RAČUNOVODSTVo

1

POJAM RAČUNOVODSTVA 1. služba (grupa službi) u poduzeću koja obavlja djelatnost računovodstva 2. označava samu djelatnost računovodstva 3. teoretska disciplina

- računovodstvo je umjetnost bilježenja, klasificiranja, izvještavanja i interpretiranja financijskih podataka organizacije

- vještina bilježenja, razvrstavanja, skraćenog prikazivanja i interpretiranja u skraćenom obliku izraženih poslovnih događaja koji su bar djelomično financijske naravi i interpretiranje iz toga proizašlih rezultata

Elementi: - računovodstvo je zaokruženi i cjeloviti sustav evidencije zasnovan na primjeni

znanstvenih metoda i tehnika bilježenja nastalih poslovnih događaja koji su barem djelomično financijske naravi

- prikupljeni podaci o nastalim poslovnim događajima se u procesu računovodstvene obrade analiziraju, sintetiziraju, klasificiraju, razvrstavaju, mjere (vrednuju) i skraćeno prikazuju

- obrađeni podaci (računovodstvene informacije) se dostavljaju zainteresiranim korisnicima

4. edukativna strana računovodstva – da bi se pročitale informacije iz izvještaja moraju

postojati pretpostavke tj. mora postojati pretpostavke tj. Mora postojati znanje osnovnih fin. izvještaja zato postoji rčnv. kao nastavna disciplina. Ovdje je također bitno da se rčnv.inform.dostavljaju zainteresiranim korisnicima

Informacija se proizvodi u informacijskim sustavima, inf.sustavi obavljaju 4 fje:

1. prikupljanje podataka 2. obrada podataka 3. memoriranje (pohranjivanje) podataka i informacija (arhiviranje) 4. dostavljanje podataka i informacija korisnicima

Mjesto i uloga informacijskog sustava u organizaciji kao složenom sustavu:

2

Računovodstveni ciklus:

Knjigovodstvena isprava (faktura) – dokument kojim dokazujemo da je nastao poslovni događaj. Poslovni događaj:

- knjigovodstveni (računovodstveni) - ostali poslovni događaji koji nisu predmet knjigovodstvene evidencije

(operativna ili statistička evidencija) Kriteriji kojima mora udovoljiti poslovni događaj da bi postao predmet knjigovodstvene evidencije:

1. događaj je nastao u prošlosti 2. događaj mora imati novčani izraz vrijednosti 3. događaj mora izazvati određenu promjenu – kretanje koje će se odraziti bilo kao

promjena stanja imovine, obveza, kapitala ili će uzrokovati nastanak prihoda ili rashoda

4. mora biti dokumentiran odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom

3

kontiranje = pravila knjiženja (prepoznavanje ekonomskog značenja posl.događaja, izabiranje konta i strane za njegovo knjiženje) poslovni događaj = bilo koja promjena postojećeg stanja ili nešto što će u budućnosti izazvati promjenu prihoda, rashoda, kapitala ili imovine poduzeća Poslovne knjige – unos podataka o nastalim posl.događ. 2 temeljne posl.knjige su (jedan se PD evidentira paralelno u obje knjige):

- Dnevnik – kronološka evidencija, bilježenje PD kako se dešavaju - Glavna knjiga – pa se razvrstavaju po srodnim obilježjima, srodni se PD bilježe

na istovrsnim dijelovima glavne knjige Pokusna se bruto bilanca izrađuje kao sumarni iskaz prometa i stanja na svim kontima gl.knjige. to je kontrolni postupak da se provjeri ispravnost knjiženja prije izrade fin.izvještaja. RAČUNOVODSTVENI (FINANCIJSKI) IZVJEŠTAJI Eksterni – temeljni FI, namijenjeni su eksternim korisnicima, oni se objavljuju javnosti: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj od dobiti, izvještaj o novčanom toku, bilješke uz financijske izvještaje (izvještaj o promjenama glavnice/ kapitala). Njihov je sadržaj (minimum) je propisan, u pravilu na godišnjoj razini Interni – namijenjeni osobama zaposlenima unutar poduzeća, sadržaj nije standardiziran, tj, sadržaj se kreira prema zahtjevima pojedinog korisnika, potrebni za tekuće odlučivanje Korisnici FI: kupci, ulagači, zaposleni, zajmodavci, dobavljači, menadžeri, vlade i njihove agencije, javnost Elementi eksternih FI:

a) Bilanca – vrijednosni iskaz stanja imovine, obveza i kapitala na određeni dan b) Račun dobiti i gubitka – govori o uspješnosti poslovanja poduzeća u obračunskom

razdoblju. Sadrži prihode, rashode i financijski rezultat. c) Izvještaj o novčanom toku – govori o sposobnosti poduzeća da stvara novac Elementi

su novčani primci, novčani izdaci i čisti novčani tok. Razvrstani su po aktivnostima: poslovnoj, investicijskoj i financijskoj.

d) Bilješke uz financijske izvještaje – dopuna ili razrada pojedinog podatka iz temeljnih FI, sadrže podatke o računovodstvenim politikama

e) Izvještaj o promjenama glavnice ili izvještaj o zadržanoj dobiti – govori nam o povećanju (smanjenju) glavnice i izvoru povećanja/smanjenja. Prvenstveno zanima vlasnike i ulagače.

TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE KATEGORIJE

- imovina - izvori imovine (obveze i kapital) - prihodi - rashodi

4

IMOVINA je resurs koji kontrolira poduzeće kao rezultat prošlih poslovnih događaja i iz kojeg se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi u poduzeće. Buduća ekonomska korist utjelovljena u sredstvu je potencijalni doprinos izravno ili neizravno priljevu novca u poduzeću. Sredstvo može biti:

- upotrjebljeno pojedinačno ili u kombinaciji s ostalim sredstvima pri proizvodnji dobara ili usluga namijenjenih prodaji

- razmijenjeno za druga sredstva - upotrjebljeno da se podmiri obveza - raspodijeljeno vlasnicima

Da bi se smatrala imovinom poduzeća svaka stavka mora odgovarati sljedećim uvjetima: - mora biti u vlasništvu ili pod kontrolom subjekta - mora imati vrijednost za subjekta – vjerojatnost buduće koristi - mora biti nabavljena po mjerljivom trošku (mjerljiva vrijednost)

Klasifikacija imovine:

a) pojavni oblik - stvari - prava - novac

b) funkcionalni kriterij - kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna imovina) - dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina)

Razgraničenje imovine na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu provodi se prema 2 ključna kriterija i to:

a) vremenski kriterij – kratkotrajna imovina je ona imovina za koju se očekuje da će se pretvoriti u novčani oblik u vremenu krećem od jedne godine, dok dugotrajna imovina duže ostaje vezana u tom obliku i neće se pretvoriti u novac u tako kratkom vremenu

b) proizvodni ciklus – u veći poduzeća kraći od godine dana (kratkotrajna se imovina obrne najmanje jedanput u godini dana)

Osnovni oblici kratkotrajne imovine

Zalihe Potraživanja Financijska imovina Novac

Sirovina i materijala Od kupaca Dani kratkoročni krediti U banci

Proizvodnje Od zaposlenih Kupljeni vrijednosni papiri U blagajni

Gotovih proizvoda Od države Dani depoziti i kaucije

Trgovačke robe Ostala potraživanja Ostala kratkotrajna ulaganja

Uvjeti dugotrajne imovine:

- pojedinačna vrijednost veća od 1000 kn - ograničen vijek trajanja - mora se trošiti, ali da ostane u istom obliku (amortizacija)

5

- učinke nastale trošenjem prenosi na proizvode i usluge Zemljište i umjetničko djelo imaju neograničeni vijek trajanja – nema amortizacije

Osnovni oblici dugotrajne imovine

Nematerijalna Materijalna Financijska potraživanja Potraživanja

Osnivački izdaci (osnivanje poduzeća)

Zemljište, šume Dani krediti, depoziti i kaucije (rok duži od 1 god)

