hipoteza se postavlja na temelju ranijih saznanja ili predhodnih istraživanja.

Postavlja se temeljna (glavna) hipoteza i više pomoćnih hipoteza.

Provjera hipoteze vrši se kroz primarna istraživanja na terenu.

Na temelju provjere hipoteze argumentima se ona potvrđuje ili odbacuje.

VRSTE EKONOMIJE

Makroekonomija i mikroekonomija, Teorijska ekonomija i primjenjena ekonomija,Međunarodna i nacionalna ekonomija,Tržišna i planska ekonomija,Ekonomija privrednih grana,Regionalna (prostorna) ekonomija, Kršćanska i islamska ekonomija iSiva ekonomija.

EKONOMSKI ZAKONIEkonomski zakon je sustav važećih ekonomskih

pravila kojim se uređuju ekonomski, gospodarski i društveni odnosi između ekonomskih subjekata u sustavima: proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje.

Ekonomski zakoni imaju svoj životni vijek koji se izražava kroz nastajanje, razvoj, afirmaciju, zrelost, opadanje i umiranje.

Dužina ekonomskih zakona mogu biti vrlo kratki, dugi i veoma dugi.

VAŽNIJI EKONOMSKI ZAKONI

ZAKON OPADAJUĆEG PRINOSA,ZAKON MINIMUMA, MAKSIMUMA I

OPTIMUMA,ZAKON VRIJEDNOSTI I FORMIRANJA CIJENA,ZAKON OPORUTITETNIH TROŠKOVA ,ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE ,ZAKON AKUMULACIJE,ZAKON RAZVOJA DRUŠTVA iZAKON NERAVNOMJERNOG RAZVOJA.

ZAKON OSKUDNOSTIZAKON PROGRESIVNOSTIZAKON DEGRESIVNOSTIOSTALI EKONOMSKI ZAKONI

OSNOVE EKONOMIJEProf.dr. Nikola Grabovac

METODE I TEHNIKE EKONOMSKE NAUKE

Metode ekonomske nauke su znanstvene metode:analiza,sinteza,apstrakcija,indukcija,dedukcija i dr.

Tehnike ekonomske nauke:matematske,statističke,kvantitativne,kvalitativne i dr.

DESET NAČELA EKONOMIJE

KAKO LJUDI DONOSE ODLUKE (1, 2, 3 i 4 NAČELO)

KAKO LJUDI MEĐUSOBNO DJELUJU (5, 6 i 7 NAČELO)

KAKO DJELUJE GOSPODARSTVO (8, 9 i 10 NAČELO)

NAČELA EKONOMIJE SU TEMELJNI PRINCIPI NA TEMELJU KOJIH POSLUJE SVAKO GOSPODARSTVO, SVAKO DOMAĆINSTVO, SVAKA ZANATSKA RADNJA PA I SVAKI POJEDINAC.

1.NAČELO: Ljudi se suočavaju s odabirima koji sa jedne strane donose koristi ali sa druge strane i štete

KORIST OD KUPLJENE ROBEŠTETA RADI DAVANJA NOVCA ZA KUPOVINUALTERNATIVE: da li studirati ili raditi UČINKOVITOST: najbolje iskoristiti resurse PRAVEDNOST: pravedna i poštena raspodjela

2.NAČELO: Cijena nečega jest ono čega se moraš odreći kako bi to nešto dobio

ODREČI SE SADAŠNJEG ZAPOSLENJA I PRIHODA OD PLAĆE RADI STUDIRANJA

ULAGANJE U INVESTICIJEŠKOLOVANJE KADROVA

3. NAČELO: Razumni ljudi razmišljaju na granici

Prodaja avionskih karata po normalnoj cijeni, Prodaja preostalih avionskih karata po graničnim

(marginalnim) troškovima,Granični troškovi su samo dodatni troškovi za tu

jedinicu,U našem primjeru granični trošak avionskog leta je

sok ili sendvić u avionu.

4. NAČELO: Ljudi odgovaraju na poticaje

Ljudi na smanjenje cijena reagiraju povećanom

kupovinomSmanjenje kamatnih stopa stimulira povećanu tražnju

za kreditimaPogoršanjem kvaliteta proizvoda utječe na smanjenje

potražnje

5. NAČELO: Trgovina može svima poboljšati živote

Trgovina osigurava podjelu posla i specijalizacijuSvaki pojedinac ili država proizvodi ono u čemu je

najbolji i najjeftinijiKroz trgovinu ljudi mogu kupovati razne stvari i

usluge uz niže cijeneOgraničavanje trgovine je štetno

6. NAČELO: Tržišta obično predstavljaju dobar način organizacije ekonomske aktivnosti

Tržišna privreda,Sloboda kretanja roba bez carina i drugih

ograničenja ,Vještina nevidljive ruke – osobni interes,Stavovi Adama Smitha iz 1776. godine.

7. NAČELO: Države ponekad mogu poboljšati rezultate tržišta

Ponekad tržište ne uspjeva učinkovito rasporediti resurse,

Tržišni poremećaji,Neophodnost intervencije države, Ponekad politička moć preuzme neopravdane odluke

u cilju nagrađivanja svojih istomišljenika što dovodi do poremećaja,

Pojam „ponekad“ poboljšati privredu ne znači da će država to uvijek i učiniti.

8. NAČELO: Standard života određene zemlje ovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodi dobra i usluge

Samo proizvodnja omogučuje razvoj jedne države,Usluge, bankarstvo, ugostiteljstvo, trgovina mogu biti

samo podrška razvoju proizvodnje u jednoj državi,Standard života u jednoj državi iskazuje se bruto

nacionalnim dohotkom po jednom stanovniku,Rast standarda je isključivo posljedica povećanja

produktivnosti rada,Produktivnost (proizvodnost) rada predstavlja rast

proizvodnje roba i usluga po jednom radnom satu radnika.

9. NAČELO: Cijene rastu kada država previše tiska (štampa) novca

Previše novca u rukama građana povećava tražnjuPovećana tražnja izaziva rast cijena Rast cijena predstavlja inflaciju

10. NAČELO: Društvo se suočava sa kratkoročnim odabirom između inflacije i nezaposlenosti

Kratkoročno inflacija podstiče privredu i smanjuje nezaposlenost,

Prevelika inflacija dovodi do nestabilnosti i ugrožava poslovanje,

Fiksni kurs povećava nezaposlenost i trgovinski deficit.

EKONOMIST KAO ZNANSTVENIKEkonomija je znanost,To nije labaratorij sa mikroskopima ili epruvetama, Znanost se izražava kroz znanstvene metode koje

koristimo u ekonomiji, Znanstvene metode se temelje na postavljanju

hipoteza i njihovom testiranju sa ciljem potvrđivanja ili odbacivanja,

Znanstveni pristup je neophodan u ekonomiji jer su u pitanju veliki troškovi, velika ulaganja a posljedice su izuzetno značajne za pojedince, zaposlene a i cijelo društvo.

ZNANSTVENE METODE

Znanstvene metode: analiza, sinteza, astrakcija, indukcija i dr.

Znanstvene metode se temelje na: promatranjuprikupljanju podataka i informacijaprimarna istraživanjasekundarna istraživanja

Proučavanju odnosa između uzroka i posljedica u ekonomiji :zabrana uvozapovećanje porezasmanjenje kamatne stope itd.

ULOGA PREDPOSTAVKI

Istraživanje uticaja neke odluke na stanje u gospodarstvu,

Postavljanje predpostavke i njen utjecaj na druge ekonomske posljedice:povećanje novca u opticaju kako će djelovati na

inflacijusniženje cijene kako će djelovati na potražnju te

robe.33

EKONOMSKI MODELIEkonomski model je postavljanje sistema pri ćemu

predpostavljamo ekonomske odluke i očekivane posljedice,

Ako zabranimo uvoz neke robe a nemamo dovoljno domaće proizvodnje očekivat je nestašicu te robe i povećanje cijena te robe,

Ekonomski modeli postavljaju u prvi plan bitne

elemente a zanemaruje nebitne elemente.

