M. Castells - Uspon Omrezenog Drustva

7/30/2019 M. Castells - Uspon Omrezenog Drustva

1/65

manuel castells uspon umreenog drutva

PREDGOVOR: MREA I SEBSTVO

najnovijim razvojem kapitalizma i svjetskih odnosa (rast meuovisnosti) dolazi do naglaenijegnejednakog razvoja ne samo sjever-jug nego i unutar pojedinih drutava izmeu dinamikih i

ostalih segmenata.

neke najvanije promjene danas:1. tehnoloka transformacija informacijsko komunikacijska revolucija2. ekonomska transformacija3. vane drutvene promjene promjena poloaja ena pojava ekoloke svijesti kriza legitimiteta vlasti okupljanje oko primarnih identiteta (religije, etnike skupine) iz straha od promjena. kae:

danas identitet sve vie postaje bitna odrednica ovjeka (ono to jesi, a ne ono to radi...)

teza: danas postoji temeljna podijeljenost izmeu apstraktnog univerzalnog instrumentalizma ipovijesno ukorijenjenih partikularistikih identiteta. ovo autor zove bipolarna suprotnost mree isebstva.

kae autor: on ne vjeruje u intelektualni nihilizam i cinizam, nego u racionalnost!

isto tako on ovdje ne eli dati rjeenja nego ispravno postaviti pitanja. polazite za prouavanjesuvremenih promjena = tehnoloke promjene.

tehnologija, drutvo i povijesne promjene

tu emo krenuti od tehnoloke promjene iako ona ne determinira drutvene i ekonomske promjene.kae: tehnologija ne odreuje drutvo, ali ni drutvo ne odreuje tehnologiju. tehnologija je drutvo iono se ne moe prikazati bez njegovih alata. dilema oko tehnolokog determinizma je lana.

kae: injenica da je revolucija informacijske tehnologije krenula upravo iz kalifornije 1970ihpovezana je s tim kakvi su naglasci te revolucije: individualizam, interaktivnost, poduzetnost =liberalni duh nastao na amerikim sveuilitima 70ih.

internet: ovaj je nastao kao komunikacijsko rjeenje ministarstva obrane SAD-a namijenjeno za sluajinvazije kojim se omoguuje mrena komunikacija koja nema centralno mjesto s kojeg se njomeupravlja. u meuvremenu su se upotrebe interneta znaajno udaljile od ove svrhe.

iako drutvo ne upravlja tehnologijom ono moe posredstvom drave utjecati na njeno usvajanje iliodbacivanje. kae: sposobnost drutva da ovlada tehnologijom uvelike odreuje sudbinu tog drutva.

i sad pokazuje kojim su sve tehnologijama kinezi raspolagali prije evropljana i kako su zaostali... e isad je glavno pitanje zato se to desilo: to objanjava razliku kine u 13. i kine u 18.st.

sad daje objanjenja po tri autora, a najvanije se ini ono po mokyru. on naime pokazuje da je

glavni uzrok tehnoloke stagnacije kine djelovanje njenih vlasti poslije 1400. problem je naime bio ustrahu od promjene statusa quo koji je postojao kako kod vladara, tako i kod birokrata i gradskihcehova.

1


2/65

pouka iz ovog = drava moe biti vodea sila tehnoloke inovacije, a ako izgubi interes za njih ovomoe sterilizirati autonomne inovativne energije drutva.

kae autor dalje: kultura nije objanjenje za usvajanje ili neusvajanje inovacija, ve prije svegadrava!

primjer za ovo = japan. ovdje je dravno usmjerena tehnoloka promjena poela od sredine 19.st. prije svega u obliku usvajanja tehnologije sa zapada. do 1914. imali su ve tehnologiju na razini onezapadne.

informacionalizam, industrijalizam, kapitalizam i etatizam: naini razvoja i naini proizvodnje

kae: revolucija informatike tehnologije je bila kljuna u omoguavanju restrukturiranja kapitalizmakoje je otpoelo 1980ih. restrukturirati se pokuao i etatizam (sovjetski socijalizam), ali u tome nijeuspio.

restrukturiranje kapitalizma i uspon informacionalizma su razliiti procesi, a kako bismo ih razumjelirazmatrat emo iz odvojeno

teorije postindustrijalizma (informacionalizma) bella i tourainea ustanovljuje se razlika izmeu dvijeosi pomou kojih se opisuju drutva:a) industrijalizam i informacionalizam (postindustrijalizam) = nain razvojab) kapitalizam i etatizam (kolektivizam) = nain proizvodnje

dananja promjena oituje se dakle u pojavi novog naina razvoja (informacionalizma) oblikovanojrestrukturacijom kapitalizma (kao naina proizvodnje)

teoretsko gledite koje ovom lei u osnovi pretpostavlja da su drutva organizirana oko ljudskihprocesa strukturiranih povijesno odreenim odnosima:1. proizvodnje = djelovanje ovjeanstva na materiju sa svrhom njenog iskoritavanja i

transformacije. ovim se dobiva proizvod koji se raspodjeljuje meu ljudima. proizvodnja jestrukturirana oko klasnih odnosa koji odreuju podjelu i upotrebu proizvoda

2. iskustva = djelovanje ljudi na same sebe odreeno interakcijom njihovih biolokih i kulturnihindentiteta u odnosu na prirodno i drutveno okruenje. iskustvo je strukturirano oko odnosaspolova i seksualnosti obitelji.

3. moi = odnos izmeu ljudi koji na temelju proizvodnje i iskustva namee volju jednih ljudi drugimapotencijalnom ili aktualnom prijetnjom primjene fizike ili simbolike sile. drutvene institucije

slue za provoenje ove moi. mo se temelji na dravi i njenom monopolu nasilja, a ova mo seraspruje kroz cijelo drutvo (foucault mikrofizika moi)

odnos radne snage i materije u procesu rada ukljuuje upotrebu proizvodnih sredstava nad materijomna temelju energije, znanja i informacije. specifian oblik ovog odnosa = tehnologija.

proizvod procesa proizvodnje se drutveno upotrebljava na dva naina: kao potronja i kao viak.strukturalno naelo prema kojem se prisvaja i nadzire viak obiljeava nain proizvodnje (danaspostoje dva osnovna: kapitalizam i etatizam):a) etatizam : ovdje se nadzor vika odvija izvan ekonomske sfere on je u rukama onih koji imaju

mo u dravi

b) kapitalizam : ovdje je osnovno naelo profit (poveanje vika), a ovog prisvaja kapital na temeljuprivatnog nadzora nad sredstvima proizvodnje

2


3/65

e sad pitanje vika. naime kljuno pitanje u svemu ovom je veliina vika = produktivnost (odnosizmeu vrijednosti svake jedinice inputa i svake jedinice outputa).proces proizvodnje je ovisan o odnosu rada i materije. ovaj proces obiljeavaju tehniki odnosiproizvodnje koji odreuju nain razvoja (industrijalizam / informacionalizam)nain razvoja je dakle tehnoloko ureenje putem kojeg rad djeluje na materiju kako bi stvorioproizvod, a ovo odreuje razinu i kvalitetu vika. e sad svaki nain razvoja (ili tehnoloko ureenje)

je odreen elementom koji je kljuan za odravanje produktivnosti u proizvodnom procesu: u poljoprivrednom nainu razvoja poveanje vika proizlazi iz poveanja radne snage ili zemlje, ili

pak kvalitete zemlje u industrijskom nainu razvoja izvor produktivnosti je u uvoenju novih izvora energije u informacijskom nainu razvoja izvor produktivnosti je u tehnologiji stvaranja znanja, obrade

informacija i komunikacije simbola

sad autor ima potrebu dati defnicije znanja i informacije: znanje (prema bellu) = skup organiziranih izjava o injenicama ili idejama koje predstavljaju

promiljeni sud ili rezultat eksperimenta, koji se drugima prenosi putem nekog medijakomunikacije u nekom sustavnom obliku

informacije = organizirani podaci preneseni komunikacijom.

pa kae: iako su znanje i informacije vani u svakom nainu razvoja u informacijskom nainurazvoja su oni kljuni faktor produktivnosti.

svaki nain razvoja ima i strukturalno odreeno naelo izvedbe oko kojeg se organiziraju tehnolokiprocesi: industrijalizam je orijentiran na ekonomski rast (maksimalna proizvodnja) informacionalizam je usmjeren na tehnoloki razvoj (skupljanje znanja i vie razine obrade

informacija)

nain razvoja u nekoj mjeri oblikuje podruje drutvenog ponaanja. tako iz informacionalizmamoemo oekivati nove oblike drutvene interakcije, kontrole i promjene.

informacionalizam i kapitalistika perestrojka

kae: kod drutvenih procesa i oblika jedan od kljunih momenata je upravo odnos izmeu nainaproizvodnje i naina razvoja.

ono to je najvanije za nau paradigmu informacijske tehnologije (promjena naina razvoja) tj.

glavni faktor koji ju potie je upravo restrukturiranje kapitalizma (promjena naina proizvodnje). takodananji tehno-ekonomski sustav moemo nazvati informacijski kapitalizam.

e sad to je potaklo restrukturaciju kapitalizma? odg: propast kejnzijanske paradigme (tojestdolaanje do njenih granica) 1970ih. reforme koje su nakon toga nastupile imale su 4 osnovna cilja:1. produbljivanje kapitalistike logike traenja dobiti u odnosima izmeu rada i kapitala2. poveanje produktivnosti rada i kapitala3. globalizacija proizvodnje, cirkulacije i trita sa svrhom stvaranja uvjeta koji nose najve koristi4. uprezanje dravne podrke za proizvodne prihode i konkurentnost nacionalnih ekonomija

kljuna za ovu restrukturaciju = tehnoloka promjena. bez nje bi restrukturacija bila vrlo ograniena.

e sad restrukturiranje se razliito desilo u razliitim dijelovima svijeta i s razliitim posljedicama: u SAD-u = reganomika, vojni kejnzijanizam koji je stvorio jo vee tekoe

3


4/65

u evropi = odbijanje restrukturiranja zbog straha od gubljenja drave blagostanja. ovo je dovelo donezaposlenosti

u japanu = uspjeno restrukturiranje

e sad kad govorimo o informacijskom drutvu, moramo imati na umu da to nije jedinstveni sustav ida drutva razliito djeluju u ovom kontekstu. ipak govorit emo o karakteristikama informacijskog

drutva. ono ima nekoliko karakteristika koje ga razlikuju od industrijskog:1. sva informacijska drutva su kapitalistika (od industrijskih su neka bila etatistika)2. informacijska drutva su kulturno i institucionalno razliita, a ova razliitost se nee smanjivati

e sad autor jo ima potrebu ukazati na razliku:a) drutva informacija (information society) = ovim se naglaava uloga informacije u drutvu. autor

smatra da je u svim drutvima ikad informacija imala vanu ulogub) informacijskog drutva (informational society) = ovo se odnosi na specifian tip drutva u kojem

informacije i njihov prijenos postaju osnovni izvor produktivnosti i moi

ova distinkcija je nuna da bi bilo jasno objanjenje novog tipa drutva baziranog na informacijskoj

tehnologiji za razliku od banalne konstatacije da su znanje i informacije bitne za svako drutvo.

sebstvo u informacijskom drutvu

e sad usprkos uspostavi globalnog komunikacijskog sistema od 1990ih postoji trend izgradnjedrutvenog i politikog djelovanja oko primarnog identiteta (bez obzira je li ovaj pripisan, ukorijenjenu povijest ili novoizgraen).

identitet = proces kojim se drutveni sudionik reorganizira i izgrauje smisao prvenstveno na temeljuzadanog kulturnog atributa ili seta atributa pri emu se iskljuuje iz ireg odnosa prema ostalimdrutvenim strukturama.

pitanje: kako i zato dolazi do ove sve vee suprotnosti globalizacije i identiteta mree i sebstva?

jedno mogue objanjenje: informacijska tehnologija stvara osjeaj samoe i izdvojenosti koji potiena traenje novih povezanosti u zajedniko (barglow)kae autor: ovo je samo djelomino objanjenje jer polazi od zapadnog ovjeka, a fenomenusmjeravanja prema primarnom identitetu se deava i drugdje.

