9
R E G I O N A L N A KONFERENCIJA Srbija, Mećavnik, 26.-28.maj 2016. godine

R EGION AL N A KONFERENCIJA

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

R E G I O N A L N A K O N F E R E N C I J A

Srbija, Mećavnik,26.-28.maj 2016. godine

2SS BOFOS

Samostalni sindikat zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije (SS BOFOS) organizovao je, u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert, regionalnu Konferenciju Foruma sindikata finansijskog sektora zemalja Jugoistočne Evrope, koja je održana u periodu od 26.-28. maja 2016. godine na Mokroj Gori. Tema Konferencije bila je Agencije za zapošljavanje i sektor pružanja finansijskih usluga.

- Mi smo zaduženi za region od baltičkih zemalja do Balkana i protekle godine smo imali 60 manifestacija održanih u 40 mesta u 19 različitih zemalja, tako da je to razlog što nisam ranije imao priliku da se družim sa vama, rekao je Daniel Reichart, direktor kancelarije Fondacije Friedrich Ebert zadužen za socijalni dijalog, rad i radne odnose u Centralnoj i Istočnoj Evropi .On je istakao da je Forum sindikata finansijskog sektora JIE veoma aktivno telo, za čije konferencije uvek postoji interesovanje.- U svetu koji se vrlo brzo umrežava neophodno je da se i sindikati umrežavaju u najvećoj mogućoj meri. Nama su ove mreže jako važne i veoma nam je drago što možemo da ih podržavamo. Zahvaljujem se SS BOFOS-u i predsednici Mari Erdelj kao i Milanu Jevtiću na organizaciji ove Konferencije, istakao je Daniel Reichart.

REGIONALNA KONFERENCIJA

3SS BOFOS

Mara Erdelj učesnicima Konferencije prikazala je hronologiju saradnje sa Fondacijom Friedrich Ebert navodeći da je saradnja na relaciji SS BOFOS – FES pocela 2007. godine, kada je održana prva Konferencija sindikata finansijskih delatnosti pod nazivom: Uloga socijalnih partnera u upravljanju promenama i restrukturiranjem u procesu privatizacije u finansijskom sektoru JIE.Milan Jevtić predstavnik regionalne kancelarije Fondacije Friedrich Ebert najavio je da će se, najverovatnije, u narednom perodu, umesto dva puta godišnje konferencije Foruma sindikata finansijskog sektora JIE održavati jednom godišnje, zbog nedostatka sredstava.- Ja vas smatram prijateljima, ne samo kolegama i zato ćemo videti da u budućnosti ojačamo našu mrežu tako što ćemo vas pozivati i na neke druge aktivnosti, kazao je Milan Jevtić u uvodnom izlaganju.On je u svojoj prezentaciji u vezi agencija za zapošljavanje rekao da je u trenutku kada je Evropska komisija predložila fleksibilne oblike rada otvorena Pandorina kutija.- Na nivou Evropske unije postoji Povelja o osnovnim pravima u Evropskoj uniji koja predstavlja (pored Ugovora o EU) dokument koji ima direktno dejstvo, konkretno nije potrebno transponovanje, odnosno prenošenje odredbi ovog dokumenta u nacionalno zakonodavstvo. U članu 31 ovog dokumenta stoji da svaki radnik ima pravo na radne uslove koji poštuju njegovo zdravlje, bezbednost i dostojanstvo, kao i na ograničenje maksimalnog radnog vremena, na dnevni i nedeljni odmor kao i na godišnje plaćeno odsustvo.Direktiva 2008/104 uvodi agencije za zapošljavanje. Postavlja se pitanje da li je bilo neophodno da pored agencija o posredovanju budu uvedene i agencije koje se bave iznajmljivanjem radnika. Ako već postoji taj institut, onda je potrebno da se radi na smanjenju njegove zloupotrebe. Direktiva 2008/104 ne predstavlja opasnost sama po sebi.Direktiva dopušta da države članice Evropske unije mogu da ograniče primenu ovog instituta ili čak da ga zabrane (zbog opšteg interesa, ali opšti interes je prilično nerazumljiv pojam i ostavljeno je državama članicama da same tumače šta je opšti interes).Osnovno načelo Direktive jeste načelo jednakog tretmana: privremeno angažovani agencijski radnici imaju pravo na jednaku zaradu i naknade koje imaju i stalno zaposleni radnici, stim da poslodavci otvoreno kažu: “što bi angažovali agencijske radnike kada moramo da ih tretiramo isto kao i stalno zaposlene, naš interes je profit” ispričao je Milan Jevtić.

