Prof. dr. Mehmed Hadžić

Međunarodna organizacija rada (MOR)- struktura, djelatnost i izazovi

Sarajevo, 27. 12. 2018. godine

Inicijative pojedinaca o potrebi međunarodnog uređenja zaštite radnika

• Robert Oven „A New View of Society“ (Novi pogledi na društvo); Predložio je 1818. godine osnivanje tzv. „Komisije rada“ za donošenje međunarodnog zakonodavstva.

• Auguste Blanqui, Predavanja na Sorboni 1828-1839 „Kurs industrijske ekonomije“

• Daniel La Grand, industrijalac koji se u 19. vijeku zalagao za ograničavanje radnog vremena, odmor nedjeljom, propisivanjem najniže dobi za zaposlenje (10 godina za dječake i 12 godina za djevojčice)

Inicijative vlada i radničkih udruženja

• Inicijativa Švajcarske (povod različito uređenja prava radnika u švajcarskim kantonima)

• Prvo međunarodno radničko udruženja -Prva internacionala

• 1900. godine Međunarodno udruženje za zakonsku zaštitu radnika: Konvencija o zabrani noćnog rada žena i Konvencija o zabrani upotrebe bijelog fosfora u izradi šibica

Osnivanje

• Kraj I svjetskog rata, Mirovna konferencija u Parizu (počela sa radom 18. 01. 1919 godine),

• 25. 01. 1919. god. osnovana Komisija o međunarodnom radnom zakonodavstvu,

• 11. 04. 1919. god. Mirovna konferencija je usvojila Izvještaj Komisije,• Izvještav se sastoji iz dva dijela,• U prvom dijelu se predlaže osnivanje Međunarodne organizacije rada kao

stalnog međunarodnog tijela,• U drugom dijelu su iznijeta načela budućeg međunarodnog radničkog

zakonodavstva,• Izvještaj predstavlja dio XIII Mirovnog ugovora,

Osnovni ciljevi i zadaci MOR-a

• Utvrđeni su Ustavom MOR-a iz 1019. godine i Filadelfijskom deklaracijom iz maja 1944. godine,

• Ciljevi MOR-a sadržani u preambuli Ustava su:

1. Svjetski i trajni mir može biti zasnovan samo na bazi socijalne pravde,

2. Loši uslovi rada donose velikom broju lica nepravdu, bijedu i siromaštvo, što ima za posljedicu takvo nezadovoljstvo koje ugrožava svjetski mir i harmoniju,

3. Svaka nacija treba da usvoji dovoljno humane uslove rada, ne samo zbog razloga pravde, nego što i neusvajanje takvih uslova spriječava druge nacije da poboljšaju uslove rada u svojim zemljama (šoping pravnih sistema- dodao M.H.)

Principi Filadelfijske deklaracije

1. Rad nije roba,

2. Sloboda izražavanja i udruživanja je neophodan uslov stalnog-kontinuiranog napretka,

3. siromaštvo (bijeda) gdje god postojalo predstavlja opasnost za prosperitet svih

4. Neophodna je međunarodna saradnja, kao i saradnja vlada radnika i poslodavaca (borbu protiv siromaštva treba voditi nesmanjenom energijom u okviru svake nacija i sa stalnim i koncentrisanimmeđunarodnim naporom, u kome predstavnici radnika i poslodavca sarađuju na bazi jednakosti sa predstavnicuima vlada, učestvuju u slobodnoj diskusiji i diskusijama demokratskog karaktera u cilju unaprijeđenja zajedničke dobrobiti)

Karakteristike MOR-a

• Stalnost i neprekidnost,

• Univerzalnost,

• Tripartizam

Članstvo

• Sve države koje su bila članice MOR-a do 01. novembra 1945,

• Sve članice Organizacije Ujedinjenih nacija ako dostave generalnom direktoru Međunarodnog biroa rada zahtjev za prijem u kome se obavezuju poštivati obaveze iz Ustava MOR-a,

• Države koje primi Opća konferencija MOR-a 2/3 većinom delegata prisutnih na zasjedanju Konferencije (mora biti 2/3 delegata vlade koji glasaju) uz saopštenje generalnom direktoru MBR da prihvataju obaveze

• U 2018. godini 187 država članica

Glavni organi MOR-a

1. Opća (opšta) konferencija,

2. Administrativni savjet,

3. Međunarodni biro rada,

Opća konferencija

• Najviše zakonodavno tijelo MOR-a,

• Ima nadležnost za donošenje konvecija i preporuka,

• Donosi deklaracije/rezolucije,

• Nadležna za usvajanje izmjena Ustava MOR-a,

• Usvaja izvještaj o radu Međunarodnog biroa rada kojeg podnosi generalni direktor,

• Vrši prijem novih država članica

Opća konferencija

• Sastaje se kada postoji potreba a najmanje jedanput godišnje,

• Sastavljena je od nacionalnih delegacija koje su zastupljene sa četiri člana,

• Sastav delegacija: dva predstavnici vlade, jedan predstavnik radnika i jedan predstavnik poslodavaca,

