Sadržaj:

1.Uvod...................................................................................................22.Fizička arhitektura...........................................................................33.Europska Fizička ITS arhitektura..................................................54.Zaključak..........................................................................................14

1

1.Uvod

Fizička arhitektura definira i opisuje način na koji se sastojci funkcionalna arhitektura mogu biti dovedeni zajedno u skupinama u obliku fizičkih osobina.Glavne karakteristike tih osoba su, kao prvo da oni pružaju jedan ili više uslugatražnih po potrebama korisnika, i drugo, da one mogu biti kreirane. To stvaranja procesa može uključivati brojne fizičke stvari, kao što su strukture na cesti i različite oblike opreme, nefizičke stvari kao što je softver, ili kombinacija dva. U Europskoj ITS fizičkoj arhitekturi fizičke entitete nazivaju " example Systems ". Fizička arhitektura je dio europskog ITS okvira arhitekture i stoga dijeli svoje karakteristike.

2

2.Fizička arhitektura

Fizička arhitektura daje fizičke predodžbe o sustavu kako osigurati traženu funkcionalnost. Jedan primjer fizičke arhitekture ITS sa visokom razinom transportnih i komunikacijskih podsustava je prikazan na slici .

Tokovi podataka koji polaze iz jednog podsustava a završavaju u drugom podsustavu su grupirani u fizičku arhitekturu tokova. Ova arhitektura tokova i njeni telekomunikacijski zahtjevi su glavni ulaz u definiranju veza između dva podsustava. U dizajniranju i razvoju fizičke arhitekture, dizajniranje i razvoj treba da identificira telekomunikacijske zahtjeve i veze između različitih transportnih organizacija

3

PODSUSTAV PODSUSTAV PROMETNI CENTAR PUTNICI

RTS TrM EmrM TRA CVA

PIA ISP EmsM TnM FFM PR

WAWC FWC

Va Rw

VVC TnV DS TeC RC

CmVh PM EmrV CVC

PODSUSTAV PODSUSTAV VOZILO PROMETNICE WAWC -Bežične telekomunikacije širokog opsega VVC -komunikacije između vozila FWC -Žičane telekomunikacije

Transportni podsustavi, grubo povezujući fizičke elemente sustava upravljanja transportom, možemo grupirati u četiri grupe i to: upravljački centri, prometnice, vozila i putnici. Komunikacije između ovih entiteta se ostvaruju putem otvorenih informacionih tokova koji mogu biti prenošeni sa različitim telekomunikacijskih uređajima.

Logička i fizička Its arhitektura su u medjusobnoj zavisnosti. Logička(funkcionalna) arhitektura izvodi se iz specificiranih korisničkih zahtjeva i služi za izradu fizičke arhitekture odnosno primjera ITS sustava(example systems). Logička arhitektura je osnova za definiranje fizičke arhitekture.

Fizička arhitektura :- pokazuje gdje će se funkcijski procesi smjestiti i prikazuje važna ITS sučelja

(veze) između glavnih komponenata sustava (centri, voza/putnik, vozilo, prometnica, itd.)

- žičane i bežične komunikacijske mreže omogućuju komunikaciju između komponenata

- komunikacijska arhitektura predstavlja dio fizičke arhitekture ITS-a.

Arhitektura ITS je okvir za tehnologije, produkte i usluge koje pruža te osigurava ostvarivanje postavljenih ciljeva razvoja, kompatibilnost i interoperabilnost te omogućava širenje i modernizaciju sustava uz prihvatljive troškove.

Tipovi ITS arhitekturaAmerička nacionalna ITS arhitektura (1996). s težištem na fizičkom gledištu.Dokumenti obuhvaćaju:

1. viziju ITS-a2. teoriju operativnog djelovanja3. logičku i fizičku arhitekturu4. analizu troškova i koristi5. analizu rizika6. strategiju implementacije.

U Europi je težište na potrebama korisnika i funkcionalnom gledištu, projekti KAREN i FRAME Osnovni dokumenti su:

1. europska ITS funkcionalna arhitektura2. europska ITS fizička arhitektura3. europska ITS komunikacijska arhitektura4. europska ITS cost – benefit analiza5. europska ITS studija implementacije6. modeli za ITS implementaciju.

Japanska nacionalna ITS arhitektura (1999). ima bitnu razliku u metodološkom pristupu, (umjesto metode strukturne analize (SA) primjenjuje objektno orijentiran (OO) metodološki pristup).

