POLJOPRIVREDA HRVATSKE

UDŽBENIK 68. – 71. str.

Udio vrijednosti pojedinih sektora djelatnosti u hrvatskom BDP-u (2017.)

– do 1950-ih više od pola (57%) stanovništva je radilo u primarnim djelatnostima (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) – najvažnije gospodarske djelatnosti

– danas je oko 2% poljoprivrednog stanovništva

– udio primarnih djelatnosti u BDP-u – oko 3%

ZNAČAJKE HRVATSKE POLJOPRIVREDE

– obilježja hrvatske poljoprivrede:

– uglavnom se starije stanovništvo bavi poljoprivredom, dok mlađe seli u grad (deruralizacija)

– mali i rascjepkani posjedi (prosječna veličina oko 6 ha) – u razvijenim zemljama prosjek je 50 – 60 ha (Njemačka 48 ha, Francuska 56 ha, Danska 60 ha, UK 81 ha)

– slaba tehnološka osuvremenjenost poljoprivrede

– slaba obrazovanost poljoprivrednika

– razvijenost poljoprivrede na razini 1970-ih (zaostaje)

– poljoprivredna proizvodnja smanjena za 1/3 u posljednjih 20 god.

– smanjen stočni fond

– uvozimo veliku količinu hrane – meso, čak i mlijeko

ZNAČAJKE HRVATSKE POLJOPRIVREDE

– od ukupne površine RH – 25% su poljoprivredne a 16% oranice

– veliki proizvodni potencijali slabo iskorišteni

– Jadransko more – pogodno za ribarstvo a rijeke u Panonskoj Hrv. za razvoj slatkovodnog ribarstva

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

– 4 poljoprivredne regije:

1. nizinska

2. brežuljkasta

3. gorska ili planinsko-kotlinska

4. jadranska

POLJOPRIVREDNE REGIJE

NIZINSKA REGIJA – Panonska nizina – Podravina, Posavina,

Međimurje, Slavonija, Srijem, Baranja, Erdut, Moslavina, Turopolje i središnja Hrvatska

– do 200 m nadmorske visine

– najbolji uvjeti za razvoj poljoprivrede

– proizvodnja žitarica (pšenica i kukuruz), industrijskog (lan, duhan, suncokret) i krmnog bilja (djetelina, lucerna, stočna repa), vinogradarstvo (Baranja i Erdut) stočarstvo

– 4 poljoprivredne regije:

1. nizinska

2. brežuljkasta

3. gorska ili planinsko-kotlinska

4. jadranska

POLJOPRIVREDNE REGIJE

BREŽULJKASTA REGIJA

– Kordun, Banovina, Žumberak, Hrvatsko zagorje, Bilogora i slavonske gore (Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora)

– od 200 do 500 m nadmorske visine

– proizvodnja žitarica, povrća, stočarstvo te razvijeno vinogradarstvo (Prigorje, Hrvatsko

zagorje, Požeška kotlina) i voćarstvo

– 4 poljoprivredne regije:

1. nizinska

2. brežuljkasta

3. gorska ili planinsko-kotlinska

4. jadranska

POLJOPRIVREDNE REGIJE

GORSKA ILI PLANINSKO-KOTLINSKA REGIJA – Ćićarija, Učka, Gorski kotar, Risnjak, Velika i

Mala Kapela, Velebit, Lika, Plješevica, Mosor i Dinara

– veliko šumsko bogatstvo

– proizvodnja žitarica (ječam, raž i zob), povrća (krumpir i kupus), voća (jabuka, kruška, šljiva) i specifične vrste stočarstva (ovce, goveda i koze)

– 4 poljoprivredne regije:

1. nizinska

2. brežuljkasta

3. gorska ili planinsko-kotlinska

4. jadranska

POLJOPRIVREDNE REGIJE

JADRANSKA REGIJA

– Istra, Kvarnersko otočje, Ravni kotari, Dalmatinska zagora, južna Dalmacija

– ribarstvo na Jadranu

– proizvodnja agruma, povrća, masline, vinove loze te nekih vrsta stočarstva (ovce i koze)

– 4 poljoprivredne regije:

1. nizinska

2. brežuljkasta

3. gorska ili planinsko-kotlinska

4. jadranska

POLJOPRIVREDNE REGIJE