REGIONALNA KONFERENCIJA

4SS BOFOS

Austrija- U Austriji je dobro razvijen socijalni dijalog, jer su sindikati jaki. Imaju Zakon kojim je omogućeno osnivanje Fonda za stručno usavršavanje agencijskih radnika. Značajan deo srdestava tog Fonda dotira država, a drugi deo čini deo primanja agencijskih radnika. Ukoliko agencijski radnik radi 4 meseca neprekidno a prestane potreba za njegovim radom, on ima pravo na određenu svotu, koju dobija svakog meseca.Ipak prema rezultatima ankete koja je sprovedena u Austriji agencijski radnici sebe smatraju modernim robovima, rekao je Milan Jevtić.

REGIONALNA KONFERENCIJA MILAN JEVTIĆ DAO JE PRIMERE RADA AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE PO ZEMLJAMA

DanskaPoložaj privremenih

agencijskih radnika je regulisan kolektivnim

ugovorom.Vrhovni sud Danske je 1997. godine presudio da pravo na naknadu za vreme bolesti ne pripada agencijskim

radnicima, jer je agencija formalno njihov

poslodavac.

Holandija Sve agencije moraju

se registrovati kod Privredne komore te zemlje.

Postoji petogodišnji kolektivni ugovor koji se primenjuje na 600.000 agencijskih radnika, a koji su zaključili sindikati (FNV Bondgenoten, CNV Dienstenbond, De Unie and

LBV) i Asocijacija agencija za zapošljavanje

(ABU).

IrskaU ovoj

zemlji ne postoji “kvalifikacioni period” već čim počnu da rade, agencijski radnici dobijaju ista prava

kao i zaposleni.

NemačkaPrva agencija za lizing

radnika osnovana je 1960. godine u Bremenu.

Agencije moraju da dobiju dozvolu od Federalne agencije za rad i ta

licenca važi jednu godinu i mora se obnoviti.Radnici imaju pravo da biraju i budu birani u rad Saveta Agencije.Radnici u štrajku mogu biti zamenjeni agencijskim radnicima, ali zakon

predviđa da agencijski radnik može da odbije da radi u

kompaniji u kojoj je na snazi štrajk. Velika

Britanija- U Velikoj Britaniji vlada

običajno pravo. Tamošnji sudovi su došli do zaključka,

odnosno ustanovili su da agencijski radnik ne može da se zove zaposleni (jer nema ugovor o radu sa kompanijom u kojoj radi tj. koja ga je iznajmila). Agencijski radnici dobijaju ista prava, odnosno jednak tretman tek posle 12 nedelja rada na istom

poslu u jednoj kompaniji (“kvalifikacioni period”).

Belgija2013. godine je

zaključen kolektivni ugovor, a godinu dana

kasnije je usvojen Zakon koji se bavi pitanjem agencijskih radnika. Novo zakonodavstvo u Belgiji postavlja legitimne razloge za unajmljivanje radnika i oni su: zamena odsutnog radnika, nagli porast obima posla i izuzetni

slučajevi, kao što su hitne popravke mašina…

HrvatskaMilan Jevtić je dodao,

što se Hrvatske tiče, da je imao priliku da upozna agencijske

radnike iz obezbeđenja tamošnjeg ministarstva koji su mišljenja da imaju

manje prava nego stalno zaposleni radnici, da nemaju propisano radno vreme, odnosno nikada ne znaju koliko će se zadržati na poslu.U Hrvatskoj se radnici najčešće unajmljuju da zamene radnike koji su

na bolovanju, odsustvuju sa posla ili kada je obim posla u nekoj

kompaniji povećan.