• Dodatno: u delegaciju se mogu imenovati i savjetnici-zamjenici članova delegacije i savjetnici,

• Mogu se pozvati i druge osobe u svojstvu predstavika vlada ili međunarodnih organizacija, Članovi Administrativnog savjeta koji nisu delegati ili savjetnici,

Opća konferencija

• Rad Konferencije se reguliše ustavom i pravilnikom,

• Do izbora rukovodstva Konferencije otvara je i njome rukovodi predsjednik Administrativnog savjeta,

• Konferencija bira predsjednika i tri potpresjednika,

• Na Konferenciji se bira niz različitih komisija na koje se prenose odgovarajuća ovlašćenja: Komisija za prijedloge, Komisija za verifikaciju punomoćja, Komisija za budžetska i finansijska pitanja, Komisija za primjenu konvencija i preporuka i dr.

• U komisijama predstavnici radnika i poslodavca učestvuju ravnopravno sa predstavnicima vlada,

Opća konferencija

• U junu 2018. godine u Ženevi je održana 107. sesija,

• Predstavnike radnika i poslodavaca imenuje vlada u dogovoru sa najreprezentativnijim organizacijama radnika i poslodavaca u zemlji,

• Svi članovi delegacije glasaju nezavisno i individualno, slobodno iznose svoje mišljenje i zauzimaju stavove,

• Vladini delegati iako nezavisni ipak zastupaju stavove vlade,

• Delegati radnika i poslodavaca ne predstavljaju vlade nego svoje organizacije

Opća konferencija

• U okviru Konferencije postoje tri grupe: vladina radnička i poslodavačka,

• Grupe profesionalnih organizacija (radnička i poslodavačka) redovno zasjedaju tokom Konferencije kako bi imali zajedničke stavove na plenarnom zasjedanju

Administrativni savjet (Upravno vijeće)

• Sastoji se od 56 članova (28 predstavnika vlada, 14 predstavnika radnika i 14 predstavnika poslodavaca) i 66 zamjenika (28 predstavnika vlada, 19 predstavnika radnika i 19 predstavnika poslodavaca)

• Stalni članovi vladinih delegacija predstavnici: Brazila, Kina, Francuske, Njemačke, Indije, Italije, Japana, Rusije, Velike Britanije i SAD)

• Ostali članovi vlada se biraju svake tri godine na Općoj konferenciji,

• Predstavnici radnika i poslodavaca se biraju između predstavnika na općoj konferenciji

Administrativni savjet (Upravno vijeće)

• Glavni zadatak Administrativnog savjeta je usklađivanje rada i koordinaciju svih aktivnosti MOR-a,

• Utvrđuje dnevni red konferencije,

• Podnosi prijedlog budžeta MOR-a,

• Nadzire primjenu konvencija i preporuka od strane država članica,

• Vrši izbor generalnog direktora Međunarodnog biroa rada,

• Zasjeda u pravilu tri puta godišnje

Međunarodni biro rada

• Stalni sekretarijat MOR-a sa sjedištem u Ženevi,

• Neke od nadležnosti i zadataka:• Sprovođenje raznih anketa koje naređuje Konferencija ili administrativni savjet,

• Pripremanje dokumentacije i drugog materijala za sva zasjedanja koja se održavaju u okviru MOR-a,

• Publikovanje na raznim jezicima, časopisa, studija, i izvještaja o socijalnim i ekonomskim pitanjima,

• Pružanje vladama na njihovo traženje i u okviru svojih mogućnosti, svake odgovarajuće pomoći u izradi zakonskih propisa,

• Pružanje informacija i podataka, kao i savjeta uopće, na traženje vlada, radničkih i poslodavačkih organizacija

• Praćenje primene međunarodnih konvecija i preporuka u zemljama članicama

Međunarodni biro rada

• Na čelu biroa Generalni direktor- od 01. oktobra 2012. Guy Ryder (UK)

• U birou radi 2700 službenika iz preko 150 zemalja, raspoređenih u sjedištu u Ženevi i u 40 područnih ureda širom svijeta

• Od ukupnog broja zaposlenih 900 ih radi u programima tehničke kooperacije i projektima

• Neki od odjela Biroa su: odjel za međunarodne radne standarde, odjel za politiku zapošljavanja, odjel za socijalnu sigurnost, odjel za uslove rada i jednakost, odjel za upravljanje i tripartizam, odjel za istraživanje, odjel za statistiku

Komiteti

• Tripartitni komiteti koji pokrivaju različite oblasti,

• Komiteti eksperata:profesionalno (stručno) osposobljavanje i prekvalifikacija, zaštita zdravlja i bezbjednosti na radu, industrijski odnosi isl.