4

Sumirajući postojeće ITS arhitekture u svijetu možemo govoriti o tri osnovna tipa arhitekture s obzirom na sadržaj i obveznost :

1. okvirne ITS arhitekture2. obvezne ITS arhitekture3. servisne ITS arhitekture

Okvirna ITS arhitektura (framework architecture) usmjerena je na iskazivanje potreba korisnika i funkcionalno gledište. Ona je primjerena za nacionalnu razinu i može se koristiti za kreiranje drugih dvaju osnovnih tipova ITS arhitektura.

Obvezna ITS arhitektura (mandated architecture) uključuje fizičko, logičko i komunikacijsko gledište te ostale outpute (analizu troškova i koristi, sljedivost, analizu rizika). Sadržaj fizičke arhitekture je fiksiran i limitira opseg izvedbenih opcija.

Servisna ITS arhitektura (A Service Architecture) slična je obveznoj arhitekturi ali pored toga ona podržava pojedine usluge kao što su: informiranje putnika, upravljanje incidentnim situacijama, elektroničko plaćanje cestarine, itd.

3.Europska Fizička ITS arhitektura

Fizička arhitektura definira i opisuje način na koji se sastojci funkcionalna arhitektura

mogu biti dovedeni zajedno u skupinama u obliku fizičkih osobina.

Glavne karakteristike tih osoba su, kao prvo da oni pružaju jedan ili više usluga

tražnih po potrebama korisnika, i drugo, da one mogu biti kreirane. To stvaranja

procesa može uključivati brojne fizičke stvari, kao što su strukture na cesti i različite

oblike opreme, nefizičke stvari kao što je softver, ili kombinacija dva. U Europskoj ITS

fizičkoj arhitekturi fizičke entitete nazivaju " example Systems ". Fizička arhitektura je

dio europskog ITS okvira arhitekture i stoga dijeli svoje karakteristike.

Fizički elementi, termini i njihove definicije

Kao što je navedeno u uvodnom dijelu, fizička arhitektura je rezultat grupiranja

zajedno sastojaka funkcionalne arhitekture u fizičkie entitetie. U Europskoj ITS okvira

arhitekture, koji se nazivaju " example Systems ". Općenito sistem osigurava

sredstva za provedbu funkcionalna arhitektura za pružanje usluga a također može

poslužiti za nekoliko određenih potrebe korisnika koje se odnose samo na fizičke

stvari. Izraz " example Systems " koristi Karen projekt, jer svaki sistem predstavlja

5

primjer kako Europska ITS funkcionalna arhitektura se može koristiti da služi

potrebama korisnika u određenoj skupini ili skupinama.

Sistemi

Moguće je stvoriti sisteme fizičke arhitekture za mnogo različitih načina korištenja

konstituenti funkcionalne arhitekture. Da bi mogli probati i pokriti sve mogućnosti će

zahtijevaju vrlo velike (i vjerojatno ne-rukovanje) dokumenta. Tako je pristup usvojen

od strane Karen Projekt je razviti niz " example Systems ".Ovdje se pokazuju kako

funkcionalna arhitektura može da se koristiti za stvaranje primjera određenog tipa, ili

programa, sistema. Stoga oni ne pružaju iscrpan popis svih sistema koji se mogu biti

stvorena iz funkcionalne arhitekture. Međutim, to je namjera da " example Systems "

u ovom dokumentu predstavlja će ono što može biti kreirano za ona područjima od

interesa za ITS

raspoređivanje u Europi. Imajte na umu da u nekim dijelovima ostatak ovog

dokumenta, pojam " example Systems " je skraćen na System.

Fizička ITS arhitekture kao dio europske ITS okvirne arhitekture definira načine na

koje funkcionalnosti kreirane u europskoj ITS funkcionalnoj arhitekturi mogu biti fizički

realizirane. Ovi sustavi će upotrijebiti komponente koji su proizvedene od hardvera,

softvera, ili kombinacije jednog i drugog. Kroz njihovo uključenje u dijelove

funkcionalne arhitekture, sustavi će moći zadovoljiti neke ili sve zahtjeve Europskih

ITS korisnički potreba. U Europi je primijenjen nešto drugačiji pristup i obuhvat.

Težište je na potrebama korisnika i funkcionalnom gledištu, za razliku od američke

arhitekture gdje je težište na fizičkom gledištu.

Europska fizička ITS arhitektura je opisana kao niz primjera ITS sustava

(example systems). Ovakav pristup je usvojen iz razloga postojanja mnogobrojnih

načina kako fizička arhitektura može proizići od funkcionalne arhitekture. Svrha

korištenja “primjera ITS sustava” je ilustrirati primjer fizičkih sustava koji mogu ispuniti

neke od Europskih ITS korisnički potreba.