sad tu posebno spominje pojavu fundamentalizma (vjerskog), pa kae ovaj je najee pokazatelj

da negdje postoji institucionalna kriza.

autorovo objanjenje odnosa mree i sebstva: kad mrea iskljui sebstvo, sebstvo (pojedinano ilikolektivno) gradi svoj smisao bez globalne, instrumentalne reference

nekoliko rijei o metodi

kae: ovo nije knjiga o knjigama ili teorijama informacijskog drutva. cilj knjige = predloiti nekeelemente za jednu istraivaku, multikulturalnu teoriju ekonomije i drutva u informacijskom dobu, sposebnim naglaskom na pojavi nove drutvene strukture

4


5/65

1. REVOLUCIJA INFORRMACIJSKE TEHNOLOGIJE

koja revolucija?

autor smatra da je povijest ivota serija stabilnih stanja isprekidana rijetkim intervalima glavnihdogaanja koja se zbivaju brzo i uspostaljaju nova stabilna stanja. dakle danas ivimo u jednom od

tih intervala = promjena nae materijalne kulture (tehnologije)

tehnologija = upotreba znanstvenog znanja sa svrhom odreivanja naina za obavljanje stvari nanain koji se moe reproducirati.

informacijska tehnologija u ovu autor ubraja tehnologije s podruja: mikroelektronike raunalstva (hardver i softver) telekomunikacija i emitiranja genetskog inenjeringa (naime on se bavi dekodiranjem i programiranjem informacijskih ifri ive

materije)

sad daje usporedbu dananje tehnoloke revolucije i onih iz prijanjih vremena: jezgra dananjerevolucije je vezana uz tehnologije obrade i komuniciranja informacija. meutim ovo treba razlkovatiod konstatacije da su i prethodne tehnoloke revolucije (industrijske) bile zasnovane na znanju.dananju revoluciju karakterizira primjena znanja u svrhu generiranja znanja i izrade naprava zaobradu i komunikaciju informacija

upotreba telekomunikacijskih tehnologija tijekom zadnjih 20 godina prola je tri zasebne faze:1. automatizacija zadataka2. eksperimentiranje sa svrhom otkrivanja novih naina upotrebe

3. rekonfiguracija aplikacija

informacijska tehnologija se mijenja na nain da je korisnici prihvaaju i redefiniraju to ubrzavarast njene moi. tako informacijska tehnologija nije naprosto alat koji treba primjeniti nego proces kojitreba razviti: korisnik tako ujedno postaje i kreator tehnologije. ova tehnologija tako postajeproduetak ljudskog uma. ovim nestaje diskontinuitet izmeu ovjeka i strojeva.

jo jedna osobina koja razlikuje ovu tehnoloku revoluciju od prethodnih: irenje prethodnih revolucija(industrijskih) bilo je selektivno, usko i vrlo sporo. one su se proirile na podruja u kojima sudominirale zapadne zemlje i na nain na koji su to one odredile.za razliku od ovog informacijska tehnologija se proirila nevienom brzinom i donekle neselektivno.

ipak i ovdje su brojna podruja ostala iskljuena.

e sad je pitanje zato se ovo desilo tako neusporedivo bre od ieg drugog prije toga (samo 20godina)?

pouke industrijske revolucije

zapravo su postojale barem dvije industrijske revolucije:1. krajem 18.st pojava parnog stroja i zamjena alata strojevima ova se desila u engleskoj2. krajem 19.st pojava elektriciteta, motora na unutarnje sagorijevanje, poeci komunikacijske

tehnologije ova se desila u njemakoj i SAD-u

kljuna razlika ove dvije = u ulozi znanstvenog znanja u revoluciji

5


6/65

zajednike karakteristike ovih revolucija:a) porastom tehnolokih aplikacija se promijenio proces proizvodnje i distribucije, a ovo je

pomaknulo lokaciju bogatstva i moi na planetu prema onima koji su bili u stanju ovladati novimtehnolokim sustavom. dakle usvajanje tehnologije je objanjenje bogaenja zapada prijesvega engleske, njemake i SAD-a.

b) pokazalo se da su tehnoloka otkria dola u skupinama, koncentrirana na jednom mjestu (ovoneki autori nazovaju 'miljeom inovacije'). e a ovaj milje nastaje tamo gdje postoje specifinedrutvene pretpostavke (sad to pokazuje na primjeru panjolske gdje se pokrajine u kojima suljudi uivali rente iz amerikih kolonija nisu idustrijalizirane, a one u kojima tih renti nije bilo jesu)

c) iako su revolucije donijele brojne inovacije ono to je kod njih kljuno je temeljna inovacija uproizvodnji i distribuciji energije (oko ovog se mnogi spore, ali autor smatra da to stoji) dakleparni stroj.

dakle industrijska revolucija je znaila proirenje ovjekove fizike snage tijela.

povijesni slijed revolucije informatike tehnologije

sad e dati kratki pregled informatike revolucije bez puno detaljiziranja

mikroinenjering makropromjena: elektronika i informacija

najvei tehnoloki prodori koji su postavili temelje informatike revolucije su se desili neposrednonakon 2.sv. rata. ipak tek 1970ih su se informacijske tehnologije iroko rasprostranile i zapelekretanje prema novoj paradigmi. tri glavna tehnoloka polja u kojima su se desile inovacije vezane uzelektroniku:

1. mikroelektronika . neki vaniji izumi: izum tranzistora koji omoguuje stvaranje elektrinog impulsa u ritmu binarnog koda (1947.).

ovim se omoguuje komunikacija unutar strojeva i izmeu njih. ovaj izum se naziva poluvodiili ip. (texas instruments...)

otkrie integriranog kruga (1957.) izum mikroprocesora (1971.) intel.kvaliteta, brzina i memorija ovih izuma je kroz ovo razdoblje vrtoglavo rasla, a uz to cijelo vrijeme

pada njihova cijena. ovo omoguuje njihovo pojavljivanje u svim ureajima svakodnevnog ivota.

2. raunala . ova su nastala prije svega kroz 2.sv.rat za deifriranje i sl. prvo elektroniko raunalo ope namjene = ENIAC. ubrzo nakon toga se pojavljuje i njegova

komercijalna inaica UNIVAC-1 (1951.). ova su prije svega rezultat istraivanja na MIT-u kasnija raunala IBM...kae: sva ova raunala su bila iznimno velika i teka.

kljuna promjena vezana uz raunala se deava primjenom mikroelektronike na njih: pojavljuje semogunost da se u raunalo stavi mikroprocesor i ip. tako se ve 1972. pojavljujemikrokompjuter apple (s.wozniak i s.jobbs), a ve 1976. je osnovana firma apple.

ubrzo nakon toga i IBM izlazi sa svojom verzijom mikrokompjutera kojeg naziva PC no ovog sukopirale mnoge azijske tvrtke, pa je IBM izgubio prevlast.

6


7/65

1984. se apple pojavljuje s prvim strojem (mackintosh) usmjerenim na korisnike s operativnimsustavom s grafikim sueljem

istovremeno bill gates i paul allen razvijaju softver za PC, a uskoro i osnivaju microsoft...

tako su danas mikrokompjuteri skoro potpuno istisnuli tradicionalne superkompjutere

e sad od 1980ih se pojavljuje i mogunost umreavanja mikrokompjutera, a ovo daljeomoguuje da se centralizirana raunalna snaga zamijeni mrenom decentraliziranom

3. telekomunikacije . ovdje se najvanja otkria tiu elektronikih pekidaa (routera) i tehnologijaprijenosa podataka. prvi pomaci na ovom polju se deavaju 1969.do 1990ih se pojavljuju irokopojasne optike veze i mogunosti prijenosa informacija iji jekapacitet i do 2 000 puta vei od telefonske ice iz 1950ih...

uz ovo se pojavljuju i razni oblici beinog prijenosa... celularni telefoni...

tehnoloka podjela 1970ih

sad tu ponavlja sve prethodno nabrojane izume iz 1970ih ukljuujui tu jo video rekorder i ARPAnetkoji je uspostavilo ameriko ministarstvo obrane, a koje je preraslo u dananji internet.

kae: informatiku revoluciju zato prije svega treba smjestiti u 1970e jer su tada nastali svinajvaniji izumi.

tehnologije ivota

ovdje je sad rije o otkriima u biotehnologiji. otkria u genetici se takoer pojavljuju tokom 1970ih.do 1977. je kloniran prvi ljudski gen.

nakon toga se pojavilo mnotvo kompanija na ovom podruju prije svega vezanih uz farmaciju iagrobiznis. ipak ovu revoluciju su usporila zakonska i etika ogranienja tijekom 1980ih

ova revolucija je ponovno oivljena poetkom 1990ih patentiran je prvi klonirani mi...

do sredine 1990ih su provedena brojna istraivanja kojima je mapiran ljudski genom i ustanovljenefunkcije pojedinih gena ljudske vrste.. ovo naravno krije brojne opasnosti

jedna od vanih opasnosti = patentiranje i privatizacija znanja u ovom polju koja bi u budunostimogla smanjiti koristi od ovog znanja.

drutveni kontekst i dinamika tehnoloke promjene

kae: bilo bi zanimljivo povezati prirodu ovih izuma s vremenom i kontekstom u kojem su nastali(amerika, 1970e). glavna znaajka tog vremenskog trenutka = velika ekonomska kriza uzrokovana

naftnim okom i potreba restrukturiranja kapitalizma.

7


8/65

e sad pitanje je u kakvoj su vezi ova dva? kae: ne moe se rei da je tehnoloki proboj 1970ihrezultat neke nude koja se u tom trenutku pojavila. on je prije rezultat razvoja (specifino amerikog,kalifornijskog silicijska dolina) tijekom 1950ih i 1960ih koji je vezan uz samu tehnologiju.e ali kontekst u kojem se proboj desio odredio je njegov razvoj i primjenu.

dostupnost novih tehnologija postavljenih 1970ih bila je temelj za proces drutveno-ekonomskog

restrukturiranja koje se desilo 1980ih.dakle jednostavno su se pogodila dva nezavisna trenda, a u njihovoj interakciji je nastalo dananjestanje.

modeli, sudionici i mjesta revolucije informacijske tehnologije

iako je ova revolucija krenula prije svega iz kalifornije njenom irenju i primjeni je znaajnodoprinijela japanska industrija, ali i evropska.

a sad malo o silikonskoj dolini iz koje je sve krenulo: ovdje je nakon 2.sv. rata djelovalo mnotvo

inenjera i poduzea, poduprto ministarstvom obrane kao glavnim korisnikom i znanstvenim osobljemstanforda. i sad ide pria o tome kako su pojedina poduzea i znanstvenici doli tamo, i kako su serazmjenjivali izmeu pojedinih tvrtki i osnivali vlastite.sad tu ukazuje na vanost dinamike promjene u tim tvrtkama, njihovu veliinu i naine komunikacije unjima koji su znaajno doprinijeli poticanju inovacija...

sad dalje pokazuje da su se slini procesi deavali i vezano uz tvrtke u podruju biotehnologije...

pa kae: iz ovog se vidi da je bez obzira na mogunost online komunikacije za inovativno podrujepotrebna odreena mjera prostorne koncentracije, koja potom privlai sve vie novih inovatora...iznenaujue je, kae, da se u ostatku razvijenog svijeta najinovativnija podruja vezana uz novetehnologije nalaze u velikim gradovima (london, pariz, mnchen, tokio). po tom pitanju je amerikoizmjetanje tehnolokih centara izvan velikih gradova znaajna iznimka.

a sad jedna demistifikacija vezana uz informatiku i tehnoloku revoluciju. naime pokazuje se da jeu najveem dijelu zemalja u kojima se ova revolucija deava, ona intenzivno poticana, a ponegdje iplanirana od drave. ovo donekle vrijedi ak i za SAD (prije svega vezano uz potporu ministarstvaobrane). dakle velik dio najznaajnijih inovacija je u nekom obliku poduprt javnim novcem.

