Odr`ana zavr{na konferencija CARDS projekta 2002. “Podr{ka ... · Glavni cilj ovog projekta, koji je finansirao EU, bio je unapre|enje sposobnosti klju~nih institucija odgovornih

Glavni cilj ovog projekta, koji je finansirao EU, bio jeunapre|enje sposobnosti klju~nih institucija odgovornih zapitanja okolinskog upravljanja u BiH.

Ispred Komore, u~esnicima se, u okviru uvodnog izlagan-ja, obratio predsjednik Avdo Rapa.

Sve asocijacije biznisa i industrije, pa tako i Komora, trebada pro|u modernizaciju, kako bi se priklju~ile globalnim kre-tanjima.

Rukovode}i se tim principima i svojom ulogom, Komoraje prihvatala sve ponu|ene oblike suradnje, pa tako i one narealizaciji CARDS projekta 2002.

Koji su postignuti vidovi suradnje?Komora je: * Pomagala u ostvarivanju kontakata sa privredom i vla-

dinim tijelima,* U~estvovala u organizaciji i promociji skupova i

aktivnosti projekta organiziranjem sastanaka diskusionihgrupa, radnih grupa i na druge na~ine,

* Pomagala u organizaciji skupova po ostalim pitanjimaod zajedni~kog interesa, a koja se odnose na realizaciju pro-jekta.

Stru~ni tim projekta pruào je Federalnoj komori: * Direktnu stru~nu pomo} i obuku konsultanata,* Pomo} pri uvo|enju okolinske komponente u inten-

zivniji rad Komore, a time i mogu}nost da se P/GKFBiH pro-movira i etablira kao jedan od glavnih aktera aktivnosti okookolinskog upravljanja.

Naro~ita pomo} Stru~nog tima CARDS projekta bila jepri formiranju Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja isekcija - centara pri Udruènju.

Time je postignut cilj da se okupe zainteresirana pre-duze}a oko ekoproblematike, kako bi se zajedni~kim radomomogu}ilo odvijanje aktivnosti, sa niìm to{kovima uz ve}uefikasnost.

Formirana su skup{tinska tijela, odbori, sekcije ili centri,te izabrani kvalitetni kadrovi na ~elne pozicije ovih tijela.Odràno je nekoliko sastanaka odbora i sekcija.

Rezultati ovih aktivnosti bi}e mjerljiviji u kasnijem perio-du, te }e se uspjeti realizirati projekti za koje su zainteresiraniprivredni subjekti, naro~ito projekat Energijske efikasnosti uindustriji.

Jedan od zadataka Stru~nog tima bila je i pomo} da seuspostavi suradnja i kontakti sa delegacijom Evropske komisije.

Ovaj zadatak je djelimi~no ispo{tovan, jer nijedan pro-jekat, namijenjen privredi, koji finansira Evropska komisija,nije se realizirao preko Komore, odnosno Udruènja.

Mi{ljenja predstavnika Komore su da takve aktivnostitreba da idu preko Komore, odnosno Udruènja koje objed-injuje interes privrede - zainteresiranih privredneih subjekata,te da se, na ovakav na~in, dobija mnogo vi{e na transparent-nosti kako u realizaciji projekata tako i njihovoj krajnjojopravdanosti.

Generalno, ocijenjeno je da ostvarena suradnja na real-izaciji CARDS projekta 2002, a na relaciji Komora - Tim pro-jekta treba biti primjer drugima u realizaciji drugih ovakvih isli~nih. Prema ocjeni aktera sastanka, tokom protekle dvijegodine, korisnicima (Ministarstvu vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, Federalnom ministarstvu prostornog plani-ranja i okoli{a i Ministarstvu prostornog ure|enja,gra|evinarstva i ekologije RS-a) je pruìo pomo}, usmjerenuna tri klju~ne oblasti okolinskog upravljanja: institucionalnu,pravnu i razvojnu. Ocijenjeno je da projekat daje direktnidoprinos skra}ivanju vremenske distance, dok se na nivouBiH ne uspostavi agencija za okoli{, kao jedan od klju~nihkoraka na putu BiH prema EU integracionim procesima.

Dràvna agencija za okoli{, po formiranju, }e biti u direk-tnoj vezi sa Evropskom agencijom za okoli{, a projekat je reg-ulirao i prve funkcije koje }e imati nova agencija nadràvnom nivou. Projekat je dao smjernice navedenim insti-tucijama sistema, kako za{tita okoli{a i ciljevi odrìvog razvo-ja mogu utjecati na kreiranje poslovnog ambijenta velikihprivrednih subjekata, te kako integraciju okolinskih pitanjapretvoriti u proces op{teg ekonomskog razvoja.

U raspravi su u~estvovali predstavnici privrednih subjeka-ta, ministarstava i drugih, koji su se kriti~ki osvrnuli na real-izaciju projekta i njegovu implementaciju.

Mr Nafija [EHI] - MU[I]

Odràna zavr{na konferencija CARDS projekta 2002.

“Podr{ka izgradnji kapaciteta uupravljanju okoli{em u BiH”

U organizaciji Udruènja za razvoj okolin-skog upravljanja P/GKFBiH, po~etkom septembra, odràna je zavr{na konferenci-ja projekta podr{ke izgradnji kapaciteta uupravljanju okoli{em u BiH, s namjerom dase prezentiraju rezultati postignuti tokomdvije godine trajanja projekta.Aktivnosti su predstavljene prezentacijamastru~nog tima: Steve Pattle, Stuart Wright,Milada Mirkovi}, Alen Robovi} i CarolHoward

3

Ocijenjeno je da treba hitno poduzeti odgovaraju}e mjere,jer sve kompanije iz ove djelatnosti, od 05. septembra, od kadaje do{lo do ponovnog porasta cijena naftnih derivata, poslujusa gubitkom.

Analize poslovanja su pokazale da su tro{kovi nabavke gori-va porasli na gotovo 1/3 ukupnih tro{kova poslovanja (pre-

ciznije 26,8 odsto), {to nije zabiljeèno nikada u proteklomperiodu (ranije su se tro{kovi kretali maksimalno od 21 do 23odsto). Ovakvo stanje je posljedica enormnog pove}anja cijenanaftnih derivata koje su, u posljednjih {est mjeseci, porasle za31,5 odsto.

Za izlazak iz ove situacije uo~ena su dva mogu}a rje{enja:1. Traìti od Vlade FBiH da intervenira privremenim odgo-

varaju}im smanjenjem poreza na usluge (koji iznosi 10 odsto),smanjenjem poreza na promet naftnih derivata (20 odsto) ugradskom i prigradskom prijevozu, smanjenjem akciza ili nasli~an na~in. Ovakvo rje{enje bi otklonilo potrebu nepopu-larnog i {tetnog pove}anja cijena usluga kako u prijevozu put-nika tako i u prijevozu robe, {to bi sprije~ilo lan~ani porast cije-na ostalih proizvoda i usluga i ru{enje ionako niskog standardastanovni{tva. Ovakvu privremenu odluku, u trajanju do {estmjeseci, Vlada FBiH bi mogla donijeti na osnovu ~lana 59.Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, pri ~emu pri-hodi u budètu ne bi bili umanjeni, jer su, po osnovu prodajenaftnih derivata, planirani sa znatno niòm osnovicom.

2. Ukoliko Vlada hitno ne reagira i ne donese privremenuodluku o smanjenju optere}enja naftnih derivata, prijevoznici-ma je sugerirano da od 20. 09. 2005. godine pove}aju cijene svo-jih usluga za 16 do 19 odsto, koliko proizlazi iz ura|enih anal-iza.

Insistirano je i na traènju izvje{taja od Ministarstva komu-nikacija i prometa BiH u vezi sa utro{kom finansijskih sredsta-va koja su prijevoznici u me|unarodnom saobra}aju uplatili nara~un spomenutog ministarstva, u svrhu pokrivanja tro{kovauskla|ivanja redova vo`nje. Po{to su ova sredstva namjenskiupla}ena, grupacija smatra da treba izvr{iti analizu njihovogutro{ka, te eventualni vi{ak sredstava vratiti prijevoznicima.

Fahrudin \IKI]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VI

Broj 36Septembar/rujan 2005.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:Birograf, Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Za {tampariju: Rizah Mustafi}Besplatan primjerak

Na osnovu Mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezi-vanje broj: UO 12-04-05-172/05, od 12. 04. 2005. godine, ~asopis “GLASNIK

PRIVREDNE/GOSPODARSKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE”, koji informi{e o radu komore, je proizvod iz ~lana 13.stav 1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na ~iji se

promet ne pla}a porez na promet proizvoda.

Odbor Grupacije javnog prijevoza putnika

Razmatrani utjecaji drasti~nog porastacijena te~nih goriva na poslovne

rezultate u ovoj djelatnostiU Sarajevu je, 07. septembra, odràna sjednicaOdbora Grupacije javnog prijevoza putnika, aosnovni povod je bio razmatranje mogu}ih mjerakoje treba poduzeti u svrhu ublaàvanja nepo-voljnog utjecaja posljednjeg pove}anja cijenanaftnih derivata na poslovanje kompanija kojese bave javnim prijevozom putnika u FBiH

4


Ovakvi sastanci odràvaju se po grupacijama priPrivrednoj komori FBiH, a rok za prijavu mesopre-ra|iva~a za bescarinski uvoz za robu koje nema uBiH ili je nema dovoljno jeste 15. septembar, kazaoje predsjednik grupacije proizvo|a~a i prera|iva~amesa ]amil Mujanovi}. Sve zahtjeve za potrebamamesoprera|iv~i moraju proslijediti Vije}u ministarai oni moraju biti evidentirani po tarifnom broju.

- Zahtjevi }e Vije}u ministara biti proslije|enipreko Vanjskotrgovinske komore BiH, a Vije}e }e ihonda proslijediti Predstavni~kom domuParlamentarne skup{tine BiH, ~ija }e komisijaodlu~iti da li su te potrebe opravdane ili ne - kazaoje Mujanovi}. Istaknuo je da to ne}e ugrozitidoma}e proizvo|a~e, kako to smatraju uzgajiva~iperadi.

- Svu doma}u proizvodnju }emo otkupiti i nikood nas nije toliko neodgovoran da radi ne{to na{tetu doma}e proizvodnje, a to ima precizirano i uzakonu. Zna~i, takav uvoz bez carine i prelevmanane bi podrazumijevao neotkupljivanje doma}eproizvodnje, ve} jednostavno omogu}io mesopre-ra|iva~ima da ne posustaju u svom radu i sprije~enelegalnu trgovinu mesom - rekao je Mujanovi}.Oni mesoprera|iva~i koji ne iskaù svoje potrebe na

vrijeme, prema njegovim rije~ima, ne}e imati dodat-nu {ansu za bescarinski uvoz.

Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a mesaogradila se od zahtjeva Udruènja poljoprivrednikau BiH i smatra da treba ukloniti {atore ispred zgradeinstitucija BiH.

- Imamo razli~ite stavove u nekim stvarima.Ranko Baki} se s nama nije sloìo da se uvoz mesadozvoli izri~ito mesoprera|iva~ima, a nije biosaglasan ni da im se odobre kontingenti za uvoz ìvestoke - svinja, bikova i teladi za tov. Smatramo da onnije na na{oj strani, a i ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa Dragan Doko je rekao kakoèli pregovarati s predstavnicima grupacija prikomorama i na institucionalnom nivou - rekao jepotpredsjednik Grupacije proizvo|a~a i prera|iva~amesa Mensur Ali}. /FENA/

Carinska tarifaMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema zaklju~ku Predstavni~kog doma

Parlamentarne skup{tine BiH, priprema cjelovitu izmjenu i dopunu carinske tarife. U tom smisluMinistarstvo je od Privredne/Gospodarske komore FBiH zatraìlo prijedloge i sugestije za novecarinske tarife.