Sustav ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudeći s jedne strane primjenu različitih

tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obilježja, i s druge strane garantujući

6

cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom području, od mikrolokacija, gradova do

regija, država i kontinenata.

Fizička arhitektura je rezultat objedinjavanja komponenata funkcionalne arhitekture u

fizičke entitete. Općenito sustav pruža sredstva implementacije funkcionalne

arhitekture i mogućnosti pružanja usluga gdje su korisnički zahtjevi fizički realizirani.

Termin “primjer ITS sustava” je korišten kod razvoja europske fizičke ITS arhitekture

iz razloga što svaki sustav predstavlja jedan od primjera kako europska ITS

funkcionalna arhitektura može biti fizički realizirana, jer je moguće kreirati sustav za

fizičku arhitekturu na različite načine koristeći komponente funkcionalne arhitekture.

Stoga europska fizička ITS arhitektura ne pruža iscrpnu listu svih sustava koji se

mogu stvarati od funkcionalne arhitekture.

„Primjer ITS sustava“ u europskoj fizičkoj ITS arhitekturi pokazuje kako

funkcionalna ITS arhitektura se može iskoristiti za kreiranje stvarnih fizičkih sustava.

Ovi „ primjer ITS sustava“ pokazuje primjere proizvoda koji se mogu proizvoditi

udovoljavajući europskim korisničkim zahtjevima ITS koji se mogu koristiti na

državnoj ili lokalnoj razini. Opis svakog „ primjera ITS sustava“ uključuje detalje

dijelova funkcionalne ITS arhitekture (funkcije, tokove podataka i baze podataka).

Sastavni dio svakog opisa uključuje „ključna rješenja“ koja se odnose na cijeli sustav

uspješnog razvoja i implementacije. Svaki “primjer ITS sustava” ima jedinstveno ime,

broj i dijagram.

Svaki “primjer ITS sustava” sastoji se od dva ili više pod-ssustava. Podsustav

predstavlja jedan ili više definiranih zadataka i može biti ponuđen kao komercijalni

proizvod. Svaki podsustav sadržava jedan ili više komponenata funkcionalne

arhitekture, gdje su uključeni zahtijevi za komunikacijom sa drugim podsustavima i

jednim ili više terminatora. Način komunikacije će biti podržan pomoću fizičkih tokova

podataka. Broj podsustava određenog “primjera ITS sustava” zavisiti će također i od

broja lokacija koje pokriva.

Europska okvirna ITS arhitektura definira slijedeće lokacije za pod-sustave i to:

7

Centralni (središnji) – mjesto gdje će se sakupljati, sparivati, upravljati i

pohranjivati prometni podaci, različita plaćanja ( npr. cestarine), nalozi za teret.

Također tu spada i čitava generacija upravljanja transportnim mjerama, uputstva za

upotrebu sa ili bez ljudske intervencije. Npr. TCC (prometni kontrolni centar), TIC

( prometni info centar), upravljanje robnim centrima i sl.

Uz prometnicu – mjesta koja detektuju promet, vozila i pješake, koja pružaju

informacije ili upute za vozače i pješake.

Vozila - sredstvo koje se kreće kroz mrežu prometnica i prevozi jednu ili više

osoba (bicikli, motori, auta, sredstva javnog prijevoza) ili robu (kombi, furgon,

prikolica ili bilo koji oblik prijenosa tereta u vozilu)

Osobni uređaj – uređaji koji se mogu instalirati (prenosivi) i koristiti od strane

putnika kao dio njihove svojine

Robni uređaji – sredstva koja mogu biti instalirana kao integralni dijelovi

prijenosa tereta npr. robni kontejneri, prikolice ili dijelovi samog vozila.

Kiosk – uređaj (objekt) lociran na javnom mjestu, instaliran kako bi putnici

imali limitiran i kontroliran pristup sredstvima sustava.

Lokacije se posmatraju kao “generičke”. Izabrane su kao jedinstvene i direktno

vezane za implementaciju ITS-a. Što znači da više od jednog pod-sustava može biti

u jednoj lokaciji, npr. središnja lokacija može biti istaknuta u različitim fizičkim

mjestima i tokovi podataka između njih mogu biti različiti. Pod-sustav ne može

pokrivati dvije ili više “generičkih” lokacija.