a sad zaotreno: drava, a ne inovativni poduzetnik iz garae je zaetnik informatike revolucije, no sdruge strane u ovom je bitan faktor postojanje decentraliziranih inovacija koje pokree kultura

tehnolokog stvaralatva i model brzog osobnog uspjeha.

paradigma informatike tehnologije

po freemanu suvremena promjena paradigme znai prelazak s tehnologije koja se temelji najeftinom inputu energije na tehnologiju koja se temelji na jeftinom inputu informacija dobivenomnapretkom u mikroelektronici i tehnologiji komunikacija.

e a sad e autor poukuati dati osnovne znaajke informacijske paradigme:1. informacija postoji kao sirovina ne samo da informacije djeluju na tehnologiju (to je postojalo i

prije), nego i tehnologija djeluje na informacije2. proirenost uinaka nove tehnologije. ona se dakle iri u mnoge aspekte ivota

8


9/65

3. logika umreavanja. uz pomo informatike tehnologije mreni obrasci organizacije postajujednostavni za izvesti

4. fleksibilnost (kao znaajka koja proizlazi iz logike umreavanja). dakle mogua je potpunapromjena procesa bez unitavanja organizacije jer se materijalnu osnovu organizacije moereprogramirati

5. pribliavanje specifinih tehnologija u visoko povezani sustav dakle pojedine tehnologije se vie

ne mogu razabrati (softver + ipovi + kablovi + ....). kae: povezivanje biologije i elektronike jonije tako blizu, ali je u nekim dijelovima ve u eksperimentalnoj fazi

kae: drutvena dimenzija revolucije informatike tehnologije treba slijediti zakon odnosa izmeutehnologije i drutva o kojem govori m.kranzberg. njegov prvi zakon glasi: tehnologija nije ni dobra niloa ni neutralna

9


10/65

2. INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCES GLOBALIZACIJE

uvod

dvije osnovne znaajke ekonomije nastale u zadnjih 20 godina ona je informacijska i globalna:a) informacijska zato to produktivnost i konkurentnost njenih jedinica ovisi o njihovoj mogunosti

da uinkovito stvaraju, obrauju i primjenjuju informacije zasnovane na znanjub) globalna jer je sr njene proizvodnje, potronje i cirkulacije organizirana na globalnoj razini

ona postaje mogua u tom obliku upravo zbog informatike revolucije. ovim nastaje nov i osebujanekonomski sustav.iako je ekonomija uvijek bila organizirana oko znanja i informacija ono to novu ekonomiju razlikujeje injenica da je usljed pojave novih tehnologija informacija postala i proizvod proizvodnog procesa.

tonije: proizvodi industrija informacijske tehnologije su sprave za obradu informacija ili informacijekoje obrauju sebe same.

produktivnost, konkurentnost i informacijska ekonomija

zagonetka produktivnosti

poveanje produktivnosti znai poveanje outputa po jedinici inputa, a ovo je oduvijek bio ciljproizvodnje. svaki gospodarski sustav ima svoje specifine naine poveanja produktivnosti. e sad jetu pitanje koji su izvori produktivnosti u informacijskoj ekonomiji.

robert solow je u svom modelu pokazao da je poveanje produktivnosti kroz 20.st. tek u manjemdijelu rezultat poveanja kapitalne opremljenosti rada. dakle postoji nekakav ostatak koji nijeobjanjiv unutar klasinog modela.e sad mnogi autori taj ostatak objanjavaju kao tehnoloku promjenu, ali kae autor stvar nijetako jednostavna. naime pokazuje se da bitnu ulogu u tehnolokoj promjeni ima institucionalni okvir...

je li produktivnost zasnovana na znanju specifina za informacijsku ekonomiju?

dakle pretpostavka o kljunoj ulozi tehnologije kao izvoru produktivnosti u naprednimgospodarstvima moe biti korisna za objanjavanje gospodarskog rasta.

dalje solowljeva teorija se temelji na podacima iz prve polovice 20.st. i stoga je rije o teoriji kojaobjanjava ekspanziju industrijske ekonomije.

sad je pitanje da li informacijska ekonomija donosi neto novo po ovom pitanju? e i sad promatrastatistike podatke o stopama porasta produktivnosti u zemljama G-7 od kraja 19.st. do danas, pakae: stopa porasta produktivnosti do 1950. nikada nije prelazila 2%, ni u jednoj zemlji.nakon 1950. je uvijek prelazila 2%, a tokom 1970ih se ponovno spustila ispod i opadala.

pa kae: poetak revolucije informatike tehnologije poinje upravo u trenutku kad i opadanjeproduktivnosti. opadanje produktivnosti se nije zaustavilo do 1990ih. ovo nam pokazuje da vezaizmeu nove tehnologije i porasta produktivnosti nije tako jednostavna.

dakle dolazimo do velikog misterija: kako je mogua stagnacija rasta produktivnosti u vrijemenajobuhvatnije tehnoloke revolucije ikad???

10


11/65

e sad neke pretpostavke koje e nam pomoi razumjeti misterij:vremenski razmak izmeu inovacije i poveanja produktivnosti moe biti i poprilino velik (kaupovjesniari). naime trenutna tehnoloka promjena je poprilino kompleksna i nije ju mogue brzoprihvatiti u svi sferama privrede. e sad se autor pita: o emu ovisi brzina prihvaanja, da li postojeneke specifinosti zemalja u tom pogledu i da li postoje naini na koje bi se stvar mogla ubrzati?

a sad malo o samom opadanju produktivnosti od 1970ih nadalje. naime ovo se desilo prije svega uuslunim industrijama. dva problema s ovim:a) mjerenje produktivnosti u uslunom sektoru nije jednostavno i podlono je velikoj mogunosti

pogrekeb) pojam usluga je vrlo irok i nedefiniran. zapravo je rije o rezidualnom, negativnom pojmu

e i tako zapravo i u ovom razdoblju 'pada produktivnosti' postoji znaajan rast produktivnosti u nekimuslunim djelatnostima. osim toga postoje i znaajne pogreke u mjerenju i definiranju samih usluga.tako se softver najee definira kao intermedijarno dobro...

zapravo su klasini ekonomski mjerni instrumenti pomalo nesposobni mjeriti kretanja noveinformacijske ekonomije.e i sad pokazuje kako, ako mjerimo drugim metodama moemo ustanoviti rast produktivnosti urazdoblju od 1970. do 1990. od oko 4% u SAD-u i japanu i neto slabiji rast u evropi (ali takoerpreko 2%), to bi mogao biti pokazatelj relativnog zaostajanja po pitanju tehnologije.

informacionalizam i kapitalizam, produktivnost i profitabilnost

kae: glavni subjekti gospodarskog rasta su tvrtke i nacionalne institucije. e a ni tvrtke ni institucije nemotivira produktivnost. tvrtke motivira profitabilnost nacionalne institucije motivira poveanje gospodarske konkurentnosti u sustavuzato su odrednice tehnoloke inovacije i porasta produktivnosti profitabilnost i konkurentnost.

profitabilnostkad su se 1970ih tvrtke suoile s padom profita one su morale reagirati promjenom strategije. kae:postoje etiri osnovna naina na koje tvrtke mogu poveati profit:1. smanjiti trokove proizvodnje2. poveati produktivnost3. proiriti trite

4. ubrzati promet kapitala

u posljednjem desetljeu su sve tvrtke rabile jednu od ovih strategija, a za te strategije jeinformacijska tehnologija bila idealno sredstvo.

pritom autor smatra da je kljuna strategija nakon 1970ih bila irenje trita prije svega kroz FDI iubrzavanje svjetske trgovine. za irenje trita bilo je nuno: povezivanje trinih segmenata u globalnu mreu poveanje mobilnosti kapitalae a za ovo je bilo nuno poveanje komunikacijskih sposobnosti.

ovo je ostvareno kroz deregulaciju trita i nove informacijske tehnologije.

prvi sektori u kojima se ovo sve skupa desilo:

11


12/65

a) tvrtke visoke tehnologijeb) financijski sektor

kae dalje: iako veina poduzea i danas proizvodi za domae trite, danas produktivnost i privrednirast vie ne moemo promatrati za drave kao jedine jedinice. ono to se deava na globalnimtritima u mnogome odreuje razinu proizvodnje i produktivnosti pojedinih poduzea.

pojam konkurentnostiovaj je, kae poprilino kontroverzan iako su ga danas mnoge vlade postavile kao kljuni cilj.konkurentnost je osobina gospodarskih kolektiva (zemlje, pokrajine, gradovi), a ne poduzea.dakle konkurentnost znai stupanj do kojeg jedna nacija (u fer trinim uvjetima) moe proizvestidobra i usluge koje zadovoljavaju potrebe meunarodnih trita pri emu se poveavaju stvarniprihodi njenih graana.

kae: strateka vanost konkurentnosti za gospodarsku politiku proizlazi iz dva faktora:

1. zbog sve vee meupovezanosti ekonomija gospodarske politike pojedinih zemalja imaju sve

manji manevarski prostor. u tom smislu konkurentnost znai jaanje relativnog poloaja u odnosuna druge (ili moi) kako bi se imala bolja pregovaraka pozicija

2. ideja konkurentnosti nacionalne ekonomije se pojavila uslijed izazova koje su pokrenulenacionalistike, protekcionistike politike azijskih ekonomija. ova se prije svega pojavila u SAD-u,a ubrzo se proirila i na evropu (ali s neprijateljstvom prema americi i japanu)

ono to je (ispravno) prepoznato kao sredstvo za poveanje konkurentnosti nacionalne ekonomije =nove informacijske tehnologije. e i tako su vlade poele podravati tehnoloke inovacije irestrukturiranje poduzea pod imenom 'politike konkurentnosti'

utjecaj politike na informacijski kapitalizam

e sad idemo na samu dravu. dakle ukljuenjem zemalja u globalnu ekonomiju politiki interesipojedinih drava postaju povezani sa sudbinom gospodarske tvrtki koje su nacionalne ili se nalaze nanacionalnom teritoriju.

tu se dakle pojavljuje novi oblik dravne intervencije (ovo se posebno vidi kod tigrova): drava dajepotporu razvoju industrija kako bi poveala njihovu produktivnost i olakala im konkurenciju nasvjetskom tritu. mnoge drave su uz ovo jo i zatitile domau industriju od strane konkurencije na

domaem terenu.

s druge strane paralelno s ovim se deava i proces deregulacije i privatizacije javnih kompanija.ovo je potaklo inovacije i produktivnost. ali kae autor: deregulacija i privatizacija nisu sami po sebimehanizmi razvoja nego samo jedne od njihovih pretpostavki!

dakle tu sad imamo paradoks: s jedne strane deregulaciju i privatizaciju s druge strane isticanje vane uloge drave u ovladavanju razvojnim strategijama vezanim uz

privredu.ono to u ovom svemu definitivno gubi na znaaju i uinkovitosti su nacionalne ekonomske politike

(monetarna, fiskalna)

12


13/65

dakle: deregulacija i privatizacija su vani preduvjeti, ali one same nemaju uinka ako drave nepoduzimaju vane intervencijske korake u poticanju kolektivne konkurentnosti tvrtki pod njihovomnadlenosti.

globalna informacijska ekonomija tako jest trina ekonomija, ali je takoer visoko politizirana dravno upravljana. ovo nema puno veze s ideologijom lassez fairea.

povijesna specifinost informacionalizma

ono to karakterizira informacijsku ekonomiju je njena realizacija potencijala produktivnosti koji je vesadran u zreloj industrijskoj ekonomiji zbog promjene prema tehnolokoj paradigmi zasnovanoj nainformacijskim tehnologijama.

dakle globalna informacijska ekonomija se razlikuje od industrijske, ali se ne protivi njenoj logici.ona zapravo znai njeno produbljenje. industrijska ekonomija se zapravo nala na toki na kojoj se ilimorala preobratiti u globalnu informacijsku ili propasti.

dokaz za ovo autor vidi u sovjetskoj ekonomiji koja je dostigla stadij hiperindustrijske, ali se nije bila ustanju preobratiti u globalnu informacijsku.

