PSIHOTERAPIJSKA PEDAGOGIJA

PSIHOTERAPIJSKAPEDAGOGIJA

Dječji crteži u psihoterapiji

1.Osnove psihoterapijske pedagogije

Psihoterapijska pedagogija je specifičan pristup edukativnim problemima koji se temelji na psihoterapijskim principima.

Cilj: razumjeti nesvjesna zbivanja kod učenika i pedagoga te u njihovom odnosu i kroz to razumjevanje unaprijediti odgojni proces.

Zadaci:

Osposobiti edukatora da razumije svoje i učenikovo nesvjesno

Prepoznati što se događa u razredu, na relaciji pedagog-učenik-roditelj te u grupi samih nastavnika

Proučavanje strukture i razvoja ličnosti individue, ali i dinamiku grupa

Za unaprijeđenje odgojnog procesa najvažnija je promjena

U psihoterapijskoj pedagogiji zaključujemo prema opažanju i zakonima logike

Struktura ličnosti

Ličnosti je najbliže razmatranje selfa (self=organizacija ličnosti kojoj pripada tijelo, svjesna, nesvjesna, predsvjesna struktura)

S.Freud je postavio dvije teorije o strukturi ličnosti:

1. postojanje svjesnog, nesvjesnog i predsvjesnog

2. id, ego, super-ego

Strah i (ili) anksioznost

To su reakcije na opasnost (strah na vanjsku, realnu, a anksioznost na unutarnju, nevidljivu)

Reakcija je psihička i tjelesna, a nestaje kad nestane opasnost

U psihologiji se strah pripisuje ljudskoj prirodi, ali u pedagogiji se polazi od optimizma

Mehanizmi obrane

Najvažnije područje za praksu

Pomažu da nejasno u ljudskom ponašanju postane jasno

Čine najvažniji dio svih naših životnih aktivnosti i daju oblik našoj ličnosti

Neki od mehanizama obrane su:

1.Retroaktivna anulacija

-ego stvara misli i aktivnost koje su u suprotnosti s onima kakve se zapravo žele

Primjer: krađa u razredu

2.Raskol ili splitting

-razdvajanje dviju suprotnih pulzija, npr. ljubavi i mržnje

-favorizira se razlika između dobra i zla

Primjer: dobri i loši profesori

3.Prisilno ponavljanje

-osoba svjesno zna što ne treba napraviti, ali ipak to čini

Primjer: simpatična Sanja (17) ostaje bez prijatelja jer ih tjera svojim ponašanjem

4.Kondenzacija

-pojava koja u sebi nosi više različitih elemenata

Primjer: ubod u leđa može biti agresivan akt, uznemiravanje ili zavođenje

5.Negacija

-osoba poriče želju, misao ili osjećaj negirajući da joj oni pripadaju

Primjer: “Nisam s tobom zato što mi se sviđaš!”

6.Pomak

-vezivanje emocija za nešto drugo, što nije njen pravi objekt

Primjer: zbog privlačnosti profesora učenici vole određeni predmet

7.Idealizacija

-psihički proces kod kojeg se kvalitete i vrijednosti objekta dovode do savršenstva

Primjer: idealizacija roditelja kod djece ili slavnih osoba kod adolescenata

8.Identifikacija

-proces kojim subjekt prihvaća neka svojstva drugoga i po tom se modelu transformira

Primjer: velik broj učenika s istim frizurama

9.Intelektualizacija -analiza nekog

problema u čiso intelektualnim pojmovima do te mjere da se zanemare ili isključe emocije

Primjer: učenik koji “sve zna”

10.Izolacija -osoba je svjesna

svojih emocija, ali ih ne povezuje sa svojim ponašanjem

Primjer: “Ljut sam što su mi s prošlog sata pobjegli svi učenici, ali nisam im zato danas podijelio jedinice”

11.Racionalizacija

-svome ponašanju dajemo logičko objašnjenje, iako za njega nemamo jasne motive

Primjer: “Nisam naučio jer...”