Pod-sustavi koji pružaju iste ili slične usluge, ali u drugim lokacijama će se tretirati

kao dva odvojena podsustava, s drugačijim imenima i brojevima, kada sadržavaju

funkcionalnost koja bi mogla biti u vozilu ili nošena od strane putnika kao osobnog

uređaja. U ovom slučaju dva različita proizvoda moraju biti razvijena zato što fizički

zahtijevi kao npr. veličina, težina i tolerancija ambijentalnih stanja će se razlikovati.

Podsustav može biti rastavljen /razdvojen u dva ili više modula. Svaki modul će

imati točno ista svojstva kao podsustav (zbog njegove funkcionalnosti i sposobnosti

da bude komercijalan proizvod) i imati će vlastiti odvojeni fizički identitet. Glavna

razlika između modula i podsustava (jedan od razloga za njihovu upotrebu) je da će

svaki modul najvjerojatnije sadržavati funkcionalnost iz jednog od područja

funkcionalne arhitekture. Drugi razlog za korištenje modula je stvoriti fizičke

komponente koje sadržavaju grupaciju funkcionalnosti koji su logičniji od proizvodnje

8

ili fizičkih nacrta. Moduli će komunicirati sa ostalima (unutar istog podsustava,

modula ili drugih podsustava) pomoću fizičkih tokova podataka.

Fizički tokovi podataka pružaju komunikacijske veze unutar svakog “primjera

ITS sustava”. Oni omogućuju da podaci budu poslani između podsustava, modula,

između podsustava i modula, kao i prema/od terminatora. Mogu se sastojati od

jednog ili više funkcionalnih tokova podataka. Kada podsustav sadržava module

može biti neophodno razdvojiti fizičke tokove podataka prema/od podsustava u dva ili

više satavna fizička toka prema/od modula. U takvim situacijama sastavni fizički

tokovi podataka su određeni kao odvojeni entiteti sa svojim opisima sadržavajući

identitete funkcionalnih tokova podataka. Opisi sučelja podsustava fizičkog toka

podataka će identificirati njihove sastavne fizičke tokove podataka ali neće uključiti

identitete funkcionalnih tokova podataka.

Terminator tokova podataka osigurava veze između podsustava i modula sa

okolinom. Terminatori definirani u logičkoj ITS arhitekturi u pravilu su isti za fizičku

ITS arhitekturu. Visoka razina termiantora tokova podataka su oni koji se pojavljuju u

dijagramu konteksta. Imena terminatora su “generički” korištena. Identifikacija

odvojenih tokova podataka prema bilo kojoj “ulozi” kao terminatora sačinjeni su kao

niska razina terminator tokova podatka. Niska razina terminatora tokova podataka

pruža konačnu vezu između podsustava, modula i terminatora.

Drugi tipovi entiteta koji sačinjavaju fizičku arhitekturu podijeljeni su u dvije

grupe od kojih prva obuhvata sastavne dijelove funkcionalne arhitekture a druga

terminatore.

Da bismo bolje razumjeli funkciju europske fizičke ITS arhitekture razmotrit ćemo

„primjer ITS sustava“ koji je dio europske fizičke ITS arhitekture a odnosi se na

Sustav detekcije vozila i prometnih prekršaja. Ovaj sustav je u mogućnosti

detektirati prekoračenje brzine kao i svaki incident te u području elektroničke naplate

cestarine garantirati identifikaciju vozila ovisno o državnim propisima, te osigurati

identifikaciju vozača. Sustav konteksta opisuje okvir i granice sustava. Za njegov opis

koristi se dijagrama konteksta sustava koji je prikazan na slici 1.

Dijagram konteksta prikazuje veze sustava detekcije vozila i prometnih prekršaja i

okruženja. Nastao je od dijagrama konteksta europske okvirne ITS arhitekture.

9

Slika 1. Dijagram konteksta-sustav detekcijevozila i prometnih prekršaja

Kao što se vidi sa slike 1. nekoliko terminatora sa liste europske funkcionalne ITS

arhitekture nije potrebno u Sustavu detekcije vozila i prometnih prekršaja. Razlog za

njihovo brisanje ili modificiranje je prikazan u tablici 1.

Sustav detekcije vozila i prometnih prekršaja se sastoji od tri podsustava:

P 70.1 Podsustav detekcije prekršaja : Ovaj podsustav detektira vozilo,

klasificira ga i šalje ove podatke prema procesoru za koordinaciju podsustava. U

slučaju prekršaja vrši se prijenos odgovarajućih podataka o vozilu. Podsustav

osigurava funkcionalnost pregleda prometnih prekršaja za različite tipove vozila.