prelazak s industrijske ekonomije na informacionalizam nije ekvivalent prijelaza s poljoprivredne naindustrijsku privredu. tako postoji informacijska poljoprivreda i informacijska industrija...dakle ova revolucija ne znai promjenu djelatnosti kojima se ljudi bave nego njihovu tehnolokusposobnost da koriste kao izravnu proizvodnu snagu sposobnost obrade simbola

(dakle autor hoe rei da se informacijska revolucija zapravo sastoji u tome da informacije / znanje /simboli postaju proizvodni faktor uz rad, kapital i zemlju.)

globalna ekonomija: postanak, struktura i dinamika

razlika globalne i svjetske ekonomije:a) svjetska ekonomija = ona u kojoj akumulacija kapitala napreduje po cijelom svijetu. ova postoji

najmanje od 16.st.b) globalna ekonomija (i informacijska) = ova je povijesno nova stvarnost. to je ekonomija koja ima

sposobnost da radi kao jedinica stvarnog vremena na planetarnoj razini

ovo znai da svijetsko trite (financijsko, kapitalno...) danas po prvi puta moe raditi u real

timeu. ovo su omoguile nove komunikacijske tehnologije.

trite koje danas nije globalno = trite rada. ipak radna snaga je danas globalni resurs na trinaina:1. tvrtke se mogu smjestiti bilogdje kako bi koristile najpovoljniju radnu snagu2. tvrtke mogu traiti radnu snagu iz bilokojeg dijela svijeta i mogu je dobiti (za odgovarajuu

naknadu)3. radna snaga e ui na bilokoje trite na vlastitu inicijativu (migracije)

a sad o globalnoj cirkulaciji znanja. ovo dodue cirkulira, ali ne posve nesmetano jer se tehnolokaznanja nastoje tititi patentima. ipak odlike ovog znanja potiu njegovo irenje. komunikacija ovog

znanja je naime uvjet za dranje koraka s njegovim napredovanjem (proturjeje!)

13


14/65

trite roba i usluga ovo se danas takoer sve vie globalizira. ovo ne znai da sve tvrtke prodajusvuda, ali svakako da bi sve tvrtke volile prodavati svuda i to e pokuavati, a kanala i mrea kojeovo omoguuju ima sve vie.ipak jo uvijek postoji velik dio proizvodnje koji je raznim mjerama zatien od svjestskekonkurencije...

najvea preobrazba do koje je dolo globalizacijom = proizvodni proces. tako danas proizvodniproces ukljuuje proizvodnje pojedinih segmenata koje se odvijaju na razliitim lokacijama u svijetu dakle proizvodni proces se deava kroz globalnu mreu. ova mrea moe biti unutar jednekorporacije, ali i izmeu vie korporacija ili ak i malih poduzea.

dva osnovna oblika u kojima se pojavljuju takve izvangranine proizvodne mree (prema gereffiju):1. lanac trgovina koje pokree proizvoa (npr auti, raunala)2. lanac potrone robe koji pokree kupac (npr odjea, kune potreptine)

kae: u ovakvoj strukturi je najvaniji element uspjene menaderske strategije smjestiti se u mreuna taj nain da se osvoji konkurencijska prednost. u ovoj tvrtki je potreban vrlo fleksibilan oblik

menadmenta

granice globalizacije

pojam globalizacije danas neki estoko kritiziraju. est argument = meunarodna ekonomija jouvijek nije globalna: nema potpune integracije trita, bankarski propisi i teajevi ograniavaju opticaj kapitala, pokretljivost radne snage potkopavaju ogranienja imigracije kompanije veinu svojih osnovnih sredstava dre u domovini

autor odgovara: ovaj argument samo kae da trendovi prema globalizaciji nisu u potpunostiostvareni, ali ne i da oni ne postoje

drugi vaan moment oko globalizacije: pojednostavnjena varijanta prie o globalizaciji ne priznajeulogu nacionalne drave i vlade u utjecaju na strukturu i dinamiku nove ekonomije.

kae: ovakvo gledanje nije tono vlade imaju kljunu ulogu u formuliranju uvjeta djelovanja globalneekonomije. sad daje primjer kako japanske multinacionalne kompanije imaju snanu potporu vlade...djelovanje multinacionalnih kompanija je u mnogome odreeno strategijama i politikama vlade drave

iz koje potjeu

osim toga mnoga trita skoro uope nisu otvorena za FDI (posebno azijska)

usprkos svemu ovom definitivno postoji trend poveanja meupovezanosti trita. uz ovopostojanje nacionalnih drava i regionalnih organizacija stvara raskole izmeu pojedinih podruja kojie se vjerojatno jo dugo zadrati.

regionalna diferencijacija globalne ekonomije

danas se globalna ekonomija grana u tri velike regije i njihova podruja utjecaja:1. sjeverna amerika2. evropska unija

14


15/65

3. regija azijskog pacifika s centrom u japanutrgovina i ulaganje rastu unutar ovih blokova i izmeu njih (ali i sukobi), dok ostala podruja ostajuizvan.

dakle rije je zapravo o regionaliziranoj globalnoj ekonomiji. autor ovu regionalizaciju smatra

sistemskim obiljejem informacijske / globalne ekonomije.

kae: ono to je kljuno u ovoj ekonomiji je sloeno meusobno djelovanje izmeu povijesnoukorijenjenih politikih institucija i sve globaliziranijih gospodarskih imbenika.

segmentacija globalne ekonomije

osim to globalana ekonomija ne ukljuuje sve regije svijeta, ona ne ukljuuje ni sve gospodarskeprocese na svijetu.

kae: iako utjecaji globalne ekonomije dostiu razmjere cijelog planeta, njeno stvarno djelovanje istruktura se odnose samo na segmente gospodarskih struktura, drava i regija u razmjerima koji sekreu u skladu s poloajem pojedinih zemalja u meunarodnoj podjeli rada.

tako su neki segmenti iskljueni iz globalne mree zbog logike funkcioniranja koja je zasnovana namehanizmima koji se razlikuju od onih globalne ekonomije. dakle iako informacijska ekonomijaoblikuje planet ne radi veina ljudi u informacijskoj ekonomiji niti kupuje od nje.

izvori konkurentnosti u globalnoj ekonomiji

strukturu i oblik globalne ekonomije stvara dinamika konkurencije izmeu gospodarskih imbenika ilokaliteta na kojima se nalaze. etiri glavna procesa odreuju oblik i ishod konkurencije:

1. tehnoloki kapacitet . ovo autor naziva sustav znanosti-tehnologije-industrije-drutva. ovdje je rijeo spajanju menadmenta znanosti i tehnologije s proizvodnjom. kljuno za tehnoloki kapacitet jespajanje razliitih elemenata. ovo nije svojstvo pojedinih tvrtki.konkurentnost zemalja u globalnoj ekonomiji je u velikoj mjeri vezana uz njihov tehnolokikapacitet.

2. pristup velikom, bogatom i integriranom tritu . (npr SAD, EU). najbolji konkurentni poloaj je onaj

koji tvrtkama omoguuje pristup ovim tritima. to su regije unutar sebe bolje povezane to epoloaj tvrtki biti bolji.

3. diferencijal izmeu trokova proizvodnje na mjestu proizvodnje i cijena na tritu odredita . ovajfaktor je vaan ako su ostvarena prethodna dva uvjeta i ne moe biti zamjena za njih. dakle niski trokovi su korisni ako tvrtka djeluje u okviru paradigme informacijske tehnologije i ako imapristup bogatom tritu. ovo unaprijed iskljuuje mogue konkurente iz zemalja u razvoju koji bimogli konkurirati na temelju niih trokova ako nemaju tehnoloki kapacitet koji odgovarainformacijskoj ekonomiji.

4. ovisnost konkurentnosti u globalnoj ekonomiji o politikoj sposobnosti nacionalnih i

nadnacionalnih institucija da upravljaju strategijom rasta u onim dravama ili regijama koje su podnjihovom nadlenosti. ovo ukljuuje svata od ekonomske politike, pa do poticanja razvoja

15


16/65

tehnologije i ljudskih resursa. tu sad ponavlja da je ideologija politike neintervencije m.thatcherir.regana dovela englesku i SAD u teak poloaj.ipak kae: pokazuje se da i intervencija ima svoje granice.

najnovija meunarodna podjela rada

mali rezime: globalna ekonomija nastaje iz proizvodnje i konkurencije temeljene na informaciji imasljedea obiljeja:1. asimetrija2. regionalizacija3. sve vea razliitost unutar svake regije4. selektivno ukljuivanje5. iskljuujua segmentacija

i sad e na temelju svakog od ovih obiljeja dati procjenu najnovije meunarodne podjele rada..

promjenjivi obrasci meunarodne podjele rada u informacijskoj globalnoj ekonomiji: motrojstva, uspon pacifika i kraj treega svijeta

sad opet o meupovezanosti triju glavnih regija: udio FDI u ovim regijama raste, s tim da je sjapanom asimetrino on ulae u drugim regijama ali nema puno FDI u japanu.trgovinska meupovezanost takoer raste, ali takoer s asimetrijom u korist azije.

dakle globalna ekonomija je asimetrina, ali ovo nije jednostavna asimetrija (centar periferija...).ipak u tri glavne regije je koncentrirana najvea proizvodnja, najvie resursa i tehnologije prijesvega zemlje G-7.informacijska revolucija je i konkurencijski obrazac zasnovan na tehnolokom kapacitetu je takouvrstila od prije postojee modele dominacije.

ipak treba rei da se desila znaajna promjena u drugoj polovici 20.st. u odnosu na prethodnimodel dominacije naime dolo je do velikog uspona zemalja azijskog pacifika: tigrovi, kina...ova regija bi uskoro mogla postati najrazvijenijom regijom svijeta.ovo je, kae, jedna od najznaajnijih strukturnih promjena koje su se desile u suvremenom svijetu

jedan od vanijih razloga uspjeha ovih ekonomija = sposobnost tih zemalja da se slue noviminformacijskim tehnologijama.

meutim i neka druga podruja se ukljuuju u ovaj proces i biljee znaajan razvoj npr. nekepokrajine indije. ipak u indiji neka podruja i dalje stagniraju (prije svega ruralna), a osim toganajvei dio stanovnitva i dalje ivi u siromatvu.

subsaharska afrika: ovdje nije za oekivati nikakav ozbiljniji razvoj.

a sad to autor podrazumijeva pod razvojem. razvoj = istodobni proces poboljanja ivotnogstandarda, strukturalna promjena u proizvodnom sustavu i rastua konkurentnost u globalnojekonomiji.

sad jo kae da usprkos najveem rastu industrijske proizvodnje koji se danas deava, postoje itavezemlje i narodi koji sa stajalita privrednih interesa postaju potpuno nevani, pa ih se iskljuuje.