5SS BOFOS

Milosava Torlić, podpredsednica Samostalnog sindikata radnika finansijskih organizacija Federacije BIH kazala je da u Raiffeisen banci u Federaciji BIH postoji praksa iznajmljivanja radnika.- Raiffeisen banka standardno iznajmljuje radnike na osam do deset dana kada je u pitanju korišćenje godišnjeg odmora od strane stalno zaposlenih radnika, stim da već šest godina postoji praksa uporedog iznajmljivanja radnika sa otpuštanjima stalno zaposlenih radnika. Stalno zaposlenima se daje otkaz pod izgovorom da određeno radno mesto nije dovoljno iskorišćeno. Mi kao sindikat „držimo na oku” agencijske radnike, ali ne možemo im mnogo pomoći.Minka Rešidbegović, predsednica Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika finansijskih organizacija Federacije BIH rekla je da u Federaciji BIH radi 11 agencija za iznajmljivanje radnika, stim da nemaju vertikalnu odgovornost i sve imaju svoju autonomiju. Zavodi za zapošljavanje su postali sami sebi svrha, pa su u tim okolnostima agencije za zapošljavanje počele da niču kao pečurke. Imamo dve vrste agencija: prve samo rade kao servis za povezivanje radnika sa kompanijama i uzimaju 20% od plate radnika, a druge vrše iznajmljivanje radnika i ti ljudi rade prosečno za 150 evra i nisu zaposleni. Prava i jednih i drugih ( nisu ni radnici a nisu ni neradnici) su definitivno ugrožena. Jedina razlika je u tome što je bolje biti nezapolsen jer kao takav imaš makar pravo na zdravstvenu zaštitu preko biroa. U Federaciji postoji 0,5 miliona nezaposlenih ljudi pa je cena rada veoma niska i poslodavci se ponašaju po principu: uzmi ili ostavi, kazala je Minka Rešidbegović.

Svetomir Dičev, predsedavajući Federacije sindikata finansijskog sektora Bugarske, rekao je da agencije za zapošljavanje reguliše Zakon o zapošljavanju Bugarske (koji je donet 2002. godine, a koji je imao 33 popravke).- Zapolsenost u Evropskoj uniji je 68,4 odsto, a u Bugarskoj 62,3 odsto. 25 miliona ljudi, koji su radno sposobni (20-64 godine starosti) su bez posla u Evropskoj uniji, dok je u Bugarskoj nezaposleno 279.600 ljudi (stopa nezaposlenosti je 23 odsto). U Bugarskoj radi 28 bnaka, a mreža filijala se stalno smanjuje. Nekoliko trendova je na snazi u Bugarskoj: velika fluktuacija zaposlenih iz banke u banku, u bankarskom sistemu trenutno se zapošljavaju manje kvalifikovani radnici nego ranije, dok obučeni radnici napuštaju zemlju, naveo je Svetomir Dičev.

