PREDUZETNIŠTVO PPt

8/10/2019 PREDUZETNITVO PPt

1/88

Preduzetnitvo kao praksa, obuhvataskoro sve oblasti ljudske djelatnosti iaktivnosti, ali se najee vee za podrujeekonomije. Stoga, uzimajui u obzir ekonomski

jezik, moe se koristiti sljedea definicijapreduzetnitva:

"Preduzetnitvo je nain razmiljanja, tj.proces stvaranja i razvijanja ekonomskihaktivnosti, kombinovanjem rizika, kreativnosti

i/ili inovativnosti uz upravljaku strukturuunutar nove ili postojee organizacije".


2/88

ISTORIJA PREDUZETNITVA Kao djelatnost, preduzetnitvo se

razvilo izmeu XII i XV vijeka, kadase odnosilo na trgovinu, zanatstvo i

brodarstvo, a preduzetnici su u tovrijeme bili trgovci, zanatlije idravni inovnici. To su rani

trgovaki tipovi preduzetnika.


3/88

POJAM PREDUZETNIKA

Ko su preduzetnici?

Da li svako moe da bude uspjeanpreduzetnik ili uspjeni preduzetniciimaju jedinstvene osobine i sposobnosti?

Da li uspjeh preduzetnika zavisi iskljuivood njihovih linih karakteristika ili su zauspjeh podjednako znaajne njihovesposobnosti, znanje, iskustvo i poslovniambijent?


4/88

Ova pitanja su bila predmetmnogih istraivanja, sa ciljem:

da se definie preduzetnik, da se ispitaju motivi i line

karakteristike i da se objasne kljuni faktori

uspjeha preduzetnika.


5/88

Poznavanje i ocjena motiva i linihkarakteristika svakog pojedinca,treba da bude prvi korak na putu kakreiranju sopstvenog biznisa.

To znai da bi, prije odluke o

kreiranju sopstvenog biznisa, svakipreduzetnik trebalo da preispitasvoje motive i ciljeve, da procijenisvoje osobine, sposobnosti iposlovne vjetine.


6/88

Preduzetniki proces obuhvata ljude koji

razvijaju brojne preduzetnike vjetine.

Preduzetniki proces obuhvata ljude koji

razvijaju brojne preduzetnike vjetine.Preduzetnike vjetine

Timski radInicijativa i kreativnost

Refleksija i unapreivanje

Rjeavanje problemaUpravljanje novcem

Planiranje i organizacijaKomunikacija (govor & sluanje


7/88

Karakteristike individualnograda

Ja donosim sve odluke

Svi profiti pripadaju meni Mogu da izgubim novac zbog biznisa

Mogu da radim svojim tempom Vie volim da radim sam/a Preuzimam svu odgovornost

Povratne informacije mogu biti sporezato to radim sam/a Oslanjam se na svoje vjetine


8/88

Karakteristike timskog rada Odluivanje je zajedniko Profiti se dijele Gubici se dijele Zajedno moemo vie postii

Uivam da radim sa drugima Odgovornosti se dijele Instant povratne informacije od tima

Brojne vjetine od svakog od lanova tima Struktura tima


9/88

ZABLUDE O PREDUZETNICIMA

Preduzetnici se stvaraju roenjem Ovaj mit se bazira na uvjerenju da neki ljudi imaju genetske predispozicije da

postanu preduzetnici ali zakljuak brojnih istraivanja govori da svi imajupotencijala da postanu preduzetnici.

Da li e neko postati preduzetnik zavisi od okoline, ivotnih iskustava i linogizbora.

Preduzetnici su kockari Smatra se da su preduzetnici kockari jer preuzimaju velike rizike, meutim, to

proistie iz injenice da oni imaju snanu potrebu da postave i postignu ciljeveto se esto poistovjeuje sa preuzimanjem rizika. Preduzetnici su u stvarnostiumjereni kod preuzimanja rizika.

Preduzetnike prvenstveno motivie novac Novac jeste motiv ali je rijetko iskljuivi i glavni razlog zbog kojeg oni otvaraju

svoja preduzea. U stvarnosti preduzetnici i sami upozoravaju na injenicu daiskljuiva potraga za novcem osobu moe ograniiti u ostvarivanju ideja.

Preduzetici moraju biti mladi i energini Ljudi najee poinju da se bave preduzetnitvom izmeu 25 i 35 godine. Iako

je energinost vana, takoe su vani iskustvo, zrelost, reputacija i prethodnniuspjesi to karakterie upravo starije preduzetnike

Preduzetnik je nezavistan Preduzetnik ipak zavisi od mnogih (na primjer od dobavljaa).


10/88

Preduzetnici se stvaraju

roenjem Ovaj mit se bazira na uvjerenju daneki ljudi imaju genetskepredispozicije da postanupreduzetnici ali zakljuak brojnihistraivanja govori da svi imajupotencijala da postanu preduzetnici.

Da lie neko postati preduzetnikzavisi od okoline, ivotnih iskustava i

. linog izbora.


11/88

Preduzetnici su kockari Smatra se da su preduzetnicikockari jer preuzimaju velikerizike, meutim, to proistie izinjenice da oni imaju snanu

potrebu da postave i postignuciljeve to se esto poistovjeujesa preuzimanjem rizika.

Preduzetnici su u stvarnostiumjereni kod preuzimanja rizika.


12/88

Preduzetnike prvenstveno

motivie novac Novac jeste motiv ali je rijetko

iskljuivi i glavni razlog zbogkojeg oni otvaraju svoja

preduzea. U stvarnostipreduzetnici i sami upozoravaju

na

injenicu da isklju

ivapotraga za novcem osobu moeograniiti u ostvarivanju ideja.