16


17/65

izvori rasta i stagnacije u meunarodnoj podjeli rada: promjenjljiva srea latinske amerike

do 1970ih se stope rasta istone azije i zemalja latinske amerike nisu znaajno razlikovale. no 1980ihje uslijedila kriza prije svega vezana uz dugove i pogoranje trgovine. tako su ove zemlje imalesmanjeni kapacitet upravo u razdoblju kad je trebalo poeti s restrukturiranjem.

zemlje latinske amerike su nakon 2.sv. rata imale tri preklapajua modela razvoja:1. model zasnovan na izvozu sirovina i poljoprivrednih proizvoda u zamjenu za industrijske

proizvode i know-how. ovo je propalo 1960ih2. model zasnovan na uvoznosupstitutivnoj industrijalizaciji koji su smislili strunjaci UN-a. ovo je

propalo 1970ih3. model zasnovan na razvojnoj strategiji usmjerenoj prema van = koritenje prednosti usporednih

trokova za pridobivanje udjela u svjetskoj ekonomiji (dakle ovo je oponaanje istone azije). ovoje propalo 1980ih (s iznimkom ilea)

ad. model 1.

ovaj je propao prije svega zbog slabljenja poljoprivrede u odnosu na industrijsku proizvodnju poveanje produktivnosti poljoprivrede i tehnoloka promjena koja je omoguila sintetsku proizvodnjusirovina su smanjili svjetsku potranju za primarnim proizvodima

ad model 2.industrijalizacija kroz supstituciju uvoza je bila logini odgovor na krizu vezanu uz izvoz primarneproizvodnje. u poetku je ova strategija bila uspjena. kako je propala: naime 1970ih je usljed naftnihokova opala domaa potranja to je oslabilo temelje uvoznosupstitutivne proizvodnje. naime autor smatra da je ova strategija sama po sebi mogla biti uspjena (primjenjivale su je i azijskeekonomije tijekom 1950ih i 1960ih). neuspjeh uvozne supstitucije u latinskoj americi je bio rezultatneodgovorne politike zaduivanja i monetarne politike izraene za savladavanje krize 1980ih.

a sad objanjenje krize dugova latinske amerike:izvor zajmova su bili petrodolari zaraeni tijekom svjetske krize 1930ih koji su se plasirali uz niskukamatnu stopu i blage uvjete.junoamerike vlade su ova sredstva koristile na vrlo upitne naine (esto vojne, korupcijske...).1980ih je postalo jasno da se ovi zajmovi ne mogu vratiti.

e kae: onda je na scenu stupio MMF (1980e) i izradio nacrt reformi za svaku zemlju koje eomoguiti da zemlja ipak vrati dug. e a ovaj nacrt je bio temeljen na neoliberalnoj ortodoksiji. dvijeosnovne mjere u svim ovim programima:

1. kontrola inflacije: smanjenje javne potronje, plaa, ograniavanje rasta novane mase2. privatizacija to je veeg mogueg dijela javnog sektora posebno profitabilnih poduzeacilj ovog = homogenizacija makroekonomskih obiljeja latinske amerike u smjeru obiljeja otvoreneglobalne ekonomije.

kae autor: usprkos publicitetu cijele stvari problem nije rjeen kako treba. naime ako je cilj bioglobalna konkurentnost latinskoamerike ekonomije (dakle konkuriranje u izvozu proizvodnje) onda jebila nuna tehnoloka modernizacija proizvodne osnove. e a ovo je zahtijevalo velika javna sredstvakoja su reformskim programima snano srezana!

tako je 1980ih snano opao izvoz iz ovih zemalja, a posebno su oslabile u sektoru visokih

tehnologija.

a sad malo o ileu:

17


18/65

naime ovdje je primijenjen najii model slobodne trgovine (kojeg je poetno savjetovaom.friedman 1970ih). ovo je kae uspjean primjer prijelaza na novu strategiju temeljenu na izvozu.ipak ovo je zapravo imalo dvije faze: 1980ih za vrijeme diktature i 1990ih demokracija pri emuje u prvoj fazi dolo do ozbiljnih potekoa.zapravo je ile dobro proao u usporedbi sa susjednim zemljama, ali ako ga usporedimo s istonomazijom to je sve slabano. rezultati su takoer loi ako se pokazatelje usporedi s onima za

prethodno desetljee. naime ile je u ovom razdoblju prije svega izvozio primarne proizvode, agotovo nita vezano uz visoke tehnologije.

to je omoguilo takve relativno dobre rezultate ilea u odnosu na ostale zemlje latinske amerike utom razdoblju:1. niska cijena radne snage koju je ograniila autoritarna vlast, kao i doputanje eksploatacije

prirodnih izvora koja je drugdje ograniena iz ekolokih razloga2. jaka ileanska poljoprivredna buroazija3. velika podrka meunarodnih financijskih institucija4. znaajna izravna iznozemna ulaganja5. postojanje jakog javnog sektora za stvaranje dohotka koji su omoguili provoenje velikih

infrastrukturnih projekata (ovo je kae autor ironino)

krajem 1980ih je dolo do slabljenja rasta i legitimnosti reima 1990. = demokracija. ovdje suponovno uvedeni socijalni programi, pojaan je izvoz, poveala se stopa rasta...dvije kljune politike u ovom razdoblju koje su doprinijele uspjehu:1. socijalni pakt izmeu vlade, poduzea i radnikih organizacija. ovo je vladi stvorilo manevarski

prostor2. fiskalna reforma koja je znatno poveala porezne prihode. ovo je omoguilo vea ulaganja u

modernizaciju tehnoloke infrastrukture.jedino gdje autor jo uvijek vidi problem = prekomjerna orijentacija na eksploataciju prirodnih resursa.

meksiko:glavni korak koji je meksiko poduzeo poetkom 1990ih = ukljuenje u NAFTA-u. ovo je privuklogolema ulaganja i pretovorilo meksiko u snanu industrijsku platformu

kae autor: usprkos djelominom napretku latinske amerike tijekom 1990ih ovaj napredak se moesmatrati financijskom utvarom (budui da se kod veine stranih ulaganja zapravo radi okupovinama bivih javnih poduzea u stratekim sektorima poput telekomunikacija). latinska amerika tako i dalje trpi znaajan tehnoloki jaz. i dalje se unitavaju prirodni resursi i dalje se vodi politika fiskalne krutosti koja poveava siromatvo

dva kljuna procesa koja e omoguiti stvarni oporavak latinske amerike i njeno ukljuivanje uglobalnu ekonomiju:1. ukljuenje zemalja u NAFTA2. nastavak tehnolokog usavravanja brazila koji bi time mogao povui i druge latinskoamerike

zemlje

dinamika iskljuivanja iz nove globalne ekonomije: sudbina afrike?

dakle budui da je glavna karakteristika globalne ekonomije da ukljuuje ali i iskljuuje iz procesaproizvodnje trebamo vidjeti koje su to osobine afrikih gospodarstava koje ih ine nepotrebnima u

globalnoj ekonomiji.

18


19/65

u africi kao i u latinskoj americi je model izvoza primarnih proizvoda doao u krizu 1970ih. daklestrategija je bila slina: uzimanje zajmova za ubrzanu industrijalizaciju. meutim ovi zajmovi su sekoristili za razne upitne svrhe, a kad su usljed naftne krize 1979. porasle kamatne stope zemlje vienisu bile u stanju vraati zajmove, pa su dole pod nadzor MMF-a i njegove neoliberalne reforme.ovo je dodatno pogoralo situaciju u africi i dovelo ove zemlje do negativnih stopa rasta i potpunedezintegracije. ponegdje je ovo zavrilo i graanskim ratom...

u sjevernoj africi je ovaj cijeli proces bio bitno manje dramatian nego u podsaharskoj prije svegazbog blizine evrope

kae: u globalnoj informacijskoj ekonomiji nema ba puno mjesta za afriku. afrika je iz oveperspektive strukturalno nevana. ovo stanje je bitno opasnije od ovisnosti. jedino gdje autor vidiansu za afriku je u junoafrikoj republici i njenom potencijalu da bude lokomotiva.

posljednja granica globalne ekonomije: segmentirano ukljuivanje rusije i bivih sovjetskihrepublika

autor smatra da ovo podruje ima ogroman potencijal za puno ukljuivanje u globalnu ekonomiju.meutim glavni problem s ovim privredama = iznimno loe gospodarsko stanje koje ima tendencijudugoronog pogoranja

istonoevropske zemlje vie manje potpadaju pod utjecaj EU i vjerojatno e sve postati njezin dio.ostale sovjetske republike e vjerojatno slijediti razvojni put rusije.

najdrastiniji proces koji se u rusiji desio 1990ih = iznimno brza internacionalizacija. tako izvoz ini25% ruskog domaeg proizvoda. meutim razlog ovom je alostan. naime izvoz nije porastao, negoje domai proizvod pao za skoro 50% poetkom 1990ih.vanjski dug je enormno narastao.

e kae: u ovoj dezintegraciji vanjski sektor izgleda relativno dobro. najdinaminiji su mali dijelovigospodarstva. ovi se povezuju u globalne tokove i stvaraju bogatstvo (dodue takoer za mali diostanovnitva). izvoz je prije svega vezan za sektor goriva i energije te prirodnih resursa.

drugo vano podruje razmjene s inozemstvom = portfolio ulaganja u ruska poduzea koja je vladapoetkom 1990ih privatizirala po cijenama daleko ispod njihove vrijednosti. ova ulaganja meutim nedoprinose restrukturiranju ruske privrede.

FDI su relativno slabi prije svega zbog kompleksnih administrativnih procedura ali i zbognesigurnosti i nestabilnosti.

vaan element ruske privrede kriminalni poslovi. neki procjenjuju da ovi ine oko 15% ruskog BDP-a

u ovom svemu nastaje nekoliko gradova i podruja i relativno mala skupina ljudi koji su snanoukljueni u globalnu ekonomiju i ostatak koji je na rubu siromatva i biljei znaajan pad ivotnogstandarda.

kae: za prijelaz iz socijalizma u trinu privredu nije dovoljno privatizirati sredstva za proizvodnju

potrebno je uspostaviti snaan institucionalni okvir koji odgovara trinoj privredi.

19


20/65

arhitektura i geometrija informacijske / globalne ekonomije

sad ide nekakav saetak strukture i dinamike nove globalne ekonomije koja nastaje iz interakcijeinformacionalizma i restrukturiranja kapitalizma.

pa kae: strukturu globalne ekonomije obiljeava vrsta arhitektura i promjenjiva geometrija.

arhitektura = asimetrino meuovisan svijet organiziran oko tri velike regije. svaka od ovih regijaima gospodarsko zalee u kojem se neke zemlje postupno ukljuuju u globalnu ekonomiju prijesvega preko ovih regija. afrika je iz ovog potpuno iskljuena

geometrija = dinamini procesi konkurencije

pa kae ono to on naziva najnovijom meunarodnom podjelom rada je sagraeno oko 4 osnovnapoloaja u globalnoj ekonomiji:1. proizvoai visoke vrijednosti zasnovani na informacijskom radu2. proizvoai velikih razmjera zasnovani na jeftinoj radnoj snazi

3. proizvoai sirovina zasnovani na darovima prirode4. suvini proizvoai svedeni na devaloriziranu radnu snagu

meutim ovi poloaji se ne poklapaju s dravama oni su organizirani u mree i tokove. dakle podjela rada se ne deava izmeu drava nego izmeu faktora podjeljenih na ova 4 poloaja. ovoznai: i u njujorku postoje osobe koje nisu ukljuene, kao to i u etiopiji postoje oni koji jesu.

DODATAK: neke metodoloke napomene o politikama prilagodbe u africi i njihova evaluacija

ovdje sad daje kritiku metodologije evaluacije uspjeha politike strukturne prilagodbe zemalja afrikekoju je izradila WB. pokazuje kako su se u zakljucima iz statistika slubenici WB zapravo sluiliobmanama i laima, a sve u svrhu obrane vlastite loe politike...

20


21/65

3. UMREENO PODUZEE: KULTURA, INSTITUCIJE I ORGANIZACIJEINFORMACIJSKE EKONOMIJE

uvod

sad e se tu baviti organizacijskim aranmanima koji karakteriziraju informacijsku ekonomiju

organizacija = specifini sustav sredstava usmjerenih na izvedbu specifinih ciljeva

institucija = organizacija s autoritetom potrebnim za obavljanje posebnih zadataka u ime drutvakao cjeline.

organizacijska logika = legitimirajue naelo razraeno u nizu deriviranih drutvenih praksi. dakleorganizacijska logika je idejna osnova institucionaliziranih odnosa u vlasti.

teza autora: uspon informacijske ekonomije je obiljeen razvojem nove organizacijske logike koja jevezana uz tekui proces tehnoloke promjene, ali ne ovisi o njemu. dakle nas ovdje zanima razvojnovih organizacijskih oblika i njihva interakcija s tehnolokom promjenom

organizacijske putanje restrukturacije kapitalizma i prijelaza iz industrijalizma uinformacionalizam

dakle restrukturiranje kapitalizma 1980ih je potaklo promiljanje strategija reorganizacije u poslovnomsektoru.

