View
168
Download
2
Category
Preview:
DESCRIPTION
book of accounting
Citation preview
Privatna srednja škola Varaţdin
s pravom javnosti
Varaţdin, Matka Laginje 6
Nastavno pismo
Obrazovni program: EKONOMIST –obrazovanje odraslih
Nastavni predmet: RAĈUNOVODSTVO 3
U Varaţdinu, šk. god. 2011/2012.
Prof. Ivana Zagrajski
1.OBRAČUN PROIZVODNJE I GOTOVIH PROIZVODA
POJAM PROIZVODNJE I VRSTE TROŠKOVA U PROIZVODNJI
Proizvodnja je temeljna gospodarska aktivnost svake zemlje u kojoj se radom djelatnika i
dugotrajne imovine od sirovine i materijala proizvode potrošna dobra namijenjena trţištu za
zadovoljavanje proizvodnih potreba, potreba kućanstva i javne potrošnje.
TROŠKOVI PROIZVODNE DJELATNOSTI
Troškovi proizvodne djelatnosti su sva knjiţenja provedena na raĉunima troškova
(prema okviru razreda 4) jesu ulaganja u korisne uĉinke ĉijom se prodajom ostvaruju prihodi
iz kojih se pokrivaju ulaganja uloţena u obliku troškova i ostvaruje dobitak.
Shematski prikaz troškova proizvodne djelatnosti
TROŠKOVI PROIZVODA - rasporeĎuju se na proizvodnju, to su troškovi nastali u svezi s
dovoĎenjem proizvodnje, poluproizvoda, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda na
zalihe.
Troškovi proizvoda obuhvaćaju:
1. izravne ili direktne troškove –troškovi koji se prema utvrĊenom mjerilu mogu odrediti
prema jedinici proizvoda i nastanka, a tu ubrajamo:
- materijal izrade – mjeri se normativom utroška materijala po jedinici
proizvoda
- plaće izrade – primanja djelatnika za rad uloţen u neposrednu proizvodnju, a
mjere se normom ili nekim drugim mjerilima utvrĊenim aktom poduzetnika
2. opći troškovi izrade OTI – omogućuju proizvodnju ali se ne mogu mjeriti prema
jedinici proizvoda jer su zajedniĉki tj. opći troškovi proizvodnje ili pogonskih reţija.
- rasporeĊuju se na proizvode pomoću utvrĊenog raĉunskog kljuĉa, pa se zovu
posredni ili indirektni troškovi. Obuhvaćaju: troškove potrošnog reţijskog
materijala; materijala za tekuće i investicijsko odrţavanje, troškovi rezervnih
dijelova, otpis sitnog inventara, ambalaţa i auto guma; troškovi sajmova;
troškovi zakupnine, troškovi promidţbe i reklame; amortizacija; naknade
zaposlenicima; premije osiguranje; plaće i nadnice pogonske reţije.
Plaće izrade i OTI su troškovi konverzije – troškovi moću kojih se u procesu proizvodnje
postiţe promjena materijala izrade u poluproizvode, nedovršenu proizvodnju i gotove
proizvode.
-1-
Troškovi proizvodne djelatnosti
Troškovi proizvoda Troškovi obraĉunskog razdoblja
Struktura troškova proizvoda
POGONSKI OBRAČUNSKI LIST – POL – mjestu mastanka
POL- sluţi za raspored općih troškova prema vrsti i mjestu nastanka.
Mjesta troškova u POL- u dijele se na:
1. pomoćna mjesta- razliĉite radionice koje svojim internim uĉincima omogućuju
nesmetano odvijanja i rad u upravi, prodaji i administraciji. Troškovi nastali na tim
mjestima prenose se na pogon, te na administraciju, upravu i prodaju pomoću
odreĊenog kljuĉa.
2. glavna mjesta izrade- pogoni u kojima se obavlja tehnološki proces tj. proizvodnja
3. administracija, uprava i prodaja –struĉne sluţbe koje obavljaju poslove izvan
neposrednog tehnološkog procesa.
Svaki POL mora sadrţavati podatke o knjigovodstvenim svotama općih troškova koji su
knjiţeni na raĉunima razreda 4, odnosno:
- raspodjeli općih troškova na mjesta nastanka troškova
- meĊusobnom obraĉunu troškova izmeĊu pojedinih mjesta troškova
- utvrĊivanje kljuĉeva za raspodjelu općih troškova
Nakon što smo opće troškove pomoćnih mjesta izrade rasporedili na pogon i administraciju,
upravu i prodaju, opstaju nam samo dva mjesta troška, a to su pogon i administracija.
Da bismo izraĉunali koliki se iznosi pogonske reţije u kalkulaciji odnosno na jedinicu
proizvoda, primjenjujemo raĉunski kljuĉ odnosa izmeĊu pogonske reţije i izravnog troška
( materijal izrade ili plaće izrade) ili zbroja svih izravnih troškova.
UtvrĊivanje kljuĉa za raspored OTI
Opći troškovi izrade x 100
% OTI = -------------------------------------------------------
jedan od izravnih troškova ili njihov zbroj
-2-
Materijal izrade MI
Plaće izrade PI
Opći troškovi izrade
Izravni ili direktni
troškovi
Troškovi proizvoda
Troškovi konverzije
Primjer za jedno obračunskom razdoblju u proizvodnoj djelatnosti nastali su ovi troškovi:
- izravni troškovi – MI 300.000,00 kn
- izravni troškovi - PI 100.000,00 kn
- OTI 180.000,00 kn
- opći troškovi administracije 170.000,00 kn
uprave i prodaje – OTUP
Izraĉunajte postotak OTI, a kao osnovu uzmite trošak MI.
180.000.00 x 100
%OTI = -----------------------------------= 60%
300.000,00
OTI = 60 % izravnog troška materijala izrade
Objašnjenje:
Taj postotak (60%), obračunan od izravnog troška MI, znači da svakih 100,00 kn utrošenog
materijala izrade u proizvodnji u tom obračunskom razdoblju prati 60,00 kn OTI.
RASPORED TROŠKOVA PROIZVODNE DJELATNOSTI
Podaci iz POL-a o ukupnim troškovima (OTI uvećani za izravne troškove) su troškovi nastali
u odreĊenom obraĉunskom razdoblju u svezi s dovoĊenjem zaliha na sadašnje mjesto i u
sadašnje stanje.