12.Regresija

-povratak na doba ranijeg psihičkog razvoja

Primjer: reagiranje suzama na lošu ocjenu

2.Psihopatologija školskog djeteta

Adolescentske krize: Krize autoriteta

Protest prema ocu Bijeg od kuće

Krize identiteta Reaktivna neraspoloženja i pokušaji suicida Psihogeni napadi Doživljaj otuđenja

Seksuale krize

Smetnje psihoseksualnog razvoja i početne seksualne neuroze

Adolescentska askezaEkscesivna onanijaHomoseksualnost omladineSeksualno zapuštanje djevojčicaEkshibicionizamFetišizamTransvestizam

MLADENAČKA NEPRILAGOĐENOST

kod mladog subjekta koji se svojim anomalijama, nesposobnostima ili karakternim promjenama nalazi u neprestanim konfliktima s realitetom ili zahtjevima okoline

kod mlade osobe s normalnim sposobnostima koja trpi od neadekvatne okoline zbog svojih tjelesnih, intelektualnih i duševnih potreba

kod neadaptiranog učenika koji živi u neadekvatnoj okolini

HISTERIJE

Histerija je grupa psihoneuroza koje karakterizira nedostatak kontrole radnji i emocija.

1. Histerija konverzije (Konverzija je mehanizam stvaranja simptoma kojim se vrši transpozicija psihičkog konflikta u tjelesne simptome: motorne ili senzitivne.)

2. Histerija straha

3. Opsesija

DEPRESIVNE REAKCIJE KOD ŠKOLSKE DJECE

Endogena depresija (značajna nasljedna komponenta, simptomatologija depresije se izmjenjuje s maničnim reakcijama u pravilnim ili nepravilnim ciklusima)

Neurotska depresija (organizirano oboljenje kod kojega je sačuvana kritičnost prema realitetu)

Depresivne reakcije (privremene i prolazne faze tugovanja zbog gubitka voljene osobe)

Anaklitičke depresije (proizlaze iz neke vrste ovisnosti)

PRISILE(opsesivnost)

izraz kompulzivnih simptoma(Kompulzivnost je tendencija da se stalno ponavlja određena vrsta ponašanja, usprkos njenoj neadekvatnosti.)

Opsesivnost obuhvaća i određeno obredno ponašanje, mentalnu zaokupljenost nutarnjim doživljajima (ruminaciju), sumnju, proces koji koči željene misli ili akcije.

FOBIJEhisterije strahaPotiskuje se u nesvjesno

strah i objekt straha.Kontrafobični objekt

(smanjenje straha)

PSIHOSOMATIKA ŠKOLSKOG DJETETA

Klasifikacija psihosomtskih smetnji:poremećaji sna, tijela, eliminacije, disanja,

motorike i rastaanoreksija, insomnija, mjesečarenje,

povraćnje, bulimija, astma, opadanje kose…

shizofrenija, shizofrena psihoza, depresija, manija, psihoorganski sindrom, minimalna cerebralna disfunkcija, poemećaji u navikama, epilepsija

Shizofrenija se javlja kao:Shizofrenija se javlja kao:

1.1. SIMPLEKS FORMASIMPLEKS FORMA: : skrivena u skrivena u ponašanju učenikaponašanju učenika

2.2. HEBEFRENA FORMAHEBEFRENA FORMA: : hiperaktivnost hiperaktivnost učenikaučenika

3.3. PARANOIDNA FORMAPARANOIDNA FORMA: : ponašanje ponašanje drugog tumači se kao njemu namjernodrugog tumači se kao njemu namjerno

4.4. KATATONA FORMAKATATONA FORMA: : karakterizirana je karakterizirana je ili stuporom ili uzbuđenjemili stuporom ili uzbuđenjem

ŠKOLSKI NEUSPJEH

Nagli pad ocjena kod učenika koji su prije bili dobri ili odlični đaci.

Najčešće se javlja na prijelazu iz nižeg u viši stupanj školovanja.