DIJAGRAM KRUŽNOG TOKA - I

Gospodarstvo se sastoji od više milijuna ljudi, na hiljade poduzeća i stotine država.

To se odvijaju brojne aktivnosti: proizvodnja, kupovina, prodaja, zapošljavanje, investicije itd.

Kružni tok gospodarstva pojednostavljujemo tako da postoje samo dva tipa donosioca odluka:prvo, poduzeća idrugo, domaćinstva i ljudi

Poduzeća prodaju svoje proizvode i usluge a kupuju sirovine, mašine, zgrade.

Domaćinstva i ljudi svoj dohodak troše kupujući proizvode i usluge poduzeća

DIAGRAM KRUŽNOG TOKA - II

GRAFIČKI PRIKAZ TRŽIŠTA ROBA I USLUGA

PRIHODI TRŽIŠTE POTROŠNJA ROBA I USLUGA PRODANE ROBE KUPLJENE ROBE I USLUGE I USLUG

PODUZEĆA DOMAČINSTVA 1. PROIZVODE 2. PRODAJU PROIZVODE 3. ZAPOŠLJAVANJE 4.KUPUJE FAKTURE PROIZVODNJE RAD MAŠINE TRŽIŠTE RAD KAPITALA

SIROVINE FAKTORA ZEMLJE

PROIZVODNJE PLAĆA DOBIT

DOHODAK NAJAMNINA

VANJSKI KRUG PREDSTAVLJA PROTOK NOVCA

UNUTARNJI KRUG PREDSTAVLJA KRETANJE ROBE, PROIZVODA I PONUĐENIH DOBARA.

GRANICA PROIZVODNIH MOGUČNOSTI

Granica proizvodnih mogućnosti jednog društva predstavlja kombinaciju svih faktora koji se mogu uložiti u proizvodnju jednog, dva, više ili mnogo proizvoda.

Poznata je kombinacija proizvodnje pušaka i maslaca.

Za ekonomiju je interesantno povećanje proizvodnje oba proizvoda istovremeno a ne odabir alternativa da li više proizvoditi pušaka na uštrb maslaca i obratno.

Samo tehnološkim razvojem i povećanjem produktivnosti rada moguće je istovremeno povećati obim proizvodnje više ili svih dobara i usluga.

RAZMIŠLJATI KAO EKONOMISTA

EKONOMSKI POJMOVI:PONUDAPOTRAŽNJAKOMPARATIVNA PREDNOSTUKUPAN PRIHODUKUPNI TROŠKOVIDOBIT I GUBITAKPROFITTRŽIŠTEMODEL SOCIJALNO – TRŽIŠNE PRIVREDEVRSTE TROŠKOVA: FIKSNI, VARIJABILNI

EKONOMIST KAO POLITIČKI SAVJETNIK I ZAŠTO SE EKONOMISTI NE SLAŽU

Makroekonomska podjela ekonomije vrši se na pozitivnu i normativnu ekonomiju.

Pozitivna ekonomija predstavlja ono što postoji u jednoj ekonomiji. To je stanje, realnost.

Normativna ekonomija polazi od činjenica kojima se nešto propisuje.

Izjava: „Zakoni koji reguliraju minimalnu plaću rezultiraju nezaposlenošću“ je pozitivna ekonomska misao.

Izjava: „ Država bi trebala povisiti minimalnu plaću“ je normativna ekonomska misao.

EKONOMSKI ZNANSTVENIK ILI POLITIČKI SAVJETNIK

Ekonomski znanstvenik je osoba koja nastoji objasniti ekonomske zakonitosti i objasniti ekonomska kretanja.

Ekonomista kao politički savjetnik pokušava poboljšati ekonomsko stanje.

„OSNOVE EKONOMIJE“Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC

Ekonomska teorija je utvrđivanje zakonitosti i

povezuje se sa zadaćom ekonomskog znanstvenika.

Ekonomska politika se bavi konkretnim aktivnostima

i povezuje se sa ekonomistom kao političkim savjetnikom.

Postoji uska veza između ekonomske teorije i

ekonomske politike.

ZAŠTO SE EKONOMISTI NE SLAŽU

Razlike u znanstvenim prosudbama:Alternativa u prosudbi:

Da li oporezivati domačinstva po osnovi visine dohotka (primanja) ili

Da li oporezivati domačinstva po potrošnjiRazlike u stavovima:

Da li stanarinu plaćati po 1m2 ili Da li stanarinu plaćati po broju članova domačinstva iliDa li stanarinu plaćati prema visini primanja

domačinstva.Dileme i razlike su stalno prisutne i zato se ekonomisti ne

slažu.

GRAFOVI U EKONOMIJI

Grafovi u ekonomiji predstavljaju prikaz stanja i kretanja neke pojave.

Vizuelni prikaz za čovjeka je znatno prihvatljiviji i lakše razumije neko ekonomsko stanje.

Postoje razni oblici vizuelnih grafičkih prikaza koji

jasno i razumljivo interpretiraju stanje, kretanje, ili učešće.

OBIM PROIZVODNJE

200 KM 1. god. – 100 KM

150 KM 2. god. – 125 KM

100 KM 3. god. – 175 KM 50 KM 4. god. – 200 KM

5. god. – 225 KM

1 2 3 4 5 GODINE

Primjer:Prikaz: TRENDA KRETANJA OBIMA PROIZVODNJE PO GODINAMA:

PRIKAZ POMOĆU TORTE

PRIKAZ TRENDA

a)RASTUĆI TREND ILI b) PADAJUĆI TREND

„OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC

STUPČASTI GRAFIKONI

TRŽIŠTE I CIJENETržište predstavlja proces razmjene,

Razmjena podrazumjeva promjenu

- razmjenu robe i usluga za novac,

Na tržištu se susreće ponuda i potražnja, Tržište kao nevidljiva ruka,

Osnovne funkcije tržišta su:

- prenos informacija o stanju ponude i potražnje,

- razvijanje motivacije za razmjenu

- formiranja cijena na bazi zakonitosti ponude i potražnje,

- distribucija dohotka,

- konačno priznavanje vrijednosti robe,

- konačno priznanje upotrebne vrijednosti robe i usluge.

VRSTE TRŽIŠTALOKALNO I SVJETSKO GLOBALIZACIJA TRŽIŠTA

TRŽIŠTE PO VRSTAMA ROBA I USLUGA REGULIRANO TRŽIŠTE DIVLJE TRŽIŠTE

VELEPRODAJA I MALOPRODAJA

TRŽIŠNA STANJA

PERFEKTNA KONKURENCIJA – SLOBODA ULASKA I IZLASKA

MONOPOL – JEDAN PONUĐAČ I MNOGO KUPACAMONOPSON – JEDAN KUPAC I MNOGO PONUĐAČAOLIGOPOL – MANJI BROJ PONUĐAČA I MNOGO

KUPACAKARTEL – VIŠE PONUĐAČA SE DOGOVARA I STVARA

MONOPOL TRŽIŠTE KAO NEVIDLJIVA RUKA

OSNOVNI PRINCIPI EKONOMIJE

OSNOVNI PRINCIPI EKONOMIJE SU:

EFIKASNOST – UČINKOVITOST MARGINALNA ANALIZA – SINTEZA PODUZETNIŠTVO – INOVATIVNOST TRANSAKCIONI TROŠKOVI

EFIKASNOST – UČINKOVITOST

EFIKASNOST – UČINKOVITOST je ekonomska aktivnost na realizaciji unaprijed (planiranog) određenog cilja uz minimalne troškove, napore ili gubitke.