Normativna djelatnost MORa

• Donošenje međunarodnih konvencija i preporuka

• Norme radnog zakonodavstva koje su univerzalnog karaktera i koje putem ratifikacije treba da se provedu u državama članicama,

• Potrebno je pažljivo procjenjivati da li se uređenje određene oblasti može normirati konvencijom ili će se koristiti preporuka o čemu odlučuje Opća konferencija

Univerzalni međunarodni radni standardisadržani u konvencijama MOR-a prema predmetu

Sloboda udruživanja,kolektivnog dogovaranja i participacija

Jednakost u mogućnostima ili tretmanu

Prinudni rad Dječiji rad Tripartizam Radna adminstracija i inspekcija Zapošljavanje Stručno usavršavanje i

doobrazovanje Plaće Radno vrijeme

Sigurnost zaposlenja Zaštita na radu Zaštita materinstva Socijalna politika Zaštita radnika migranata Pomorci Ribari Lučki radnici Domorodačko i plemensko

stanovništvo Specifične kategorije radnika

Postupak donošenja konvencije

• Inicijativu pokreće jedna od tri grupe – najčešće radnička,

• Jednokratna i dvokratna diskusija,

• Jednokratna diskusija- Inicijativa se dostavlja Administrativnom savjetu koji nakon postupka pripreme i konsultacija podnosi prijedlog na sljedećem zasjedanju Opće konferencije

Dvokratna diskusija

• MBR državama dostavlja tzv prethodni izvještaj, nakon povratnih prijedloga i sugestija MBR sastavlja i dostavlja tzv drugi izvještaj sa prijedlogom konvencije –u suštini nacrt,

• Nakon provedenih pripremnih radnji na Konferenciji se obrazuje tripartitnakomisija koja podnosi izvještaj sa konkretnim prijedlozima,

• Kada Opća konferencija dobije izvještaj odlučuje hoće li prijedlog konvencije staviti na dnevni red sljedećeg zasjedanja,

• MBR ponovo konsultuje vlade i ponovo sastavlja izvještaj za sljedeće zasjedanje

• Na drugom zasjedanju Konferencije formira se posebna komisija u okviru koje se razmatraju prijedlozi za poboljšanje teksta konvencije

• Da bi se tekst konvencije usvojio na plenarnoj sjednici Opće konferencije potrebna je dvotrećinska većina prisutnih delegata

Revizija

• Prilikom donošenja konvencije su odraz odgovarajućeg ekonomsko socijalnog razvoja,

• Promjenom društveno ekonomskih odnosa javlja se potreba za prilagođavanjem normativnog okvira

• Revizijom može biti obuhvaćen samo određene odredbe ili konvencija u cjelini

Ratifikacija i otkazivanje

• Usvojena konvencija stupa na snagu nakon ratifikacije određenog broja država članica-najčešće minimalno dvije,

• Obaveza država da usvojenu konvenciju u roku od godine dana od zaključenja zasjedanja podnesu konvenciju nadležnoj vlasti na ratifikaciju.

• Nadležna vlast ima diskreciono pravo da odlući da li će konvenciju ratifikovati ili ne, neovisno o tome da li je delegacija države na Općoj konferenciji glasala za usvajanje konvecije

• Obeveze iz konvencije za državu članicu nastaju protekom roka od 12 mjeseci od ratifikacije

Inkorporacija konvecija u interni pravni poredak države

• Dvije koncepcije:

1. Monistički sistem i,

2. Dualistički sistem

Pravna priroda konvencija

• Međunarodni ugovor: da ili ne?

• Prema ustavu MOR-a međunarodni pravni akt,

• Obaveze za državu nastaju tek nakon ratifikacije,

• Višestrani međunarodni ugovori posebne vrste (ugovori-zakoni, otvorene konvencije),

Preporuke

• Za države ne nastaju obaveze nego predstavljaju smjernice/putokaz,

• Mogu biti prethodnica konvencijama,

• Mogu se donositi uz/nakon konvencije dajući smjernice za njenu primjenu,

• Mogu se donositi samostalno,

Praktična i naučno-istraživačka djelatnost

• Praktična: pružanje tehničke i svake druge pomoći vladama država i radničkim i poslodavačkim organizacijama; pomoć u izradi zakona, materijalna pomoć, slanje eksperata,

• Naučno-istraživačka: analiza tržišta rada i radnog zakonodavstva, neophodan preduslov za praktičnu i normativnu djelatnost

Izazovi

• Tehničko-tehnološki razvoj,

• Slabljenje snage i uticaja sindikata,

• Ponovno uspostavljanje nacionalnog i međunarodnog socijalnog konsenzusa

Literatura:

• Pešić R., Međunarodna organizacija rada, poreklo-struktura-delatnost, Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi sad, 1969,

• Bilić A., Buklijaš B., Međunarodno radno pravo- uz poseban osvrt na Međunarodnu organizaciju rada, Split, 2006

• Rončević D., Primena akata Međunarodne organizacije rada u nacionalnim zakonodavstvima- doktorska disertacija, Univerzitet u Kragujevcu Pravni fakultet, 2011

• www.ilo.org

•Hvala na pažnji!