13/88

Preduzetici moraju biti

mladi i energini Ljudi najee poinju da se

bave preduzetnitvom izmeu 25i 35 godine. Iako je energinost

vana, takoe su vani iskustvo,zrelost, reputacija i prethodnni

uspjesi to karakterie upravostarije preduzetnike


14/88

Preduzetnik je nezavistan Preduzetnik ipak zavisi od

mnogih(na primjer od dobavljaa).


15/88

LINOST PREDUZETNIKA

elja za linim uspjehom.

Pojedinci imaju izraenu potrebu daostvare uspjeh koji je njihova linazasluga. Oni imaju visoke ciljeve,

spremni su da rade vie i efikasnije oddrugih, nastoje da prevaziu prepreke.Zadovoljstvo se prevashodno postiezbog ostvarenog linog uspjeha prije

nego zbog novane nagrade.


16/88

Sposobnost traganja za novim ansama.

Jedna od osnovnih karakteristika

svakog preduzetnika je predanostanalizi trita kojom se stiuinformacije o potrebama potroaa.

Na bazi tih informacija preduzetnicipokreu inovativne poslovne aktivnostiime iskazuju izraenu sposobnost

traganja za novim ansama


17/88

Fokusiranje na proizvod/kupca.Cinjenica je da preduzetnicitroe dosta energije naprikupljanju informacija o tomekakav proizvod ili usluga

njihovom kupcu treba. Nakontoga preduzetnici se trude daupravo te i takve proizvode

kupcima i obezbijede.


18/88

Izvrna inteligencija.Sposobnost da se iz ideje

stvori odriv posao, bitna jeodlika uspjenog preduzetnika.Sutina izvrne inteligencije jeda se misao, kreativnost iimaginacija pretvore u

konkretne rezultate, to jestkonkretan i profitabilan posao.


19/88

Realno samopouzdanje.Put od ideje do realizacije je obinoveoma dug i zehtijeva puno vremenai energije koja je neophodna zarjeavanje raznih problema sa

kojima se preduzetnik srijeetokom realizacije svog biznisa. Zaodluku o realizacji ideje potrebno jepostojanje realnog samopouzdanja.


20/88

Kreativnost. Uspjeni preduzetnici uglavnom

iskazuju izuzetno visok stepenkreativnosti. Ona se najvie

iskazuje prilikom inovacijavezanih za novi proizvod, novesirovine, tehnike, tehnologije,novu organizaciju, trita i sl.


21/88

Fleksibilnost. Preduzetnici odnosno preduzeakoja se ne ponaaju fleksibilno i

ne prilagoavaju svoje poslovanjepromjenama u okruenju, dovode u

pitanje svoj opstanak. Tanije,svaki preduzetnik mora biti

fleksibilan i otvoren za promjene

kako bi odgovorio trinimpotrebama i na taj nain opstao u

biznisu.


22/88

Komunikativnost. Preduzetnici tokom svog radaneprekidno komuniciraju sa svojim

podreenima, nadreenima,menaderima, kupcima, dobavljaima idrugim licima sa kojima se sreu tokom

poslovanja. Ta komunikacija mora bitikvalitetna i nesmetana kako bi protokinformacija bio konstantan, to je veomavano za uspjeh poslovanja.


23/88

Optimizam. Optimizam poveava

vjerovatnou uspjeha, apesimizam je smanjuje! Ono to

krasi svakog pravogpreduzetnika jeste pozitivna

energija i otpimizam.


24/88

Prihvatanje rizika.

Preduzetnici snose finansijski rizikjer ulau svoj novac. Ako zbog

pokretanja svog biznisa napustesigurno zaposlenje, oni rizikujusvoju karijeru i svoju egzistenciju.

Zbog dugog radnog vremena,uloenog napora i energije potrebne

za pokretanje i voenje firme,javlja se rizik zapostavljanja

porodice.


25/88

Upornost (uprkos neuspjehu).

Preduzetnici su osobe koje iskazujuvisok stepen upornosti. Ova osobinaje veoma znaajna s obzirom da

veina poslova zahtijeva duivremenski period potreban zarealizaciju. Mogunost neuspjeha je

veoma izraena s obzirom dapreduzetnici stalno pokuavaju netonovo i ulaze u neistraena podruja.Uspjean preduzetnik je onaj kojiopstaje na tritu uprkos postojeim

preprekama i neuspjesima.


26/88

POJAM IDEJEPOJAM IDEJENovo vrijeme zahtijeva stvaralake i inovativneosobine u sprovoenju poslovnih aktivnosti.Tehnoloka nadmotj. nadmou znanju, postajeneophodna za napredak i razvoj drutva. U takvim

prilikama dobro se snalaze samo jake osobe,stvaraoci novih duhovnih i materijalnih vrijednosti,uporni i matoviti vizionari koji uspijevaju kao

preduzetnici


27/88

Raznolikost miljenja i bogastvo

ideja omogueno je preplitanjemrazliitih obiaja, kultura i navika

kojima su pojedinci izloeni zbogsve vee povezanosti zemalja u

jedinstveno trite. Me

utim,sama dostupnost informacija nijedovoljna za stvaranje neegnovog, pa se onda postavlja

pitanje, kako doi do nove ideje

tj. kako nai neko novo rjeenje?


28/88

Pojam ideje, zamisli iliinvencije podrazumijeva

domiljatost, matu,stvaralaku fantaziju,

inspirativnost, dosjetljivost,inovatorski dar tj.

sposobnost za pronalaenjenovih, izvornih rjeenja


29/88

BIZNIS IDEJA Biznis ideja nastaje kao rezultatstvaralakog miljenja koje je

uroeno svim ljudima, ali na alost,ne u istoj mjeri.