SINDROM NEUSPJEHA - potreba za samokažnjavanjem i izbjegavanjem vlastitog uspjeha.

Dijete potiskuje agresiju i pretvara ju u mazohistički impuls.

PSIHODINAMIKA NADARENE DJECEPSIHODINAMIKA NADARENE DJECE

NADARENO DIJETENADARENO DIJETE: : dijete koje je nadarenije od prosjeka u svojojdijete koje je nadarenije od prosjeka u svojojdobnoj grupi.dobnoj grupi.Ranije nauče čitati, imaju bolje pamćenje, više Ranije nauče čitati, imaju bolje pamćenje, više

znaju, radoznali su, imaju bolje apstraktno znaju, radoznali su, imaju bolje apstraktno shvaćanje.shvaćanje.

Imaju i niz problema koji Imaju i niz problema koji mogu dosegnuti i razinu mogu dosegnuti i razinu psihičkog oboljenja.psihičkog oboljenja.

Škola nije prilagođena Škola nije prilagođena potrebama nadarene djece.potrebama nadarene djece.

GRUPA

- grupni fenomen je središnja pojava u psihoterapijskoj pedagogiji

- u grupi se rađamo, odrastamo, umiremo…-fenomen grupe pripada području sociologije i

socijalne psihologije

POVIJEST NAUKE O GRUPI

-povijest grupe za psihoanalitičare je povijest male grupe

-nakon 2.svjetskog rata otkriva se terapijske snaga grupe, grupni potencijal

-prava povijest grupe počinje velikom grupom-otac grupe psihoterapije je Joshep Hersey Pratt-L. Cody Marsh, Trigant L. Burow…..

OSNOVNI POJMOVI O GRUPI

-grupa je riječ germanskog podrijetla-to je skupina osoba međusobno vezanih

odnosima-razlikujemo predškolske grupe, grupe učenika i

grupe adolescenata

TIPOVI GRUPA

-prema koheziji: primarne i sekundarne grupe

-prema stupnju povezanosti: formalne i neformalne grupe

-prema pripadnosti: grupa fizičke pripadnosti i grupe čiji članovi imaju iste vrijednosti

-prema tipovima odnosa unutar grupe: primarni i sekundarni odnosi

-ostali tipovi: aditivne, nominalne, psihogrupe, sociogrupe, psihoterapijske grupe….

GRUPNI POTENCIJAL

- je osnovni uvjet grupne dinamike-teorija o tri presumpcije kaže da članovi grupe

razvijaju ovisnost u grupi-pojam fuzije, odnosno pojam ljubavi

FENOMENI TERAPIJSKE GUPE

-voditelj pomaže članovima grupe da korigiraju svoje emocionalne stavove i reakcije

-u grupi možemo učiti kontrolirati svoje ponašanje, interpersonalno učiti, razvijati osnose prema drugim članovima….

GRUPA RODITELJA

-roditelj postavlja učitelju zahtjeve-roditeljski sastanci-suptitut roditelja-projekcije roditelja

EDUKATIVNA GRUPA

-vodimo u osnovnim i srednjim školama-edukacija je aktivnost odrasle osobe koja se

sastoji u tome da mladom biću pomognemo u fizičkom, intelektualnom i moralnom razvoju

-podsjeća na grupu roditelja-acting-out je pojava kada član grupe umjesto

verbalnog pokazivanja osjećaja reagira akcijom

RAZRED KAO GRUPA

-velika grupa koja se sastaje 5-6 puta tjedno kroz nekoliko godina, voditelj je nastavnik, cilj grupe odgoj i obrazovanje

NEKE PSIHOTERAPIJSKE TEHNIKE

-psihoterapija je postupak kojim se psihičkim putem utječe na psihu bolesnika pri čemu psihoterapeut mora biti educiran

-liječi ličnost, a ne tehnika-u cilju bolje komunikacije ponekad potrebno

upotrijebiti tehnike poput crteža, igara…