S tim u svezi proknjiţit ćemo raspored troškova terećenjem raĉuna PROIZVODNJA- 600,
a priznanjem raĉuna RASPORED TROŠKOVA ZA OBRAČUN PROIZVODA I
USLUGA – 490.
Ukupne troškove administracije, uprave i prodaje rasporedit ćemo tako da za svotu općih
troškova administracije, uprave i prodaje teretimo raĉun TROŠKOVI OBRAČUNSKOG
RAZDOBLJA, koji izravno terete poslovni rezultat – 701, a priznaje se raĉun
RASPORED TROŠKOVA NEPOSREDNO NA TERET UKUPNOG PRIHODA – 491.
OBRAČUN PROIZVODNJE
Obraĉun proizvodnje je raĉunovodstveni postupak utvrĊivanja troškova proizvodnje uloţenih
u postignute uĉinke: proizvode, poluproizvode ili usluge.
Troškovi proizvodnje rasporeĊuju se na uĉinke odabranom metodom izraĉuna (kalkulacija),
ovisno o vrsti proizvodnje i postignutim uĉincima.
-3-
OBRAĈUN TROŠKOVA PROIZVODNJE PO TROŠKOVIMA NOSITELJA
Kalkulacija je raĉunski postupak kojim se iskazuje sustavan pregled troškova i metoda
obraĉuna tih troškova da bi se utvrdila cijela proizvoda, usluga i robe.
RasporeĎivanje troškova proizvodnje na nositelje troškova:
1. izravni troškovi završne proizvodnje rasporeĊuju se po jedinici proizvoda. Materijal
izrade rasporeĊuje se na temelju zadanog normativa materijala, a plaće izrade na
temelju norme rada utrošenog vremena (sati rada) ili nekog drugog utvrĊenog mjerila.
2. neizravni (opći) troškovi rasporeĊuju se po jedinici proizvoda odabirom odreĊene
metode obraĉuna troškova, odnosno primjenom odreĊenog raĉunskog kljuĉa u odnosu
prema jednom izravnom trošku ili njihovom zbroju.
CIJENU PROIZVODNJE (troškovi proizvoda) čine izravni trošak MI s troškovima
konverzije ( PI i OTI).
Zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda i nedovršene proizvodnje vode se po cijeni
proizvodnje.
IZRAČUN CIJENE PROIZVODA
Metode izraĉuna cijene – kalkulacije:
1. dodatna ili adicijska kalkulacija
2. djelidbena ili divizijska kalkulacija
- jednostavna djelidbena kalkulacija
- kalkulacija ekvivalentnih brojeva
- kalkulacija vezanih proizvoda
DODATNA ILI ADICIJSKA KALKULACIJA- unose se izravni troškovi MI i PI na osnovi
obraĉuna završene proizvodnje prema podacima iz radnih naloga. Na izravne troškove dodaju
se OTI prema prethodno utvrĊenom raĉunskom kljuĉu iz POL-a. Na taj naĉin dobivamo
cijenu proizvodnje koja ĉini I. STUPANJ DODATNE KALKULACIJE.
II. STUPANJ DODATNE KALKULACIJE – utvrĎivanje trţišne cijene.
Trţišnom cijenom treba pokriti troškove proizvoda iz ostvarenih prihoda razmjerno
obavljenoj prodaji, pokriti troškove administracije, uprave i prodaje te ostvariti oĉekivanu
dobit.
MI + PI + OTI = CIJENA PROIZVODNJE I. STUPANJ
CIJENA PROIZVODNJE + RAZLIKA ZA POKRIĆE TROŠKOVA AUP + OĈEKIVANA
DOBIT = TRŢIŠNA ILI PRODAJNA CIJENA II. STUPANJ
-4-
PRIMJER IZRADE DODATNE OBRAČUNSKE KALKULACIJE Dana 30.06. tekuće godine stanje na poduzetnikovom raĉunu izgledalo je ovako:
Proizvodnja - 600 214.000,00 kn, što se sastoji od utrošenog MI za izradu 90.000,00 kn, PI
70.000,00 kn.
Amortizacija je posredni trošak prema podacima iz POL-a OTI iznose 60 % u odnosi prema
izravnom trošku MI.
Proizvedeno je100 kom proizvoda u koje prema radnim nalogu je utrošeno:
MI = 60.000,00 kn
PI = 50.000,00 kn
OTI iznose u gotovim proizvodima 60% od MI tj. 36.000,00 kn
Trţišna cijena je 2.500,00 kn po jedinici proizvoda.
Dodatna kalkulacija za seriju od 100 kom proizvoda
Red.
br.
Stupanj
Elementi
Obraĉunska kalkulacija
Za 1 kom Za 100 kom
1.
2.
3.
MI
PI
OTI
600,00
500,00
360,00
60.000,00
50.000,00
36.000,00
I.
Troškovi proizvodnje
(cijena proizvodnje)
1.460,00
146.000,00
4. razlika 1.040,00 104.000,00
II.
Trţišna cijena
2.500,00
250.000,00
Objašnjenje:
Trţišnu cijenu odreĊuje utjecaj ponude i potraţnje. Razlika izmeĊu trţišne cijene i troškova
proizvodnje sluţi za pokriće troškova administracije, uprave i prodaje te ostvaruje dobit.
Trţišna cijena 2.500,00kn
Troškovi proizvodnje _- 1.460,00kn
Razlika za pokriće AUP = 1.040,00kn za kom.
-5-
JEDNOSTAVNA DJELIDBENA KALKULACIJA – osnovna znaĉajka je preuzimanje iz
knjigovodstva svih troškova proizvodnje knjiţenih na raĉunima razreda 4 i utvrĊivanje
pojedinaĉne cijene proizvoda dijeljenjem ukupnih troškova završene proizvodnje s
proizvedenom koliĉinom proizvoda.
Pošto smo utvrdili cijenu proizvodnje za jedinicu proizvoda, utvrĊujemo svotu za pokriće
troškova AUP i oĉekivanu dobit, tako da od trţišne cijene oduzmemo cijenu proizvodnje.
Proizvoda od iste sirovine, istim tehnološkim postupkom.
Ukupni troškovi završene proizvodnje u obraĉunskom razdoblju su 2.288.000,00 kn,
proizvedeno je 44.000 jedinica proizvoda, a trţišna cijena 90,00 kn/kom.
Izraĉunajmo cijenu proizvodnje za jedinicu proizvoda.