Nije svaka ideja dobra, tj. nijepogodna za preduzetniki poduhvat.To znai da je potrebno svaku ideju

paljivo analizirati i provjeritimogunost njene tehnikerealizacije, ali i njenu ekonomsku

isplativost


30/88

Biznis ideja je prvi korak ka ostvarenjupreduzetnikih snova. Ona mora datiodgovore na sljedea pitanja:

Koji proizvod/uslugu ete proizvoditi,odnosno pruati? Ko e biti vai kupci/korisnici? Na koji ete nain prodavati svoj

proizvod /pruati uslugu?

Koje e potrebe va proizvod/uslugapruiti kupcima/korisnicima?


31/88

Sama ideja nije dovoljna. Morate biti sposobnida uradite ono to zamislite jer bez toga,ideja e ostati besplodna i nerealizovana.Morate imati jasan i odreen cilj ali i volju da

ga ostvarite. Kada postignete cilj onda sterazdragani i optimistini, meutim, moratebiti spremni i na neuspjeh ili poraz jer iz togiskustva nekada moete vie da nauite nego

iz uspjeha. Poraz ili neuspjeh vae ideje nesmije da ubije vau volju i ne smije da vasobeshrabri.

" I poslije loe etve treba sijati" - Latinskamudrost


32/88

Prikupljanje ideja Nikada nismo sasvim sigurni kada e nam

neka ideja pasti na pamet tj. kada e namse upaliti lampica. Ideja se moe pojavitibilo kada i bilo gdje. Podsticaje za idejumoemo dobiti etajui sami u prirodi,

posmatrajui, prilikom posjeta sajmovima,u trgovinama, vozei se u automobilu itd.Ideje se prikupljaju u svakodnevnom ivotua dobar preduzetnik prepoznae takve

mogunosti bre i temeljitije od drugih.


33/88

Ono to je za veinu ljudi obi

andogaaj ili ak neto nepovoljno, za

preduzetnika je to prilika koju nee

propustiti. Informacije omogunostima uspjeha nalaze se u

dnevnim novinama i stru

nimasopisima, knjigama, televizijskimemisijama, a najvei izvor novih ideja

svakako su razgovori sa prijateljima ipoznanicima koji imaju sline interese.


34/88

TEHNIKE ZA PRONALAENJE

BIZNIS IDEJA kopiranje postojeih poslova ili usluga

mapiranje pretvaranje hobija u potencijalni posao korienje radnog iskustva i odreenih

sposobnosti za pokretanje posla brainstorming tehnika oluja ideja

inovacije novih proizvoda ili usluga


35/88


36/88

Vaa poslovna aktivnost mora da budebolja od postojee i sa cijenom i sakvalitetom, asortimanom proizvoda i/ili

usluga, povoljnijim radnim vremenom,boljim nainom isporuke, adekvatnijimskladitenjem i sl.

Vi morate znati odgovor na pitanje:Zato bi neko postao kupac vaih

proizvoda ili usluga, kada takvi vepostoje na tritu?


37/88

Proizvodnja suvenira Vladislav izmovi, vlasnik firme Vakom iz Podgorice, bavi se izradom

suvenira. Na tu ideju doao je zajedno sa bratom u junu 2010.godine, ito, kako kae, bez velikih oekivanja s obzirom na konkurenciju u tojoblasti. Meutim, nakon turistike sezone i svedenih rauna,ispostavilo se da su prodali preko 40 000 komada suvenira. Tada je vebilo jasno da na takvom tritu, na kojem gotovo da nema domaeproizvodnje, postoji velika ansa za razvoj biznisa i to ne samosezonskog karaktera. Naime, trgovci koji su se bavili prodajom suvenira, robu su uglavnom naveliko nabavljali iz drugih zemalja, i morali su unaprijed da je plate, aisporuka je trajala oko tri mjeseca. Veliki problem za trgovce bio je i toto neprodatu robu nijesu mogli vratiti proizvoaima na kraju sezone.

Vladislav i njegov brat odlu

ili su da svoju robu prodaju pod povoljnijimuslovima od drugih proizvoaa kako bi na taj nain privukli trgovce dakupuju njihovu robu. Pored toga to trgovcima suvenira nude jeftinijeproizvode, oni im omoguavaju da u bilo kom trenutku mogu da vrateproizvodeijom prodajom nisu zadovoljni. Na taj nain dobijajuzadovoljnije trgovce, vei promet, , a njihova proizvodnja bolje pratizahtjeve trita. U toku 2011.godine samo 10% robe je vraeno na krajusezone. Ta roba neeekati do naredne turisticke sezone, jer uvijekpostoje suvenirnice koje rade u toku cijele godine. U isto vrijemeVAKOM se trudi da poveava raznovrsnost ponude proizvoda iefikasnost proizvodnje


38/88

Mapiranje . Sutina tehnike je da izaete napolje,

posmatrate i jednostavno biljeite onoega ima u lokalnoj zajednici ili regiji, uzavisnosti od toga ta biste eljeli pokriti

svojim eventualnim proizvodom ili uslugom.Dakle, na mapi zajednice ucrtavate ono toste pronali, npr. pekare, mesare, raznepogone za proizvodnju, prodavnice

razliitih proizvoda itd


39/88

Poslije toga, razvrstavate ono to ste

identifikovali i vrite analizu brojaevidentiranih biznisa, njihove lokacije,prednosti i nedostatke. Zatim, identifikujete

ta nedostaje zajednici/optini i razmotriteda li imate kapaciteta da pokrenete odreenuposlovnu aktivnost. Sljedei korak je

eliminacija ideja prema unaprijed odreenimkriterijumima, kao to su: poetna ulaganja,ljudski potencijal za realizaciju ideje, veza

poslovne aktivnosti sa misijompreduzetnika/preduzea i sl. Kriterijume samibirate.