MJERENJE EFIKASNOSTI:povećanje prihodasporije povećanje rashoda

U ekonomiji efikasnost mjerimo kroz:produktivnostekonomičnostrentabilnost (profitabilnost)likvidnost

Funkcija proizvodnih mogućnosti odražava granicu proizvodnje uz raspoložive resurse i datu tehnologiju.

MARGINALNA ANALIZA – SINTEZA

MARGINALNI (GRANIČNI) troškovi, to su troškovi koji nastaju samo za dodatnu jedinicu proizvoda (ili usluge) koji nastaju iznad broja jedinica koji se proizvode.

PRIMJER: Dodatni trošak je samo direktni trošak za

novu proizvedenu jedinicu.

PODUZETNIŠTVO – INOVATIVNOST

PODUZETNIŠTVO je aktivnost usmjerena ne samo na pokretanje nove proizvodnje nego i inovativnost u postojećim procesima proizvodnje i usluga.

PODUZETNIŠTVO podrazumjeva donošenje ekonomskih odluka koje uključuju istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja.

PODUZETNIŠTVO je pokretač ekonomskog razvoja.

CILJ PODUZETNIŠVA je poboljšati nešto: prihod, kvalitet, obim proizvodnje, obim prodaje, dobit i sl.

CILJ PODUZETNIŠTVA može biti i minimizacija nečega: troškova, gubitaka, broja radne snage i sl.

TRANSAKCIONI TROŠKOVI

TRANSAKCIONI troškovi su vezani i nastaju na tržištu a odnose se na troškove prometa roba i usluga odnosno njihove transakcije.

VISOKI TRANSAKCIONI troškovi ograničavaju trgovinu.

TRAŽNJA (POTRAŽNJA)

TRAŽNJA ili POTRAŽNJA robe i usluga podrazumjeva osjećaj nedostatka neke robe ili usluge i motivira pojedinca ili firmu da zadovolji svoju potrebu kroz potražnju za tom robom ili uslugom.

PRI POTRAŽNJI treba razlikovati:želju,potrebu, irealnu mogućnost.

RAZVIJANJE POTRAŽNJE,

SADAŠNJA (REALNA) i POTENCIJALNA POTRAŽNJA,

FUNKCIJA POTRAŽNJE je F (T) = K (količina

robe) zavisna od visine cijene.

ZAKON POTRAŽNJEZAKON POTRAŽNJE GLASI: što je cijena niža to će kupci

više kupovati i obratno: ako cijena raste kupci će manje kupovati. TABELARNI PRIKAZ ZAKONA POTRAŽNJE: VISINA CIJENE OBIM POTRAŽNJE 20 KM 3 kom 15 KM 6 kom 10 KM 11 kom 5 KM 19 kom 4 KM 25 kom

GRAFIČKI PRIKAZ ZAKONA POTRAŽNJE CIJENE (KM)

3 6 9 12 15 18 21 24 KOLIČINA(KM)

PONUDA, ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDEPONUDA je spremnost ponuđača (proizvođaća,

trgovca, davatelja usluge i dr.), da ponudi određenu količinu robe ili usluge po određenoj cijeni i u određenom periodu.

ZAKON PONUDE GLASI: Što je cijena viša i ponuda će biti veća po količini i obratno: sa padom cijena ponuđači će manje nuditi roba i usluga na tržištu.

FUNKCIJA PONUDE je F (P) = K (količina robe) zavisno od visine cijene.

TABELARNI I GRAFIČKI PRIKAZ PONUDETABELARNI PRIKAZ – KRETANJE PONUDE VISINA CIJENE OBIM PONUDE 80 KM 30 kom 70 KM 25 kom 60 KM 15 kom 50 KM 10 kom 40 KM 0 kom

GRAFIČKI PRIKAZ KRETANJA PONUDE CIJENA

80 KM 70 KM 60 KM 50 KM 40 KM 0 5 10 15 20 25 30

KOLIČINA(KM)

ELASTIČNOST POTRAŽNJE I PONUDE

ELASTIČNOST predstavlja pojam koji ukazuje koliko jedna pojava djeluje na drugu pojavu.

Ako cijene rastu za 20% kakva će biti reakcija na tržištu?ponuda će porasti (radi rasta cijena), Ipotražnja će opasti (radi rasta cijena).

VRSTE ELASTIČNOSTI:cjenovna elastičnostdohodovna elastičnostunakrsna elastičnost

KOEFICIJENT ELASTIČNOSTI:

elastična potražnja E > 1jedinačna elastičnost E = 1neelastična potražnja E < 1

ELASTIČNOST PONUDE

ELASTIČNOST PONUDE predstavlja mjeru promjene količinu ponude ako se mijenja cijena.

PITANJE JE: za koliko će se promjeniti procentualno obim ponude ako se promjeni nivo cijena na tržištu.

ODNOS POTRAŽNJE I PONUDE I FORMIRANJE CIJENA

RAVNOTEŽA PONUDE I POTRAŽNJE se ostvaruje na visini cijene koju su spremni prihvatiti prodavci i kupci.

OSNOVE EKONOMIJE”Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC

TABELARNI PRIKAZ RAVNOTEŽNE CIJENE CIJENA KOLIČINA KOLIČINA TRŽIŠNO POTRAŽNJE PONUDE STANJE

5 KM 6 kom 20 kom Neravnoteža

4 KM 15 kom 15 kom Ravnozeža

GRAFIČKI PRIKAZ RAVNOTEŽNE CIJENE CIJENA

5 KM PONUDA

4 KM TOČKA RAVNOTEŽE

3 KM ( 4 KM ; 15 KM )

2 KM POTRAŽNJA

1 KM 5 10 15 20 25 30 KOLIČINA(KM)

POTROŠNJA I KORISNOST

TEMELJNA PITANJA ZA FIRMU SU:šta će se proizvoditikako će se proizvoditiza koga će se proizvoditi

POTROŠNJA ROBA I USLUGA PODRAZUMJEVA TROŠENJE ROBA I USLUGA U CILJU ZADOVOLJENJA SVOJIH POTREBA

POTROŠNJA MOŽE BITI:osobna iliproizvodno uslužna

KORISNOST JE EKONOMSKA ALI I SUBJEKTIVNA PROCJENA KORISTI OD NOVO KUPLJENE ROBE ILI USLUGE

MARGINALNA KORISNOST PREDSTAVLJA IZNOS

DODATNE KORISTI KOJU KUPAC STJEČE DODATNOM KUPOVINOM JEDINICE ROBE ILI USLUGE

POTROŠNJA I VRSTA ROBA

POTROŠNJA FAKTORA PROIZVODNJE:predmeta radasredstava za radradne snage

POTROŠNJA LJUDI I DIMAČINSTAVAishrana, odjeća, obuča, stanovanjezdravlje, obrazovanje, rekreacija

POTROŠNJA DRŽAVE I NJENIH ORGANA KAO I JAVNOG SEKTORA

STATUS ROBA U POTROŠNJI

nužne robeluksuzne robetrajne robe

VRSTE ROBA U POTROŠNJInezavisne robesupstitucijske robekomplementarne robe

PROIZVODNJA I TROŠKOVI

PROIZVODNJA JE PROCES STVARANJA NOVE ROBE ILI USLUGE

POJAM PROIZVODA: FIZIČKI PROIZVOD PROIZVODNJE I PROIZVOD USLUGA

PROIZVODNI PROCES REPRODUKCIJE: N – R – P – R1 – N1 N = novac koji se ulaže R = sirovine, predmet rada P = proizvodnja R1 = novi proizvedeni proizvod

N1 = novac koji se dobije nakon prodaje

PROCES REPRODUKCIJE U TRGOVINI: N – R – N1

PROCES REPRODUKCIJE USLUGA: N – U – N1

ULAGANJE U PROCES PROIZVODNJE: RAD, SREDSTVA ZA RAD I PREDMET RADA

ULAGANJE U PROIZVODNJU

FAKTORI PROCESA PROIZVODNJEljudski radpredmeti radasredstva za rad

PROIZVODNE MOGUĆNOSTI FIRME REZULTATI REPRODUKCIJE:

uvečana proširena reprodukcija N < N1umanjena reprodukcija N > N1prosta reprodukcija N = N1

EKSPLICITNI I IMPLICITNI TROŠKOVI

EKSPLICITNI TROŠKOVI SU REALNI TROŠKOVI: PLAĆE, REPRO MATERIJAL,

SIROVINE, ENERGIJA, TRANSPORTNI TROŠKOVI i sl.