Troškovi proizvodnje 2.288.000,00
--------------------------------= ----------------------------- = 52,00 kn = cijena proizvodnje za kom
koliĉina proizvedenih 44.000
proizvoda
trţišna cijena za jedinicu proizvoda 90,00 kn
cijena proizvodnje za jedinicu proizvoda 52,00 kn
razlika za pokriće AUP i oĉekivana dobit 38,00 kn
DJELIDBENA KALKULACIJA EKVIVALENTNIH BROJEVA – sastavlja se u proizvodnji s
više vrsta proizvedenih srodnih proizvoda od iste sirovine, istima tehnološkim postupkom.
Odnos vrijednosti uloţenih troškova proizvodnje u takve proizvode utvrĊuje se pomoću
ekvivalentnih brojeva koji se utvrĊuju iskustvom.
DJELIDBENA KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA- u proizvodnji u kojoj se od iste
sirovine proizvode razliĉiti proizvodi, od kojih su neki osnovni, a ostali sporedni –npr.
kemijska, prehrambena proizvodnja. Za sporedne proizvode odredi se njihova trţišna
vrijednost koja se odbije od ukupnih troškova proizvodnje, a ostatak se rasporeĊuje na
osnovni proizvod.
-6-
ANALITIĈKO KNJIGOVODSTVO PROIZVODNJE
- pogonsko knjigovodstvo ili knjigovodstvo troškova
U analitiĉkom knjigovodstvu proizvodnje knjiţe se ulaganja u proces proizvodnje odreĊenog
proizvoda, skupine, koliĉine proizvoda, odnosno usluga, prati proces ulaganja u proizvodnju i
utvrĊuju postignuti rezultat u odreĊenoj jedinici – pogonu.
Ulaganja troškova u proces proizvodnje knjiţe se po:
- vrsti troška prema strukturi cijene proizvodnje
- mjestima nastanka troškova
- nositeljima troškova - poluproizvodima, proizvodima i uslugama
ISPRAVE ZA KNJIŢENJE
- radni nalog – temeljna isprava kojom se proizvodnom pogonu daje radni zadatak da
proizvede odreĊeni proizvod, skupinu ili koliĉinu proizvoda u odreĊenom roku, od
materijala prema specifikaciji materijala, radom djelatnika odreĊene kvalifikacije koja
je naznaĉena na radnom nalogu, uporabom proizvodne opreme kojom raspolaţe
proizvodni pogon. Za svaki ispostavljani radni nalog otvara se analitiĉki raĉun naloga,
a knjiţenja se provode kopirno u dnevnik.
- iskaz materijalnog knjigovodstva o izdanom i utrošenom materijalu prema radnim
nalozima
- iskaz analitiĉkog knjigovodstva plaća o obraĉunu plaća djelatnika neposredno
zaposlenih u procesu proizvodnje, prema radnim nalozima
- iskaz financijskog knjigovodstva o OTI
- POL- za raspored neizravnih općih troškova prema mjestima nastanka zbog obraĉuna
na nositelje
- predatnica kojom se predaju gotovi proizvodi i vlastiti poluproizvodi na zalihe
POVEZANOST S OSTALIM ANALITIĈKIM KNJIGOVODSTVIMA I GLAVNOM
KNJIGOM
Analitiĉko knjigovodstvo proizvodnje povezano je s:
- materijalnim knjigovodstvom- izdatnicama o izdanom materijalu prema radnim
nalozima sastavlja iskaz danog materijala i dostavlja ga u pogonsko knjigovodstvo na
knjiţenje
- analitiĉkim knjigovodstvom plaća- knjiţi plaće pojedinaĉno za svakog radnika prema
ostvarenim uĉincima, na kraju mjeseca ispostavlja iskaz plaća prema radnim nalozima
i dostavlja pogonskom knjigovodstvu koje ga knjiţi na analitiĉkom raĉunu
proizvodnje posebno prema svakom radnom nalogu kao izravan trošak plaća
- glavnom knjigom(financijsko knjigovodstvom)- iskaz o nastalim OTI za svaki pogon
posebno
- analitiĉkim knjigovodstvom proizvoda, analitiĉkim knjigovodstvom poluproizvoda-
predatnica kojom predaju poluproizvod i gotovi proizvod na zalihe.
-7-
ANALITIĈKO KNJIGOVODSTVO GOTOVIH PROIZVODA
Kada proĊu sve faze proizvodnje, gotovi proizvodi predaju se u skladište gotovih proizvoda.
Isprava koja prati proizvode iz proizvodnje na zalihe gotovi proizvoda- predatnica.
Knjigovodstveno se gotovi proizvode prate u:
- analitiĉkom knjigovodstvu gotovih proizvoda- prema vrsti, koliĉini i vrijednosti
- financijskom knjigovodstvu(glavnoj knjizi) – na sintetiĉkim raĉunima zbrojno se
knjiţe podaci o vrijednosti gotovih proizvoda.
ISPRAVE ZA KNJIŢENJE GOTOVIH PROIZVODA U ANALITIČKOM KNJIGOVODSTVU:
- za ulaz- predatnica i meĊuskladišnica
- za izlaz – izdatnica, otpremnica, povratnica
- za viškove i manjkove – zapisnik povjerenstva za popis i odluku o knjiţenju viškova i
manjkova
- za vrijednosno usklaĊenje gotovih proizvoda – zapisnik povjerenstva za popis.
-8-
2. ROBA I TRGOVINA S ROBOM
ROBA je rezultat ljudskog rada s odreĊenim korisnim i upotrebnim svojstvima namijenjeno
prodaji na trţištu.
U suvremenom gospodarstvu proizvoĊaĉi i potrošaĉi malo kada se izravno susreću stoga je
valjalo uvesti neku jedinstvenu mjernu jedinicu koja će odraţavati vrijednost razmijenjenih
proizvoda.
Novac je sredstvo plaćanja odnosno razmjene.
S vremenom je novac postao roba pa se zato govori o trţišnoj vrijednosti novca.
TRGOVINA ROBOM je svakodnevno kruţenje proizvoda od proizvoĊaĉa do potrošaĉa bilo
u robnom ili novĉanom obliku.
TRGOVINA SAMOSTALNA GOSPODARSKA DJELATNOST
Trgovina se svodi na prostorno i vremensko premošćivanje proizvodnje i potrošnje.
Trgovina proizvoĊaĉima olakšava prodaju proizvedene robe, a potrošaĉima zadovoljavanje
njihovih potreba i utjeĉe na usklaĊivanje proizvodnje s potrebama i zahtjevima trţišta.