40/88

Pretvaranje hobija upotencijalni posao Hobi je esto izvor biznis ideja. Posebne

vjetine i zanimanja kojima se ljudi baveu slobodno vrijeme se mogu pretvoriti udobre poslovne mogunosti. Danas seesto susrije

emo sa poslovnim idejamakoje su proizale iz hobija, kao to su

odreene rukotvorine, pravljenjesuvenira, proizvodnja meda, zdrave

hrane i sl.


41/88

Pravljenje igraaka i drugih predmeta od drveta

Kako od hobija doi do malog biznisa govori uspjena priamladog Janka. Za Janka, koji je dugo bio nezaposlen, pravljenjeigraaka i ostalih predmeta od drveta je bio samo hobi koji bi mupovremeno donosio malu zaradu uglavnom preko poznanika iprijatelja koji su bili upoznati sa njegovim radom. Poto jepitanje zaposlenja i dalje bilo neizvjesno, sve vie se okretaosvom hobiju u koji je ulagao dosta truda i rada. Shvatio je da biod toga moglo da nastane neto ozbiljnije i preraste u pravi malibiznis. Ono to mu je bilo neophodno za bri i efikasniji rad bilesu maine savremenije od onih koje je posjedovao. Rjeenjeproblema vidio je u konkurisanju za kredit kod jedne organizacije

na

iji konkurs se prijavio sa svojom biznis idejom. Odmah nakondobijanja kredita, kupio je opremu koja mu je omoguila bru ilaku proizvodnju nakon ega poinje ozbiljnije da se bavi ovomdjelatnou. Venakon prvih mjeseci rada ostvario jezadovoljavajuu zaradu. Janko poinje da pohaa kurs zamarketing i prodaju kako bi ta steena znanja kasnije primijeniou daljem radu. Njegovi dalji planovi vezani su za nabavku mainakoje bi mu omoguile da proiri asortiman proizvoda i ponudi ihirem tritu.

K d k


42/88

Korienje radnog iskustva i

odreenih sposobnosti zapokretanje posla Korienje radnog iskustva i

odreenih sposobnosti zapokretanje posla je jedan od

na

ina dolaska do biznis ideje.Neka istraivanja su pokazala daje ovaj nain najei izvor biznis

ideja

Luka Bulatovi iz Kolaina vlasnik


43/88

Luka Bulatoviiz Kolaina, vlasnik

turistike agencije Explorer: Na ideju da osnujem agenciju doao sam tokomdugogodisnjeg bavljenja skijanjem kada sam bio u prilicida uestvujem u organizaciji raznih turistikih dogaaja

ili da budem instruktor skijanja i sl. Tada sam imaopriliku da osjetim kako izgleda kada svojom uslugomuspijete da uljepate nekom turisti odmor i da mupomognete da se to bolje provede u vaoj zemlji. Kroztakva viegodinja iskustva doao sam na ideju dazaponem profesionalno da se bavim turizmom.2005.godine, osnovao sam turistiku agenciju Explorer uKolainu sa ciljem da bude drugaija od drugih saponudom koja je privlana i raznovrsna kao to je

organizacija: dip safarija, raftinga, paraglajdinga,planinarskog biciklizma, sportsko-rekreativnog ribolova,jahanja, kanjoninga, planinarenja i nezaboravnih izleta.


44/88

U ponudi se nalaze i usluge transfera,

rezervacija smjetaja kao i organizacija teambuilding dogaaja. Moja agencija se razlikujeod drugih prije svega po tome to je veinausluga koje pruamo, u potpunosti u naoj

organizaciji s obzirom da imamo svu opremukoja nam je potrebna, tim koji je zaduen zaposao na terenu, kao i po tome to uvijeknudimo originalne ideje i programe za team

building dogadjaje. Upravo iz ovih razlogapruamo nae usluge i veini agencija iz CrneGore. Ponovo bih izabrao ovaj posao prijesvega zbog toga to, radei ga, upoznajem

razliite ljude, njihove kulture i naine ivota, uvijek sam u prilici da sa svojim timomosmislim neto novo i da budem kreativan.


45/88

Brainstorming tehnika oluja ideja Ovo je uobiajna tehnika, ne samo za

dolazak do odreene biznis ideje, vei za rjeavanje odreenih problema uposlovanju, donoenju odluka, izmjeni

odreenih karakteristika naproizvodu ili usluzi. Ova tehnika semoe koristiti i kao nain

demokratskog donoenja odluka.


46/88

Brainstorming tehnika se sastoji u tome da seokupi grupa od nekoliko osoba, koje bi trebaloda izloe to vie ideja u odreenomvremenskom periodu, ali tako da se ne vrinjihova procjena. Sve ideje mogu bitiprezentovane i nijedna od njih se ne smijekritikovati u ovoj fazi pa ak ni jednomrjeju, uzdahom ili grimasom. Jedna e osobapopisati sve predloene ideje, a kada grupaprestane sa predlaganjem, dolazi do zavretkabrainstorminga. Nakon toga dolazi vrijeme dase kritikuju i brane sve predloene ideje, ali ida se otpiu one koje nisu odgovarajue.Sesije se odravaju dok se ne donese eljenaodluka odnosno dok se ne izabere najboljabiznis ideja.