Prodaja na kredit

Izdaci za R&D Zgrade Vrijednosni papir Od povezanih poduzeća

Patenti, licencije Postrojenja i oprema

Dugoročni depoziti kod banaka

Ostala potraživanja

Koncesije (korištenje tuđe imovine)

Alati, uredski i pogonski inventar

Ostala dugoročna ulaganja

Goodwill Vozila

Goodwill – razlika knjigovodstvene i tržišne vrijednosti za kupljeno poduzeće IZVORI IMOVINE pokazuju nam odakle je poduzeće pribavilo svoju imovinu tj. podrijetlo imovine. Klasifikacija izvora imovine:

a) prema vlasništvu: - vlastiti izvori (kapital tj. glavnica) - tuđi izvori (obveze)

b) prema roku dospijeća: - kratkoročni izvori (obveze) - dugoročni izvori (obveze) - trajni izvori – kapital/glavnica

osnovna računovodstvena jednadžba: AKTIVA = PASIVA IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL

1. kriterij rastuće likvidnosti ili opadajuće ročnosti (krećemo od najnelikvidnije imovine i najtrajnijeg izvora)

Dugotrajna nematerijalna

imovina

Novac

Kapital

Kratkoročna obveza

2. kriterij padajuće likvidnosti ili rastuće ročnosti (američki)

6

BILANCA – presjek stanja imovine, obveza i kapitala na određeni datum

- zadana formom, zakonom u računovodstvu - statički izvještaj

V1. za trgovačko društvo Zora d.o.o. u bilanci iskažite stanje imovine, obveza i glavnice na dan 1.1.xxxx koristeći sljedeće podatke iz knjigovodstva: - novac na računima u banci 2.000 - zalihe gotovih proizvoda 11.000 - potraživanja od kupaca 4.000 - licencije 3.000 - zalihe sirovina i materijala 5.000 - obveze dobavljačima 8.000 - građevinski objekti 25.000 - oprema 10.000 - obveze za dugoročne kredite 7.000 - obveze za kratkoročne kredite 5.000 - upisani temeljni kapital 35.000 - zadržana dobit 3.000 - statutarne rezerve 2.000

BILANCA NA DAN 1.1.XXXX

AKTIVA IZNOS PASIVA IZNOS

A) Dugotrajna imovina A) Kapital i rezerve

I) Nematerijalna imovina I) Kapital

1. Licencije 3.000,00 1. upisani temeljni kapital 35.000,00

II) Materijalna imovina II) Zadržana dobit

1. građevinski objekti 25.000,00 1. zadržana dobit 3.000,00

2. oprema 10.000,00 III) Rezerve

B) Kratkotrajna imovina 1.statutarne rezerve 2.000,00

I) Zalihe B) dugoročne obveze

1. Zalihe sirovine i materijala 5.000,00 1. obveze za dugoročne kredite 7.000,00

2. Zalihe gotovih proizvoda 11.000,00 C) kratkoročne obveze

II) Potraživanja 1. obveze prema dobavljačima 8.000,00

1. potraživanja od kupaca 4.000,00 2.obveze za kratkoročne kredite 5.000,00

III) Novac

1.novac na računima u banci 2.000,00

UKUPNA AKTIVA 60.000,00 UKUPNA PASIVA 60.000,00

7

RAČUNVODSTVENE PRETPOSTAVKE I NAČELA Računovodstvene pretpostavke znače osnovne uvjete koji trebaju biti ispunjeni za nesmetano odvijanje računovodstvenog procesa 4 osnovne pretpostavke: 1. p. kontinuiteta – poduzeće neće biti likvidirano niti onda ako ostvaruje gubitke - poduzeće će poslovati toliko dugo dokle ne ostvari svoje ciljeve, planove ili projekte - prema ovoj se pretpostavki sva imovina tretira kao buduća ekonomska korist - bez ove pretpostavke stečena imovina bi se tretirala kao trošak razdoblja odnosno rashod 2. p. poslovnog subjekta – polazi od toga da se svaki poslovni subjekt promatra odvojeno od