Prema uputama Ministarstva, u prijedlogu nove Carinske tarife BiH potrebno je zadràti posto-je}e carinske stope kao “polazne carinske stope” koje se primjenjuju u do sada zaklju~enim ugovorimao slobodnoj trgovini sa drugim zemljama, jer je to predvi|eno ugovorima koji su potpisani i rati-fikovani, te prema ~lanu 17. stav 4. Zakona o carinskoj politici BiH sa~injavaju Carinsku tarifu BiH.

Postoje}e carinske stope ne bi trebalo pove}avati ni prema zemljama EU zbog propisa Evropskeunije Council Regulation (EC).

P/GKFBiH }e u prvoj polovini septembra/rujna organizovati sve aktivnosti na {irim konsultaci-jama svojih ~lanova preko udruènja, odbora, grupacija i sekcija na prikupljanju prijedloga i sugesti-ja za predlaganje nove Carinske tarife BiH.

Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a mesa

Bescarinski uvoz mesa ne}eugroziti doma}u proizvodnju

Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a mesa Privrednekomore FBiH je, 5. septembra, na zahtjev Vije}a ministara BiH, odnosno dràvnog Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa, raspravljala o izmjenicarinskih tarifa BiH i potrebama mesoprera|iva~a zauvozom onog mesa ili repromaterijala za mesnu industri-ju kojega u BiH uop}e nema ili nema dovoljno

5


a) Sekcija energijske efikasnosti* Privredna/Gospodarska komora FBiH je ranije

pokrenula, u ime zainteresiranih privrednih kom-panija, pitanje pove}anja energijske efikasnostiprera|iva~ke industije FBiH, s ciljem:

- Uspostave prakse pra}enja indikatora energijskeefikasnosti u kompanijama;

- Podizanja nivoa znanja o postizanju energijskeefikasnosti podizanjem organizacionih i tehni~kihmjera;

- Uvo|enja u praksu energijskog audita;- Podsticanja firmi da identifikuju uzroke visoke

energijske intenzivnosti i sli~no.CARDS projekt 2002. }e pomo}i u izradi projek-

tnog zadatka Energijske efikasnosti u prera|iva~kojindustriji FBiH, na bazi dosada{njih aktivnosti, uskladu sa vaè}om metodologijom EK.

Aktivnosti na daljnjoj realizaciji ovog projektnogzadatka treba da budu glavni zadatak ove sekcije unjenom radu.

b) Sekcija - Implementacija sistema upravlja-nja EMS

* Amela Hrbat, predsjednica Sekcije, pojasnila jecilj rada ove sekcije: Razvoj i unapre|enje okolinskisvjesnog poslovanja me|u ~lanovima i izvanUdruènja.

U izradi plana razvoja kompanija koje nemajuzastupljen okolinski segment u svom poslovanju,suport bi pruìle iskusnije kompanije koje posjedujucertifikat. Ovo podrazumijeva:

- Edukativne aktivnosti o sistemima upravljanja,- Edukativne aktivnosti po specifi~nim zahtjevima,- Izradu programa komunikacije unutar Uduè-

nja i prema vani;- Procjenu potreba za stru~nom pomo}i;- Grupisanje ~lanova Uduènja prema srodnosti

problematike radi jednostavnijeg djelovanja;- Redovnu godi{nju revizija programa i statusa

~lanica.Naredna sjednica Odbora odrà}e se u Coca

Coli HBCB-H d.o.o. Sarajevo, u septembru, na kojoj}e uslijediti i prva konkretna aktivnost ove sekcije,prezentacijom uvo|enja sistema okolinskog upravl-janja i funkcioniranja u ovoj kompaniji.

Centrala za okolinska pitanja Coca Cole u Be~uzainteresirana je da ponudi edukativno predavanje,te je dogovoreno da se poku{a obezbijediti njihovdolazak na narednu sjednicu.

U FBiH je certificirano desetak firmi prema ISO14001:1996, te taj broj treba ubrzanije uve}ati, ~emusigurno mogu doprinijeti aktivnosti ove sekcije.

Na sjednicu }e biti pozvani svi ~lanoviUdruènja, kako bi mogli iskazati direktnu zaintere-siranost za ove aktivnosti.

c) Upravljanje otpadom i reciklaà* U raspravi o aktivnostima Sekcije u~estvovali

su svi prisutni. Ismail Kupusovi}, direktor Papir Servisa d.d.

Sarajevo, predsjednik ove sekcije, prezentirao jekonkretne pokazatelje vezane za sakupljanje otpad-nih materijala i reciklaù, te istaknuo problemeprisutne u Kantonu i FBiH.

Adnan ]ehaji}, direktor Regionalne deponije USREG - DEP d.o.o. Biha}, akcentirao je, navode}ipodatak da u FBiH postoji pet regionalnih deponi-ja, nu`nost njihovog uvezivanja u sistem radi lak{ekomunikacije i brèg rje{avanja bitnih pitanja,budu}i da je problematika identi~na.

Aktivnosti Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja

Druga sjednica OdboraDruga redovna sjednica Odbora Udruènja za razvojokolinskog upravljanja - UROU odràna je, u julu, uSarajevu. Predsjedavala je Fikreta Sijer~i}, zamjenikpredsjednika Odbora. Razmatran je prijedlog programarada sekcija: a) Energijska efikasnost industrije,b) Implementacija sistema upravljanja EMS, c)Upravljanje otpadom i reciklaà i d) Strategija razvojapolitike okolinskog upravljanja

6


U delegaciji su bili: Ibrahim Todùri,vi{egodi{nji ambasador Libije u BiH, biznismen;Mustafa Nobus, predsjednik kompanije RabinGeneral NIFG co Finished Products Import-Exportiz Bengazija; Milad Alli bavi se biznisom mesa imesnih prera|evina, dugogodi{nji rukovodilac zauvoz mesa, i Abdul Naser, radi na lobiranju turizmai prehrambenih proizvoda.

Mr Zijad Bajramovi}, pomo}nik predsjednikaP/GKFBiH, primio je biznismene iz Libije i upoznaoih sa stanjem i razvojem gospodarstva.

BiH je prije rata godi{nje izvozila na trì{te Libijeoko 50.000 janjaca i oko 10.000 utovljene junadi. @eleda uvoze svjeè june}e i janje}e meso, uz napomenu dasu na{e cijene za pomenutu robu visoke, ali su carineu Libiji prestale da vaè 01. 08. 2005. godine. Kupili bi50 ha zemlji{ta na kojem bi izgradili farmu za tovjunadi za potrebe trì{ta Libije. Pored poljoprivrede i

prehrambene industrije zainteresirani su i za turizam.U koordinaciji za poslove turizma mogao bi seangaìrati Poslovni centar “Skenderija” Sarajevo.

Biznismene iz Libije primio je sa svojim sarad-nicima E{ef êlik, direktor Poslovnog sistema UPISarajevo. U razgovoru su istaknuti resursi upoljoprivredi, kao i mogu}nost u izvozu poljoprivred-no-prehrambenih proizvoda. Posjetili su i farmu kravaPD “Butmir” Ilidà, Stup, gdje je direktor MirsadMemi{evi} govorio o osnovnim parametrima oproizvodnji mlijeka. U tovili{tu junadi firme“Mujanovi}” d.o.o. Ilija{ vlasnik ]amil Mujanovi} ihje upoznao sa tehnologijom tova junadi i janjaca i omogu}oj suradnji. Bili su i u mesnoj industriji“Brajlovi}” d.o.o. Ilidà, gdje im je vlasnik HamidBrajlovi} sa svojim suradnicima prezentirao mesneprera|evine. Vjerovatno }e do}i do zajedni~kih ula-ganja u prehrambene kapacitete na prostoru Libije.

Zemljoradni~ka zadruga u Blaùju ima 300 hazemlji{ta koje se moè koristiti za poljoprivrednuproizvodnju. Direktor zadruge Nagib Hadì} sa surad-nicima primio je biznismene iz Libije i ukazao namogu}nost zajedni~kog ulaganja u primarnupoljoprivrednu proizvodnju. U obilasku zemlji{tabiv{eg vo}njaka u Rakovici ukazano je i namogu}nost zajedni~kog ulaganja u poljoprivrednuproizvodnju.

Susret gospodarstvenika iz Libije i FBiH

Biznismeni zainteresirani za ulaganja u agrar

Delegacija privatnih biznismena iz Isto~ne Libije susrelasu se sa izvjesnim brojem gospodarstvenika iz FBiH,po~etkom avgusta. Zainteresirani su za agrarnu privredui spremni su da sa svojim kapitalom u~estvuju u privati-zaciji na{ih firmi iz navedene grane i da zajedni~ki vr{eulaganja kako ovdje tako i na prostorima Libije

Podloga za rad ove sekcije navedena je uProgamu rada UROU, ali se mora izvr{iti dopuna usmislu uspostave i ja~anja informacionog sistema zaovu oblast u FBiH, sa konkretnim prijedlozima,uklju~uju}i i zahtjeve prema institucijama sistema.Operativne mjere bi}e predloène do naredneSjednice Odbora.

d) Strategija razvoja okolinske politike* Predsjednik Sekcije Strategija razvoja okolinske

politike Alen Robovi} prezentirao je dosada{njeaktivnosti, koje su intenzivirane nakon Skup{tineUROU-a.

Odràno je nekoliko sesija edukativnog karakteras ciljem podizanja svijesti o ovoj oblasti. Grupama jeprisustvovalo od 15 do 20 predstavnika kompanija,~ime se, u osnovi, moè biti zadovoljno, s obziromna to da je sav rad na dobrovoljnoj osnovi.

Predsjednik Sekcije uputio je prijedlog o pokre-tanju inicijative prema Ministarstvu okoli{a FBiH ouklju~ivanju Udruènja u aktivnosti na pripremi irazvoju okolinskog zakonodavstva. Kroz pomenutuinicijativu Udruènje i njegovi ~lanovi bi ponudilistru~nu pomo} u pripremi i razvoju zakonskihakata, jer su aktivnosti zasnovane na principu

dobrovoljnosti i nema finansijskih sredstava za ve}ianga`man. Predloèna pomo} bi se ogledala u orga-nizovanju diskusionih grupa na kojima bi zaintere-sirani ~lanovi Udruènja bili u prilici datikomentare i savjete o razmatranim nacrtima zakon-skih akata. Smatra se da u Udruènju aktivno djelu-ju brojni iskusni privrednici i stru~njaci ~iji savjeti ikomentari mogu biti od velike koristi Ministarstvuokoli{a FBiH.

Zaklju~eno je:- Da stru~na slu`ba Komore i predstavnik

CARDS 2002 sistematiziraju podatke o ~lanovimaUROU, po sekcijama, do naredne sjednice Odbora;

- Uputit }e se urgent-pismo Federalnom parla-mentu za ubrzavanje procedure oko usvajanjaZakona o gra|enju;

- Pripremit }e se i uputiti inicijativa premaFederalnom ministarstvu okoli{a o aktivnoj pomo}iUdruènja u pripremi i razvoju okolinskih zakona.

Odbor je podrào predloèni tekst inicijative, usmislu pristupanja BiH Protokolu iz Kyota, tezaduìo stru~nu slu`bu Komore da je proslijediMinistarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH.

N. [EHI] - MU[I]

7


U @ivinicama ih je primio na~elnik Op}ineHasan Muratovi} sa suradnicima, gdje su obi{liplantaè paradajza, paprike i krastavaca. Razgovaralose o ulaganju u poljoprivredu i izvozu prera|evinavo}a i povr}a u Libiju, kao i zajedni~kom ulaganjuu poljoprivrednu proizvodnju.

U Odàku su razgovarali sa na~elnikom op}ineLukom Juri}em i njegovim suradnicima, zatim pos-jetili “Ratar” d.o.o. Novi Grad, i razmatralimogu}nosti suradnje u proizvodnji june}eg mesa zatrì{te Libije. Cijenjeni stru~njaci Sulejman Tahirovi}i Ivan â~i} istakli su da su u ovoj proizvodnji prob-lemi nedostatak ulaznog materijala za tov, zatimkreditiranje i plasman utovljenih grla. To, prakti~no,zna~i da firma mora imati sigurnog kupca pozavr{etku turnusa utovljene junadi.