Razvijena gospodarstva imaju dobro organiziranu trgovaĉku mreţu meĊu pojedincima i meĊu
zemljama.
Razvojem trgovine se povećava i standard svih ukljuĉenih u takvu razmjenu.
U gospodarstvu razvijenih zemalja već je odavno došlo do specijalizacije u proizvodnji jer se
proizvodi samo ono na ĉemu se ostvaruje najveća dobit dok se ostala roba uvozi.
Trgovačka roba prati se putem:
Skladišne evidencije i skladišne kartoteke; to je skladišna evidencija robe prema vrsti
i koliĉini
Analitiĉko knjigovodstvo prema vrsti, koliĉini i vrijednosti
Financijsko knjigovodstvo gdje se podaci o robi unose samo prema vrijednosti, zbrojno na
sintetiĉkim raĉunima.
-9-
KALKULACIJA NABAVNE I PRODAJNE CIJENE ROBE
Kalkulacija je raĉunski postupak kojim se iskazuje sustavni pregled vrste troškova i metoda
obraĉuna tih troškova da bi se utvrdila cijena proizvoda, usluga i robe.
Troškovi nabave predstavljaju vrijednost robe koja je isporuĉena kupcu u skladište.
Ovisni troškovi su troškovi koji nastaju od mjesta gdje je dobavljaĉ isporuĉio robu do
skladišta trgovaĉke tvrtke npr. troškovi prijevoza, troškovi ukrcaja i iskrcaja, troškovi
osiguranja robe i dr.
Izraĉun cijene tj. kalkulacije moţemo podijeliti:
1. prema cijeni
kalkulacija troškova kupnje
kalkulacija prodajne cijene
2. prema broju artikala
jednostavna kalkulacija
sloţena kalkulacija
3. prema postupku kalkuliranja ovisnih troškova, marţe, odnosno razlike u cijeni
neposredni postupak
postotni postupak
teţinski ili ponderalni
postupak paritetnog ĉimbenika
kombinirani postupak
KALKULACIJA TROŠKOVA NABAVE
Kupovna vrijednost
+ ovisni troškovi
= troškovi nabave
ovisni troškovi x 100
% ovisnih troškova = -------------------------------------------- POSTOTNA METODA
kupovna (fakturna) vrijednost
Teţinski faktor- oznaĉuje kolika svota ukupnih ovisnih troškova otpada na jedinicu mjere
cjelokupni nabavljene robe.
Ukupna svota ovisnih troškova
Teţinski faktor= ________________________________
Ukupna koliĉina nabavljene robe
-10-
KALKULACIJA CIJENE ROBE NA VELIKO
Razlika izmeĊu cijene i troškova kupnje trgovaĉke robe nazivamo razlika u cijeni tj.
trgovačka marţa. Prodaje li se roba neposredno potrošaĉu, prodajna cijena sadrţi porez na
dodanu vrijednost.
Elementi prodajne cijene trgovaĉke robe:
- troškovi kupnje kao I stupanj kalkulacije
- trgovaĉka marţa
- PDV
PRIMJER: Kalkulacija cijene trgovačke robe na veliko
Poduzeće je nabavilo 100 m vunene tkanine ĉija je ukupna vrijednost 15.400,00 kn. Roba je
isporuĉena franko skladište dobavljaĉa.
Ovisni troškovi:
-usluge ukrcaja i iskrcaja 750,00 kn
-osiguranje robe u transportu 960,00 kn
-troškovi dopreme 1.240,00 kn
-izračunaj troškove nabave i prodajna cijena
-ukalkulirana razlika u cijeni 20% na troškove nabave
Kalkulacija cijene trgovačke robe: vunena tkanina
Dobavljaĉ VARTEKS, Varaţdin, faktura 120 od 15.5.2009. godine
Redni
broj
Elementi kalkulacije
Za 1 m
Za 100 m
1
2
3
4
1.
2.
Kupovna cijena
Ovisni troškovi -ukrcaj-iskrcaj
-osiguranje u transportu
-troškovi dopreme
154,00
7,50
9,60
12,40
15.400,00
750,00
960,00
1.240,00
3. I. troškovi kupnje
Razlika u cijeni 20%
183,50
36,70
18.350,00
3.670,00
4. II. Prodajna cijena 220,20 22.020,00
-11-
KALKULACIJA TRGOVAĈKE ROBE NA MALO
Prodajna cijena utvrĊuje se na osnovi kalkulacije tako da troškovima nabave doda trgovaĉka
marţa u odreĊenom postotku.
Prosjeĉna trgovaĉka marţa odreĊuje se stavljanjem troškova trgovine uvećanih za oĉekivanu
dobit u odnosu s oĉekivanim prometom robe.
PRIMJER:
troškovi trgovine = 550.000,00 kn
očekivana dobit = 100.000,00 kn
ukupno = 650.000,00 kn
očekivani promet = 2.600.000,00 kn
-izračunaj postotak marţe ?
troškovi trgovine +očekivana dobit 650.000,00 x 100
%marţe =--------------------------------------------= ---------------------------= 25%
očekivani promet 2.600.000,00
PRIMJER: Kalkulacija maloprodajne cijene
1. Prema fakturi br. 72. od 16.6.2009. trgovina Zvuk, Kutina, nabavila je od proizvoĊaĉa
10 komada kasetofona u vrijednosti 5.000,00 kn.
2. Ukupni ovisni troškovi nabave robe su 300,00 kn.
Troškovi nabave su ……..kn?
3. Maloprodaja Zvuk kalkulira MPC u kojoj uraĉunava 25 % marţe. MPC ……..kn?
4. Na maloprodajnu cijenu kalkulira se PDV 23%. Kolika je MPC s PDV …..kn?
Dobavljaĉ Orfej, Zagreb – faktura br. 72 od 16.6.2009.
Redni broj
Elementi kalkulacije
1 kom
10 kom
1
2
3
4
1.
2.
Kupovna cijena
Ovisni troškovi
500,00
30,00
5.000,00
300,00
3. I. Troškovi kupnje
25 % marţe
530,00
132,00
5.300,00
1.325,00
4. II. Prodajna cijena 662,50 6.625,00
5. PDV 23% 152,38 1.523,80
III. MPC koju plaća krajni potrošaĉ 814,88 8.148,80
-12-
NABAVA ROBE NA VELIKO
- roba koja se skladišti moţe se voditi prema troškovima kupnje u trgovini na veliko, a moţe
se voditi po trţišnoj ili prodajnoj cijeni.