S l lji tik t k


47/88

Samolepljiva etiketa za poruke

3M je jedna od najpoznatijihamerikih kormpanija u itavomsvijetu. Krajem osamdesetih godina

kompanija je zapala u krizu zbogprezasienosti trita postojeimproizvodima i velikog brojakonkurenata. Odlueno je da seosmisli i razvije potpuno novi proizvodkoji bi bio namijenjen tritu.Kompanija je organizovala

brainstorming sesije u koje su biliukljueni menaderi svih linija, kao ieksperti sa strane (130 uesnika). Uroku od etiri dana trebalo je doi donajbolje


48/88

Prvog dana je iznijeto 130 ideja. Zajedniki je

odlu

eno da se 70 ideja moe smatrati najboljim uprvom krugu. Jedna od njih bila je i ideja mladogmenadera Arta Fraja o samolepljivoj etiketi zaporuke. Drugog dana prisustvovalo je 70 menadera,a od 70 ideja, 45je proglaeno dobrim. Samolepljiva

etiketa za poruke, bila je meu njima. Treeg dana u najuem krugu je ostalo samo devetideja. Ideja mladog menadera i dalje je bila u igri.Posljednjeg dana, nakon debate devet menadera, kao

najbolja ideja izabrana je samolepljiva etiketa zaporuke. Poslije est mjeseci cijeli svijet je bio izlijepljen

malim utim ceduljama, kojima je samo gornja ivicanamazana specijalnim lijepkom, tako da je mogla vieputa da se lijepi i odljepljuje, a da se papir pri tomene oteti. Sa ovom proizvodnjom kompanija 3M jeponovo osvojila svijet.


49/88

Inovacije novih proizvoda iliusluga Ovo je najtei nain da se pokrene

poslovna aktivnost, ali ako imate dobru inovu poslovnu ideju, veoma dugo i uspjenomoete ostati u poslu. Malo je osoba kojee se probuditi u pola noi sa izvrsnom

idejom koja je primjenjiva u praksi. Stogaje ovaj nain dolaska do poslovne idejeuglavnom primjenljiv u biznis sektoru, ali jeprilino rijedak. Do inovacije se takoe

moe doi i upornim i sistematskim radom.

l k


50/88

Inovacija je pronalazak i primjenanovog i boljeg rjeenja zafunkcionisanje postojeeg

proizvoda, usluge ili poslovnogprocesa. Inovacije u irem smislu donose

poboljanja u podruju:konstrukcije proizvoda (tehnolokeinovacije) inovacija procesa,organizacije rada ili poslovanja,marketinga, inovacije usluga i dr.


51/88

Video sadraj na internetu YouTube, osmislio je nain pruanja

najraznovrsnijeg video sadraja na

najjednostavniji nain. FleksibilnostYouTube-a uinila ga je gotovonarodnim glasilom na Internetu,

omoguujui svima da gledaju bilo kojisadraj bilo kada u svijetu. YouTube je2006. godine prodat Google-u za 1.65

milijardi dolara.


52/88

POSLOVNA ANSA

POSLOVNI SLUAJ

POSLOVNA ANSA


53/88

POSLOVNA ANSA Biznis ideju treba razlikovati od

poslovne prilike (anse).

ansa se bazira na onome to kupciele.

Biznis ideja moe biti dobra, ali akoto to elite da prodate, odnosno

pruite, ne zadovoljava bilo kojupotrebu potencijalnih kupaca, ondata ideja nije dobra.


54/88

Poslovna ansa predstavljatrino provjerenu biznis

ideju ideju koja imatrite, za kojom postoji

potreba i potranja i kojase moe realizovati u

uspjean poslovni poduhvat.


55/88

Glavne karakteristike poslovneanse su da je ona:

privlana odriva

pravovremena ostvariva u proizvodu, usluzi ili

prodaji

P st ji n k lik p istup


56/88

Postoji nekoliko pristupa zaprepoznavanje poslovne anse:

posmatranje promjena i trendova rjeavanje problema

pronalaenje praznina na tritu takmienje odnosno konkurencija

Posmatranje promjena i


57/88

Posmatranje promjena i

trendova Posmatranje promjena i trendovapredstavlja prouavanje naina na koje

odreene promjene ili trendovi stvarajuprilike koje preduzetnici mogu iskoristiti.Posmatraju se drutvene, ekonomske,tehnoloke, politike i zakonskepromjene kao i razni trendovi koji su se

pojavili u odre

enom periodu.

Rjeavanje problema


58/88

j j p

Ovaj pristup podrazumijevauoavanje problema i pronalazak

naina za njihovo rjeavanje. Ti problemi se uoavaju

posmatranjem ili intuicijom, sreomili pogaanjem. Postoji veliki brojproblema koje treba rijeiti.


59/88

Philip Kotler,uveni ekspert iz marketinga

kae: Tragajte za problemima

John Gardner: Svaki problem

je briljantno preruena prilika

Pronalaenje praznina na


60/88

j p

tritu Postoji veliki broj primjera

proizvoda i usluga koje potroaitrebaju ili ele, a koji nisu

dostupni na odre

enom podrujuili uopte ne postoje na tritu.

Proizvodne praznine na tritupredstavljaju potencijalnoodrive poslovne anse.


61/88

Provjera poslovne anse


62/88

Provjera poslovne anse

Na kraju, prije nego to

krenete u poslovni poduhvat,neophodno je da izvrite

krajnju provjeru svoje ideje ianse na tritu, postavljanjem

sledeih pitanja:

Postoje li kupci za moj proizvod/uslugu i koju


63/88

Postoje li kupci za moj proizvod/uslugu i koju

njihovu potrebu oni zadovoljavaju? Mogu li kupci sebi priutiti navedeni proizvod

/uslugu?

Postoje li slini proizvodi/usluge i hou li biti umogunosti da uspjeno poslujem?

Da li mogu da obezbijedim potrebne uslove(kapital, opremu, prostor, kvalifikovanu radnusnagu)?

Da li e moj poslovni poduhvat stvarati profit? Vidim li sebe i za tri-pet godina u istom poslu?

Konana odluka


64/88

K u Poslije odgovora na ova pitanja mogue

su tri opcije:

Uvidjeli ste da imate biznis ideju kojaima svoje mjesto na tritu.