4 temeljne toke u kojima se svi autor koji se bave organizacijskom promjenom slau:

1. od sredine 1970ih na ovamo postoji velika podjela u organizaciji proizvodnje i trita2. organizacijske promjene jesu u interakciji s tehnolokom promjenom, ali su o njoj neovisne pojavile su se neto prije nje

3. cilj organizacijskih promjena je bio savladavanje nesigurnosti koje su nastale usljed ubrzanepromjene okoline

4. veina organizacijskih promjena su usmjerene na redefiniranje radnih procesa u svrhu utede

autor smatra da u organizacijskim promjenama koje su se desile ima nekoliko tokova promjene srazliitim uzrocima koji se ne daju svesti na jedan jedinstveni trend. ove tokove treba prouitizasebno prije nego se pretpostavi njihova konvergencija u novu organizacijsku paradigmu

e i sad e dati te trendove pojedinano

iz masovne u fleksibilnu proizvodnju

ovaj trend neki nazivaju prijelazom iz 'fordizma' u 'postfordizam'

fordizam ili model masovne proizvodnje temelji se na prorastu produktivnosti. ovaj se postizao uekonomijama razmjera uz pomo rada na pokretnoj traci, a u uvjetima nadzora trita putemspecifinog oblika organizacije = velike korporacije sastavljene na naelima vertikalne integracije iinstitucionalizirane drutvene i tehnike podjele rada. ovo se jo naziva ' taylorizam' 'znanstvena

organizacija rada'...

e sad faktori koji su potakli nefunkcioniranje ovog modela:

21


22/65

1. nepredvidiva koliina i kvaliteta potranje2. otean nadzor trita3. brzo zastarijevanje jednonamjenske opreme zbog tehnoloke promjene

odgovor na ove izazove = sustav fleksibilne proizvodnje. dva naina primjene ovog sustava:1. fleksibilna specijalizacija. ovdje je rije o modelu industrijskog obrta ili prilagoene proizvodnje

2. dinamina fleksibilnost (ova je prevladavajua u industriji). ovdje se deava spoj proizvodnjevelikih koliina i prilagoene proizvodnje koja se moe reprogramirati. dakle rije je o mogunostimijenjanja namjene strojeva prema potrebi, a sve to omogueno tehnologijom.

mala poduzea i kriza velikih korporacija: mit i stvarnost

neki promatrai dakle smatraju da je danas dolo do krize velikih poduzea s masovnomproizvodnjom i uspona malih s obrtnikom, a sve to zbog potrebe za veom fleksibilnosti.

kritika ove postavke pokazuje kako je veina malih poduzea zapravo u vlasnitvu velikih i kako male

kompanije ne mogu toliko ulagati u napredne tehnologije.e sad tu postoje opet neki drugi koji tome proturjee.

autor kae: treba odvojit dva trenda:1. trend prebacivanja gospodarske moi i tehnoloke sposobnosti na mala poduzea (za ovo mnogi

tvrde da nema potvrde)2. pitanja koja se tiu propadanja velike okomito integrirane korporacije kao organizacijskog modela

pa zakljuuje: mala poduzea se u informacijskoj ekonomiji pojavljuju kao vani akteri upravo zbognjihove fleksibilnosti, ali njihov dinamizam je pod nadzorom velikih kompanija koje ostaju u sreditugospodarske moi.dakle nema krize velike kompanije kao takve, ve hijerarhije kao organizacijskog oblika

'toyotizam': suradnja menadmenta i radnika, vienamjenski rad, potpuni nadzor nadkvalitetom te smanjenje nesigurnosti

ovdje je rije o novim metodama menadmenta koje prije svega potjeu iz japana. ove se nazivaju'toyotizam' kao suprotnost 'fordizmu'

glavne karakteristike:

1. kan-ban (ba-na-vrijeme) sustav nabave kojim se uklanja dio inventara kroz dostavu dobavljaa utono traeno vrijeme2. potpuni nadzor nad kvalitetom proizvoda u procesu proizvodnje s ciljem proizvodnje bez greke i

maksimalnog iskoritavanja resursa3. ukljuenost radnika u proces proizvodnje4. spljotena hijerarhija menadmenta s malo razina

kae: iako je ovaj model moda proizvod japanske kulture on se pokazao primjenjivim i drugdje.

ono to je za primjenu ovog modela iznimno vano = komplementarnost odnosa izmeu sredinjetvrtke i mree dobavljaa. pritom ovi dobavljai najee nisu neovisni o kompaniji.

dakle rije je o modelu koji je temeljen na smanjenju neizvjesnosti, a ne poticanju prilagodljivosti.autor kae da bi se ovo zapravo moglo smatrati i produenim fordizmom. ono to je kljuna razlika od

22


23/65

fordizma = veze izmeu menadmenta i radnika. ovdje je dakle kljuna stvar da se stvaraju kanalikroz koje radnici meusobno i s menadmentom mogu komunicirati specifino znanje koje dobivajukroz proizvodni proces (iskustvo, 'preutno znanje'). ovo u formaliziranoj hijerarhiji nije mogue. ovoje dakle izvor inovativnosti.bitna pretpostavka ovog povjerenje radnika u tvrtku. ovo ukljuuje i sigurnost zaposlenja.

umreavanje meu poduzeima

dakle tu sad postoje dva modela:1. viesmjerni model malih i srednjih poduzea . dakle ovdje je rije o mrenim vezama meu

tvrtkama koje se uspostavljaju na inicijativu malih poduzea. dakle ovdje se povezuje proizvoa,distributer i izvoznik, a svaki od njih je malo poduzee. ovo je karakteristino za aziju

2. model licencirane podugovorne proizvodnje pod okriljem korporacije . ovo je tzv. 'benetton model'.dakle ovdje je rije o licenciranju franiza: licenciraju se duani za distribuciju vlastitih proizvoda, aovi se stavljaju pod najstroi nadzor sredinje tvrtke. ovakva organizacija se prakticira i uproizvodnji. dakle ovo je nekakva vodoravna mrea koja je integiriana okomitim financijskim

nadzorom.

strateko udruivanje korporacija

ovdje je rije o ispreplitanju velikih korporacija = strateko udruivanje. ovdje nije rije o kartelu ilioligopolu jer se odnosi na specifino vrijeme, trite, proizvod i proces i ne iskljuuje konkurenciju.primjer za ovo je suradnja poduzea u podruju visokih tehnologija na izradi nove tehnologije. ovo seu evropi esto deava uz potporu vlade.

horizontalna korporacija i globalne poslovne mree

promjena samih korporacija = promjena iz vertikalne birokracije u horizontalnu korporaciju. sedamglavnih karakteristika horizontalne korporacije:1. organizacija oko procesa, a ne oko zadatka2. spljotena hijerarhija3. timski menadment4. mjerenje postignua zadovoljstvom potroaa5. nagrade zasnovane na ekipnoj izvedbi6. poveanje kontakata s dobavljaima i kupcima

7. informacije i obuavanje zaposlenika

kae: pokazalo se da korporacijama nije dovoljna tedljivost ili fleksibilnost koji se postiuumreavanjem korporacija se i iznutra morala pretvoriti u mreu.

u ovom svemu stvarna operacijska jedinica postaje poslovni projekt koji izvodi mrea, a neformalno poduzee ili skupina poduzea.

pa kae: horizontalna korporacija je dinamika i strateki planirana mrea samoprogramiranih,samousmjerenih jedinica zasnovanih na decentralizaciji, sudjelovanju i koordinaciji.

23


24/65

kriza modela vertikalne korporacije i uspon poslovnih mrea

e pa kae: ovi prethodno navedeni trendovi su neovisni jedan o drugom. ovi trendovi meusobno seproimlju, a svi su zapravo razliite dimenzije istog procesa: dezintegracije organizacijskog modelavertikalnih racionalnih birokracija svojstvenih velikim korporacijama u uvjetima standardiziranemasovne proizvodnje i oligopolistikih trita.

dakle kljuna stvar nije nastajanje novog modela kao superiornog starom nego nastojanje da sereagira na krizu starog modela na razne vie ili manje uspjene naine.

pritom je zajedniko svim modelima = mrea

informacijska tehnologija i umreeno poduzee

kae: ove organizacijske promjene nisu posljedica tehnoloke promjene (neke su joj ak i prethodile).tamo gdje se nije pojavila organizacijska promjena, a uvedene su informacijske tehnologije

hijerarhija i birokracija su postali jo krui

tamo gdje su se organizacijske promjene desile tehnoloka promjena se pojavila kao snanapotpora. naime tehnologija je omoguila da se mrena forma uspostavlja bez prostornihogranienja.zapravo se moe rei da su nove organizacijske forme na neki nain postavile smjer tehnolokepromjene.

ova uspostava mree kao organizacijske i tehnoloke forme povezivanja je meutim stvorila i novaogranienja za one koji iz tehnolokih ili organizacijskih razloga nisu bili sposobni za funkcioniranjekroz mree.

dakle novi organizacijski oblik koji se pojavljuje usljed tehnolokih i organizacijskih promjena =umreeno poduzee.dva tipa organizacija prema touraineu:1. organizacije kojima je temeljni cilj reprodukcija njihovog sustava = birokracija2. organizacije u kojima ciljevi i promjena ciljeva oblikuju i neprestano preoblikuju strukturu

sredstava = poduzee

e sad iz ovog definicija umreenog poduzea: to je specifian oblik poduzea iji je sustavsredstava sastavljen ukrtanjem segmenata autonomnih sustava ciljeva. dijelovi mree su ujedno

samostalni i ovisni u odnosu na mreu i mogu initi druge mree i ciljeve.performansa dane mree ovisit e o dvije temeljne osobine mree:1. povezanost = sposobnost da omogui nesmetanu komunikaciju izmeu komponenata2. dosljednost = mjera u kojoj postoje zajedniki interesi izmeu ciljeva mree i ciljeva njenih

komponenti

zato ba umreeno poduzee odgovara informacijskoj ekonomiji. naime: uspjena poduzea su ona koja su sposobna stvarati znanje i uinkovito obraditi informaciju prilagoditi se promjenjivoj geometriji globalne ekonomije biti dovoljno fleksibilne da mijenjaju svoja sredstva jednakom brzinom promjene ciljeva biti sposobne stvarati inovacije koje su temeljni faktor konkurencije

kae: umreeno poduzee pretvara signale u proizvode upotrebom znanja

24


25/65

kultura, institucije i ekonomska organizacija: poslovne mree istone azije

pokazalo se da postoje velike razlike u organizacijskim oblicima poduzea u razliitim kulturnimkontekstima. ovdje su nam najzanimljivija poduzea u istonoj aziji zbog uspjeha ove regije.poduzea u toj regiji su pod znaajnim utjecajem kulture i tradicije tog podruja, ali su ujedno inajblie onom to autor oznaava kao umreeno poduzee.

tipologija poslovnih mrea istone azije

u istonoj aziji je prevladavajui oblik gospodarske djelatnosti organizirana mrea neovisnih tvrtki. trisu osnovna oblika koji odgovaraju trima zemljama.

1. japan

ovdje su poslovne skupine organizirane oko mrea tvrtki koje jedne drugima meusobno duguju. dva

podtipa ovih mrea:1. horizontalne mree zasnovane na trinim vezama velikih tvrtki. ovakve mree esto pokrivaju

sve sektore proizvodnje2. vertikalne mree izgraene oko velike specijalizirane korporacije koje obuhvaaju velik broj

dobavljaa

ovakav sustav ini gotovo nemoguim prodor novih igraa na trite.

2. koreja

ove mree su nadahnute japanskima, ali su znatno vie hijerarhijske. sredinje obiljeje ovih je damreu nadzire sredinje holding poduzee koje posjeduje pojedinac i njegova obitelj. ovo holdingpoduzee je vezano i uz vladine agencije. inicijativa u mrei dolazi s vrha.u koreji postoje 4 najvee ovakve mree: daewoo, hyundai, samsung, lucky gold star.

ove mree su gotovo samodovoljne i ovise samo o vladi.