1. Faktura dobavljaĉa za isporuĉenu robu iznosi na 265.000,00 kn, od toga je vrijednost robe
217.213,13 kn, a PDV je 47.786,87 kn.
2. Ovisni troškovi su 5.000,00 kn (raĉun nije zaprimljen).
3. Roba je uskladištena prema prodajnoj cijeni uz obraĉun 30% marţe.
4. Naknadno je primljen raĉun za obavljene transportno-špediterske usluge u iznosu 4.800,00
kn (transportne usluge 3.934,43 kn, PDV 865,57 kn).
5. Knjiţi se razlika obraĉunanih i stvarnih ovisnih troškova od 1.065,57 kn.
Kalkulacija:
1. kupovna vrijednost 217.213,13 kn
2. obraĉunani ovisni troškovi 5.000,00 kn
I. nabavna vrijednost 222.213,13 kn
3. razlika u cijeni 30% 66.663,94 kn
II. prodajna cijena 288.877,07 k
PRODAJA ROBE U TRGOVINI NA VELIKO
-trgovina na veliko prodaje robu maloprodaji i neposrednim kupcima na temelju
narudţbenice, zakljuĉnice ili kupoprodajnog ugovora.
Knjiţenje prodaje robe u trgovini na veliko 76- prihodi od prodaje robe
760-prihodi od prodaje robe u povezanim društvima
761-prihodi od prodaje roba na domaćem trţištu
762-prihodi od prodaje robe na stranom trţištu
710-nabavna vrijednost prodane robe
295-odgoĎeno priznavanje prihoda
Vaţno! PRIHODI UVIJEK POTRAŢUJU
Postoje dva naĉina izraĉuna razlike u cijeni
Prvi naĉin:
S° raĉuna 6690 x 100
Postotak razlike u cijeni =-----------------------------------
S° raĉuna 660
Svota razlike u cijeni u prodanoj robi = vrijednost prodane robe x %razlika u cijeni
Drugi naĉin:
Potraţna strana raĉuna 660
Udio u prodaji =-------------------------------------
Dugovana strana raĉuna 660
Svota razlike u cijeni u prodanoj robi = S° raĉuna 6690 x koeficijent udjela u prodaji
-13-
NABAVA ROBE U TRGOVINI NA MALO
Roba u prodavaonici se iskazuje prema maloprodajnoj cijeni s posebno uraĉunanim porezom
na dodanu vrijednost. Osnovica za obraĉun PDV –a je maloprodajna cijena robe i obraĉunava
se prema propisanoj stopi..
Primjer:
1 kg 1000kg
1. kupovna cijena 9,50 9.500,00
2. ovisni troškovi 0,50 500,00
I. TROŠKOVI KUPNJE 10,00 10.000,00
3. trgovačka marţa 2,00 2.000,00
II. MALOPRODAJNA VRIJEDNOST 12,00 12.000,00
4. 23% PDV 2,76 2.760,00
III. MPC za kranjeg potrošača 14,76 14.760,00
PRODAJA ROBE U TRGOVINI NA MALO
Prihod trgovine na malo ĉini prodajna vrijednost robe, a PDV je prihod drţavnog proraĉuna.
Prodavaonica je obvezna obraĉunati ga, naplatiti od potrošaĉa i u odreĊenom roku podmiriti
drţavni proraĉun.
-14-
VANJSKA TRGOVINA
Pojam i znaĉenje vanjske trgovine
Vanjska trgovina je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu roba i usluga s
inozemstvom. Roba prelazi granicu tj. carinsku crtu s inozemstvom. Pri tome kupac kupac
govori o uvozu, a prodavatelj o izvozu..
MeĊunarodna trgovina je ukupni opseg razmjene izmeĊu zemalja cijeloga svijeta.
Vanjsko trgovinsko poslovanje obuhvaća:
a) obavljanje redovnih radnji npr. sklapanje ugovora, voĊenje poslovne evidencije,
otprema robe, pribavljanje potrebnih dozvola….
b) usklaĊivanje vanjsko trgovinskih poslova s neprestanim promjenama u vanjskoj
trgovini i deviznim sustavom neke zemlje
c) financiranje uvoza i izvoza roba na kredit tj. kreditiranje
Omogućuje opskrbu gospodarstva proizvodima koje ne moţe proizvoditi ili ne proizvodi u
dovoljnim koliĉinama. Doprinosi svjetskoj podjeli rada pa time smanjuje troškove
proizvodnje. Omogućava konkurenciju izmeĊu kupaca i proizvoĊaĉa, spreĉava monopolizam
i promjene cijena. Olakšava izvoz kapitala.
METODE KALKULACIJE U VANJSKOJ TRGOVINI
1. PROGRESIVNA METODA- pri uvozu robe
- polazi od poznate fakturne vrijednosti inozemnog dobavljaĉa kojoj se dodaju
ovisni troškovi nastali do hrvatske granice, što sve zajedno ĉini osnovicu za
obraĉun carine. Ocarinjenoj osnovici dodaju se ovisni troškovi od hrvatske
granice do skladišta, što ĉini troškove kupnje uvezene robe. Na troškove kupnje
dodaje se razlika u cijeni (trgovaĉka marţa) i dobiva se prodajna cijena.
2. RETROGRADNA METODA- pri izvozu robe
- polazi od prodajne cijene u inozemstvu od koje se oduzimaju svi troškovi koji
su nastali od domaćeg proizvoĊaĉa do kupca u inozemstvu.
Kalkulacije u vanjskoj trgovini
Razlikujemo:
-kalkulaciju posla izvoza robe
-kalkulaciju posla uvoza robe
-konaĉna obraĉunska kalkulacija posla uvoza i izvoza robe
-15-
KALKULACIJA NABAVNE CIJENE ROBE IZ UVOZ
Kalkulacija uvoznog posla sastavlja se tko da se nabavnoj cijeni uvozne robe u stranoj
valuti dodaju svi troškovi u inozemstvu i u zemlji izvoza. Izrada kalkulacije uvoznog
posla ovisi o tome radite li uvozni posao:
-u svoje ime, a za raĉun i po nalogu domaćeg komitenta kome je uvozna roba potrebna
-u svoje ime i svoj raĉun .
Ako radite usvoje ime , a za raĉun i po nalogu domaćeg komitenta koji se koristi Vašim
posredniĉkim uslugama treba zaraĉunati odgovarajuću proviziju vodeći raĉuna o zaštiti
interesa Vašeg komitenta.