svog vlasnika

- naglašeno kod dioničarskog društva 3. p. stabilne novčane jedinice – zahtjeva da su financijski izvještaji iskazani u novčanim jedinicama kojima se ne mijenja (ne opada) kupovna moć - u inflatornim okolnostima dolazi do opadanja kupovne moći novca, zbog toga u uvjetima inflacije treba sastavljati dodatne ili suplementarne izvještaje - ovi izvještaji sastavljaju se pomoću jednog od dva koncepta: i) računovodstvo opće kupovne moći – koristi opći indeks cijena za sastavljanje dodatnih izvještaja (bilance i izvještaja o dobiti) ii) računovodstvo tekuće vrijednosti – koristi specifične indekse kretanja cijena ovisno o grani ili grupaciji u kojoj se nalazi poduzeće 4. p. obračunskog razdoblja – poslovni subjekti trebaju izvještavati svoje korisnike periodično (u jednakim vremenskim razdobljima). Financijske izvještaje treba dostavljati najmanje jednom godišnje Računovodstvena načela oblikuju djelovanje rač.prakse, čine okvir ili rač.politike za vođenje računovodstva poduzeća. U rač.teoriji govori se o 10 načela:

8

1) načelo troška – rač. se usredotočuje na trošak nabave, a ne na tržišnu vrijednost. To je osnovno računovodstveno načelo zbog toga što se cijeli evidencijski proces temelji na trošku stjecanja. Dobra strana načela troška je lako utvrđivanje i dokazivanje poslovnih događaja, loša strana je gubljenje realnosti financijskih izvještaja u uvjetima inflacije

2) načelo objektivnosti (dokazivosti) – temelji se na dokumentiranim podacima, znači da kvaliteta fin.izvještaja ovisi o mogućnosti dokazivanja njihovog sadržaja. Procjenu objektivnosti i kvalitetu financijskih izvještaja vrše javni računovođe (komercijalna revizija)

3) načelo stjecanja prihoda – načelo realizacije. Prihodi se priznaju po 2 metode: - novčana osnova (naplaćena realizacija) - nastanaka poslovnog događaja (fakturirana realizacija)

4) načelo sučeljavanja prihoda i rashoda – prihodima jednog razdoblja moramo suprotstaviti rashode tog istog razdoblja (u rashode određenog razdoblja priznajemo samo troškove koji su povezani s prihodima tog razdoblja)

5) načelo materijalnosti (važnosti, bitnosti) – treba sastavljati one informacije koje su relevantne ili važne za nositelje odluka. Informacija je bitna ili važna ako se na temelju nje donese odluka kojom se poboljšava financijska situacija i uspješnost poslovanja.

6) načelo potpunog iskazivanja financijskih izvještaja – odnosi se isključivo na dionička društva koja moraju objaviti sve relevantne informacije korisnicima na razumljiv način

7) načelo konzistentnosti (postojanosti) – znači da se računovodstvo vodi rako da se dosljedno provode izabrane metode i postupci iz razdoblja u razdoblje

8) načelo opreznosti – „anticipirati gubitke, ne anticipirati dobitke“, što znači da se iskazuju što veći mogući rashodi, a što manji prihodi – da se iskaže što manji rezultat

9) načelo usporedivosti – financijski izvještaji trebaju biti usporedivi u jednoj vremenskoj seriji (iz razdoblja u razdoblje). Financijski izvj. trebaju omogućiti usporedivost jednog poduzeća s drugim iste grane ili grupacije

10) načelo jednolikosti – metode, načela i postupci se trebaju jednako koristiti u različitim poslovnim subjektima

SADRŽAJ RAČUNOVODSTVA (RAČ.STRUKTURA) Koncept rač. se razvijao u18, 19 i 20 st. 1959 AICPA (Američko udruženje ovlaštenih javnih računovođa) – što je računovodstvo (tradicionalno rač) i čemu računovodstvo služi (suvremeni koncept) Računovodstvo se sastoji od:

1) rač. planiranje – sastoji se u sastavljanju planova ili predračuna poduzeća, podaci koji se odnose na budućnost