3. kina

ovdje je organizacija zasnovana na obiteljskim poduzeima i prekosektorskim poslovnim mreamakoje esto dri jedna obitelj. ovaj sustav vrijedi za tajvan, hong kong, ali i one dijelove kine koji supreli na kapitalizam.

ovaj sustav, za razliku od japanskog i korejskog, je temeljen prije svega na obitelji: obitelj vodi tvrtku,a kad zaradi dovoljno dijeli svojim sinovima koji pokreu svoje tvrtke (esto u drugim podrujimadjelovanja).

ovdje su odnosi kratkoroni, a ne oekuje se ni odanost radnika jer je svakom ideal pokrenutivlastitu tvrtku.

najvea slabost kineskog sistema = nesposobnost da se poduzmu vee strateke promjene kojezahtijevaju npr ulaganje u R&D.

25


26/65

kae: uz ovaj poduzetniki familizam bitan faktor u kineskim zemljama je razvojna drava.

kultura, organizacije i institucije: azijske poslovne mree i razvojna drava

glavna razlika ova tri tipa mrea:

japanske mree imaju logiku zajednice korejske mree imaju patrimonijalnu logiku kineske mree imaju patrilinearnu logiku

a sad pria o kulturi na kojoj se temelji ova organizacija... kljuni elementi: obitelj, a ne pojedinac povjerenje, a ne ugovorni odnosi vana uloga drave. u ovom postoje znaajne razlike izmeu ove tri kulture.

japan: ovdje drava ima jaku ulogu potie i nadgleda industrijski sustav

kina: ovdje postoji tradicija nepovjerenja poduzea spram drave. ovo omoguuje davanje prednostiobitelji i lokalnim vezama, a iz ovog ide i pria o povjerenju.ono to je na zapadu stvorila drava (osiguranje vlasnikih prava) to je u kini ostvareno preko obitelji injihovih mrea.

e ali u drugoj polovici 20.st. pojavljuje se drava kao razvojna i ona postaje jedan od glavnihfaktora

autorova definicija razvojne drave: drava je razvojna kad kao naelo svoje legitimnosti postavljasvoju sposobnost promoviranja i podravanja razvoja. pod razvojem se pritom razumije visoke stoperasta praene strukturalnim promjenama.e sad ovdje treba odbaciti zapadni etnocentriki koncept legitimnosti temeljen na demokraciji. dakleovdje postoji naelo legitimnosti koje se ne izvodi iz konsenzusa graanskog drutva nego seuspostavlja u ime drutva ili u ime drutvenog projekta. ovo se moe nazvati i revolucionarnomdravom.

za tu razvojnu dravu gospodarski napredak nije cilj nego sredstvo izgradnje nacionalistikogprojekta.

sad ukratko o funkcioniranju razvojne drave u japanu, kini i koreji:

japan ovdje vlada vodi gospodarski razvoj svjetujui poduzea o proizvodnim linijama, izvoznimtritima, tehnologiji i organizaciji rada i podupire ih snanim financijskim i fiskalnim mjerama.ovdje je kljuno ministarstvo za meunarodnu trgovinu i industriju MITI. kljuni mehanizam kojiosigurava da poduzea prate vladinu politiku = financiranje. naime drava usmjeravakreditiranje preko centralne banke prema ovim poduzeima. drugi vaan moment u ovom =protekcionistika politika u industrijama koje se razvijaju.za funkcioniranje ovih odnosa izmeu vlade i poslovnog svijeta je posebno vana povezanostbirokrata u vlasti koji su najee apolitini i poduzea. ove veze su dovoljno jake da poduzea nine pomiljaju na odbijanje slijeenja vladine politike

koreja ovdje se razvojna drava pojavljuje tek 1960ih nakon vojnog pua. nacionalistiki projekt

razvoja voen od drave poeo je primjenom strategije supstitucije uvoza. kad su tvrtke poelefunkcionirati vlada se usmjerila na jaanje njihove konkurentnosti u meunarodnoj trgovini.pritom je vlada prinudila poduzea da se udruuju u velike konglomerate (pomou seletivnih

26


27/65

kredita i dozvola za uvoz-izvoz). u ovom je vlada imala snani nadzor nad bankarskim sustavom,a poduzea i sindikati nisu bila neovisna od vlade. ovaj nadzor se provodio preko vojske (!!!)

kina (tajvan) ovdje vlada ima nadzor nad poduzeima koji je slian onom korejskom (nadzor nadbankama, dozvole za rad...). gospodarska politika je takoer bila usmjerena na supstituciju uvozai industrijalizaciju usmjerenu na izvoz. glavna razlika od koreje: poduzea nisu bila ovisna o

bankama, nego prije svega o uteevini obitelji. kljune mjere na kojima se temeljila politikadrave:a) subvencionirano zdravstvo i obrazovanj, javna infrastruktura i preraspodjela prihoda na osnovi

radikalne agrarne reformeb) privlaenje stranog kapitala preko poreznih pogodnostic) potpora vlade za istraivanje i razvoj, prijenos tehnologije i difuzijus ovim je, usprkos postojanju relativno malih mrea, vlada uspjela izvesti strateko planiranje zacjelinu

a sad se vraamo na openitu razinu s pitanjem: mogu li se oblici umreenja gospodarske strukturekakvi su nastali u aziji razviti i u drugim kontekstima?

multinacionalna poduzea, transnacionalne korporacije i meunarodne mree

kae: kad vidimo naine organizacije u aziji postaje jasno da etnocentrika anglosaksonska teorijatrino voenih poslovnih organizacija ima svoje granice.

e sad se autor osvre na multinacionalne kompanije kao vaan organizacijski oblik globalneekonomije, pa kae: analize koje se ovim kompanijama bave postavljajui pitanje slijede li onenacionalne ciljeve drava iz kojih potjeu ili su instinski transnacionalne je zastarjela.ono ime se treba baviti je nastanak meunarodnih mrea tvrtki i njihovih podrunica kao osnovnimorganizacijskim oblikom globalne ekonomije.

dieter ernst kae: veina gospodarskih aktivnosti u vodeim industrijama (automobili i elektrinika) jeorganizirana oko pet tipova mrea:1. mrea dobavljaa = ovdje je rije o aranmanima klijenata i njihovih dobavljaa2. mrea proizvoaa = ovo su aranmani koprodukcije koji se stvaraju izmeu konkurentskih

proizvoaa3. mrea potroaa = dakle ovdje je rije o mreama proizviaa s distributerima i prodavaima4. standardna koalicija = ovdje je rije o mrei oko zajednikog standarda za koji se nastoji da

postane globalan

5. mrea suradnje u tehnologiji = ovdje je rije o zajednikom stvaranju tehnologije i razmjeniznanja.

meutim ovo ne znai da ne postoje multinacionalna poduzea. ove mree zapravo nastaju oko iizmeu multinacionalnih poduzea koja su najrelevantniji akteri u globalnoj ekonomiji.s druge strane ove korporacije su i iznutra sve vie organizirane kao mree.

dakle iako su multinacionalne kompanije kljuni i najmoniji akteri one nisu homogeni subjekti negomree.

e sad autor pokazuje kako ovo pobija neke neoklasine postavke. naime neoklasici tvrde da veliina

trita dovodi do stvaranja vertikalne korporacije koja se sastoji od vie jedinica. meutim deavase suprotno: velika korporacija se rastvara u splet viesmjernih mrea. poveanje trokova

27


28/65

transakcije nema za ishod internalizaciju transakcija unutar korporacije nego eksternalizacijutransakcija i podjelu trokova kroz mreu.

duh informacionalizma

kae: iako je nama ovdje teite vie na informacionalizmu kao nainu razvoja koji mijenja, ali nezamjenjuje dominantni nain proizvodnje (kapitalizam) neke od postavki maxa webera u'protestantskoj etici i duhu kapitalizma' e nam biti vrlo korisne.

i sad ide po elementima povijesne stvarnosti koji su povezani u novi organizacijski obrazac:1. poslovne mree ove postoje u raznim oblicima: od obiteljskih do trananacionalnih i

unutarkorporacijskih2. tehnoloka sredstva ovo se prije svega odnosi na informacijsko-telekomunikacijske tehnologije3. globalna konkurencija koja neprekidno redefinira proizvodnju, procese...4. drava koja ima znaajnu ulogu u raznim segmentima: od razvojne drave do podravanja

institucija ekonomije...

ovi elementi zajedno podupiru uspon umreenog poduzea.

e sad autor pokuava dati o odgovor na zagonetku produktivnosti koja je postavljena prije (kako to dausljed najznaajnije tehnoloke revolucije nije dolo do znaajnijeg rasta produktivnosti): naime nove tehnologije esto automatiziraju postojee naine izvrenja zadataka koji su neuinkoviti. dakle kako bi od ove tehnologije bilo koristi izvrenje zadataka treba automatizirati.

e sad na webera. naime ovaj pokazuje kako je duh kapitalizma (u smislu da postoji vjerovanje da jeslijeenje profita moralno) u americi postojao prije samog kapitalizma, za razliku od firence u 15. st.gdje se slijeenje profita dodue deavalo, ali se smatralo nemoralnim.

e sad se autor pita: koja je moralna osnova informacionalizma?

i dalje pojavom informacijske ekonomije po prvi puta u povijesti osnovna jedinica gospodarskeorganizacije nije subjekt (pojedinac ili kolektiv) nego mrea. dakle ponovo koja je moralna osnovaovog?

ona nije kultura jer mree postoje u raznim kulturama, a nije ni institucionalna struktura jer mreepostoje u raznim oblicima u raznim institucionalnim strukturama.

pa kae: u pozadini mree lei kultura i to virtualna kultura s vie lica (neto kao kulturacyberspacea). ovo nije trajna kultura nego promjenjiva.i dalje: duh informacionalizma je kultura stvaralakog razaranja.

4. TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI: RADNICI U MREI,NEZAPOSLENI I POVREMENO ZAPOSLENI

dakle ovdje je sredinja teza = individualizacija rada i fragmentacija drutava u novoj ekonomiji.

28


29/65

povijesna evolucija zaposlenosti i strukture zanimanja u razvijenim kapitalistikim zemljama:G-7, 1920.-2005.

teorije postindustrijalizma i informacionalizma kao osnovni empirijski dokaz za promjenu upovjesnom tijeku uzimaju nastanak nove drutvene strukture koju odlikuje pomak s dobara na usluge,

uspon menaderskih i strunih zanimanja smanjenje poljoprivrednih i proizvodnih poslova sve vie informacijski sadraj rada u najrazvijenijim gospodarstvima

autor smatra da je ovo gledanje koje u centru vidi ameriku i da je stoga krivo. promjenu strukturezaposlenosti treba gledati u skladu sa specifinim institucijama, kulturom i politikom sredinom.za ovu svrhu e promatrati promjene u zemljama G-7 od 1920.-1990.

postindustrijalizam, usluna ekonomija i informacijsko drutvo

tri tvrdnje i predvianja koje rabi klasina teorija postindustrijalizma, a koje treba razlikovati:1. izvor produktivnosti i rasta lei u stvaranju znanja koje se iri putem obrade informacija2. gospodarska djelatnosti se premjeta s proizvodnje dobara na pruanje usluga. to je

gospodarstvo razvijenije to e biti vie zaposlenosti u sektoru usluga, a manje u druga dvasektora

3. poveava se vanost zanimanja koja u svojoj djelatnosti sadre veliku koliinu informacija i znanja(= menaderi i strunjaci)

e sad idemo po tvrdnjama:

ad 1.ova tvrdnja se temelji na istraivanja poput onog solowa i kendricka koja se temelje na podacima izprve polovice 20.st. tako je porast produktivnosti na temelju znanja zapravo temeljno obiljejeindustrijske ekonomije.pa kae: ne radi se o razlici industrijske i postindustrijske proizvodnje nego o razlici dviju vrstapoljoprivredne, industrijske i uslune proizvodnje.

autor odbacuje pojam postindustrijalizma i zagovara informacionalizam. kae: drutvo e bitiinformacijsko zato to organizira svoj proizvodni sustav na naelu poveanja produktivnostizasnovanog na znanju u smislu razvoja i irenja informacijskih tehnologija i ispunjavanja preduvjetaza njihovu upotrebu.

ad 2.prebacivanje s proizvodnje dobara na pruanje usluga. injenica je da je danas veina zaposlenosti uuslugama, ali ovo ne znai da proizvodna industrija nestaje ili da gubi na vanosti. naime veinausluga su vezane uz proizvodnju.

s druge strane sam pojam usluge je krajnje upitan. naime rije je o rezidualu: sve ono to nijepoljoprivreda i industrija. jedini nain na koji su se usluge definirale je bila njihova nematerijalnost. nos pojavom npr. softvera ova granica nema smisla.

dakle danas moramo napustiti klasino razlikovanje primarnog / sekundarnog / tercijarnog sektora.

ovo je naime postalo epistemoloka prepreka razumijevanju suvremenog drutva.