U “Pharmamedu” Dolac - Travnik direktor firmeSenad Medanhodì} kazao je da èli suradnju u plas-manu proizvoda na trì{te Libije i susjednih zemal-ja, kao i nabavku nedostaju}ih ~ajeva za potrebetrì{ta BiH. Razmatrana je mogu}nost zajedni~kogulaganja u proizvodnju ~ajeva u Libiji na prostoruZelene Gore.

Vahid Skrobo, vlasnik firme “Poljorad” Travnik -Turbe, istakao je da su izvozno orijentirani, a za nji-hove janjce i ovce su zainteresirani stru~njaci izLibije, kao i za kupovinu travni~kog sira, punjenihpaprika sa sirom i za p~elinji med. Biznismeni su seugodno osje}ali na obroncima planine “Vla{i}” i bilizadivljeni stadima ovaca i bogatstvom travne tratinei ljepotom “Plave vode” u Travniku.

Predstavnici svih firmi koje su biznismeni izLibije posjetili dali su cjenovnik robe za koju su bilizainteresirani i ostaje im da dogovore proizvodneaktivnosti.

Vlasnik “Trgoproizvoda” Sarajevo Kemal Sara~ev}dostavio im je izvod iz programa izgradnje tovili{tajunadi i klaonice u Pra~i.

Iskazano je i interesovanje za rezanu gra|u odmekog drveta i kvalitetnu gra|evinsku stolariju. Istotako, èle i da angaìraju u Libiji na{e diplomiraneinènjere vo}arskog smjera i tehnologe prehrambenestruke, zatim kuhare i konobare.

Bilo bi korisno da se uspostavi avionski saobra}ajizme|u ove dvije zemlje i da avio-kompanije FBiH“Bosnia Airlines” i Libije zajedni~ki financirajunabavku aviona.

U razgovoru sa biznismenima i predstavnicimanadle`nih institucija istaknuta je potreba zazajedni~kom komorom kako bi se ubrzalo poslovnopovezivanje gospodarstvenika i drugih subjekata. USpoljnotrgovinskoj komori BiH u razgovorima suu~estvovali i predstavnici SERDA-e (Sarajevska region-alna razvojna agencija) Sarajevo, “Teloptica” Sarajevo,Poslovnog centra “Skenderija” Sarajevo, Hotela“Terme” Ilidà, “Bosnia Airlinesa” Sarajevo i Federalneagencije za privatizaciju Sarajevo.

Ocijenjeno je da bi bilo korisno da se u Libijipolovinom jedanaestog mjeseca organizira sajam nakojem bi svoje proizvode prezentirali proizvo|a~i izBiH brojnim biznismenima iz Libije. Tom prilikom bise dogovorili o u~e{}u firmi iz BiH u zajedni~kojizgradnji nekih prehrambenih kapaciteta u Libiji. Ovuprezentaciju bi trebalo obogatiti i sa zabavnimsadràjima. “Rabin” iz Libije bi pomogao u tome i sus-retu sa biznismenima iz dviju zemalja. Incijator zadolazak biznismena iz Libije i posjetu pojedinim fir-mama bio je Husein Ahmovi}.

B. SUÎ]

8


I - OP[TE ODREDBE

^lan 1.Udruènje rudnika uglja (u daljem tekstu: Udruènje) je oblik

organizovanja u Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH (u dal-jem tekstu: Komora) osnovano Odlukom o osnivanju od 754-1/04, od 16. 12. 2004. godine.

^lan 2.^lanovi Udruènja su privredni subjekti, ~lanovi komore

FBiH, ~ija je osnovna djelatnost eksploatacija uglja i upravljan-je rudnicima uglja, izrada i revizija tehni~ke dokumentacije(izvje{taji, studije elaborati, planovi, projekti) za potrebe rud-nika uglja, bez obzira na oblik vlasni{tva. Punopravno ~lanstvosti~e se pismenom izjavom o prihvatanju ~lanstva i prihvatanjemnormativnih akata Udruènja.

Pristupanje Udruènju je dobrovoljno.^lan 3.

Naziv Udruènja je: “Udruènje rudnika uglja FederacijeBosne i Hercegovine”.

Skra}eni naziv Udruènja je: URU FBiH.Sjedi{te Udruènja je u Sarajevu, ulica Branislava \ur|eva

broj 10, a podru~je njegovog djelovanja je Federacija BiH.^lan 4.

Udruènje moè pokretati inicijative i predlagati mjereekonomske politike koje se odnose na djelatnost eksploatacijeuglja i upravljanja rudnicima uglja, izradu i reviziju studija, elab-orate, regulativna akta, tehni~ku dokumentacije za potrebe rud-nika uglja, kao i na druge djelatnosti cjelokupne privrede.

Privredni subjekti iz ~lana 2., udruèni u Komoru, organizu-ju se u Udruènje da bi preko svojih organizacionih oblikauspje{no djelovali na unapre|ivanju svoga rada i poslovanja, nauskla|ivanju svojih posebnih interesa sa zajedni~kim interesimasvih subjekata u Udruènju i sa op{tim interesima privrede najedinstvenom trì{tu i privrednom prostoru.

^lan 5.Prava, obaveze i odgovornosti Udruènja utvr|eni su

Zakonom, Statutom Komore i ovim pravilima.U svom radu Udruènje se sluì pe~atom Komore.

^lan 6.Rad Udruènja je javan.Izuzetno, javnost se moè isklju~iti ili ograni~iti kada se raz-

matraju dokumenta i podaci povjerljive prirode, odnosno kada tonalaù op{ti interesi.

Predsjednik i stru~no lice zaduèno za rad Udruènja mogudavati podatke i informacije o radu Udruènja i odgovorni su zanjihovu istinitost.

^lan 7.Udruènje je du`no voditi ra~una da svojim aktivnostima ne

nanosi {tetu ili ne stvara neravnopravne odnose sa drugim djelat-nostima, odnosno granama privrede.

Udruènje ne moè samostalno odlu~ivati o onim pitanjima kojasu od op{teg zna~aja za cijelu privredu ili u svom radu dovoditi u ner-avnopravan poloàj druge dijelove privrede ili njihova udruènja.

^lan 8.O svim poslovima i pitanjima iz svog djelokruga rada

Udruènje samostalno donosi stavove i zaklju~ke pridràvaju}i sesmjernica i stavova tijela i organa Komore.

^lan 9.Udruènje }e upu}ivati prijedloge nadle`nim organima

Federacije BiH, privrednim komorama i drugim institucijamaradi rje{avanja odre|enih pitanja i preduzimanja odgovaraju}ihmjera od interesa za grupaciju ili pojedine ~lanove, organizovaneu Udruènju, kada nisu u suprotnosti sa interesima ~lanovadrugih grana i grupacija.

^lan 10.Pitanja, problemi i zadaci iz djelokruga rada Udruènja, zavis-

no od njihove prirode, razmatraju se i rje{avaju u okviruUdruènja, njegovih radnih tijela i drugih oblika organizovanja.

II - FINANSIRANJE^lan 11.

Finansijska sredstva potrebna za rad Udruènja i njegovihorgana, ili za redovne aktivnosti od interesa za ~lanove Udruènja,obezbje|iva}e ~lanovi redovnim doprinosima Komori.

Za potrebe koje prevazilaze redovne aktivnosti Udruènja ipredstavljaju posebne programe i projekte, sredstva }eobezbje|ivati predstavnici Udruènja samostalno ili u saradnji saKomorom FBiH, neovisno o redovnom doprinosu Komori FBiH.

Na~in prikupljanja sredstava za ove namjene, njihovo depono-vanje i raspodjela regulisa}e se posebnim odlukama Udruènja,ugovorom izme|u Komore i Udruènja, o ~emu se posebnoutvr|uje na~in finansiranja, za svaki konkretan slu~aj.

Prijedlog odluke da}e Odbor Udruènja.Udruènje ne moè, bez pismene saglasnosti Komore, stvarati

materijalne obaveze za Komoru.

Krajem pro{le godine osnovano je “Udruènje rudnika uglja Federacije Bosne i Hercegovine”. Upravniodbor je dao saglasnost na usvojena Pravila o organizovanju i radu Udruènja, koja donosimo u cijelosti.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINEUDRU@ENJE RUDNIKA UGLJA FBiH

Na osnovu ~lana 13. Zakona o privrednim/gospodarskim komorama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novineFederacije BiH” , br. 35/98, 34/03), i ~lana 39. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, na sastanku Udruènja

rudnika uglja, odrànom 16. 12. 2004. godine, donose se:

P R A V I L Ao organizovanju i radu Udruènja rudnika ugljaPrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH

9


III - ZADACI UDRU@ENJA

^lan 12.Zadaci Komore, utvr|eni Zakonom i Statutom Komore,

istovremeno su i zadaci Udruènja. Udruènje svoje aktivnosti vodi na podru~ju Federacije BiH i

usmjerava ih naro~ito na:* ostvarivanje saradnje sa ~lanovima na prikupljanju infor-

macija vezanih za problematiku poslovanja, u cilju stvaranjaboljih ambijentalnih uslova privre|ivanja;

* predlaganje mjera za olak{ice u poslovanju ~lanovaUdruènja;

* uskla|ivanje me|usobnih interesa ~lanova i definiranjezajedni~kih interesa i stavova prema dràvnim i federalnim organ-ima, institucijama i drugim partnerima;

* suradnju sa nadle`nim dràvnim i federalnim organima napripremi i dono{enju zakona i drugih propisa i mjera ekonomskepolitike koji se ti~u poslovanja ~lanova Udruènja;

* pripremanje i plasiranje poslovnih informacija ~lanovimaUdruènja;

* pruànje usluga u posebnim uslovima, priprema, koordini-ranje i realizacija programa razvoja;

* pruànje poslovnih i drugih informacija u pripremi investi-cionih programa i planova;

* ocjenu i opravdanost pro{irivanja postoje}ih ili uvo|enjanovih proizvodnih kapaciteta i usluga;

* suradnju i pruànje stru~ne pomo}i u pripremi sanacionihprograma, finansijske i tehnolo{ke konsolidacije i sl;

* suradnju sa odgovaraju}im slu`bama i stru~njacima uKomori u prou~avanju mehanizma privrednog sistema, mjeraekonomske i porezne politike, predlaganje ili u~estvovanje uformiranju prijedloga mjera podsticanja efikasnijeg privre|ivanjai otklanjanja ekonomskih ograni~enja za oblast ili granu privredeza koju su obrazovani, u pripremi projekata razvoja i proizvodnje,prestrukturiranje kapaciteta i kapitala, promociji programa i sl;

* pra}enje, podsticanje i pobolj{anje uslova rada i promocijaposlovnih rezultata ~lanova;

* insistiranju na primjeni kodeksa poslovnog trì{nogpona{anja i morala primjernog trì{nom gospodarstvu;

* ostvarivanje zadataka Komore u okviru javnih ovlastiKomore od interesa za Udruènje;

* obavljanje i drugih poslova koji su u njihovoj nadle`nosti natemelju ovih pravila, Statuta Komore i Zakona ili poslova koji impovjere organi Komore;

* uz saradnju sa nadle`nim dràvnim i federalnim organimai organizacijama moè pokretati inicijative i predlagati mjereekonomske politike.

^lan 13.Udruènje ostvaruje svoje zadatke saradnjom sa svim organi-

ma i organizacijama koje djeluju u Komori i sa drugim srodnimorganima i organizacijama u FBiH.