Ako uvozni posao obavljate u svoje ime i svoj raĉun Vaša će se zarada sastojati u razlici
ukupnih troškova uvoza robe i cijene na domaćem trţištu. Pri tome ĉete snositi rizike
eventualnog financijskog neuspjeha.
Ako ste procijenili da na domaćem trţištu postoji potraţnja za tom robom i da postoji
mogućnost da naplatite dobar posao, najvaţnije je da pronaĊete kupce u zemlji i
inozemne dobavljaĉe koji su spremni ponuditi robu odgovarajućeg kvaliteta, koliĉine i
prihvatljive cijene. U koliko ste nakon obrade domaćeg trţišta i oprezne procjene
plasmana odluĉili uvozni posao obavljati u svoje ime i svoj raĉun za takav pothvat
potreban Vam je odgovarajući kapital. Tim kapitalom ĉete financirati uvoz i eventualno
i privremeno kreditirati svoje kupce koji su Vaši provjereni komitenti i koji će Vam u
skladu s ugovorom uredno i pravodobno plaćati uvezenu robu.
Primjer: Uvozimo 5 kom artikla 1 s deviznom cijenom 10 EUR.
Kod obiĉne kunske (domaće) nabave mora biti pravilan iznos PDV-a, obraĉunat na
dobavljaĉevoj fakturi. U sluĉaju uvoza pravilnu poreznu osnovu (i carinsku) osnovu potvrdi
Carinska uprava RH na uvoznoj carinskoj deklaraciji (JCD), gdje je i iskazana toĉna
vrijednost PDV, koju smijemo utvrditi kao ulazni porez.
PDV koji je carinarnica obraĉunala pri uvozu moţe se odbiti kao pretporez pod uvjetom da je
PDV pri uvozu plaćen. Da li je obveznik stvarno platio PDV sadrţan u raĉunu za uvozne
pristojbe po svakoj pojedinoj deklaraciji, Porezna uprava lako utvrĊuje, jer je ukljuĉena u
informacijski sustav Carinske uprave.
Po raĉunovodstvenim standardima moramo primljene raĉune za uvoz robe preraĉunati u
domaću valutu po srednjem teĉaju HNB i za naš primjer 10 KN za 1 EUR. Taj teĉaj se
upotrebljava za knjiţenje u salda konte/glavnu knjigu i za utvrĊivanje nabavne vrijednosti
robe.
-16-
% osnova izračunavanje
jedinici
vrijednost/
jedinici
ukupno
Osnova za PDV iz
JCD
0,00
Dob. cijena 10 KN za 1
UR
100,00
KN
500,00
Transport 10% dob. cijena 100*10% 10,00
KN
50,00
Carina 10% dob. cijena + transport 110*10% 11,00
KN
55,00
Neposr. troškovi 10% dob. cijena + transport 110*10% 11,00
KN
55,00
Nabavna cijena = 132,00
KN
660,00
PDV 23% dob. cijena + transport +
carina
121,00 27,38
KN
136,90
KN
Na osnovu tih podataka moţemo izraditi predkalkulaciju nabavne cijene – toĉne podatke o
poreznoj i carinskoj osnovi, obraĉunatoj carini i PDV dobit ćemo tek iz JCD za uvoz robe.
Prodavaĉ je strana osoba. U šifrantu dobavljaĉa smo za naĉin nabave izabrali »Uvoz«, koji je i
pretpostavljeni naĉin nabave.
-17-
KALKULACIJA CIJENE PROIZVODA ZA IZVOZ
Svrha kalkulacije izvoznog posla je da se utvrdi prodajna cijena proizvoda ili usluge
koja će biti prihvatljiva za inozemnog kupca, ali koja će osigurati isplativost domaćim
izvoznicima ili domaćem proizvoĊaĉu.
Dodavanjem ovisnih troškova u zemlji i troškova u inozemstvu fakturnoj cijeni i
dodavanjem naknada izvozniku dobiva se prodajna cijena na odreĊenom paritetu
isporuke koju nudimo inozemnom kupcu. Budući da se prodajna cijena oblikuje pod
utjecajem ponude i potraţnje na trţištu na kojem ţelimo plasirati našu robu, postoji
mogućnost da ta cijena bude niţa od naše kalkulativne cijene. Zato se pri izradi
kalkulacije izvoznog posla polazi od moguće prodajne cijene. Izvoznik treba biti
informiran o cijenama svoje robe jer strano trţište neće prihvatiti višu cijenu naše robe
iako njena kvaliteta moţe biti jednaka kvaliteti robe što ih nudi konkurencija.
Pred kalkulacija izvoznog posla mora pokazati koliko je naša cijena viša ili niţa od
cijene koja je realno postiziva na stranom trţištu kako bismo mogli izvršiti korekcije
cijena koje bi bile prihvatljive za našeg inozemnog poslovnog partnera.14
Primjer:
Izvoznik „GAJ “ Slatina, proizvodi djeĉje krevetiće.
Proizvedeno je 500 komada djeĉjih krevetića po 500 Kn, prodajna cijena je 650 Kn, i
plasira ih na Njemaĉko trţište.
1.OBRAĈUN TROŠKOVA U ZEMLJI
500 * 500 = 250 000 Kn – prodajna cijena domaćeg proizvoda
+ troškovi transporta Gaj 1 000.00
+ troškovi osiguranja 500.00
+ ţeljezniĉka pristrojba 250.00
+ troškovi brojanja paketa 50.00
+ pristrojba špeditera 250.00
+ troškovi banke 350.00
+ provizija izvoznika 10 000.00
_________________________________________________________________________
Vrijednost robe s troškovima u zemlji = 261 400.00
2.OBRAĈUN IZVOZA
Prodajna cijena izvoza robe 325 000.00
- provizija inozemnog posrednika 7 500.00
javascript: window.location.hash=' - outer_page_14'-troškovi prijevoza granica RH –Frankfurt
20 000.00
-troškovi osiguranja granica RH – Frankfurt 500.00
________________________________________________________________________
Vrijednost robe u inozemstvu = 297 000.00
3.PRORAĈUN IZVOZNOG POSLA
Vrijednost izvoznog posla 297 000.00
-vrijednost u zemlji 261 400.00
Ukupna pozitivna razlika 35 600.00
-18-
KONAĈNA OBRAĈUNSKA KALKULACIJA IZVOZNOG I UVOZNOG POSLA
Nakon dopreme robe u zemlju, njene prodaje na domaćem trţištu i ostvarene naplate od
domaćih kupaca, uvoznik raspolaţe cjelokupnom dokumentacijom na temelju koje
svaki razuman poduzetnik sastavlja obraĉunsku kalkulaciju.