IMPLICITNI TROŠKOVI SE NE PLAĆAJU JER SU TO TROŠKOVI VLASNIKA FIRME KOJI IH NE NAPLAĆUJU (KORIŠTENJE POSLOVNOG PROSTORA, VLASTITI RAD, KORIŠTENJE AUTOMOBILA i sl.)

TROŠKOVI I VRIJEME NJIHOVOG OBRAČUNA

TROŠKOVI MOGU BITI U KRATKOM I DUGOM ROKU

U KRATKOM ROKU SU TEKUČI TROŠKOVI VEZANI ZA PROCES PROIZVODNJE (RAD, PREDMETI RADA I SREDSTVA ZA RAD)

U KRATKOM ROKU SVI KRATKOROČNI TROŠKOVI SU FIKSNI

U DUGOM ROKU SVI TROŠKOVI SU VARIJABILNI JER SE OBIM PROIZVODNJE MOŽE ZNATNO POVEČATI JER SE MOGU IZGRADITI NOVI PROIZVODNI KAPACITETI

TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE

TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE PREDSTAVLJA PRODAJU I KUPNJU PRIRODNIH RESURSA, RADA I KAPITALA

PRIRODNI RESURSI SU: ZEMLJA, VODA, ŠUME, RIJEKE i sl.

RAD PREDSTAVLJA TROŠAK RADNE SNAGE

KAPITAL U IZVORNOM OBLIKU JE NOVAC KOJI SE MOŽE PRETVORITI U OBRTNA SREDSTVA ILI U OSNOVNA (STALNA) SREDSTVA

OBRTNA SREDSTVA KOJA STALNO MIJENJAJU POJAVNI OBLIK (NOVAC, SIROVINE, POTRAŽIVANJA, ROBE) I ONI IMAJU STALNI KRUŽNI TOK

STALNA POSLOVNA SREDSTVA (OSNOVNA SREDSTVA) SU ONA SREDSTVA KOJA NE MJENJAJU POJAVNI OBLIK I TRAJU DUŽE OD JEDNE GODINE (ZGRADE, MAŠINE, AUTI, PRODAVNICE, ZEMLJIŠTE i sl.)

PONUDA I POTRAŽNJA PRIRODNIH RESURSATRŽIŠTE PRIRODNIH RESURSA

tržište ruda, vode, šumaova bogatstva su obično zajedničko (ničije) vlasništvo

NAJČEŠĆE SE NE VRŠI PRODAJA OVIH DOBARA NEGO SE ONA IZNAJMLJUJU NA KORIŠTENJE I PLAĆA RENTA

RENTA JE CIJENA KOJU PLAĆA KORISNIK RADI UPOTREBE TOG DOBRA

PONUDA I POTRAŽNJA RADA

TRŽIŠTE RADA JE MJESTO GDJE RADNICI PRODAJU SVOJE RADNO VRIJEME A ZA UZVRAT DOBIJAJU NAJAMNINU – PLAĆU

PONUDA RADA JE UVJETOVANJA STANJEM NA TOM TRŽIŠTU I MAKSIMALNO DJELUJE ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE

UTJECAJ NA TRŽIŠTU USLOVLJEN JE OBIMOM ZAPOSLENOSTI I NE ZAPOSLENOSTI

EFEKAT SUPSTITUCIJE: RAD MAŠINA UMJESTO RADNIKA

RAD I NJEGOV ZNAČAJ

RAD KAO POKRETAČ RAZVOJARAD I PROIZVODNJA, NOVE ROBE RAD I USPJEŠNOST FIRME RAD I PRODAJA, IZVOZ, UVOZRAD I STANDARD ZAPOSLENIH, SIROMAŠTVORAD I DOPRINOSI ZA MIROVINSKE FONDOVE,

ZDRAVSTVO, ŠKOLSTVO, SPORTRAD I PDV (FINANCIRANJE DRŽAVE I NJENIH

ORGANA: VOJSKA, PRAVOSUĐE, POLICIJA i dr.)

KAPITAL, PODUZETNIŠTVO I DOBITAKKAPITAL SE PROMATRA SA DVA ASPEKTA:

uži pojam: novacširi pojam: obrtna i stalna sredstva

CIJENA KAPITALA:za novac: kamate, kamatna stopaza ulaganje u dioničarska društva (novac, stalna ili obrtna

sredstva): DIVIDENDA

TRŽIŠTE KAPITALA

TRŽIŠTE KAPITALA U UŽOJ FAZI PREDSTAVLJA TRŽIŠTE NOVCA

POTRAŽNJA NOVCA VRŠI SE OD BANAKA, INVESTICIJSKIH FONDOVA, MIROVINSKIH FONDOVA, OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA, MIKROKREDITNIH ORGANIZACIJA

CIJENA KAPITALA (KREDITA) JE KAMATA

U ŠIREM SMISLU RIJEČI KAPITAL PORED NOVCA POJAVLJUJE SE U OBLIKU OBRTNIH I STALNIH SREDSTAVA

NA OVOM TRŽIŠTU DJELUJE ZAKON PONUDE I POTRAŽNJA ALI UZ NADZOR CENTRALNE BANKE

ULAGANJE KAPITALA U DIONIČARSKE

FIRME VRIJEDNUJE SE DIVIDENDOM

KAMATA JE UNAPRIJED POZNATA A DIVIDENDA SE SAZNAJE NA KRAJU POSLOVNOG CIKLUSA I OVISI OD VISINE OSTVARENE DOBITI

PODUZETNIŠTVO

PODUZETNIŠTVO PREDSTAVLJA SVRSI SHODNU AKTIVNOST U POKRETANJU, RAZVIJANJU I INOVATIVNOSTI U PROIZVODNJI ROBA I USLUGA

CILJ PODUZETNIŠTVA JE POBOLJŠANJE EKONOMSKOG RAZVOJA ALI I POBOLJŠANJE PRIHODA, KVALITETA, PROIZVODNIH PROCESA, OBIMA PROIZVODNJA, OBIMA PRODAJE ALI I DOBITI

OSNOVNI I TEMELJNI CILJ EKONOMIJE A NAROČITO EKONOMIKE PODUZEĆA JE DA PRIHODI (KORISTI) BUDU VEĆI OD TROŠKOVA (ŠTETA, ULAGANJA)

DOBIT JE STANJE GDJE UKUPAN PRIHOD

(UP) VEĆI OD UKUPNIH TROŠKOVA (UT) D = UP – UT e) GUBITAK JE KAD SU UT VEĆI OD UP

PROFIT I DOBIT

DOBIT JE ZAKONSKA KATEGORIJA I RAČUNOVODSTVENI ISKAZ

PROFIT JE TEORIJSKI POJAM I OZNAČAVA POJAM DA JE UKUPAN PRIHOD VEĆI OD UKUPNIH TROŠKOVA ALI SE RAČUNOVODSTVENO NE ISKAZUJE

DOBIT PRIPADA VLASNICIMA FIRME I ONI ODLUČUJU O NJEGOVOJ RASPODJELI

ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA EKONOMSKE AKTIVNOSTI

ORGANIZACIJA SE VRŠI KROZ FORMALNU I NEFORMALNU PRIVREDNU AKTIVNOST

FORMALNA AKTIVNOST SE REALIZIRA KROZ ZAKONSKE FORME: PODUZEĆA, FIRME, ZANATSKE RADNJE i sl.