REG

ION

ALN

A K

ON

FER

ENC

IJA

6SS BOFOS

Turgut Yilmaz, predsednik sindikata BASS iz Turske rekao je da u toj zemlji postoji Zakon koji reguliše rad agencija za iznajmljivanje radnika, koje su u Turskoj prisutne već 20 godina. On je naveo da postoji zakon koji reguliše ovu oblast i koji propisuje slučajeve u kojima se mogu uzimati radnici na lizing i to kada je u pitanju: zamena zbog odsluženja vojnog roka, bolovanja stalno zaposlenih radnika ili kada su u pitanju sezonski poslovi, zatim poslovi čišćenja i slično. Takođe, ovaj zakon propisuje da ne sme više od dva odsto radnika u preduzeću biti angažovano preko ovih agencija.- Ukupan broj zaposlenih preko agencija iznosio je 1.200.000, a pola od tog broja bilo je zaposleno u javnom sektoru. Određen broj tih zaposlenih iz javnog sektora su se pobunili, poveli su sudski spor, dobili su ga i prešli su u stalno zaposlene radnike. Nakon toga, Parlament u Turskoj je doneo odluku da svi koji rade u javnom sektoru ne mogu biti zaposleni preko agencija. U bankarskom sektoru preko agencija se zapošljavaju vozači, čistači, obezbeđenje... Ovi radnici ne mogu koristiti prava zagarantovana kolektivnim ugovorom. Osnovan je i sindikat radnika obezbeđenja koji se trudi da učlani sve

radnike u ovoj delatnosti koji su mahom iz agencija za lizing, ali nisu uspeli to da učine. Naš sindikat je jedan od onih sindikata koji pruža podršku sindikatu radnika obezbeđenja, rekao je Turgut Yilmaz. On je dodao da su se sindikati borili protiv donošenja zakona koji reguliše rad agencija za iznajmljivanje radnika, ali da će borbu, protiv prakse rada agencija za lizing radnika, nastaviti, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

Ioana Onofrei, predsednica Saveza sindikata zaposlenih u CEC iz Rumunije rekla je da je profit u bankama u ovoj zemlji smanjen. - Određene banke u Rumuniji, koje su u stranom vlasništvu, su imale pad profita, pa su se spojile što je dovelo i do smanjenja zaposlenih u ovom sektoru, tačnije imamo 20.000 zaposlenih manje

nego ranije.Statistički podaci o procentu nezaposlenosti u Rumuniji nisu tačni, jer je taj procenat iz godine u godinu sve veći. Svi koji dobiju otkaz u Rumuniji 12 meseci primaju naknadu za nezaposlenost, a nakon toga bivaju izbrisani sa spiska nezaposlenih. Plate u Rumuniji su jako niske, i prosečna neto plata za sektor finansija iznosi oko 600 evra, ispričala je Ioana Onofrei.

REG

ION

ALN

A K

ON

FER

ENC

IJA

7SS BOFOS

Pavel Jovanovski predstavnik Sindikata Stopanske banke iz Makedonije naveo je da u ovoj zemlji postoje agencije za zapošljavanje.- Preuzeli smo različita zakonska rešenja iz raznih zemalja iz Amerike iz Rusije, iz Nemačke, ali zakoni se ne poštuju.Agencije za zapošljavanje su koncipirane kao kompanije koje imaju svoj članove. Najčešće se zaposlni iznajmljuju za poslove čišćenja. Sindikat treba da se bori zajedno sa inspekcijom rada kada je u pitanju isplata agencijskih radnika, rekao je Jovanovski.

Krsto Pejović, predsednik Sindikata finansijskih organizacija Crne Gore dao je podatak da je stopa

zapošljavanja preko agencija za zapošljavanje u Crnoj Gori 1,2 odsto od 176.000 ukupno zaposlenih.-Bio bih nepravičan ako bih isticao samo negativne strane agencija za zapošljavanje. Mora se priznati da su u Crnoj Gori ove agencije omogućile manje prisustvo sive ekonomije.Ne zna se tačan broj agencija, a 2013. godine ministarstvo rada Crne Gore oduzelo je 13 licenci agencijama za privremeno zapošljavanje. Najveća i najpoznatija agencija u Crnoj Gori je nemačka agencija Dekra koja zapošljava 300 radnika u Crnoj Gori.S druge strane kao sindikalista moram da kritikujem sam institut lizinga radnika, kazao je Krsto Pejović.