Ona se temelji na stvarnim troškovima ostvarenja vanjsko trgovinskog posla , a svrha
njene izrade je izraĉunavanje cijene (konaĉne), tj. iskazivanje poslovnog rezultata.
Obraĉunska kalkulacija sluţi za usporedbu sa veliĉinama izraĉunatim u pred
kalkulaciji.
3. DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajne imovine je stalan pojavi oblika, nije namijenjena prodaji već korištenju u
poslovnom procesu, postepeno prenosi svoju vrijednost na nove uĉinke, podlijeţe obraĉunu
amortizacije i ne utroši se u jednom poslovnom ciklusu.
Podjela dugotrajne imovine:
.Nematerijalna imovina
.Materijalna imovina
.Financijska imovina
. Potraţivanja
.Ulaganja u nekretnine
.Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
Oblici dugotrajne nematerijalne imovine –oblik prava
.Izdaci za razvoj
.Patenti
.Licencije
.Software
.Koncesije
.Zaštitni znakovi
.Ostala prava
.Goodwill (eksterno steĉeni)
Oblici dugotrajne materijalne imovine – oblik stvari
- je vrijednost koja je uloţena u nabavu ili proizvodnju imovine za trajnu uporabu u procesu
proizvodnje, poslovanje s robom i pruţanje usluga
.Zemljišta
.Šume
GraĊevinski objekti
.Postrojenja i oprema (strojevi, alati, pogonski i uredski inventar, namještaj,
transportna sredstva...)
-19-
Oblici dugotrajne financijske imovine ĉine:
dugoroĉne vrijednosne papire u inozemstvu i zemlji
dugoroĉni krediti povezanih društva
dugotrajna ulaganja u ostala trgovaĉka društva
dugoroĉni polozi u bankama
udjelu povezani u društvu
udjeli u kapitalu i dobiti u dioniĉarskim društvima
Oblici dugotrajnih potraţivanja- to su potraţivanja ĉiji je rok duţi od godinu dana:
potraţivanja za upisani ,a ne uplaćeni kapital
potraţivanja od povezanih društava
potraţivanja za prodanu robu na dugoroĉni kredit
ostala dugoroĉna potraţivanja
Oblici ulaganja u nekretnine:
Nekretnina koja se drţi radi:
.►Ostvarivanja prihoda od najma
.►Porasta trţišne vrijednosti
KNJIGOVODSTVENO PRAĆENJE DUGOTRAJNE IMOVINE
Dugotrajna imovina knjiţi se u razredu 0.
00 – nematerijalna imovina
000 – izdaci za istraţivanja i razvoj
001 – osnivački izdaci
003 – patenti, licence, koncesije, zaštitni znak
004 – ostala prava
005 – nematerijalna imovina u pripremi
006 – predujmovi za nematerijalna ulaganja
007 – goodwill
008 –revalorizacija nematerijalnih ulaganja tijekom obračunskog razdoblja
009 – ispravak vrijednosti nematerijalne imovine
01 – prirodna bogatstva
02- graĎevinski objekti, postrojenja, opreme i ostalo
04 – dugotrajna financijska imovina
05 – dugotrajna potraţivanja
015- ulaganja u prirodna bogatstva u pripremi
025 – graĎevinski objekti, postrojenja, oprema i ostalo u pripremi
Procesi u dugotrajnoj imovini
.Proces nabave
. Proces korištenja imovine
. OtuĊivanje imovine
-20-
Proces nabave dugotrajne imovine Dugotrajna imovina u pripremi Trošak nabave Dugotrajna imovina u pripremi Potraţ. za pretporez Obveze dobavljaĉima
Struktura troška nabave
. Kupovna cijena dobavljaĉa (fakturna vrijednost)
. Ovisni troškovi nabave – svi troškovi koji se direktno mogu pripisati nabavi imovine
.Carine i uvozne pristojbe
.Nepovratni porezi na promet (PDV ne!)
Korištenje dugotrajne imovine Prijenos iz pripreme u upotrebu Dugotrajna imovina u pripremi Dugotrajna imovina u upotrebi
Trošak nabave Obračun amortizacije
Rashodovanje dugotrajne imovine ●. Izdvajanje imovine iz upotrebe
Dugotrajna imovina u upotrebi Ispravak vrijednosti dug. imovine
Rashodi od dugotrajne imovine
-21-
Vrijednosno usklaĎivanje dugotrajne imovine ●. Smanjenje vrijednosti imovine(nesustavno)
●. Nadoknadivi iznos < knjigovodstveni iznos
Ispravak vrijednosti DI Rashod od vrijednosnog usklaĊivanja DI
VIŠKOVI I MANJKOVI DUGOTRAJNE IMOVINE
Viškovi i manjkovi dugotrajne imovine utvrĊuju se popisom na kraju obraĉunskog
razdoblja ili tijekom njega.
Višak moţe nastati u sluĉaju da nije obuhvaćena dugotrajna imovina prethodnim popisom.
Kad se utvrdi višak potrebno je struĉno utvrditi njegovu trţišnu vrijednost prema kojoj
se knjiţi u poslovnim knjigama.
Materijalna imovina-graĊevinski objekti, Viškovi materijalne imovine
Postrojenja, oprema i ostalo – 02 utvrĊeni popisom - 7770
Knjiţenje se provodi po trţišnoj vrijednosti
-22-
Kada se utvrdi manjak, potrebno je ispitati razloge njegova nastanka. Ako je manjak nastao
krivnjom osobe, tereti se osoba za neto-knjigovodstvenu vrijednost uvećanu
za PDV, a priznaje se za neto-knjigovodstvenu vrijednost Materijalna imovina-
graĎevinski objekti, postrojenja i oprema – 02, i za svotu obraĉunatog PDV raĉun
Obveze za porez na dodanu vrijednost – 2600.
U sluĉaju da za manjak nije kriva osoba, priznaje se raĉun 02 za bruto knjigovodstvenu
vrijednost, terete si raĉun 4630 za neto-knjigovodstvenu vrijednost i za otpisanu vrijednost
raĉun 029.