NEFORMALNA AKTIVNOST JE SLOBODNA PRIVREDNA AKTIVNOST PROIZVODEĆI ROBE ZA VLASTITE POTREBE, MANJU RAZMJENU ALI I PONEKO NEZAKONITO POSLOVANJE

PRIVREDNI SUBJEKTI

PRIVREDNI SUBJEKTI SU PRAVNE OSOBE KOJE SU OSNOVANE I REGISTRIRANE PO ZAKONU I KOJI SAMOSTALNO OBAVLJAJU PRIVREDNU DJELATNOST RADI STICANJA DOBITI

RAZLIČITI TERMINI: PODUZEĆA, PREDUZEĆE, TVRTKA, FIRMA, KOMPANIJA

PODUZEĆE JE RADNA ORGANIZACIJA REGISTRIRANA ZA OBAVLJANJE ODREĐENE PRIVREDNE DJELATNOSTI KAO EKONOMSKA I POSLOVNA CJELINA RADI STICANJA DOBITI PROIZVODNJOM I PRODAJOM PROIZVODA I USLUGA NA TRŽIŠTU

IMOVINA PODUZEĆA

IMOVINA PODUZEĆA SE NAZIVA AKTIVOM:stalna sredstva (zgrade, mašine, oprema)obrtna sredstva (novac, sirovine, materijal,

potraživanja od kupaca i drugih) IZVORI SREDSTAVA JE PRIKAZ

VLASNIŠTVA UKUPNE AKTIVE A NAZIVA SE PASIVA:privatnodioničarskodržavno i dr.bankarsko (krediti)dobavljači (iznos potraživanja)

AKTIVA I PASIVA MORA UVIJEK BITI U ISTOM IZNOSU (ISTOJ VISINI)

OBLICI PRIVREDNIH SUBJEKATA

OBLICI PRIVREDNIH SUBJEKATA MOGU BITI:DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM

SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU UKLJUČUJUĆI I OSOBNU IMOVINU

KOMANDITNO DRUŠTVO; DVIJE VRSTE ČLANOVA:jedni odgovaraju ukupnom svojom imovinomdrugi odgovaraju samo unesenim kapitalom

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (D.O.O.)odgovara se samo imovinom (kapitalom)

unesenom u poduzećeDIONIČKO DRUŠTVO (D.D.)

članovi društva kupuju dionice SAMOSTALNE ZANATSKE RADNJE – SZR SAMOSTALNE TRGOVINSKE RADNJE –

SAMOSTALNE UGOSTITELJSKE RADNJE – SUR

INDIVIDUALNI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAĆI

BANKE, OSIGURANJA, MARKETINŠKE ORGANIZACIJE, ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE, UNIVERZITETI

FINANCIRANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA 1. Za poslovanje privrednog subjekta neophodna su

razna sredstva: - Stalna sredstva (zgrade, mašine, oprema), - Predmet rada (materijal, sirovine,

poluproizvodi), - Radna snaga. 2. Za finaciranje je potreban kapital; - Osnivački, - Poslovno financiranje.3. Prikaz sredstava i izvora finaciranja iskazuje se

kroz „BILANS STANJA“4. BILANS STANJA: aktiva i pasiva

PRIKAZ AKTIVEAktiva predstavlja prikaz sve imovine sa kojom privredni subjekt raspolaže. AKTIVA: 1. STALNA SREDSTVA – 1.1 do 1.3 = 1.300 KM 1.1. NEMATERIJALNA SREDSTVA 200 KM 1.2. STALNA SREDSTVA 800 KM 1.3. FINACIJSKA SREDSTVA 300 KM2. OBRTNA SREDSTVA ( TEKUĆA) – 2.1do 2.4 = 290 KM 2.1. ZALIHE MATERIJALA I ROBE 130 KM 2.2. POTRAŽIVANJA 70 KM 2.3. ULAGANJA 40 KM 2.4. GOTOVINA 50 KM UKUPNO AKTIVA 1+2 1.590 KM

PRIKAZ PASIVE1. PASIVA ISKAZUJE VLASNIŠTVO AKTIVE I PASIVE I OBAVEZE.2. AKTIVA I PASIVA UVIJEK MORA BITI U ISTOM IZNOSU PASIVA: 1. KAPITAL - 1.1. do 1.3. 850 KM 1.1. OSNIVAČKI KAPITAL 650 KM 1.2. REZERVE 150 KM 1.3. NERASPOREĐENA (ZADRŽANA)DOBIT 50 KM2. OBAVEZE - 2.1. do 2.2. 740 KM 2.1. DUGOROČNE OBAVEZE (KREDITI) 480 KM 2.2. KRATKOROČNE OBAVEZE 260 KM (DOBAVLJAČI, POZAJMICE, KREDITI)______________________ UKUPNO PASIVA 1+2 1.590 KM

IZVORI FINANCIRANJA

1. Izvori su krediti od financijskih posrednika.

2. Financijski posrednici su:

- Banke,

- Investicijski fondovi,

- Penzioni fondovi,

- Osiguravajuča društva,

- Leasing firme,

- Mikro – kreditne organizacije.

3. Financijski posrednici prikupljaju sredstva da bi ih dalje plasirali, njihova cijena rada su

kamate.

4. Izvori prikupljanja sredstava su:

- Štednja građana,

- Depoziti drugih firmi, banki, državnih institucija,

- Krediti od drugih financijskih posrednika,

- Uplata doprinosa (za PENZIONI FOND i sl.),

- Strana direktna ulaganja.

MEĐUNARODNA TRGOVINA1. Međunarodna trgovina kupoprdaja i protok roba između

država ,

2. Pojam izvoza

3. Pojam uvoza

4. Zašto i kada izvoziti,

a) niža cijena naših proizvoda

b) kvalitetni proizvodi

SVJETSKA CIJENAPojam svjetske cijene,Svjetska cijena i domače cijene,Domače cjene u odnosu na svjetske cijene mogu biti;

- veće domaće cijene,

- niže domaće cijene

- iste domaće cijene.

KOMPARATIVA PREDNOSTIKomparativna prednost predstavlja startnu prednost

jedne države nad drugim državama u sirovinama, prirodnom bogatstvu , izvorima, energije, ljudskom faktoru i sl.

Komparativna prednost – samo ljudski faktorPrimjer JapanaPrimjer BiH

DOBITNICI I GUBITNICI OD TRGOVINE1. Dobitnici i gubitnici za zemlju izvoznika

1.1. Dobitci za zemlju izvoznika su;

a) Povećanje proizvodnje,

b) Povećanje zaposlenosti,

c) Povećanje plaća,

d) Povećanje priliva deviza,

e) Povećanje blagostanja

f) Povećanje standarda

1.2. Gubitci za zemlju izvoznika

Za zemlju izvoznika u pravilu ne postoji ni jedan gubitak izuzev što se može odraziti na smanjenje ponude na domaćem tržištu što može izazvati porast cijena na domačem tržištu

DOBITCI I GUBITCI ZA ZEMLJU UVOZNIKA

1. DOBITCI ZA ZEMLJU UVOZNIKA

a)Uvozi se kvalitetnija roba,

b)Cijene su niže,

c)Asortiman ponude iz uvoza je bolji,

d)Ukupno domaći potrošači imaju veću korist

2. GUBITCI ZA ZEMLJU UVOZNIKAa)Smanjuje se domaća zaposlenost,b)Domaća privreda gubi zapošljavanje,c)Domaći proizvođači nemogu konkurirati stranim

firmama,d)PRIMJER BiH - visoka zaposlenost, - visoki trgovinski deficit, - siromašenje države, - veća šteta (nezaposlenost i odliv deviza) od koristi (niske cijene i širok asortiman ponude)

RJEŠENJE;

Osposobiti domaće proizvođače i dodatno ih stimulirati za međunarodnu konkurenciju.