29


30/65

ad. 3.irenje zanimanja vezanih uz znanje i informacije. naime postoji i suprotan trend irenja zanimanjas najniim kvalifikacijama.

e sad openito: najvaniji argument protiv teze da ova tri procesa srastaju i vode k jedinstvenommodelu informacijskog drutva = ova teza je, kao i formulacije klasinih politikih ekonomista o

kapitalizmu (smith, marx), zasnovana na promatranju jednog jedinog primjera (engleska / SAD)

ono to e autor sad pokuati = razdvojiti ono to pripada strukturi informacijskog drutva od onogto je rezultat specifinog povijesnog / kulturnog konteksta odreene zemlje.

i sad e promatrati razvoj drutvene strukture u zemljama G-7 u zadnjih 70 godina

e sad se tu posluio singlemannovom klasifikacijom uslunih djelatnosti prema kriteriju mjestadjelatnosti u lancu veza koji poinje od proizvodnog procesa:1. distribucijske usluge = komunikacija, transporti, trgovina2. proizvodne usluge

3. drutvene usluge = dravne djelatnosti i sl4. osobne usluge = vezane uz pojedinanu potronju (npr. ugostiteljstvo)

autor je sad tu jo napravio dihotomiju dvije vrste zaposlenosti:a) zaposlenost u proizvodnji usluga ili dobarab) zaposlenost u obradi informacija ili rukovanju dobrima

transformacija strukture zaposlenosti, 1920.-1970. i 1970.-1990.

dakle tu sad odvojeno promatramo dva razdoblja:1. 1920-70 = ovdje su drutva postala postagrarna (opadanje zaposlenosti u poljoprivredi)2. 1970-90 = ovdje su drutva postala postindustrijska (opadanje zaposlenosti u industriji)

e i sad daje postotke poveanja pojedinih sektora po pojedinim zemljama G-7.

iz podataka odgovor na teze o postindustrijalizmu:ovi teoretiari smatraju da je vana karakteristika postindustrijalizma porast udjela proizvodnih idrutvenih usluga u ukupnoj zaposlenosti. ovo se, kae autor, potvrdilo, ali se takoer pokazalo darasporeenost ovog poveanja nije ravnomjerna meu zemljama

zapravo moemo uoiti dva razliita puta:1. udaljavanje od proizvodnje povezano sa irenjem zaposlenosti u proizvodnim i drutvenimuslugama (SAD)

2. povezivanje proizvodnje i proizvodnih usluga, manje poveanje zaposlenosti u drutvenimuslugama i odravanje distributivnih usluga (japan, njemaka)

pa kae: iz ovog se moe zakljuiti da razvijenost nema izravnog utjecaja na toan raspored strukturezaposlenosti. neke promjene u ovoj strukturi su prije svega rezultat kulturnih posebnosti.

30


31/65

nova struktura zanimanja

sad tu ide na tezu o jaanju vanosti menaderskih i profesionalnih zanimanja u postindustrijskomdrutvu. sad e ovo takoer propitati na temelju statistikih podataka.

pa kae: ako promatramo veliine ove skupine po zemljama G-7 vidimo da izmeu njih postoje

znaajne razlike.

teze o strukturi zaposlenosti u postindustrijskom drutvu pokazuju se tonima za SAD, ali ne i zadruge zemlje. u najveoj suprotnosti s SAD-om je japan.

zajedniki trend izmeu svih ovih zemalja je porast relativne koliine najvanijih informacijskihzanimanja (menadera, strunjaka, tehniara) i openito bijelih ovratnika.

teza o polarizaciji strukture zanimanja (poveanje broja visokokvalificiranih i niskokvalificiranih ismanjenje broja srednjih) pokazala se netonom.

sazrijevanje informacijskog drutva: projekcije zaposlenosti za dvadeset prvo stoljee

dakle tu e sad pokuati dati predvianje razvoja zaposlenosti u informatikom drutvu. ovo enapraviti za SAD i japan budui da se oko njih kreu dva osnovna modela informatikog drutva.

i sad daje po sektorima djelatnosti koje e rasti i koliko.

SAD saeto: poljoprivredni poslovi e se dalje smanjivati zaposlenost u industriji e nastaviti opadati, ali niom stopom najvie e zaposlenost rasti u proizvodnim, zdravstvenim i obrazovnim uslugama zaposlenost e rasti i u trgovini na malo

japanovdje se oekuje da e struktura zaposlenosti ostati relativno stabilna (izuzev poljoprivrede koja epasti i poslovnih usluga koje e rasti)

kae: ovo nam jo jednom pokazuje kako postoje razliiti putevi u informacijsku paradigmu.

saetak: razvoj strukture zaposlenosti i njene implikacije unutar komparativne analizeinformacijskog drutva

uobiajena verzija prie o procesu povijesnog prijelaza kao premjetanja s poljoprivrede na industriju,a onda s industrije na usluge kao objanjavajui okvir za sadanju preobrazbu pogrena je iz trirazloga:1. kod pretpostavljanja istovrsnosti prijelaza s poljoprivrede na industriju i s industrije na usluge

previa se da postoji velika irina djelatnosti pod nazivom 'usluge'2. ne pridaje se dovoljno znaaja revolucionarnoj prirodi informacijskih tehnologija koje ine izlinom

statistiku podjelu na podruje rada i zaposlenosti3. zaboravlja na povijesnu, kulturnu i politiku raznolikost razvijenih drutava.

zajednika obiljeja procesa kretanja strukture zaposlenosti u zemljama G-7 = obiljeja informacijskihdrutava:

31


32/65

1. istiskivanje zaposlenosti u poljoprivredi2. opadanje tradicionalne zaposlenosti u industriji3. uspon proizvodnih i drutvenih usluga4. poveanje raznolikosti uslunih djelatnosti5. brz uspon strunih, menaderskih i tehnikih poslova6. stvaranje proletarijata bijelih ovratnika

7. stabilnost zaposlenosti u trgovini na malo8. poveanje viih i niih razina strukture zanimanja9. postupno poveanje udjela zanimanja koja trae vie vjetine i vie obrazovanje

i sad autor daje hipotezu o dva modela informacijske ekonomije:1. model uslune ekonomije (SAD, engleska, kanada). ovdje se naglo iri sektor usluga, a za

drutvenu strukturu postaje sve vanije sama podjela usluga.2. model industrijske proizvodnje (japan i njemaka). ovdje se zaposlenost u industrijskoj

proizvodnji takoer smanjuje, ali i dalje ostaje na visokoj razini.

ovi modeli takoer predstavljaju i mjesto koje je odreena zemlja zauzela u globalnoj ekonomiji (tako

SAD ima vie usluga, a netko drugi proizvodi industrijske proizvode)

postoji li globalna radna snaga?

kae: iako postoji globalno trite kapitala za radnu snagu se ovo ne moe rei. nju jo uvijekograniavaju kultura, politika, ksenofobija i policija, a ovo e jo dugo tako ostati.

ma kako stvar nekome izgledala udio radne snage koji u svijetu radi izvan svoje zemlje je poprilinomalen, a tokom 1990ih se dodatno smanjio. injenica da su strani radnici u americi i evropi tolikovidljivi rezultat je injenice da su drugih rasa i da ive u velikim koncentracijama na odreenimmjestima. meutim ovo ne znai da postoji globalno trite rada. ono postoji eventualno kodvisokoobrazovanih strunjaka pojedinih struka ('stvaratelji simbola').danas su za kretanja ljudi jo uvijek vanije gladi, katastrofe i ratovi.

e ali postoji rastua meupovezanost radne snage u globalnim razmjerima i to kroz tri mehanizma:1. gobalna zaposlenost u multinacionalnim kompanijama. iako nije velik broj ljudi zaposlen u ovima

velik je broj o njima izravno ili neizravno ovisan, a njihovo kretanje kroz razna podruja umnogome stvara uvjete za radnu snagu.

2. utjecaji meunarodne trgovine na uvjete zaposlenosti i radne snage. na sjeveru je prije svega nagubitku nekvalificirana radna snaga (naime ova postaje preskupa u odnosu na onu s juga)

3. posljedice globalne konkurencije novog oblika fleksibilnog menadmenta na radnu snagu svakezemlje

pa kae: novi model proizvodnje i menadmenta odgovara istodobnoj integraciji radnog procesa idezintegraciji radne snage. no ovo nije neizbjena posljedica informacijske paradigme nego ishodgospodarskog i politikog izbora vlada i poduzea koja su izabrala gori put koristei se porastomproduktivnosti za kratkoronu profitabilnost.ovo je zapravo u suprotnosti s mogunostima trajne visoke produktivnosti koju otvara novainformacijska ekonomija.

32


33/65

radni proces unutar informacijske paradigme

sad emo se baviti interakcijom tehnologije i radnog procesa. autor smatra da tehnologija nije ta kojaodreuje radni proces. njega puno vie odreuje kulturini i institucionalni kontekst.

automatizacija koja svoj pravi znaaj dobiva tek s pregrupiranjem informacijske tehnologije znaajno

uzdie vanost ljudskog mozga u radnom procesu.injenica da je automatizacija u poetnoj fazi dekvalificirala rad nije prirodna posljedica tehnologijenego odugovlaenja poetka upotrebe punog kapaciteta koji su stvorile nove tehnologije.

e 1990ih se ovaj potencijal postupno ipak poeo realizirati.kljuna stvar koja nestaje kroz automatizaciju = rutinski poslovi = oni koji se mogu programirati.

informacijski radni proces je odreen obiljejima informacijskog proizvodnog procesa. ovaj proces semoe saeti u sljedee toke:1. dodana vrijednost se uglavnom stvara inovacijom (novi ipovi, novi financijski aranmani...)2. inovacija je ovisna o dva uvjeta

a) istraivaki potencijal = smisliti novo znanjeb) sposobnost specifikacije = prevesti novo znanje u proizvode

3. izvrni zadaci su uinkovitiji kad se upute vieg stupnja mogu prilagoditi za specifinu primjenuikad mogu proizvesti uinke povratne informacije za sustav

4. dvije glavne osobine prevladavajueg organizacijskog oblika (mrenog) sua) unutarnja prilagodljivostb) vanjska fleksibilnostzato e kljune odlike radnog procesa biti sposobnost stvaranja fleksibilnog stratekogodluivanja i sposobnost organiziranja interakcije izmeu svih elemenata proizvodnog procesa

5. informacijska tehnologija postaje kljuni element procesa rada

iz ovog proizlazi nova podjela rada. ovu, kae, moemo razumjeti prikazivanjem tipologije s tridimenzije:1. dimenzija koja se odnosi na same zadatke koji se izvode u danom radnom procesu = stvaranje

vrijednosti (zapovjednici, integratori, inovatori, dizajneri, izvritelji)2. dimenzija koja se tie veze izmeu dane organizacije i njene okoline = stvaranje odnosa

(umreivai, umreeni, iskljueni)3. dimenzija koja se odnosi na vezu izmeu menadera i zaposlenih u danoj organizaciji ili mrei =

donoenje odluka (donositelji odluka, sudionici u donoenju odluka, izvritelji)

ipak iako ovo proizlazi iz informacijske paradigme jo e se dugo zadrati arhaini oblici

sociotehnikih sustava.

e i sad objanjava faze automatizacije radnog procesa do dananjeg sustava u kojem svaki radnikmoe imati prijenosni stroj i koji se sve poslovi time mogu racionalizirati.

e sad o nekoj zanimljivoj usporednoj studiji o evropskoj, amerikoj i japanskoj automobilskoj industrijii uvoenju

Documents

M. Castells - Uspon Omrezenog Drustva