IV - PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ^LANOVA

^lan 14.^lanovi Udruènja su ravnopravni u pravima, obavezama i

odgovornostima u Udruènju. Prava, obaveze i odgovornosti~lanova Udruènja su naro~ito da:

* upravljaju poslovima i unapre|uju rad Udruènja;* pokre}u inicijative, razmjenjuju mi{ljenja, informacije i

iskustva, te utvr|uju prijedloge za rje{avanje teku}ih problema udjelatnosti;

* koriste stru~nu pomo} i druge usluge stru~nih slu`biKomore;

* preko Udruènja i samostalno ostvaruju saradnju sadràvnim i drugim organima i organizacijama radi ostvarivanjasvojih interesa i potreba;

* pridràvaju se normi poslovnog morala utvr|enih, izme|uostalog, aktima Udruènja i Komore;

* izvr{avaju odluke i zaklju~ke organa i tijela Komore iUdruènja saglasno Statutu Komore i ovim Pravilima;

* suzdràvaju se od postupaka i pona{anja koja predstavljajunelojalnu konkurenciju;

* redovno upla}uju doprinose Komori koji, pored ostalog,sluè i za finansiranje rada Udruènja.

^lanovi su, za svoj rad, odgovorni organima Udruènja uskladu sa zakonskim propisima, Statutom komore i Pravilima oorganizovanju Udruènja.

V - UNUTRA[NJA ORGANIZACIJAUDRU@ENJA

^lan 15.^lanovi Udruènja upravljaju radom Udruènja preko svojih

predstavnika, odnosno zamjenika predstavnika Udruènja.Udruènje ~ine predstavnici zainteresovanih subjekata iz ~lana 2.ovih Pravila. Za predstavnike se preferira kriterij stru~nosti, region-alne i nacionalne zastupljenosti. Sastanak Udruènja se smatralegitimnim ako mu pristupi najmanje natpolovi~na ve}ina pred-stavnika ~lanova Udruènja.

^lan 16.Udruènje:* Bira predsjednika i zamjenika predsjednika Udruènja,* Donosi Pravila o organizovanju Udruènja i izmjene ovih

pravila,* Razmatra i usvaja Program rada Udruènja,* Raspravlja o temama koje su od interesa za sve ~lanove

Udruènja i zauzima stavove,* Radi na organizovanju dopunskog obrazovanja poslovod-

nih i drugih struktura,* Imenuje i razrje{ava ~lanove komisija, ekspertnih grupa i sl.,* Priprema prijedloge prema organima Komore iz svog

djelokruga rada,* Donosi uzanse i kodekse pona{anja,* Donosi odluke o obrazovanju stalnih i povremenih tijela.

^lan 17.Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Udruènja vr{i se

javnim glasanjem, ukoliko Udruènje ne odlu~i da bude tajno. Zapredsjednika i zamjenika predsjednika Odbora izabran je kandi-dat koji je dobio ve}inu glasova prisutnih ~lanova Udruènja.

Ako predloèni kandidat ne dobije potrebnu ve}inu glasova,podnosi se novi prijedlog.

^lan 18.Udruènje moè punova`no raditi i donositi odluke,

zaklju~ke i dr. ve}inom glasova prisutnih predstavnika.Udruènjem predsjedava i rukovodi predsjednik Udruènja.Predsjednik se imenuje iz reda istaknutih privrednika i stru~njakapredstavnika ~lanova Udruènja. Pri izboru predsjednika i zam-jenika predsjednika Udruènja treba nastojati, koliko je tomogu}e, ispo{tovati nacionalnu i teritorijalnu zastupljenost, kri-terij stru~nosti, te druge va`ne kriterije.

^lan 19.Mandat predstavnika Udruènja traje ~etiri godine, a reizbor

se vr{i kao i kod ostalih organa Komore.Mandat predstavnika Udruènja prestaje prije isteka vremena

na koje je izabran:

10


* opozivom;* prestankom rada u ~lanu Udruènja;* podno{enjem ostavke.

^lan 20.U slu~aju prestanka mandata na na~in utvr|en u ~lanu 19. stav

2., Udruènje moè kooptirati nove predstavnike Udruènja.^lan 21.

Na sjednice Udruènja, u pravilu, se pozivaju predstavniciFederalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iElektroprivrede BiH, koji mogu davati odre|ena poja{njenja,obrazloènja, prijedloge, primjedbe i sugustije po odre|enimpitanjima, ali nemaju pravo odlu~ivati.

^lan 22.Sjednice Udruènja se sazivaju na osnovu zaklju~ka

Udruènja, na zahtjev predsjednika Udruènja ili jedne tre}ine~lanova Udruènja.

Poziv za sjednicu Udruènja, sa prijedlogom dnevnog reda,dostavlja se ~lanovima Udruènja, po pravilu, najkasnije tri danaprije dana odre|enog za odràvanje sjednice.

Dnevni red sjednice Udruènja utvr|uje predsjednik, odnos-no zamjenik predsjednika Udruènja.

^lan 23.Predstavnici Udruènja imaju pravo i du`nost da prisustvuju

sjednicama Udruènja i da u~estvuju u njegovom radu iodlu~ivanju.

Predstavnik Udruènja koji je sprije~en da prisustvuje sjedniciduàn je da o tome pravovremeno obavijesti stru~nog radnikaKomore zaduènog za vo|enje stru~no-administrativnih poslovaUdruènja.

Predstavnik Udruènja moè odrediti osobu koja }e ga uodsustvu punopravno zamjenjivati na sjednici Udruènja. Oimenu osobe koja ga mijenja na sjednici, pismeno obavje{tavastru~nog-odgovornog radnika Udruènja/Komore.

^lan 24.Prije po~etka rada Udruènja predsjedavaju}i utvr|uje da li

sjednici prisustvuje dovoljan broj ~lanova da bi Udruènje moglopunova`no odlu~ivati.

^lan 25.Kad predsjedavaju}i utvrdi da sjednici prisustvuje dovoljan

broj ~lanova pristupa se usvajanju zapisnika sa prethodne sjed-nice.

O primjedbama na Zapisnik ~lanovi se izja{njavaju glasanjem.^lan 26.

Nakon usvajanja zapisnika sa prethodne sjednice utvr|uje sednevni red na osnovu prijedloga dnevnog reda u pozivu za sjed-nicu.

Svaki ~lan ima pravo da predloì izmjene i dopune dnevnogreda s tim {to je duàn da svoj prijedlog obrazloì.

U toku sjednice Udruènje moè pojedina pitanja skinuti sadnevnog reda.

^lan 27.Glasanje na sjednicama Udruènja je javno, ako Udruènje

druk~ije ne odlu~i. Glasanje se vr{i dizanjem ruke ilipoimeni~nom prozivkom.

^lan 28.^lanovi Udruènja imaju pravo da pokre}u inicijativu za raz-

matranje pojedinih pitanja na sjednicama Udruènja i da pred-laù uno{enje pojedinih pitanja u dnevni red.

^lan 29.Udruènje obrazuje, po potrebi, komisije, ekspertne grupe i

druge organizacione oblike.Odlukom o obrazovanju tijela iz stava 1. ovog ~lana,

Udruènje odre|uje djelokrug poslova i ovla{tenja.

Stru~no-administrativni poslovi ^lan 30.

Stru~ne, administrativno-tehni~ke i druge poslove zaUdruènje, organe i tijela Udruènja, obavlja stru~na slu`baKomore.

^lan 31.Udruènje ima stru~nog radnika, kojeg na prijedlog

Udruènja odre|uje predsjednik Komore u koordinaciji sa pot-predsjednikom, a u skladu sa sistematizacijom Komore.

^lan 32.Stru~ni radnik sa predsjednikom Udruènja odgovoran je za

funkcionisanje i rad Udruènja. Za potrebe Udruènja stru~niradnik obavlja sve administrativno-tehni~ke poslove.

Za svoj rad odgovoran je Udruènju i predsjedniku Komore.Izvr{ne akte Udruènja potpisuje predsjednik Udruènja.

Komisije^lan 33.

Za obavljanje odre|enih poslova stalnog ili povremenogkaraktera iz djelokruga rada Udruènja mogu se formiratiKomisije. Odlukom o formiranju Komisija odre|uje se njihovzadatak, reìm rada, rokovi i drugi uslovi od zna~aja za njihovrad, kao i sastav i predsjednik Komisije.

Ekspertne grupe^lan 34.

Za obavljanje visokostru~nih poslova, Udruènje formiraekspertne grupe.

Ekspertne grupe sa~injavaju eksperti iz pojedinih oblastistruke i nauke, radnici, predstavnici u Udruènju, znanstvenihinstitucija ili sa liste eksperata Komore.

Odlukom o formiranju ekspertne grupe precizino se odre|ujezadatak i rok za obavljanje tog zadatka.

^lanovima ekspertnih grupa pripada naknada tro{kova inagrada prema odgovaraju}oj odluci Udruènja.

Naknada se ispla}uje na teret sredstava prikupljenih za konkre-tan projekat, {to se reguli{e odlukom.

VI - AKTI UDRU@ENJA

^lan 35.U vr{enju poslova iz svog djelokruga Udruènje donosi prav-

ila, rje{enja, odluke, zaklju~ke, zauzima stavove, predlaè mjere iutvr|uje prijedloge akata iz svoje nadle`nosti.

VII - ZAVR[NE I PRIJELAZNE ODREDBE

^lan 36.Izmjene i dopune ovih Pravila se vr{e na na~in i po postupku

predvi|enom za njihovo dono{enje.

^lan 37.Ova Pravila stupaju na snagu danom dono{enja, a primjenju-

ju se danom objavljivanja u Glasniku Privredne/Gospodarskekomore FBiH.

Broj: PKF-754-2/2004 Organizacioni odbor

Sarajevo, 16. 12. 2004. godine Dr. Ahmet Ba{i}

11


Pi{e: Augustin MI[I], dipl. oec.

“Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac ako: - ne drì i ne vodi aùrnotrgova~ku knjigu i druge evidencije (~l. 21. st. 1., 2., 3., i 4.)

Za nepo{tivanje navedenih odredaba Zakona:“kaznit }e se za prekr{aj i odgovorna osoba u pravnoj osobi

nov~anom kaznom od 200,00KM do 2.000,00 KM”.Uz nov~anu kaznu za u~injeni prekr{aj:“moè se izre}i za{titna mjera oduzimanja predmeta-robe koja se

nalazi u prodaji, a nije evidentirana u trgova~koj knjizi”.Citiranjem kaznenih odredaba, propisanih Zakonom o

trgovini (“Sl. novine FBiH”, br. 64/04 i 12/05), na samompo~etku, isti~emo zna~aj, koji je zakonodavac dao evidencijamakoje su obvezni voditi trgovci.

Ako su kazne za neaùrnu i trgova~ku knjigu maksimalne,u odnosu na nepo{tivanje neke druge zakonske odredbe, ondaje za pretpostaviti da se trgova~kim knjigama i evidencijamamora posvetiti pozornost kako zakonodavca tako i onih na kojese zakoni odnose.

Zakonodavac je trgova~kim knjigama dao zna~aj objavlji-vanjem Pravilnika o obliku, sadràju i na~inu vo|enja trgo-va~ke knjige (“Sl. novine FBiH”, broj 26/05), gdje je propisanoblik, sadràj i na~in vo|enja trgova~ke knjige za svaki od vido-va trgovine posebno.

Zna~i, zakonodavac je stvorio zakonske pretpostavke, {to ijeste njegova zada}a.

[to je obveza trgovaca? - Odgovor je jednostavan: po{tivatiZakon!

Po{tivanje zakona u praksi ~esto nailazi na razli~ite“pote{ko}e” koje su, uglavnom, rezultat te`nje onih na koje seodnose zakoni, da se propisi prilagode vlastitim interesu.

U vje~nom nadmetanju dràve i podanika “pobjednik” je, upravilu, dràva, zato {to ona odre|uje pravila i presu|uje uslu~aju spora i zato {to se uvijek na|u oni nedisciplinirani ili“zaboravni” koji ne po{tuju propise.