UČINCI CARINA

CARINA – je dodatak na uvoznu cijenu što poskupljuje uvoz. Uvozne cijene rastu.

Sada na domaćem tržištu cijene rastu na teret domačih potrošača ali se u proizvodnju i ponudu uključuju i domaći proizvođači jer imaju više cijene.

Da li to na primjeru BiH ispravno?Prihodi od od carina idu u budžet države i u potrošnju

administracije a ne podsticajue domaće proizvodnje.

Carine su u principu negativne ali mogu imati, privremene koristi kako bi se domaća proizvodnja osposobila za međunarodnu konkurenciju.

UČINCI UVOZNE KVOTE/KONTIGENTI

Uvozne kvote ili kontigenti predstavljaju određenu količinu ili vrijednost robe koja se može uvesti sa ili bez carine

Uvozne kvote smanjuju količinu ponude na domaćem tržištu i povećava cijenu na štetu građana ali ostavlja prostor za domače proizvođače u povečanju proizvodnje i povečanju prihoda na temelju viših prodajnih cijena

Uvozne kvote i carine imaju slične ili iste efekte u međunarodnoj trgovini.

ARGUMENTI ZA OGRANIČAVANJE TRGOVINEPostoje brojni argumenti za ograničavanje međunarodne

trgovine1. ARGUMENT RADNIH MJESTA - novo zapošljavanje - pokretanje proizvodnje - povečanje blagostanja zaposlenih 2.ARGUMENTI NACIONALNE SIGURNOSTI - nestašica robe, - primjer prehrambenih proizvoda, - primjer plina i nafe

4. ARGUMENT NEPOŠTENE KONKURENCIJE

- damping cijena

- veča šteta od nezaposlenosti nego korist od niskih

cijena,

- veliki podsticaj u drugim državama za njihov

izvoz.

5. ARGUMENT ZAŠTITE KAO ULOG ZA OSTVARIVANJE DOBITKA

- Velike ekonomske sile koriste često ilegalne mjere

za zaštitu svoje proizvodnje,

- Da li zaštita može dovesti do kasnijih dobitaka

INSTITUTI MEĐUNARODNE TRGOVINEGlobalizacija- sloboda protoka roba, ljudi i kapitala bez

carina, kvota, viza i drugih ograničenja.Trgovinski sporazum između zemalja –

- Bileteralni (dvije države) i

- Multilateralni (između više zemalja)Svjetska trgovinska ogranizacija (WTO)Svjetska banka (WB)Međunarodni monetarni fond (MMF)

EKSTERNALIJEEksternalije nastaju kada se osoba angažira u

aktivnostima koje utiću na blagostanje druge osobe pri čemu niti plača niti dobiva nikakvu naknadu za taj učinak,

Ako su takvi učincipovoljni to se zove pozitivne eksternalije,

Ako su učinci nedovoljni to se naziva negativne eksternalije.

Poseban oblik eksternalija je djelovanje vlade na poslovanje privrede i učinkovitost tržišta

POZITIVNE EKSTERNALIJE

Bolja ekonomska politika,Veči i kvalitetniji podsticaji privredi,Bolje obrazovanjePodsticaji povečanju produktivnosti

NEGATIVNE EKSTERNALIJE

Loša ekonomska politika Uvoz nekvalitetnih proizvoda,Ispušni plinovi,Cementare bez filtera,Otpaci koji idu u rijeku,Razni dimnjaci bez filtera.

PRIVATNA RIJEŠENJA

Privatni podsticaji mogu uspješno rješavati niz problema i ostarivati pozitivne ekternalije,

Privatna rješenja u oblastima;

- obrazovanja,

- zdravstva,

- sporta,

- kulture.Nevladine neprofitne organizacije,Privatna riješenja ponejkad nedjeluju

JAVNE MJERE USMJERENE NA EKSTERNALIJEDržava treba reagirati na eksternalije: - posticati pozitivne i - spriječavati negativne.Mjere za negativne eksternalije su: - zabrane, - porezi, - subvencije i - kazne.

JAVNA DOBRA I ZAJEDNIČKI RESURSIJavna dobra su ona dobra koja su ravopravna

svim građanima,Ljudi se nemogu spriječiti u u potrošnji javnog

dobra,Javna dobra nisu isljučiva niti posjeduju

svojstva rivaliteta,Razlikujemo privatna dobra od javnih dobaraJavna dobra nastaju ulaganjem države jer

privatni sektor nema interesa u takvo ulaganje,Razlika između javnog dobra i privatnog dobra.

NEKA VAŽNA JAVNA DOBRA

PRIMJENA VAŽNIH JAVNIH DOBARA:

1. Nacionalna odbrana (vojska),

- to je najskuplje javno dobro

2. Temeljna (bazična)istraživanja

- ulaganje u obrazovanje

3. Borba protiv siromaštva

4. Stambeno zbrinjavanje siromašnih,

5. Svjetionici na moru.

ZAJEDNIČKI RESURSI

1. Zajednički resursi su opće dobro koje je bez naknade dostupno svima koji ga žele koristiti,

2. Primjeri zajedničkih resursa su: - lov ribe u jezerima, rijekama i morima, - lov divljači u šumama, - čisti zrak, - ceste;a)Normalno korištenje ceste,b) prenatrpane ceste,c)Saobračajna gužva u gradovimad)Naplata cestarine

3. TRAGEDIJA ZAJEDNIČKOG- Prekomjerna potrošnja,- Slaba briga za zajedničko, - Društveno vlasništvo.

4. PRIMJER; zašto je krava preživjela a bizoni izumrli

TROŠKOVI PROIZVODNJE

1. Troškovi su u novcu izraženi utrošak

- predmet rada (sirovina i sl.),

- sredstava za rad (mašine, oprema, zgrade),

- rad ljudi,

- tuđe usluge,

- drugi materijal,

- energija.

I ostalo što je neophodno za obnavljanje reprodukcijskog ciklusa.

2. Reprodukcijski ciklus je proces od proizvođača (početak rada) do krajnjeg kupca – potrošača.

3. Troškovi se djele na: eksplicitne i implicitne.

4. Eksplicitni troškovi su oni troškovi koji realno nastaju i isplačuju se (sirovine, plaće, struja, energija i sl.)

5. Implicitni troškovi su oni troškovi koji nastaju ali ise ne plačaju i u suštini ne predstavljaju trošak reprodukcije;

- vlasnik firme koristi vlastitu zgradu i ne plaća kiriju,

- vlasnik firme radi u firmi i prima nisku plaću.

VRSTE TROŠKOVA

1. SA VREMENSKOG ASPEKTA –troškove dijelimo na dugoročne (zgrade, opreme, mašine auti) i kratkoročne (sirovine, plaće, energija),

2. Troškove dijelimo na fiksne i varijabilne3. Ostale moguče podjele troškova: - troškovi po mjestima nastanka (pogoni, sektori, funkcije, objekti, prodavnice), - ukupni troškovi i troškovi po jedinici proizvodnje ili prometa, - direktni i indirektni troškovi, - planski i stvarno troškovi

FIKSNI TROŠKOVI

Fiksni troškovi se nazivaju FIKSNI jer su uvijek isti bez obzira na visinu i promjenu obima proizvodnje ili prometa.

To su troškovi sredstava za rad, amortizacija, održavanje kapaciteta i sl.

Međutim fiksni troškovi po jednici proizvodnje ili prometa opadaju srazmjerno porastu obima proizvodnje ili prometa.