Uvidjeli ste da vaa biznis idejazahtijeva dodatne korekcije kako binala svoje mjesto na tritu.

Odustali ste od biznis ideje i radiete nanovoj.

Savjet prije konane odluke


65/88

Savjet prije konane odluke

Prije nego to donesete konanu odluku,sprovedite istraivanje: sastavite listu sapitanjima i postavite ih buduim kupcima,kako biste saznali jesu li vai potencijalnikupci zainteresovani za takav proizvod ili

uslugu, koliko

esto bi ga kupovali, kolikosu spremni da plate za njih, ta im jebitno u vezi sa proizvodom/uslugom, da li

je to kvalitet, ambalaa, pouzdanost,nain dostave, cijena, kvalitet usluge i sl.

Pripazite na slijedee


66/88

prije nego se odluite: Ne dozvolite da nestrpljivost utie na brzinuvae odluke.

Ne dozvolite da vaa prevelika samouvjerenostutie na odabir vae biznis ideje.

Sasluajte i negativne aspekte, jer je bolje dabudete svjesni da oni postoje od samog poetka.

Budite realni, ne dozvolite da vas privukupotencijalno velike zarade.

Prava zarada dolazi ako odaberete pravu ideju i akorazumijete sve aspekte posla prije nego to gazaponete.

BIZNIS PLAN


67/88

Radi boljeg sagledavanja biznis ideje neophodno je napraviti Biznisplan kao formu kojom se preciziraju sva pitanja od znaaja zanjenu realizaciju. Kroz dobro uraen biznis plan precizno eteformulisati svoju biznis ideju, sagledaete svoje mogunosti,vidjeti svoje prednosti i slabosti, rizike i ogranienja, sagledaetekoje vas aktivnosti oekuju, kao i finansijsku analizu i odrivost

biznis ideje. Biznis plan je namijenjan kako samom preduzetniku tako iinvestitorima da bi mogli da vide da li se poslovni poduhvat isplati ikoliki je rizik ulaganja u njegovu realizaciju. Forma biznis planamoze biti razliita i svako treba da izabere onu koja mu najvieodgovara, a to e zavisiti od vie stvari:

Glavnog cilja biznis plana (da li ga radite iskljuivo za svojepotrebe ili e vam sluiti da biste traili kredit ili predstavili idejuposlovnom partneru)

Vrste djelatnosti (biznis plan za uslunu firmu i za proizvodnu e serazlikovati)

Razvojne faze i veliine privrednog subjekta (biznis plan za posaokoji tek treba da pone i koji e zapoljavati 3-4 radnika nee bitiisti kao i biznis plan kompanije koja ima 1000 radnika u nekolikozemalja)

Budite spremni da potroite puno vremena radeibi i l P t ij j l


68/88

na biznis planu. Poetno razvijanje plana ezahtijevati znaajnu koliinu istraivanja idiskusije sa vaim poslovnim partnerima ilisavjetnicima. Prvi nacrti e biti pregledani,revidirani i onda opet itani. Ponekad, poslijenekoliko sedmica ili mjeseci rada moete odluitida trebate poeti ispoetka u cilju da odredite iispravite slabosti koje su otkrivene tokom procesapripreme biznis plana.

Kada ponete da pripremate va prvi nacrt,nemojte se obeshrabriti. To je va prvi nacrt inajvaniji cilj je da ponete prenositi ideje, misli iinjenice na papir, to e vam dozvoliti da viditekako poslovni plan i biznis poinju dobijati oblik.

Najcea struktura i elementi biznis


69/88

plana Naslovna strana Sadraj biznis plana Rezime

Osnovni podaci Opis djelatnosti preduzea i proizvoda/usluge Analiza trita prodaje Analiza konkurencije

Analiza trita nabavke Cijene, distribucija, lokacija i promocija Tehniko-tehnoloka analiza Analiza zatite ivotne sredine i zatite na radu Finansijski plan Vremenski plan realizacije


70/88

1. Naslovna strana Naslovna strana je prvo to se vidi kada se

biznis plan uzme u ruke i potrebno je da jeestetski sreena i da posjeduje potrebneinformacije kao to su: naziv podnosioca

biznis plana, naziv biznis ideje, mjestorealizacije, datum i mjesto podnoenjabiznis plana, logo ukoliko postoji i sl.


71/88

2. Sadraj Sadraj daje pregled biznis plana

kako bi investitor lake pronaaodjelove koji ga posebno intresuju.


72/88

3. Rezime Iako se rezime radi na kraju biznis plana,

on se uvijek stavlja kao prvo poglavlje izrazloga to svaki investitor to prvo proitai potrebno je da ga zainteresuje jer tek utom sluaju on prelazi na detaljniju analizukompletnog biznis plana. Rezime se pie na

jednostavan i jasan nain i sadri kljuneparametre kao to su: biznis ideja,

investicija, rok, profit, sredstva i sl.


73/88

4. Osnovni podaci Ovo poglavlje sadri osnovne

informacije kao to su: ime vlasnika,adresu, telefon, email, djelatnost,pravni oblik organizovanja , izvorsredstava i sl.

5. Opis djelatnosti preduzea


74/88

(biznis ideje) i proizvoda/usluge Precizno treba opisati djelatnost kojom e sebaviti preduzetnik/preduzee odnosno opisatisvoju biznis ideju (npr. proizvodnja mesa imesnih preraevina, proizvodnja itarica,popravka obue i kone galanterije i sl.)Zatim, treba navesti proizvode/usluge iopisati njihove karakteristike (njihovunamjenu, funkcionalnost, kvalitet,inovativnost, trajanje na tritu, da li je toglavni proizvod ili dopunski, da li postojizamjena za taj proizvod, da li ispunjavastandarde kvaliteta, ekoloke zahtjeve i sl.).