[to se doga|a ako je zakonodavac bio “nediscipliniran”,odnosno ako je donio propis koji je neprovodiv?

Odgovor }emo poku{ati dati kroz osvrt na Pravilnik oobliku, sadràju i na~inu vo|enja trgova~ke knjige (u daljnjemtekstu: Pravilnik).

[to donosi Pravilnik?Navedenim Pravilnikom reguliran je oblik, sadràj i na~in

vo|enja trgova~ke knjige, koje su pravne i fizi~ke osobe registri-rane za obavljanje trgovinske djelatnosti du`ne voditi, sukladnoobliku trgova~ke djelatnosti koju obavljaju.

U odnosu na dosada{nji Pravilnik, koji se primjenjivao od17. prosinca 1995. godine, i na koji su se koliko-toliko prilagodilitrgovci, novi Pravilnik donosi nekoliko novina, koje su dodat-no usijale ionako vru}e ljetne dane za ra~unovo|e.

Predmet na{eg osvrta bit }e tri klju~na pitanja koja je donionovi Pravilnik:

I - Mogu li se trgova~ke knjige voditi na ra~unalu?II - Za ~ije potrebe su kreirani obrasci trgova~kih knjiga?III - Temeljem ~ega je odre|eno razdoblje uskla|ivanja i

potpune primjene?

I - Trgova~ke knjige se ne mogu voditi na ra~unalu?Navedena konstatacija je ujedno i odgovor, a njezinu potvr-

du moèmo na}i u odredbama ~lanka 4. stavak 2. Pravilnikagdje je navedeno:

“Trgova~ka knjiga je uvezena jemstvenikom, pro{ivena izape~a}ena pe~atnim voskom” i mora biti ovjerena odop}inskog organa prije unosa podataka.

Navedene odredbe Pravilnika su nedvojbene i izri~ite kada jerije~ o vo|enju trgova~ke knjige - ona treba biti u formi knjigekoju je jedino mogu}e ru~no voditi.

Mo`da se, pri dono{enju ovakve odluke, rukovodilo nostal-gijom za “prosperitetnim” 80-im godinama. Tko zna!

Zakonodavac je, ipak, bio “velikodu{an”, pa je u ~l. 5.Pravilnika ostavio mogu}nost vo|enja trgova~ke knjige i elek-tronski, ali je naglasio da je to za interne potrebe.

[to je razlog da se trgova~ke knjige na ra~unalu mogu vodi-ti za interne potrebe, a ne mogu za potrebe dràve nije obraz-loèno. Za pretpostaviti je da se zakonodavac rukovodio ~uven-om uzre~icom: “daj ti meni crno na bijelom”.

Ako se ovome doda ~injenica da smo (vjerojatno) jedinazemlja u Europi koja ne vjeruje ra~unalu, daljnji komentar jenepotreban.

II - Trgova~ke knjige na propisanim obrascima jenemogu}e voditi

Novost u Pravilniku je da su, pored trgovaca na malo, veletr-govci, komisione prodavaonice, osobe koje pruàju trgova~keusluge i stovari{ta du`na voditi trgova~ke knjige. Kako se uPravilniku na op}enit na~in regulira obveza vo|enja trgova~keknjige ru~no i njene ovjere kod op}inskog organa, to zna~i dase ova obveza odnosi na sve knjige propisane Pravilnikom.

Slijedi osvrt na propisane obrasce:1. Trgova~ka knjiga na veliko - obrazac TKVU obrazloènju na~ina popunjavanja kolone 4. je navedeno

da se u nju:“unosi vrijednost nabavljene robe koja se uzima iz veleprodajne

kalkulacije, kao i podaci o promjeni cijena robe uslijed nivelacije”.Pitanje: Iz koje “veleprodajne” kalkulacije?Kreatori naputka i obrasca su previdjeli ~injenicu da se zal-

ihe mogu voditi (uglavnom se i vode) po nabavnim cijenama,pa u takvoj situaciji nema nivelacije cijena. Kako od 1. sije~njanovi (dràvni) zakon o porezu na promet proizvoda i usluga neobvezuje zaduènje skladi{ta ili stovari{ta po prodajnoj cijeni,kako je to ranijim poreznim zakonom bilo regulirano, ondavi{e nema puno razloga za vo|enja zaliha po prodajnim cije-nama.

Komentar

Jesu li trgova~ke knjige same sebi svrha?

12


Jedino ako ovim Pravilnikom to nije naloèno?2. Trgova~ka knjiga za trgovinu na malo - obrazac TKM Obrazac koji je, u odnosu na raniji, oboga}en sa dvije nove

kolone i upravo one predstavljaju “problem”, odnosno zahtije-vaju dodatna obrazloènja.

Naime, kolone 8. i 9. se odnose na podatke o uplatama naìro-ra~un i to kolona 8. odnosi se na uplate za prometproizvoda iz maloprodaje besporezno, odnosno sukladno ~l. 5.Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, dok se kolona9. odnosi na uplatu gotovine na ìro-ra~un ili polog utr{ka.

Ako se uzme u obzir ~injenica da se negotovinsko pla}anjeodnosi na promet koji ne sluì krajnjoj potro{nji i da se tastavka stornira u trgova~koj knjizi na malo (ne ulazi u ukupnurealizaciju maloprodaje), {ta je sa evidentiranjem naplata prekoìro-ra~una, s obzirom na to da se one evidentiraju na izvatkubanke.

Kako nema obveze pologa utr{ka: Koja je svrha kolona 8.i 9. u obrascu TKM?

Mo`da bi prakti~nije i korisnije bilo da je umjestonepotrebnih kolona 8. i 9. stavljena samo kolona 8. gdje bi seevidentiralo stanje ili zalihe.

O~ito da zakonodavac nije pratio izmjene ostalih propisa.3. Obra~unski list poreza na promet - obrazac OLPPPravi komentar navedenog obrasca jeste da se radi o pot-

puno nepotrebnoj evidenciji.Ranijim Pravilnikom bilo je regulirano da:“Trgovac koji u dokumentaciji o nabavci robe osigurava

potrebne podatke potrebne za uno{enje u trgova~ku knjigu netreba popunjavati obra~unski list”.

Zna~i, da se obveza vo|enja obra~unskog lista poreza napromet odnosila samo na fizi~ke osobe koje nisu imale osigu-rane podatke za trgova~ku knjigu, dok svi oni koji su mogliosigurati te podatke nisu imali obvezu vo|enja OLPP.

Sada se to iz odredaba ~lanka 11. Pravilnika ne moèpro~itati, naprotiv izvla~i se zaklju~ak da je to sastavni dio trgo-va~ke knjige.

U ~lanku 11. se navodi da “trgova~ku knjigu ~iniobra~unski list poreza na promet - obrazac OLPP”:

Pitanje: Koju trgova~ku knjigu? (na malo, veliko, usluga idr.).

Pored navedene dvojbe u ~lanku 12., koji regulira na~in evi-dentiranja podataka u OLPP, navedena su obrazloènja za 15kolona.

Propisani obrazac Obra~unskog lista poreza na promet imasamo 10 kolona(?).

Pitanje: Kako nadoknaditi manjak kolona u odnosu naobrazloènje?

4. Trgova~ka knjiga na veliko i malo - obrazac TKV-M Jedna potpuno nova i do sada nepoznata evidencija, moglo

bi se re}i “doma}i proizvod”.Obveza vo|enja ove knjige propisana je za prodajna mjesta

gdje se obavlja istovremeno promet na veliko i malo, a to je suk-ladno Zakonu o trgovini rezervirano isklju~ivo za skladi{ta,odnosno stovari{ta.

Opasku koju smo uputili na kolonu 4. trgova~ke knjige naveliko ovdje moèmo nadopuniti novom nepoznanicom kojase zove:

- Kako u istoj koloni voditi dvije vrste razli~itih podata-ka i na koncu ih zbrojiti?

5. Trgova~ka knjiga za trgovinske usluge - obrazac TKUTrgovinske usluge su djelatnosti koje imaju za cilj pota}i

razmjenu robe od proizvo|a~a do krajnjeg potro{a~a, a osobekoje se bave pruànjem trgovinskih usluga su du`ne da ustrojeevidenciju o pruènim uslugama, odnosno da vode trgova~keknjige za obavljene trgovinske usluge. Navedena obveza vo|enjaevidencija o pruènim trgovinskim uslugama se odnosi na svevrste usluga kako su definirane odredbama ~l. 22. Zakona otrgovini.

Propisani obrazac TKU ne ostavlja neke dvojbe kada je rije~o osiguranju traènih podataka, {to zna~i da vo|enje trgova~keknjige za trgovinske usluge ne bi trebalo biti problem,me|utim, knjiga robe primljene u komisionu prodaju(obrazac KKP) otvara neka pitanja.

- Zbog ~ega su usluge komisione prodaje u posebnomreìmu u odnosu na sve druge usluge, s obzirom na to da seza njih vodi posebna evidencija?

- Zbog ~ega nisu dane upute za popunjavanje knjige robeprimljene u komisionu prodaju?

III - Razdoblje primjeneU prijelaznim i zavr{nim odredbama Pravilnika (~l. 25.) je

navedeno:“Trgovci koji na dan stupanja na snagu ovog pravilnika obavl-

jaju trgova~ku djelatnost du`ni su uvjete za vo|enje trgova~ke knjigeprema odredbama ovog Pravilnika uskladiti u roku od 6 ({est)mjeseci od dana stupanja na snagu istog”.

Pravilnik je stupio na snagu 5. svibnja, {to zna~i da je kra-jnji rok za uskla|ivanje evidencija, sukladno Pravilniku, 5. stu-denoga 2005. godine.

Dugo razdoblje uskla|ivanja moè zavarati, odnosnostvoriti predod`bu da ima dovoljno vremena. Me|utim, ako sepo|e od ~injenice da „uskla|ivanje” ne zna~i da se evidencijevode tek od dana kada ste odlu~ili uskladiti evidencije, nego dauskla|ivanje podrazumijeva ustroj evidencija od 1. sije~nja2005. godine, onda se ovoj obvezi treba posvetiti {to prije.

Rezime Osvrt na pitanja proizi{la iz Pravilnika samo je potvrda

mi{ljenja struke, koje je potvr|eno na odrànim seminarima.Moè li i treba li se primjenjivati ovakav Pravilnik?Ako uzmemo u obzir navedeno, odgovor je ne.Ako dodamo ~injenicu da PDV-e stupa na snagu 1. sije~nja

2006. godine i da su propisane evidencije (s izuzetkom malo-prodaje) potpuno nepotrebne i neprovedive, onda bi odgovorbio NE.

Kao doprinos odgovoru na otvoreno pitanje isti~emo pre-poruke struke mjerodavnima:

1. da se razmotri mogu}nost vo|enja trgova~ke knjige namalo na ra~unalima uz obvezu da se ta evidencija osigura nasamom prodajnom mjestu;

2. da se propisani obrasci preina~e, usklade sa ostalimpropisima i da se izbjegne dupliranje podataka koji su ve}osigurani u poreznim i ra~unovodstvenim evidencijama;

3. da modificirani (novi) pravilnik stupi na snagu od 1.sije~nja 2006. godine.

Na pitanje s po~etka teksta (odgovornosti dràve) nekaodgovore mjerodavni.

Objavljeno u ~asopisu “Finansijski propisi i praksa, broj 6/05”

13


Utvr|en Prijedlog zakona o Razvojnojbanci FBiH

Nakon {to je, u formi Nacrta, Zakon oRazvojnoj banci Federacije BiH pro{ao proceduruu oba doma Federalnog parlamenta, Vlada FBiHje utvrdila i Prijedlog ovog akta kojim se utemelju-je Razvojna banka FBiH, utvr|uje njezin kapital,te definiraju djelatnost i ciljevi poslovanja,rukovodna tijela, akta, raspored dobiti, pokri}egubitaka i druga pitanja.