Primjer;- Ukupni fiksni troškovi su : 2.000 KM- Fiksni troškovi po jedinicu su : 2.000 KM- Fiksni troškovi za 2 kom su: 1.000 KM- Fiksni troškovi po 4 kom su: 500 KM- Fiksni troškovi za 10 kom su: 200 KM- Fiksni troškovi za 50 kom su: 40 KM

5. Fiksni troškovi po jedinici imaju degresivnu

karakteristiku – opadanje.

PRIKAZ UKUPNIH FIKSNIH TROŠKOVA visina ukupnih fiksnih troškova u KM 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 količina 1 10 20 30 40 50

PRIKAZ FIKSNIH TROŠKOVA PO JEDINICIVISINA FIKSNIH TROŠKOVA PO JEDINICI U KM

3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500

1 10 20 30 40 50 60

VARIJABILNI TROŠKOVI

1. Varijabilni troškovi se nazivaju varijabilni jer variraju srazmjerno mjenjanju obima proizvodnje ili prodaje.

2. Varijabilni troškovi su troškovi sirovina, drugog materijala , plaća i sl. Po jedinici proizvodnje ili prometa.

3. Varijabilni troškovi po jendinici su uvijek isti ali srazmjerno rastu proizvodnje ili prometa povečavaju se ukupni varijabilni troškovi

4. Ako je varijabilni trošak po jedinici 50 KM onda će za proizvodnju od 10 kmo ukupno varijabilni troškovi iznositi 500 KM a za 20 kom iznosit će 1.000 KM itd.

PRIKAZ UKUPNIH VARIJABILNIH TROŠKOVA VISINA UKUPNIH VARIJABILNIH TROŠKOVA U KM

80 70 60 50 40 30 20 10

1 2 3 4 5 6 7 KOLIČINA

PRIKAZ VARIJABILNIH TROŠKOVA PO JEDINICI

VISINA VARIJABILNIH TROŠKOVA PO JEDINICI U KM

1 2 3 4 5 6 7 KOLIČINA

TROŠKOVI NA KRATKI I NA DUGI ROK

1. TROŠKOVI U DUGOM ROKU (NA VIŠE GODINA) SU VARIJABILNI JER SE MOGU NABAVITI I IZGRADITI STALNA SREDSTVA

2. TROŠKOVI U KRATKOM ROKU (NA PAR MJESECI I DO GODINU DANA) SU UGLAVNOM FIKSNI TROŠKOVI

UKUPAN PRIHOD I UKUPNI TROŠKOVI1. UKUPAN PRIHOD – je sav novčani prihod koji

ostvari jedna firma prodajom svojih proizvoda i usluga.

2. Ukupan prihod predstavlja umnožak količine prodanih proizvoda ili usluga sa prodajnim cijenama.

3. Ukupni troškovi predstavljaju zbir svih troškova vezanih uz proces proizvodnje i prodaje tih proizvoda.

4. Troškovi stalnih sredstava su; amortizacija, investiciono i tekuče održavanje,

5. Troškovi predmeta rada su: sirovine, pomočni materijal , ambalaža,

6. Troškovi radne snage su; bruto plaća, topli obrok, izobrazba, prevoz na posao.

7. Ostali troškovi su ; kamate, energija, PTT, bankarski troškovi, reklama i sl.

DOBIT I GUBITAK

1. DOBIT (D)- nastaje kada je ukupan prihod (UP) veći od ukupnih troškova (UT),

2. Razlika između pojma dobit i pojma profit

3. GUBITAK (G)- nastaje kada je ukupan prihod (UP) manji od ukupnih troškova (UT)

4. Pokrivanje gubitka

5. Poslovanje bez dobiti ali i bez gubitka je slučaj kada je ukupan prihod isti kao i ukupni troškovi.

EKONOMSKI RAST U SVIJETU1. EKONOMSKI RAST se iskazuje kroz kretanje BDP

nacionalnog proizvoda (BDP)

2. Važan je pokazatelj BDP po 1 stanovniku ili BDP PER CAPITA.

3. BDP po 1 stanovniku u 2000 godini: - SAD - 34.260 DOLARA

- NJEMAČKA – 25.010

- JAPAN – 26.460

- SLOVENIJA – 20.000

- HRVATSKA – 12.000

- BiH – 2.000

- PAKISTAN - 1.960

- BANGLADEŠ – 1.650

4. STOPA RASTA BDP

4. Največi uticaj na BDP ima kretanje proizvodnje (realni sektor ) i usluga.

PROIZVODNOST RADA

PROIZVODNOST RADA – je fizički obim proizvodnje po jednom stanovniku,

Faktori koji utiču na proizvodnost rada;

a)Fizički kapital (mašine, alat, zgrade, oprema)

b)Ljudski kapital (broj, stručnost, znanje)

c)Prirodna bogatstva (nafta, plin, ruda, rijeke, mora i jezera)

d)Tehnološko znanja (obrazovanje),Funkcija proizvodnje

Y = AF (L, K, H, N)

EKONOMSKI POKAZATELJI

PRODUKTIVNOST Obim proizvodnje

Faktori produktinosti

EKONOMIČNOST (E) Ukupan prihod UP

Ukupan rashod UT

Ekonomičnost može biti: E > 1

RENTABILNOST (R) Dobit ( D) x 100

Ukupan prihod (UP)

EKONOMSKI RAST

EKONOMSKI RAST JE – rast BDP po jednom stanovniku

Ekonomski rast se ostavaruje kroz;a) Rast proizvodnje,

b)Povečanje broja zaposlenih,

c) Povečanje izvoza,

d)Sporiji rast uvoza od povečanja izvoza,

e) Kretanje platnog bilansa (suficit ili deficit),

f) Povečanje primanja (dohotka) zaposlenih

g)Povečanje blagostanja – smanjivanje siromaštva151

JAVNA POLITIKA

Osnovni cilj javne politike odnosno vlade jedne države je povečanje standarda života,

Vlada svojim mjerama djeluje na pojednine elemente koje utiču na ekonomski rast,

Ekonomski rast u jednoj državi je mjera kvaliteta rada vlade,

Ako vlada ništa ne poduzima ili to radi sa zakašnjenjem i nekavalitetno i to je “MJERA” koja usporava ekonomski rast.

PODRUČJA DJELOVANJA VLADE VEZANO ZA EKONOMSKI RAST

1. Važnosti štednje,

2. Inozemna ulaganja,

3. Vlasnička prava,

4. Politička stabilnost,

5. Sloboda trgovanja,

6. Obrazovanje, istraživanje i razvoj,

7. Rast stanovništva.

ULOGA DRŽAVE U EKONOMIJI

1. Država i ekonomski sistem,

2. Kapitalizam i socijalizam,

3. Neoliberalizacija,

4. Uloga države u tržišnoj privredi,

5. Stabiliziranje ekonomije,

6. Podsticanje ekonomije,

7. Podsticanje komunikacije i tržišta.

OSTALE FUNKCIJE DRŽAVE U EKONOMIJI

1. Donošenje zakonskih i drugih mjera,

2. Regulativa, zakoni i pod zakonski akti,

3. Eksternalije,

4. Javna ekonomska dobra,

5. Tržište i redistribucija dohotka,

6. Pravda, sudstvo i sigurnost,

7. Financiranje države (budžet, prihodi budžeta, direktni porezi, indirektni porezi)

8. Javni sektor; (zdravstvo, školstvo i obrazovanje, sport, kultura, nauka).

INFLACIJA 1. INFLACIJA JE – kontinuirano povečanje cijena,

2. INFLACIJA JE – posljedica nerealnog štampanja novca i kroz podijelu plaća dolazi do povečanja kupovne moči i povečanja potražnje što dovodi do rasta cijena,

3. INFLACIJA JE – posljedica neusklađenosti obima novca u opticaju sa realnom ponudom roba i usluga,

4. VISOKA INFLACIJA – uništava standard stanovništva i ugrožava poslovanje ekonomije,

5. KONTROLIRANA INFLACIJA – cca 10%

OSTALI OBLICI INFLACIJE

1. Pored inflacije cijena mogući su i sljedeći oblici inflacije;

a) INFLACIJA POTRAŽNJE – povečanja tražnja u odnosu na realnu proizvodnju odnosno ponudu,

b) INFLACIJA TROŠKOVA – povećanje cijena reprodukcionog materijala,

c) INFLACIJA ZNANJA - stručnost

RECESIJARECESIJA JE – pogoršanje ekonomskih rezultata u

jednoj državi koja se manifestira padom BDP u zadnja 2 – 3 tromjesećja.