Mara Erdelj, predsednica SS BOFOS navela je da u Srbiji važeći Zakon o radu ne poznaje institut privremenog zapošljavanja, odnosno iznajmljivanja radnika preko

a g e n c i j a kao oblik radnog odnosa.- Mada su nevidljivi za regulativu radničkih prava, iznajmljenih radnika je u Srbiji sve više. Raste i broj agencija koje su, paradoksalno, regulisane sektorskim zakonom. Tačan broj radnika angažovanih preko agencija nije poznat. Zvanične procene se kreću od 60.000 do 80.000. Nezvanično, ovaj broj znatno je veći.Usluge agencija koriste različiti akteri, bez obzira da li su iz privatnog ili javnog sektora, uključujući i velika javna i mešovita preduzeća. Od 2014. kada je iz Telekoma saopšteno da nema radnika na lizing, do kraja 2015. u ovoj kompaniji je preko agencija angažovano hiljadu radnika. Generalni direktor NIS-a je u martu 2015. izjavio da je više od polovine ukupnog broja radnika te kompanije, njih čak 6000, angažovano na lizing, navela je Mara Erdelj.

REG

ION

ALN

A K

ON

FER

ENC

IJA

8SS BOFOS

Vladislav Jevtović, zamenik predsednika SS BOFOS i predsednik KSO Vojvođanske banke kazao je da je na nivou Vojvođanske banke kolektivnim ugovorom kod poslodavca definisano da procenat ljudi koji se mogu uzeti kao privremeno zaposleni mora biti ispod 1 odsto, kazao je Jevtović.

M i r a n M a r e n t i č , p r e d s e d n i k Sindikata NLB banke iz Slovenije, naveo je da je ova banka pre par godina bila u lošoj poziciji, pa je preko agencije za

privremeno zapošljavanje iznajmila ljude koji su bili angažovani na IT poslovima.- Postojao je primer jedne banke, koja je blagajnike angažovala preko agencija, ali je sindikat insistirao da se to ne radi, tako da je ta banka zaposlila i na mestima blagajnika „ljude iz svojih redova“.Mi imamo granski kolektivni ugovor u Sloveniji na nivou finansijskog sektora kojim je predviđeno da je poslodavac dužan da sindikat obavesti u slučaju da namerava da angažuje radnike preko agencija, kao i da obrazloži zbog čega mu je taj potez neophodan.U Sloveniji preduzeće koje je iznajmilo radnike odgovara za plaćanje tih radnika ukoliko to nije učinila agencija, a kao uslov za rad agencije nameće se obaveza da ona nema neizmirena dugovanja prema radnicima iz prethodnih godina, kazao je Marentič.

Giorgos Tasiopoulos, član Upravnog odbora SYETE iz Grčke rekao je da je ova zemlja izgubila oko 25 odsto svog BDP-a, a da stopa nezaposlenosti iznosi 26 odsto. - U bankarskom sektoru izgubili smo 1/3 zaposlenih, tako da sada imamo 42.000 zaposlenih, dok je do skoro taj broj iznosio 64.000. Ipak, s obzirom da imamo jake i dobre sindikate uspeli smo da tim ljudima ublažimo štetu.Što se tiče agencija za zapošljavanje, u Grčkoj, preko njih maksimalno se može zaposliti 10 odsto od ukupnog broja zaposlenih u zemlji. Problem je što imamo ljude koji su i po 15 godina zaposleni u tom režimu.Iako je prethodni Zakon imao ograničenje na 18 meseci za ovakav vid zapošljavanja odnosno iznajmljivanja radnika, poslodavci uvek nađu rupu u zakonu da produže taj status privremenog zaposlenja (raskinu ugovor sa jednom agencijom

pa potpišu sa drugom isl.), kazao je Tasiopoulos i dodao da je pozitivno to što se zabranjuje da se unajmljuju radnici za vreme štrajka.

9SS BOFOS

Odlučeno je da će domaćin naredne Konferencije biti Slovenija, a da će tema Konferencije biti „Prekarni rad i digitalizacija”.