6.Analiza trita prodaje


75/88

Naroito vaan segment biznis plana predstavljaanaliza trita, odnosno da li trite moe daprihvati va proizvod. Trebalo bi najpre da odrediteko su potencijalni kupci proizvoda ili korisniciusluga (fizika ili pravna lica), koja je njihovalokacija (da li su kupci iz lokalnog podruja, regije,iz cijele drave ili iz drugih drava). Zatim jepotrebno je da razmislite koju potrebu kupcimazadovoljavate i koliko esto e oni kupovati ikoristiti vae usluge, kolika je potranja i moguaprojekcija potranje u budunosti, koliki je obimponude u toj vrsti djelatnosti i koliki bi bio obim

vae prodaje u periodu od est mjeseci do jednegodine

8. Analiza konkurencije


76/88

j

Vrlo je vano identifikovati i opisati

konkurenciju tj. prikupiti podatke onjihovim prednostima i slabostima (onjihovim proizvodima i uslugama,ueu na tritu, cijenama, kanalimadistribucije, promociji i sl.)

9.Analiza trita nabavke


77/88

Cilj ove analize je sagledavanje mogunosti

nabavke repromaterijala i sirovina zaproizvodni proces. Potrebno je sagledatiudaljenost trita nabavke, konstantnost uisporukama, kvalitet sirovina i isporuka,

cijene, postoji li zamjena na titunabavke, da li se nabavka dobija direktnood proizvoaa ili preko trgovca na veliko,postoji li mogunost nabavke preko kredita

i sl.

10. Cijene, lokacija,distribucija, i promocija


78/88

j , p j Cijene Odredite cijenu koja obezbjeuje rentabilno poslovanje.

Prilikom odreivanja cijene proizvoda ili usluge mora sevoditi rauna o trokovima proizvodnje i eljene dobiti,

trokovima distribucije, mari, cijenama konkurenata,mogunosti odrivosti u tim cijenama, spremnost kupca daplati cijenu, planiranje prodaje na kredit.

Mjesto prodaje - lokacija Pitanje mjesta prodaje/pruanja usluge je vano pitanje za

svakog preduzetnika prije nego to odlu

i na kojie na

invriti prodaju/pruati uslugu. Prethodno treba napraviti

kalkulaciju i utvrditi da li je isplativije da se ulae u vlastituradnju ili e se prodaja vriti preko drugih. Ako se odluiteza vlastitu maloprodaju, kljuni faktor je lokacija i prinjenom odreivanju morate voditi rauna o tome: kakav je

saobraaj na toj lokaciji, kakve su druge radnje na tojlokaciji, kakav je parking, da li je mjesto lako dostupno,koliki je zakup prostora.

Nain prodaje i distribucija proizvoda iusluga


79/88

u uga Razmislite da li e se prodaja realizovati

direktno putem porudbine, interneta,kataloga ili dostavljanjem maloprodajnim ili

veleprodajnim pradavnicama i sl. Promocija Naine promocije i reklamiranja treba

izabrati vodei rauna o trokovima, ali inajboljim efektima koji e se ostvariti.Moete promovisati i reklamirati svojeproizvode putem televizije, interneta,novina, ali i kroz izradu reklamnogmaterijala kao to su: flajeri, kalendari,ae, kape, majice, olovke, privesci i sl.

11. Tehniko - tehnoloka analiza


80/88

Kroz ovu analizu ete doi do odgovora koji izboropreme je potreban, da li se radi o novojtehnologiji ili e se koristiti stara, kakva jemogunost nabavke rezervnnih djelova i njihova

ugradnja, kakvi su kapaciteti proizvodnih linija iobim proizvodnje. Takoe je potrebno sagledatikakvi graevinski i poslovni objekti su potrebni,koja povrina, kojih gabarita, nain gradnje, kaoi potrebnu infrastrukturu (pristupni putevi ,parking, elektro, vodovodne ptt instalacije,kanalizacija, deponija i dr.) Treba definisati kojije potreban broj zaposlenih i da li postojiadekvatna kvalifikaciona struktura radnika kojie biti angaovani.

Analiza zatite ivotne sredine


81/88

Ukoliko se realizacija projekta odnosi na nekiproizvodni proces ili takvu vrstu usluga kojipodrazumijeva otpadne materijale koji mogu

tetno djelovati na ivotnu sredinu, neophodno jesagledati mogunosti skladitenja tih materijalana bezbijedan nain u skladu sa zakonskimpropisima ili kako smanjiti negativan uticaj.

Naravno da savremena tehnologija omoguavasmanjenje zagaena na minimum,ali je tada rijeo vrlo skupoj opremi i postavlja se pitanje kako ese taj segment odraziti na trokove poslovanja.


82/88

12. Finansijski plan Finansijski plan je najvaniji i najsloeniji diobiznis plana. On je pokazatelj finansijskeefikasnosti i isplativosti poslovne ideje i pomoi e

vam da: Procijenite sredstva koja su vam potrebna dapokrenete realizaciju vae poslovne ideje (poetnainvesticiona ulaganja)

Pronaete izvore finansiranja Projektujete plan prihoda i trokova (bilans

uspjeha) vaeg poslovanja Identifikujete finansijske probleme u poslu i

tokom poslovanja, kao i da pronaete naine nakoje ete ih rijeiti

Predstavite bankama, ulagaima i investitorimasliku o relizaciji vae poslovne ideje

Poetna (investiciona) ulaganja Vaa poetna ulaganja e zavisiti od vrste posla za koji ste se opredijelili.


83/88

To su sredstva koja su vam potrebna da biste mogli da zaponete posao.Poetna (investiciona) ulaganja obuhvataju ulaganja u osnovna i obrtnasredstva.