MI graĊ.objekti, postrojenja i oprema - 02 Manjkovi materijalnih ulaganja- 4630
Ispravak vrijednosti – 029
-23-
FINANCIJSKA IMOVINA
POJAM I VRSTE FINANCIJSKE IMOVINE
FINANCIJSKA IMOVINA se sastoji od dugotrajne financijske imovine ( ulaganja u
vrijednosne papire, dugoroĉni krediti povezanih društava, dugotrajna ulaganja..) i kratkotrajne
financijske imovine (novac u banci i blagajni, predujmovi za nabavu, potraţivanja od kupaca,
zaposlenih, od drţave, od osiguravajućih društava za naknadu štete).
NOVČANA IMOVINA – pojam, pribavljanje i čuvanje
Novac je kratkotrajna novĉana imovina i predstavlja dio novĉane imovine.
Kratkotrajna imovina poduzetnika vodi se i ĉuva u banci, na raĉunima novĉanih
sredstava, otvorenim akreditivima.
Gotovina za potrebe poduzetnika nalazi se u glavnoj blagajni.
Novĉanu imovinu poduzetnik pribavlja:
1. ulaganjem gotovog novca u poslovne pothvate
2. prodajom dionica i ostalih vrijednosnih papira na financijskom trţištu
3. iz kratkoroĉnih i dugoroĉnih kredita banaka
4. uplatom kamata
5. naplatom potraţivanja od prodane robe i usluge
Novĉana sredstva biljeţimo prema raĉunskom okviru razreda broj 1.
Razred 1, na osnovnim raĉunima;
100 – novčani račun kod banaka
101 – izdvojena novčana sredstva i akreditivi
102 – novac u blagajni
103 – devizni račun
104 – devizni akreditiv
105 – devizna blagajna
107 – ostala novčana imovina
-24-
ŠTETE NA DUGOTRAJNOJ IMOVINI
Štete na dugotrajnoj imovini mogu nastati zbog poplave, potresa, poţara oluje i sl. Za
osigurane nekretnine, postrojenja i opremu štete nadoknaĊuje osiguravatelj, pri ĉemu naknada
ovisi je li imovina osigurana na stvarnu vrijednost. Ako osiguratelj ne nadoknadi štetu u
cijelosti, nepokrivena svota štete tereti rashode poduzetnika.
KNJIŢENJE ŠTETE NASTALE NA NEKRETNINI
1. Isknjiţenje poslovne zgrade zbog potresa.
2. Potraţivanja za nastalu štetu.
3. Doznaka za nastalu štetu od osiguravajućeg društva.
020-graĊevni objekt 0290- ispravak vrijednosti
(1)
(1) 460-neotpisana vrijednost materijalne imovine
(1)
730-izvanrednirashodi
166- potraţivanja od osg, društva 7792-prihodi od naplate 1000- ţiro.raĉun
(2)
(3)
-25-
ZADACI ZA VJEŢBU:
1. 1.Primjer za jedno obračunskom razdoblju u proizvodnoj djelatnosti nastali su ovi troškovi:
- izravni troškovi – MI 400.000,00 kn
- izravni troškovi - PI 200.000,00 kn
- OTI 180.000,00 kn
- opći troškovi administracije 170.000,00 kn
uprave i prodaje – OTUP
a)Izraĉunajte postotak OTI, a kao osnovu uzmite trošak MI. (objašnjenje)
b)Izraĉunajte postotak OTI, a kao osnovu uzmite trošak PI. (objašnjenje)
2.PRIMJER IZRADE DODATNE OBRAČUNSKE KALKULACIJE
Dana 30.06. tekuće godine stanje na poduzetnikovom raĉunu izgledalo je ovako:
Proizvodnja - 600 214.000,00 kn, što se sastoji od utrošenog MI za izradu 90.000,00 kn,
PI 70.000,00 kn.
Amortizacija je posredni trošak prema podacima iz POL-a OTI iznose 50 % u odnosi prema
izravnom trošku MI.
Proizvedeno je100 kom proizvoda u koje prema radnim nalogu je utrošeno:
MI = 80.000,00 kn
PI = 60.000,00 kn
OTI iznose u gotovim proizvodima 50% od MI tj. 40.000,00 kn
Trţišna cijena je 5.000,00 kn po jedinici proizvoda.
a)izradite dodatnu obraĉunsku kalkulaciju proizvodnje i objasnite
3. IZRAČUNAJTE KALKULACIJU ZA MPC
1.Prema fakturi br. 20. od 21.7.2011. trgovina Zvuk, Kutina, nabavila je od proizvoĊaĉa 20
komada kasetofona u vrijednosti 2.000,00 kn.
2. Ukupni ovisni troškovi nabave robe su 100,00 kn.
Troškovi nabave su ……..kn?
3. Maloprodaja Zvuk kalkulira MPC u kojoj uraĉunava 20 % marţe. MPC ……..kn?
4. Na maloprodajnu cijenu kalkulira se PDV 23%. Kolika je MPC s PDV …..kn?
4. Shematski prikaţite praćenje dugotrajne imovine?
-26-
Privatna srednja škola Varaţdin
s pravom javnosti
Varaţdin, Matka Laginje 6
Ispitna pitanja
1. Pojam proizvodnje i vrste troškova?
2. Objasnite troškove proizvodne djelatnosti?
3. Objasnite POL?
4. Obraĉun troškova proizvodnje po mjestu?
5. Obraĉun troškova proizvodnje po nositeljima?
6. Navedite i objasnite kalkulacije troškova proizvodnje?
7. Objasnite analitiĉko knjigovodstvo proizvodnje i isprave?
8. Objasnite analitiĉko knjigovodstvo gotovih proizvoda i isprave?
9. Objasnite pojmove trgovinske djelatnosti?
10. Što je kalkulacija i koji su elementi kalkulacije( vrste kalkulacija)?
11. Objasnite nabave i prodaju robe na veliko (kalkulacija)?
12. Objasnite nabavu i prodaju rone na malo (kalkulacija)?
13. Što je vanjska trgovina?
14. Navedite i objasnite metode kalkulacije?
15. Kalkulacija nabavne cijene robe iz uvoza?
16. Kalkulacija nabavne cijene robe iz izvoza?
17. Konaĉna obraĉunska kalkulacija uvozno izvoznog posla?
18. Objasnite dugotrajnu imovinu?
19. Financijska imovina?
20. Višak i manjak DI?
21. Šteta na DI?
Literatura:
1.Maja Safret, Knjigovodstvo s bilanciranjem 3, Školska knjiga, Zagreb
2. www.wikipedia.hr
-27-
Recommended