P 70.2 Podsustav fotografiranja: Ovaj podsustav uzima fotografije od vozila

koje prolazi i traži zadržavanje fotografija vozila koje je načinilo prometni prekršaj od

podsustava procesora za koordinaciju.

P 70.3. Podsustav procesora za koordinaciju: Ovaj podsustav dobiva podatke

od podsustava za detekciju prekršaja i upoznaje podsustav za fotografiranje da uzme

fotografiju od odgovarajućeg vozila. Svaka komunikacija sa okruženjem van sustava i

sa povezanim terminatorima će biti upravljana od ovog podsustava.

10

Tablica 1.

Naziv terminator Razlog njegovog brisanja ili modifikacijeAmbient okruženja On nije razmatran u ovom sustavu.Mostovi/tuneliInfrastructure

U ovom slučaju integracijom sustava je već sadržan u postojećoj infrastrukturi

Pošiljatelj/primatelj Ne pripada ovom sustavu.Vozač Ako je vozač indentificiran, on je uključen idirektno bez nekih specifičnosti.Sustav žurnih službi Informacije će biti osiguranje za sustavVanjski provajder servisa Nije potreban u ovom sustavu, jer će informacije biti proslijeđene

agencijamaza provođenje zakona.

Mjesto izvora podataka Sustav radi stacionarno bez potreba za informacijam o lokaciji.Multi-modalni sustav Nema multi-modalnih veza u ovom sustavu.Operator Oni koji su uglavnom uključeni u ovaj sustav: Operator žurnih službi,

operatorprometne mreže i operator naplate.

Održavanje prometnica Nije uključen u ovaj sustavPutnik Nije uključen u ovaj sustav.Sustav nadziranjavremenskih uvjeta

Nije uključen u ovaj sustav.

Ova tri podsustava koja su prethodno opisan mogu biti razdijeljena na funkcije. Ova

podjela je prikazana u sljedećoj tablici 2.

Tablica 2.

Podsustav Funkcija

No. Naziv Lokacija Oznaka Naziv Korisnički zahtjev

P 70.1. Detekcijaprekršaja

Kolnik F 7.1.1 Izvršavanjemjerenja

3.1.0.1, 3.1.0.2,3.1.0.3, 3.1.0.4,3.1.1.3, 3.1.1.4

F 7.1.2 Kontrola 3.1.0.1, 3.1.0.2,3.0.1.3

P 70.2. Fotografiranje Kolnik F 7.2.1 Analizafotografije

3.1.0.1,3.1.0.2,3.1.0.3,3.1.1.1,3.1.1.2

P 70.3. Procesorkordinator

Kolnik F 7.3.1 Otktivanje iidentifiviranjeprekršitelja

3.1.0.1, 3.1.0.2,3.1.0.3, 3.1.1.1,3.1.1.2

F 7.3.2. Pohranjivanjepodataka

3.1.1.1, 3.1.1.2,3.1.0.5,

11

Slika 2. Dijagram sustava - Sustav detekcijevozila i prometnih prekršaja

Kao što se vidi iz grafičkih prikaza , podsustavi u ovom sustavu su povezani

korištenjem fizičkih tokova podataka. Pojam „fizički“ je korišten da bi ih razlikovali

od funkcionalnih tokova podataka.

Fizički tokovi podataka u ovom sustavu su sljedeći :

ilvd_violation_data

Ovaj fizički tok podataka se koristi između podsustava detekcije prekršaja i

podsustava detekcije vozila. On sadrži podatke o prekršaju i koristi određene

procedure detekcije i identifikacije vozila.

ilvd_image_capture

Ovaj fizički tok podataka se koristi između podsustava identifikacije prekršaja i

podsustava detekcije vozila. On generira prema modulu za koordinaciju početka

procedure fotografiranja kada podaci o prekršaju budu primljeni.

Glavni izlazi ovog sustava su:

1. Sustav prati zakonska ograničenja koja su propisana, detektira, fotografira vozače

i druge izlaze. Surađuje sa svim predstavnicima vlasti (Agencije za provođenje

zakona, policija, ... ) i apsolutno je potrebno planiranje i implementacija ovog sustava.

12

2. Ovaj sustav je povezan sa veoma osjetljivim i povjrljivim podacima pa je

neophodan visok standard sigurnosti i zaštite ovih podataka kao i vrlo mala

tolerancija pogreške.

13

4.Zaključak

14

Literatura:

Predavanja iz ITS održana u V semestru 2011/2012 ,doc. dr. Drago Ezgeta

Knjiga:“Inteligentni transportni sustavi-ITS1“-Prof.dr.Ivan

Bošnjak

www.frame-online.net

15