Ulaganja u osnovna sredstva se odnose na: zemljite poslovni prostor

nabavku maina i opreme nabavku kancelarijskog namjetaja registraciju preduzea komunalne i druge takse Ulaganja u obrtna sredstva se odnose na: nabavku sirovina nabavku repromaterijala nabavku poluproizvoda obezbjeivanju zaliha obezbjeivanju rezerve (sredstava ) za nepredviene trokove Iznos obrtnog kapitala e zavisiti od posla kojim ete se baviti, odnosno od

proizvoda koji ete prodavati ili usluge koju ete pruati. Ovdje trebavoditi rauna o tome da je potrebno da se predvide dovoljne koliine zaliha(sirovina, repromaterijala) za odreeni vremenski period kako bi se procesproizvodnje nesmetano odvijao. Napravite spisak svih potrebnih ulaganja,raspitajte se gdje i kako moete doi do opreme, namjetaja, sirovina,repromaterijala vodei rauna o tome da je poeljno da imate minimalnepoetne trokove. Nakon ovoga biete u stanju da definiete ukupna

sredstva kako bi vae preduzee po

elo sa radom.

Izvori finansiranja


84/88

Kada napravite plan poetnih ulaganja, saznaetekoliko sredstava vam je potrebno da zaponeteposao. Razmislite da li vi imate ta sredstva ili jeneophodno da ih obezbijedite iz drugih izvora

(moete traiti kredit od banke, pomoodporodice ili pronai investitora koji je

zainteresovan da ulae u va poslovni poduhvat). Bilans uspjeha plan prihoda i trokova Bilans uspjeha slui da vam prui informaciju o

tome da li e vae preduzee iz ostvarenih prihodapokriti sve trokove koji e nastati i da li e bitiostvaren viak prihoda tj.dobit.

Da biste napravili bilans uspjeha, potrebno je da

napravite godinji plan prihoda i rashoda tj.trokova za odreeni vremenski period.

Prihodi


85/88

Prodajom proizvoda ili pruanja usluga ostvaruju seprihodi. Njih je potrebno sagledati na godinjemnivou. Do projekcija godinjih prihoda moe se doitako to e se izraunati obim dnevnih i mjesenihprihoda.

Trokovi Trokovi su sredstva koja se troe da bi se proizveli iprodavali proizvodi ili usluge. Planiranje trokova jeveoma vana stavka u finansijskom planu. Njihovo

planiranje vam pomae da formirate cijenu proizvoda iusluga, pokuate da smanjite trokove proizvodnje ilipruanja usluga, planirate budue korake u poslovanjui donosite bolje poslovne odluke.

Trokovi mogu biti razliiti ali ih najee moemopodijeliti na: Direktne (materijalne)

Indirektne (nematerijalne)

Direktni (materijalni) trokovi su direktno povezani saproizvodima i uslugama koje vae preduzee nudi. To su:

Trokovi za nabavku sirovina, repromaterijala i poluproizvoda za


86/88

proizvodnju Trokovi za ambalau Plate radnicima koji proizvode ili prodaju vae proizvode ili usluge

Indirektni (nematerijalni) trokovi su svi ostali trokovi koje eteimati a nisu direktno vezani za proizvod ili uslugu. esto se ovitrokovi nazivaju reijski trokovi ili izdaci. To su trokovi:

Zakupa prostora ili zemljita Opreme, amortizacije i odravanja Kancelarijskog materijala

Telefona i interneta Marketinga, reklamnog materijala, plakata Struje, vode, grijanja Plata radnicima koji ne uestvuju u procesu proizvodnje ili prodaje Vaa mjesena plata

Ostali trokovi ( za pokrivanje nepredvienih situacija )

Ukupni trokovi (UT) vaeg poslovanja predstavljaju zbir direktnih iindirektnih trokova. Kada ih oduzmete od planiranih ukupnih prihoda(UP) ostaje dobit koju ete ostvariti.


87/88

UP(ukupni prihod) UT (ukupni trokovi) =DOBIT Planirana dobit mora da bude dovoljno velika kako bi se mogle realizovati

i neke nepredviene situacije kao npr: da prodaja bude manja odpredviene, da se oprema pokvari i sl. Planirane prihode i trokovemoete objediniti u planirani bilans uspjeha i dobiete jasnu sliku da li

od vaeg poslovanja moete o

ekivati dobit iliete poslovati sagubitkom.

Ukoliko vam planirani bilans uspjeha pokae da e vai trokovi biti veiod planiranih prihoda, onda moete razmisliti da odustanete odrealizacije vae poslovne ideje ili da korigujete plan prihoda i trokova.Ukoliko odluite da korigujete va finansijski plan analizirajte slijedee:

Da li treba poveati cijenu proizvoda/usluge ili poveati proizvodnju? Da li treba smanjiti trokove materijala, moe li se nabaviti jeftinije? Da li su plate zaposlenih dobro procijenjene? Moda ih treba smanjiti na

poetku a kasnije poveati, ukoliko se posao razvije. Moda trebapredvidjeti plaanje po uinku?

Plan prodaje i plan trokova treba realno planirati i prikazati jer je tobitna stavka u biznis planu na koju e vai potencijalni ulagai naroitoobratiti panju.

13. Vremenski plan


88/88

realizacije Za realizaciju svih aktivnosi treba uraditi

vremenski plan. Preciziranjem rokova izbjei etekanjenje a time i dodatne trokove. Treba navestiplanirane aktivnosti (izrada biznis plana, ocjenabiznis plana, zatvaranje konstrukcije finansiranja,Raspisivanje konkursa i zapoljavanje, ugovaranjegraevinskih radova, isporuka opreme, probnaproizvodnja i redovna proizvodnja) i definisativremenski rok za svaku od njih.

Documents

PREDUZETNIŠTVO PPt