Sjedi{te Banke je u Sarajevu, glavna filijala uMostaru, a filijale u Tuzli, Biha}u, Zenici i Livnu.Njezin kapital, koji moè iznositi do 500 milionakonvertibilnih maraka, u stopostotnom je vlas-ni{tvu FBiH.

Me|u djelatnostima Banke je odobravanjekredita za projekte koji doprinose razvitku FBiH,za infrastrukturne objekte, za izgradnju stanova iobiteljskih ku}a i za izvozne poslove.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji

poslovnih subjekata

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o registracijiposlovnih subjekata, te pomjerila rok za po~etakprimjene ovog akta.

Kako bi bio provodiv Zakon ~iji je cilj jed-noobraznost upisa u sudski registar na teritorijicijele BiH, nu`na je izrada softverskog projekta istvaranje drugih tehni~kih preduvjeta. Stoga senovopredloènim rje{enjem ostavlja mogu}nostokon~anja tog posla prije po~etka primjeneZakona.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom

poslovanju

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o deviznomposlovanju i uputila ga u parlamentarnu proce-duru po hitnom postupku.

Izmjene i dopune se odnose na omogu}avanjeslobodnog prebijanja potraìvanja i dugovanja uzobavezu preduze}a da o tome izvijesti Federalnoministarstvo finansija. Za nedostavljanje takvogizvje{taja predvi|ene su kazne od 5.000 do 25.000KM.

Izmjene i dopune predstavljaju prelaznorje{enje, do dono{enja okvirnog zakona iz ove

oblasti na nivou BiH, nakon ~ega }e entitetimorati usuglasiti svoje zakone sa ovim aktom.

Nacrt zakona o za{titi na radu

Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona o za{titina radu i uputila ga u redovnu parlamentarnuproceduru.

Predloèna rje{enja su uskla|ena saEvropskom socijalnom poveljom i Konvencijomo za{titi na radu i radnoj sredini, te PreporukomMe|unarodne organizacije rada o ovim pitanji-ma, posebno u dijelu koji se odnosi na prava iobaveze poslodavaca i vije}a uposlenika u oblastiza{tite na radu.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji

preduze}a

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o privatizacijipreduze}a prema kojem Vlada FBiH, u cilju pri-vatizacije i prodaje preduze}a, te prodaje kapitala,moè sporazumno rije{iti nastali spor oko proce-nata vlasni~ke strukture kapitala, uz prethodnusuglasnost Parlamenta FBiH.

Nacrt zakona o finansijsko-informati~koj agenciji

Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu pro-ceduru uputila Nacrt zakona o finansijsko-infor-mati~koj agenciji, kojim se osniva specijalizovanafinansijska organizacija Federacije BiH (AgencijaFIA), umjesto dosada{nje dvije (Agencija za finan-sijske, informati~ke i posredni~ke usluge d.d.Sarajevo i Agencija za pruànje financijskih, infor-mati~kih i posredni~kih usluga d.d. Mostar).

Prema Nacrtu zakona agencija bi za potrebeorgana uprave i vlasti obavljala poslove prijema,obrade, kontrole i publikacije finansijskihizvje{taja pravnih i fizi~kih lica registriranih zaobavljanje djelatnosti, prikupljala podatke oneizmirenim obavezama evidentiranim nara~unima poslovnih subjekata u bankama, kao i obonitetu i solventnosti privrednih subjekata.

Agencija preuzima svu imovinu, prava,obaveze, zaposlenike i upisane dionice iz agencijaFIP i AFIP s danom stupanja na snagu ovogzakona.

M. IDRIZOVI]

Zakoni i propisi

14


Kroz dosada{nju me|unarodno priznatu praksu,definisale su se ~etiri razli~ite “op{te” politikeokolinskog upravljanja. Iako razli~ite, ove opcije sume|usobno kompatibilne i savremena praksa,naro~ito zemalja u razvoju, se zasniva na definisanjui efikasnoj primjeni optimalne mje{avine razli~itihopcija i instrumenata okolinskog upravljanja.

U nastavku je kratak pregled svake od ove ~etiripolitike okolinskog upravljanja uz poku{aj opisakonteksta u kojem su nastale i koje nove kvaliteteokolinskog upravljanja su donijele. Ocijenjeno jeda je ovo va`no za pravilno procjenivanjemogu}nosti primjene pojedinih opcija u BiH.

Tradicionalni pristup komande i kontrole koji se zasnivaju na odobrenim

tehni~kim rje{enjima (Integrirana prevencija i kontrola zaga|enja / IPPC)

Propisi koji se zasnivaju na principu komande ikontrole, te na odobrenim tehni~kim rje{enjima,generalno, u obliku specifi~nih tehnologija, projeka-ta ili standarda, imaju dugu istoriju kada se radi opolitici okolinskog upravljanja. Ovaj pristup je dom-inantan i obavezuju}i u zemljama EU i nastao je kaorezultat evolucije “pristupa sa kraja cijevi” koji jedominatno bio fokusiran na razvoj tehnologija zasmanjenje emisije polutanata njihovim uklanjanjem(neutralizacijom) na mjestu njihovog ispu{tanja (nakraju proizvodnog procesa). Sa razvojem tehnologi-je i sve ve}im potrebama industrije ovakva tehni~karje{enja su postajala sve skuplja i tro{kovno neefikas-na, a nisu uzimala u obzir efikasno kori{tenjeprirodnih resursa i drugih sirovina {to je dodatnopove}avalo ekonomske tro{kove operatera, a imalominimalan uticaj na smanjenje ukupnogoptere}enja na okolinu. Kao odgovor na ovakvusituaciju razvijen je integralni pristup rje{avanjuokolinske problematike koji se vi{e nije ograni~avaosamo na kontrolu emisija nego je u obzir uzimao

integralni tehnolo{ki proces i ukupno optere}enjena okolinu. Ovim pristupom operaterima(zaga|iva~ima) je pruèna {ansa da kroz primjenu“Najboljih raspoloìvih tehnologija” (BAT - skuppreporu~enih tehnologija) ostvare traène okolinskerezultate kroz integralno sagledavanje tehnolo{kogprocesa: kroz upotrebu sirovina koje su okolinskiprihvatljivije, kroz pove}anje efikasnosti proizvodnjei ukupnu minimizaciju otpada (U europskoj praksipod otpadom se smatra svako neracionalnokori{tenje prirodnih i ostalih resursa uklju~uju}ienergiju, vodu, sirovine i ostalo. Kod nas u BiH ovajpristup je poznat pod nazivom “îstija proizvodn-ja”). Krajnji rezultat ovakvog pristupa je bilopove}anje tro{kovne efikasnosti operatera (ve}akonkurentnost i manji tro{kovi proizvodnje) uodnosu na puko uklanjanje polutanata i smanjenjeemisija. Ovaj integralni pristup poslao je i jasnuporuku projektantima i proizvo|a~ima tehnolo{keopreme u kojem smjeru se treba razvijati tehnologijai tehni~ka rje{enja. Tako|e, vi{e nego jasna poruka jeposlana i proizvo|a~ima/snabdjeva~ima sirovina (uslu~aju elektroenergetskog sektora to su na prvommjestu rudnici ugljeva) da kvalitet ulazne sirovinepostaje jedan od klju~nih faktora za opstanak utrì{noj utakmici. Prednost razvijenih zemalja priimplementaciji ovog pristupa komande i kontrole je,prije svega, bila izgra|ena struktura sposobna darazvije i sprovede ovako komplikovan sistem, tehno-lo{ka superiornost i financijska sposobnost.

Standardi koji se zasnivaju na ostvarenim rezul-tatima odre|uju maksimalni dozvoljeni nivo emisijaizvora, zatim dozvoljavaju izvoru (operateru) dasamovoljno izabere na~in pomo}u kojeg }e ostvaritisvoj cilj (npr. na~in koji iziskuje najmanje tro{kove,koji je istovremeno najfleksibilniji). Ovaj pristup imaprednost {to dozvoljava operateru da efikasno defi-ni{e zahtjeve za kontrolu zaga|enja koji bi bili uskladu sa odre|enim okolnostima. êsto standardikoji se zasnivaju na ostvarenim rezultatimaomogu}avaju postizanja istih ciljeva uz manjetro{kove, nego primjena pristupa komande i kontrolekoji se zasnivaju na odobrenim tehni~kim rje{enjima.

Trì{no usmjereni pristupi - Ekonomski instrumenti

Spektar raznovrsnih instrumenata okolinskogupravljanja je obuhva}en op}om klasifikacijom

Izvod iz “Studije analize tro{kova i dobiti razli~itih opcija okolinskog upravljanjau elektroenergetskom sektoru”

Potencijalne opcije politike okolinskogupravljanja u elektroenergetskom sektoru

U okviru aktivnosti Projekta CARDS 2002 - Podr{kaizgradnji kapaciteta u upravljanju okoli{em u BiH,ura|ena je “Studija analize tro{kova i dobiti razli~itihopcija okolinskog upravljanja u elektroenergetskom sektoru”, koja je razmatrana na sastanku Sekcije“Strategija razvoja okolinske politike” - Udruènja zarazvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH, u tekstu koji slijedi predstavljen je izvod iz pomenute studije, s ciljemboljeg informisanja zainteresiranih ~lanica

Pristupi komande i kontrole koji se zasnivaju na ostvarenim rezultatima

15


trì{no-usmjerenih pristupa, ekonomskih instrume-nata. Krajnji cilj primjene ekonomskih instrumena-ta jeste promjena pona{anja i djelovanja zaga|iva~a,njihovo poticanje na iznalaènje i primjenu novihna~ina, tehnologija i ostalih rje{enja koja }e na naje-fikasniji na~in i uz najmanje tro{kove rje{avatiokolinske probleme. Savremeni pristup postizanjaodrìvog razvoja podrazumijeva upotrebu ekonom-skih instrumenata. Inovacije nastale kao rezultatdjelovanja ekonomskih instrumenata, tako|e, mogudjelovati kao pokreta~ka snaga pove}anjaekonomske efikasnosti i smanjenja tro{kovapove}anjem produktivnosti. Krajnji rezultat jesusmanjenje {tetnog uticaja na okolinu i pove}anjekonkuretnosti proizvo|a~a/zaga|iva~a na trì{tu.Ova mogu}nost za istodobno pove}anje profita ipobolj{anje performansi u za{titi okoli{a se naziva“duplom dividendom”. Osnovna prednost ekonom-skih instrumenta jeste u relativno lakoj imple-mentaciji i ekonomskoj efikasnosti. Ovi instrumen-ti obuhvataju, na primjer: poreze ili naknade naemisije; poreze ili naknade na proizvode, subvencije;sistem trì{nih dozvola, sisteme depozita i refundi-ranja, zahtjeve za finansijsko osiguranje i sli~no.Nave{}emo osnovne ekonomske instrumente prim-jenjive u elektroenergetskom sektoru.

Porezi na emisijePorezi za emisije obezbje|uju preduze}u

zaga|iva~u ili pojedincu tri osnovna ekonomskaizbora:

* da nastavi sa zaga|ivanjem, ali uz pla}anjepretpostavljene takse,

* da smanji emisije smanjenjem proizvodnje, * da investira u opremu koja obezbje|uje

tehnolo{ko rje{enje emisija. Ukoliko se na trì{nim osnovama èli posti}i

efikasno djelovanje poreza na emisije i ostvarivan-je principa “zaga|uje{-pla}a{“, visina poreza naemisije mora biti dostatno visoka da reflektujestvarne marginalne dru{tvene tro{kove zaga|ivan-ja u mjeri dovoljnoj da stvori trì{ni poticaj za ula-ganja u za{titu okoline.

Na taj na~in }e se privatni zaga|iva~i podsta}ina smanjenje proizvodnje ili na ulaganje utehnologiju koja vodi ra~una o za{titi okoli{a.Ukoliko zaga|iva~ pokazuje relativnu neefikasnostu poslovanju u odnosu na konkurenciju, te je stogau nemogu}nosti da snosi tro{kove na emisije,potrebno mu je omogu}iti da prekine sa radom.