Pad BDP-a po 1 zaposlenom je posljedica pada proizvodnje povečanjem nezaposlenih, smanjenjem izvoza, povečanje siromaštva.

Ekonomska kriza može dovesti do recesije,Izlazak iz recesije je proces oporavka i oživljavanja

ekonomije.

NEZAPOSLENOST

Nezaposleni su – oni ljudi koji su radno sposobni ali nisu zaposleni i koji aktivno traže posao.

Idealna nezaposlenost u odnosu na radno sposobno stanovništvo je do 5% ,

Sadašnje stanje nezaposlenosti je; - SAD – 6%

- NJEMAČKA – 8%

- HRVATSKA – 12%

- BiH – 44%

STRUKTURA STANOVNIŠTVA SA ASPEKTA ZAPOSLENOSTI

1. Radno sposobno stanovništvo je između 16 – 65 god.

2. Radno nesposobno stanovništvo čine; - djeca (pred školski uzrast, 1- 6 godine),

- đaci,

- studenti,

- teško bolesni,

- radno nesposobni

3. Odnos u jednoj državi je približno sljedeći; - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO ; cca 60 %

- RADNO NESPOSOBNO STANOVNIŠTVO ; cca 40 %

4. U BiH od ukupno radno sposobnog stanovništva (cca 60%) blizu polovice je nezaposleno (44%)

POSLJEDICA NEZAPOSLENOSTI

1. POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI SU VRLO NEGATIVNE ;

a) Siromaštvo,

b) Nesigurnost,

c) Porast kriminaliteta,

d) Pogoršanje zdravstvenog stanja,

e) Raspad porodice.

2. Iz prethodnih razloga vlada jedne države mora imati prioritet smanjenja nezaposlenosti (javni radovi, poljoprovreda, podsticaj malog biznisa , poreske olakšice, povoljnije kredite, razvoj mikro –kreditnih organizacija.)

EKONOMSKI RAZVOJ I RAST

1. EKONOMSKI RAZVOJ I RAST JE – stanje u jednoj državi gdije se realni nacionalni dohodak dugoročno povečava.

2. To je stanje gdije BDP po 1 stanovniku ima stalni rast,

3. Ekonomski rast je stanje gdije brže raste BDP od broja stanovnika jer u tom slučaju imamo rast BDP-a po 1 stanovniku.

FAKTORI RAZVOJA

FAKTORI RAZVOJA EKONOMIJE SU;

1. INVESTICIJEa) INVESTICIJE – iz štednje putem banaka,

b) Strani kapital;

- bankarski kapital iz inostranstva,

- direktna strana ulaganja

c) Zaduženje investitora kod;

- komercijalnih banaka u zemlji,

- komercijalna banka u inostranstvu,

- razvojnih banaka (u zemlji ili vani),

- dobavljaća,

- investicijski fondovi

2. Obrazovanje kadrova - (ljudski resursi),

3. Podsticajne mjere (kreditne, poreske, razne dozvole, suglasnosti i dr.)

EKONOMSKI CIKLUSI

1. Odstupanje od trenda ekonomskog razvoja nazivamo ekonomski ciklus - AMPLITUDA.

2. Pojmovi u ekonomskom ciklusu;a) Ekspanzija,

b) Vrh poslovnog ciklusa,

c) Pad ekonomskog ciklusa,

d) Strategija,

e) Ekonomska kriza,

f) Recesija,

g) Depresija.

REVITALIZACIJA I TRANZICIJA EKONOMIJE BiH 1. REVITALIZACIJA EKONOMIJE PREDSTAVLJA

- OŽIVLJAVANJE, POKRETANJE I RAZVIJANJE EKONOMSKOG ŽIVOTA.

2. REVITALIZACIJA U OBLASTIMA;

a) Pokretanje proizvodnje ,

b) Novo zapošljavanje,

c) Restruktuiranje kredita,

d) Povoljni krediti,

e) Podsticaj poduzatništvu,

f) Podrška stranim ulaganjima.

TRANZICIJA EKONOMIJE U BiH

TRANZICIJA PREDSTAVLJA – promjenu stanja i kretanje iz jednog oblika stanja u drugi oblik stanja,

Tranzicija je - dugotrajan proces,Tranzicija se sprovodi u BiH ;a) Iz socijalističkog u kapitalistički koncept,

b) Iz planske u tržišnu ekonomiju,

c) Od državnog i društvenog vlasništva u privatno vlasništvo,

d)Temeljni cilj poslovanja je dobit,

e) Razvijanje poduzetničke klime

f) Nova uloga države u ekonomiji BiH

EKONOMIJA BiH PO DEJTONU

Temeljna karakteristika; podjeljenost nadležnost na četiri nivoa:

a)Dražava ,

b)Entiteti,

c)Kantoni,

d)Općine (u Federaciji BiH),Posljedice podjele je nekonzistentna ekonomska

politika

NADLEŽNOST DRŽAVE U EKONOMIJI BiH

1. Prema djelatnosti Ustava nadležnost države u ekonomiji BiH je vrlo malena:

a) Vanjsko-trgovinska politika,

b) Carinska politika i ubiranje carinskih prihoda,

c) Monetarna politika – centralna banka

d) Promet između entiteta

e) Osnivanje i upravljanje zajedničkim infrastrukturnim kapacitetima,

f) Financiranje međunarodnih obaveza BiH 169

NADLEŽNOSTI U EKONOMIJI BiH

1. Prema dejtonskom ustavu nadležnosti entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) u ekonomiji BiH je sljedeća;

a) Financije (budžet, poreska uprava),

b) Energetika i industrija,

c) Trgovina, turizam i ugostiteljstvo,

d) Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda

e) Izbjeglice,prognanici i socijalna politika

f) Urbanizam, prirodni resursi i okoliš

2. Večina rješenja i podijela sa ekonomskog aspekta su neracionalna, neefikasna i nekonzistentna.

Osnove Ekonomije Konacna Verzija

Documents

Bilten bosansko engleska verzija konacna

DIZAJN POJAVA I NAZIV konacna verzija

Opsti Opis Talgo Voznih Garnitura[Konacna Verzija]

Moj rad konacna verzija - repozitorij.pmf.unizg.hr

projektni zadatak konacna verzija

priprema - konacna verzija

Konacna Verzija Za Stampu

Program Studija Komparativne Knjizevnosti 21.v.2010.Konacna Verzija Ispravke 08.07.2011[1]

Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

Prevod Metalac - Konacna Verzija

Konacna verzija ODSTAMPANO.pdf

Fotoelektricni-ucinak-konacna Verzija

Konacna Verzija Skripte OKS.doc

Teorijska Misao Konacna Verzija (3 Deo)

SFSB Preddiplomski STROJARSTVO ENG - konacna verzija

konacna verzija pp2003

Motori Naizmenicne Struje - Konacna Verzija

2.Kolokvijum Odgovori- Konacna Verzija

Basta Sljezove Boje Konacna Verzija 2

BC Flajer Dvostrano Priprema Za Stampu Konacna Verzija 600dpi