Porez na proizvodePorezi se mogu nametati i na poluproizvode ili

finalne proizvode ~ije kori{tenje ili odlaganjezaga|uju okoli{. Ova vrsta naknada je sli~nanaknadi za emisije, s tim {to je usmjerena napotro{a~e proizvoda, a ne na proizvo|a~e.Predvi|anje stvarne uspje{nosti nametanja porezana pojedine proizvode je komplikovan proces izahtijeva analizu relevantne elasti~nosti potra`njeza ovim proizvodima, koja, izme|u ostalog, ovisi oraspoloìvosti zamjenskih proizvoda, relativnoprikladnijih u smislu za{tite okoli{a, koji se ne bi

oporezivali. Ponekad se internalizacija tro{kova nemoè izvesti samo na nivou “zaga|iva~a/proiz-vo|a~a”, ~esto je potrebno da dràva subvencioni-ra i pomaè mjere za{tite okoline samihproizvo|a~a. U takvom slu~aju okolinski tro{kovise pokrivaju porezom i taksom koje pla}aju sviporeski obveznici, svi potro{a~i dobara i usluga.Na prvi pogled, izgleda da ovaj princip nije ferprema pojedincima koji su, u su{tini, `rtve i trpesve negativne posljedice zaga|ivanja okoline, alinavedeni princip u prvi plan stavlja i potencira iodgovornost svakog pojedinca, odnosno potro{a~adobara i usluga. Mnoga dobra su neophodna zaodvijanje osnovnih ìvotnih i ekonomskihaktivnosti i njihova proizvodnja nije samo rezultatèlje proizvo|a~a da ostvari odre|eni profit negopotrebe dru{tva/kolektiva da omogu}i svojefunkcionisanje i razvoj. Na primjer, elektri~naenergija predstavlja osnovnu potrebu, neophodnuza normalno odvijanje ìvota koja nemamogu}nosti zamjene i stoga svi oni koji koriste istuenergiju moraju snositi tro{kove unapre|enjaokolinskih performansi proizvo|a~a.

Subvencije za smanjenje zaga|enjaSubvencije koje bi se davale zaga|iva~ima za

smanjenje zaga|enja imaju isti op}i efekat napona{anje, kao i naknade za emisije i porezi naproizvode. Izvori zaga|enja mogu smanjitizaga|enje do one mjere kada se izjedna~avajutro{kovi preduze}a za kontrolu zaga|enja i subven-cije. Davanje subvencija za smanjenje zaga|enjaumjesto nametanja naknada za zaga|enje prebacu-je tro{kove na dràvu (~ime se tro{kovi prenose nacijelo dru{tvo). Kao posljedica toga, postojimogu}nost da }e ve}ina izvora zaga|enja nastavitisa radom, dok to ne bi bio slu~aj prilikom uvo|enjasistema naknada za emisije. Stoga moèmozaklju~iti da subvencije za smanjenje zaga|enja inaknade za zaga|enje nemaju isti utjecaj na kon-trolu zaga|enja.

Me|uvladina raspodjela tro{kovaOsim uvo|enja pomenutih instrumenata,

dràva moè poduzeti aktivnosti na sniàvanju pri-vatnih tro{kova za odre|ene akcije - subven-cionisanja ulaganja u opremu za kontrolu i sman-jenje zaga|enja. Ove subvencije mogu biti u oblikusniènih kamatnih stopa, ubrzane amortizacije,direktnih kapitalnih grantova, pomo} davanja zaj-mova ili garancija za investiranje. Ovakvi meha-nizmi mogu podsta}i investiranje u opremu zasmanjenje i kontrolu zaga|enja. Udio dràve uraspodjeli tro{kova subvencioniranja smanjuje pri-vatne tro{kove koji se odnose na ulaganja.Me|utim, moè do}i do pove}anja dru{tvenihtro{kova ukoliko programi raspodjele tro{kovavode ka pogre{noj raspodjeli resursa.

Neregulatorni pristupiOsim regulatornih pristupa, nadle`ne vlasti

mogu poduzeti brojne neregulatorne inicijative

16


koje se u najve}oj mjeri baziraju na dobrovoljnim pristupima zapostizanje pobolj{anja u kontroli emisija. Aktivnosti se poduzi-maju na postizanju zajedni~kog razumijevanja o dobitima itro{kovima strategija usmjerenih na smanjenje aktivnosti {tetnihpo okoli{. Iako ovaj pristup ne moè stajati samostalno, on jevaàn za stvaranje kulture koja vodi ra~una o okoli{u.

Sljede}a tabela daje odre|ene kriterije na osnovu kojih semoè procijeniti efikasnost i primjenjljivost pojedinih instrume-nata.

îni se malo vjerovatnim da je ijedna od definisanih opci-ja politike okolinskog upravljanja primjenjiva u elektroener-

getskom sektoru BiH i da moè garantirati efikasno postizan-je ciljeva. S obzirom na postoje}e uslove, ve}a je vjerovatno}ada }e se pokazati efikasnijim kombiniranje pojedinih instru-menata koji su primjenjivi i prihvatljivi u ovom trenutku.Me|utim, i u tom slu~aju preostaje veliki posao na definisan-ju i dizajniranju efikasne politike i pripadaju}i joj okolinskihinstrumenata. Vidljivo je da svi instrumenti traè postojanjetrì{nog okruènja, financijsku odrìvost i samostalnost oper-atera, deregulaciju cijena i uslova poslovanja, kapacitete

upravnih i inspekcijskih organa da sprovode usvojenu politikuitd. Izraèna je neizvjesnost koja se javlja kao posljedica

Kriterij/ Obja{njenjekriterija

Pristupi komande i kontrole usmjerenina okolinske performanse

Trì{no usmjeren pristupi - Ekonomskiinstrumenti

Okolinska u~inkovitost:Instrument bi trebaloda ostvari okolinski cilju odre|enomvremenskom rasponu?

Nije odre|en vremenski raspon zapostizanje okolinskih ciljeva; stepennepouzdanosti je visok usljednepovoljnog financijskog stanjaenergetskog sektora. Neizvjesno je kada }eproizvo|a~i energije posti}i financijskuodrìvost i biti u stanju da baremdjelomi~no otpo~nu zna~ajnijiinvesticioni ciklus, te da pokriju dodatneoperativne tro{kove i tro{kove odràvanjakoji se odnose na uvo|enje novetehnologiju za za{titu okoli{a.

Okolinska u~inkovitost se moè smatrativeoma neizvjesnom.Nepostojanje energetskog trì{ta, cijenepod kontrolom dràve, te neelasti~nostcijena el. energije onemogu}avajuu~inkovitost ekonomskih instrumenata ismanjuju njihove potencijale zamijenjanje pona{anja proizvo|a~a.Me|utim, neki ekonomski instrumentikoji nisu striktno trì{no usmjereni,uglavnom, porezi na proizvode (u ovomslu~aju el. energiju), mogu postati efikasniinstrumenti kroz kreiranje fondova krozkoje bi se subvencionirala ulaganja uelektroenergetski sektor.

Ekonomska procjena itro{kovna efikasnost:Trebalo bi dainstrument postigneokolinski cilj uzminimalne tro{kove zadru{tvo

U ovom trenutku nije mogu}e napravitiprocjenu tro{kovne efikasnostipotencijalnih opcija zasnovanih naopcijama komande i kontrole.

U ovom trenutku nije mogu}e napravitiprocjenu tro{kovne efikasnostiekonomskih instrumenata.

Dinami~na efikasnost:Instrument trebaobezbijediti podsticajeza razvoj i usvajanjenovih ~istijih iekonomi~no efikasnijihtehnologija.

Moè se smatrati da je dinami~naefikasnost mala, tek deregulacijaenergetskog trì{ta, uvo|enje trì{nihinstrumenata i pove}anje konkurencijemoè dovesti do pove}anja dinami~neefikasnosti.

Dinami~na efikasnost moè biti veomaograni~ena i mala s obzirom nanepostojanje trì{ta.

Udio (raspodjelatro{kova i dobiti)Ko gubi a ko dobija?

Trì{te elektri~ne energije je krajnjeneelasti~no, a svi tro{kovi se trenutnoprebacuju direktno na potro{a~e. Tek }ederegulacija energetskog trì{ta stvoritièljenu konkurenciju koje }e potompove}ati elasti~nost cijena el. energije.

Ekonomski instrumenti mogu osiguratifer raspodjelu i tro{kova i dobiti samo utrì{nom sistemu koji }e garantovatireinvestiranje na principima ekonomskeefikasnosti i financijske odrìvosti.

PrihvatljivostDa li je instrumentrazumljiv {iroj javnosti,prihvatljiv privrednimsubjektima i da li jepoliti~ki prihvatljiv

Moè se pretpostaviti da }e strategija za implementaciju izra|ena na odgovaraju}ina~in, koja bi uzela u obzir sva druga relevantna pitanja ekonomskog razvoja irestrukturiranja energetskog sektora, mo}i u~initi ovu opciju prihvatljivom za {irujavnost i industriju.

17


nepostojanja validne i prihva}ene energetske strate-gije BiH. U tom smislu ovaj kratki izvod iz “Studijeanalize tro{kova i dobiti razli~itih opcija okolinskogupravljanja u elektroenergetskom sektoru” trebashvatiti kao poziv na otvaranje diskusije i dijalogaizme|u svih zainteresiranih ~inilaca u cilju posti-zanja konsenzusa o najefikasnijem na~inu rje{avanja

okolinskih problema u elektroenergetskom sektoru. Za potrebne kontakte, stoje vam na raspolaganjuautori Studije: prof. dr Aleksandar Kneèvi}, [email protected] i Alen Robovi}, [email protected]

Alen ROBOVI]N. [EHI] - MU[I]

Izlaga~i su imali na raspolaganju 5.000 m2 zatvorenogi 8.000 m2 otvorenog izlo`benog prostora. Najstarijasajamska manifestacija u BiH je po 32. put okupila izla-ga~e, stru~njake i poduzetnike izoblasti poljoprivrede i prehram-bene industrije.

Najuspje{nijim izlaga~i-ma dodijeljene su 23 zlatne,16 srebrnih i {est bronzanihmedalja za kvalitet proizvoda,te {est posebnih priznanja zasadràjan kolektivni nastupna sajmu.

Za ovogodi{nji “Sajam{ljive” Poljoprivrednom faku-ltetu Sarajevo prijavljeno je90 prehrambenih proizvodakoji su se natjecali za presti-`ne medalje za kvalitet Gra-da~a~kog sajma.

Ocjenu kvaliteta proizvo-da vr{io je Institut za poljo-privredu i prehrambenu tehn-ologiju Sarajevo, saop}ila jePres slu`ba Sajma.

Medalje i priznanja dobit-nicima su uru~ili MarinkoBoì}, ministar poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva uVladi Federacije BiH, [evalSuljkanovi}, ministar poljo-privrede, vodoprivrede i{umarstva u Vladi Tuzlanskogkantona, Husein Top~agi},generalni direktor Grada~a-~kog sajma, i MehmedalijaMahmutovi}, izvr{ni direktorSajma.

Zlatne medalje dobili su, izme|u ostalog,Sarajevska mljekara, ZIM Zenica, Mljekara Vranicamilk Gornji Vakuf/Uskoplje, Agrokomerc VelikaKladu{a, Niagara Zenica, Erby Gra~anica, PMG-VIPGrada~ac, Vegafruit Doboj/Istok, Kuluglija Kladanj.

Dobitnici srebrnih medalja su, izme|u ostalog,Menprom Tuzla, Sarajevska mljekara, MljekaraAgrocentar Gornji Vakuf/Uskoplje, ZIM Zenica,Agrokomerc Velika Kladu{a, Vo}ar Gornji Rahi},Br~ko, Vegafruit Doboj-Istok, Sarajevska pivara.

Posebna priznanja za sadràjan kolektivni nastupdobili su Vlada Posavskog kantona, Regionalnaprivredna komora Valjevo, Zadru`ni savez BiH,DEZA GTZ Grada~ac, Turisti~ka zajednica FBiH iUdruènje tradicionalni zanatski esnafi, Ba{~ar{ijaSarajevo.

Bronzane medalje dobili su Agreks-Donji âbar,Banjaluka, Danim Br~ko, Remelin Grada~ac,Bosnaprodukt Grada~ac, Bosnaprodukt Grada~ac iMljekara Inmer Grada~ac. /ONASA/

Na ovogodi{njem Sajmu poljoprivrede i prehrambeneindustrije “Sajam {ljive”, koji je odràn od 31. avgusta do4. septembra ove godine u Grada~cu, u~estvovao je reko-rdan broj izlaga~a, oko 180 firmi iz BiH i inostranstva

“Sajam {ljive”

Dodijeljene medalje Grada~a~kog sajma

18


Na Sarajevskoj berzi

VGT Broker najboljerangirana brokerska

ku}a Najve}i promet od svih 15 brokerskih ku}a na

Sarajevskoj berzi, u julu, ostvario je VGT Broker izVisokog u iznosu od 7,36 miliona KM, dok je nadrugom mjestu Raiffaisen Brokers Sarajevo sa 4,44miliona KM. Tre}eplasirana brokerska ku}a jeHypo-Alpe-Adria vrijednosnice iz Mostara sa 3,47miliona KM prometa, a ~etvrta je NBC iz Sarajevasa 2,77 miliona KM. Najvi{e transakcija obavili suRaiffeisen Brokers Sarajevo (1.992), VGT BrokerVisoko (1.829) i Eurohaus Sarajevo (1.548).Najve}i promet me|u PIF-ovima ostvarili su fon-dovi Prevent invest (2,09 miliona KM), Big d.d.Sarajevo (1,52 miliona KM) i Crobih fond d.d.Mostar (1,46 miliona KM). Na slobodno trì{teSASE u julu je uvr{teno i 12 novih emitenata.

Kemal Kozari}, guverner Centralnebanke BiH

Devizne rezerve dostiglerekord

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari}zadovoljan je poslovnim rezultatima u prvih {estmjeseci ove godine, isti~u}i da devizne rezerve sa31. julom iznose rekordnih 3.762.800.000 KM.

- Devizne rezerve permanentno rastu i, sobzirom na to da su trenutno najve}e do sada uistoriji ove banke, to govori da }e ovaj pozitivnitrend biti nastavljen i do kraja godine - najavio jeKozari}.

On je naglasio da je transformacija ovla{tenja uCBBiH sa inostranih na doma}e autoritete pro{labez problema, tako da banka i nakon odlaska prvogguvernera Pitera Nikola radi potpuno normalno, aprihodi su uve}ani za 8,09 odsto vi{e od planiranih,dok su tro{kovi umanjeni za 10,43 odsto, javljaSrna.

Rang-liste

Najve}i prihodi Elektroprivrede BiH,a najve}i izvoznik je Aluminij

Javno poduze}e Elektroprivreda BiH preduze}e je sa najve}im ostvarenim prihodom u BiH upro{loj godini od 645,2 miliona KM, a na drugom mjestu je BH Telecom sa prihodima od 569 milionaKM, pokazala je najnovija rang-lista sto najve}ih kompanija u BiH sarajevskih Poslovnih novina.Elektroprivreda BiH je izvozom ostvarila 131 milion KM, a BH Telecom 100,6 miliona KM. Dobit BHTelecoma u pro{loj godini iznosila je 164,7 miliona KM, dok je Elektroprivreda imala manjak od 55miliona KM. Na tre}em mjestu je Elektroprivreda RS a.d. s prihodima od 456 miliona KM, te izvozomvrijednim 111,6 miliona KM. Ovo poduze}e je u pro{loj godini ostvarilo dobit od 3,2 miliona KM.

êtvrti je mostarski Aluminij sa 372,6 miliona KM ukupnih prihoda i najve}im izvozom u BiH od332,9 miliona KM, dok mu je dobit iznosila tek 1,5 miliona KM.

Peti na listi je Telekom Srpske sa 337,1 milion KM prihoda i ostvarenom dobiti od 89,9 miliona KM.[esti je Energoinvest sa 271,2 miliona KM i izvozom od 101,2 miliona KM i dobiti od 4,7 miliona KM,a sedma Elektroprivreda HZHB sa prihodima od 269,1 milion KM, izvozom od 13,7 miliona KM idobiti od 4,2 miliona KM). Na osmom mjestu rang-liste Poslovnih novina je Volskwagen koji je ost-vario prihode od 220 miliona KM i izvoz od 175 miliona KM, deveta je HOLDINA sa prihodima od186,3 miliona KM i dobiti od ~etiri miliona KM, a deseti je ASA AUTO sa prihodima od 132,1 milionKM i izvozom od 1,6 miliona KM.

Na listi najuspje{nijih izvoznika je Aluminij (332,9 miliona KM), slijede Volkswagen (175 milionaKM), JP Elektroprivreda BiH (131 milion KM), Elektroprivreda RS (111 milion KM), te Prevent (103miliona KM).

Investicije u 2004. godini 1,88 milijardi KMUkupne investicije na podru~ju FBiH u 2004. godini iznosile su 1,88 milijardi KM, a uloèna

stalna sredstva 1,77 milijardi KM.Prema navodima Federalnog zavoda za statistiku, podaci o investicijama su prikupljeni na osnovu

godi{njeg izvje{taja o investicijama za sve pravne osobe, dok su za individualni sektor poljoprivredepodaci prikupljeni preko op}inskih komisija. Podaci o investicijama obuhvatili su ukupne isplate zainvesticije u nova i polovna stalna sredstva po osnovnim oblicima finansiranja, kao i ostvarene inves-ticije u nova stalna sredstva po tehni~koj strukturi.


19

U julu

Pokrivenost uvozaizvozom 35,9%

BiH je u julu ostvarila ukupni robni promet sinozemstvom od 1,2 milijarde KM, od ~ega se naizvoz odnosi 326,6 miliona KM ili 26,4%, a na uvoz910,4 miliona KM ili 73,6%, prema podacimaAgencije za statistiku BiH

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u tom peri-odu bio je 35,9%. Od januara do jula izvoz je izno-sio dvije milijarde KM, {to je za 25,8% vi{e u odno-su na isti period prethodne godine. U tom periodu,ostvaren je uvoz od 5,7 milijardi KM, {to je za 12,8%vi{e u odnosu na isti period prethodne godine. Uokviru sektora “hrana i ìve ìvotinje” za sedammjeseci najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je uizvozu povr}a i vo}a u vrijednosti od 20,1 milionKM. U tom periodu, zna~ajno u~e{}e u izvozu ost-vareno je u izvozu proizvoda u okviru grupeproizvoda “ìtarice i proizvodi” u vrijednosti od 16,9miliona KM. Najve}e u~e{}e u uvozu u okviru togsektora ostvareno je u uvozu proizvoda iz grupe“ìtarice i proizvodi” u vrijednosti od 144,5 milionaKM, dok je na drugom mjestu uvoz povr}a i vo}a125,7 miliona KM.

Zna~ajan uvoz odnosio se na uvoz mesa iprera|evina od mesa u vrijednosti od 82,5 milionaKM. Gledaju}i ukupno na nivou sektora “hrana iìve ìvotinje” od januara do jula, BiH je ostvarilapokrivenost uvoza izvozom od 11%, u okviru togapokrivenost uvoza izvozom mesa i mesnihprera|evina bila je 9,3%, povr}a i vo}a 16%,mlije~nih proizvoda i jaja 14,8%, dok je u sektoru“pi}a i duhan” pokrivenost uvoza izvozom 6,4%. Ujulu se najvi{e izvozilo u Hrvatsku u vrijednosti od68,9 miliona KM, {to je 21,1% od ukupno ost-varenog izvoza. Zna~ajan izvoz u istom periodu ost-varen je u Srbiju i Crnu Goru od 53,2 miliona KMili 16,2%. Promatrano prema regionalnim grupacija-ma, u tom mjesecu najvi{e se izvozilo u EU u vri-jednosti od 171,8 miliona KM, {to je 52,6% od ukup-no ostvarenog izvoza. U okviru zemalja EU, najvi{ese izvozilo u Italiju - 55,3 miliona KM ili 16,9% odukupnog ostvarenog izvoza. U julu se najvi{e uvozi-lo iz Hrvatske - 147,8 miliona KM, tj. 16,2% od ukup-no ostvarenog uvoza. Iz Srbije i Crne Gore uvezenoje 91,7 miliona KM, {to ~ini 10%. Promatrano premaregionalnim grupacijama, u julu se najvi{e uvoziloiz EU - 459 miliona KM, {to je 50,4% od ukupnoguvoza. U okviru zemalja EU, najvi{e se uvozilo izNjema~ke u vrijednosti od 123,8 miliona KM ili 13,6% od ukupnog ostvarenog uvoza.

Gledano od januara do jula ove godine, BiH je sHrvatskom imala pokrivenost uvoza izvozom41,7%, Srbijom i Crnom Gorom 54,3%, Italijom54%, Slovenijom 50,7%, Francuskom 28,2%,Njema~kom 29,2%, a Austrijom 29,5%.

Industrijskaproizvodnja

Industrijska proizvodnja u FBiH, u julu, u

odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz

pro{le godine ve}a je za 6,7 posto, u odnosu na

proizvodnju iz istog mjeseca pro{le godine ve}a

je za 3,3 posto, dok je u odnosu na juni ove

godine manja za 4,1 posto. U julu u odnosu na

prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le

godine industrijska proizvodnja u podru~ju

prera|iva~ke industrije ve}a za 18,6 posto, u

podru~ju rudarstva za 3,2 posto, a u podru~ju

snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i

vodom manja je za 17 posto. U junu je, prema

podacima Federalnog zavoda za statistiku, ost-

varen promet u trgovini na malo u vrijednosti

295.336.000 KM, {to predstavlja pove}anje za 7,3

posto u odnosu na maj ove godine i pove}anje

za 46,8 posto u odnosu na isti mjesec pro{le

godine. Najve}e u~e{}e odnosi se na ostale dje-

latnosti 35 posto, trgovinu na malo u nespeci-

jaliziranim prodavnicama 26,6 posto, ostalu

trgovinu na malo gorivima i mazivima 16,2

posto, te trgovinu na malo u specijaliziranim

prodavnicama 12,3 posto.

U FBiH blagi pad

tro{kova ìvotaUkupni tro{kovi ìvota u FBiH u julu ove

godine u odnosu na prethodni mjesec bili suniì za 0,6 posto.

Prema podacima Federalnog zavoda za sta-tistiku, tro{kovi ìvota za robu bili su niì za0,7 posto, za prehranu 2,0 posto, a za odje}u iobu}u i poku}stvo 0,1 posto.

Tro{kovi ìvota za usluge bili su vi{i za 0,1posto, promet i po{tanske usluge 1,2 posto,ogrijev i rasvjetu 0,2 posto, a za duhan i pi}e,te stan, higijenu i njegu zdravlja za 0,1 posto.

Tro{kovi ìvota za obrazovanje i kulturu ujulu se nisu mijenjali.

Ukupni tro{kovi ìvota u julu 2005., ipak,su vi{i za 1,3 posto u odnosu na prosje~netro{kove iz 2004. U odnosu na isti mjesecprethodne godine za 3,5 posto. /FENA/

Documents

Odr`ana zavr{na konferencija CARDS projekta 2002. “Podr{ka ... · Glavni cilj ovog projekta, koji je finansirao EU, bio je unapre|enje sposobnosti klju~nih institucija odgovornih