2) knjigovodstvo – najvažniji dio računovodstva, sastoji se u sumiranju, evidentiranju i klasificiranju poslovnih transakcija i događaja. Predmet knjigovodstvene evidencije su oni događaji koji ispunjavaju 4 uvjeta:

9

a) da su nastali b) da su dokumentirani c) da su izraženi u novcu d) da utječu na promjenu stanja i kretanje imovine, obveza, kapitala, prihoda,

rashoda i poslovnog rezultata 3) rač. kontrola – ima zadatak sastaviti izvještaje o odstupanjima između planiranog i

ostvarenog ( u cilju boljeg upravljanja poduzećem) 4) analiza – bavi se analizom financijskih izvještaja i pokazatelje financijske analize 5) rač. informiranje – objavljuje informacije korisnicima na jasan, razumljiv način

Suvremeni koncept računovodstva

- Edukativna struktura računovd. - Dijeli računovodstvo na 2 osnovna područja:

1) financijsko – okrenut prvenstveno prema vanjskim korisnicima informacija. Najčešće je definirano okvirom koji se utvrđuje na bazi zakona ili računovd. standarda. Cilj financijskog računovodstva su financijski izvještaji (bilanca, izvještaj o dobiti, o novčanom toku, promjeni glavnice i bilješke uz financijske izvještaje). Korisnici su pretežno vanjski – dioničari, vjerovnici, banke, specijalizirane agencije, brokerske kuće, revizorske kuće itd. Unutarnji korisnici – management na različitim razinama odlučivanja i odgovornosti

2) upravljačko – dio računovodstva koji je primarno okrenut prema unutarnjim korisnicima informacija. Ne podliježe zakonskom propisivanju ni računovodstvenim standardima. Dva temeljna djela:

i. računovodstvo troškova ii. planiranje i kontrola

KONTA KAO METODA OBUHVAĆANJA RAČUNOVODSTVENIH PROMJENA Konta su raščlanjeni dijelovi bilance te računa dobiti i gubitka koji služe za skraćeno bilježenje i sustavno obuhvaćanje stanovitih ekonomskih promjena što nastaju u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izraziti. Spadaju u najznačajnije instrumente knjigovodstvene evidencije jer kao nositelji podataka omogućuju pojedinačno praćenje stanja i kretanja ek. kategorija koje su predmet računovodstvenog obuhvaćanja te njihov utjecaj na tijek i rezultate poslovnih procesa. Konta su uvijek sredstvo, a ne svrha računovodstvenog obuhvaćanja pa se njihov oblik mora uskladiti s ekonomskim sadržajem. U teoriji i praksi ne nailazimo na jedinstvenu klasifikaciju konta ali se općenito mogu prihvatiti podjele konta na:

1) konta po sadržaju 2) konta po obliku

Bez obzira na oblik u kojem se konto pojavljuje on mora sadržavati sljedeće pozicije: - točan naziv imovine, obveze ili procesa koji se na kontu evidentira - broj konta sukladno prihvaćenoj klasifikaciji u kontom okviru - datum nastanka poslovne promjene - naznaku dokumenta temeljem kojeg se poslovna promjena evidentira

10

- kratki opis promjene - kao i njezin vrijednosni izraz iskazan u važećoj novčanoj jedinici nacionalne

valute koji ukazuje na utjecaj te poslovne promjene na povećanja ili smanjenja na poslovnim stanjima ili procesima i njihov utjecaj na novonastalo stanje

Konto se shematski najčešće prikazuje u obliku T konta, koji omogućuje pojednostavljen način interpretiranja sadržaja i svrhe njegova korištenja polazeći od načela dvojnog knjigovodstva i osobitosti knjiženja na lijevoj strani (duguje) tj. na desnoj strani (potražuje). Ti nazivi – duguje i potražuje – datiraju još iz vremena kada su se konta odnosila na određene osobe. Razlika između dugovne i potražne strane konta predstavlja saldo, koji se može definirati kao razlika između početnog stanja, svih povećanja i ukupnih smanjivanja odgovarajuće kategorije imovine, dugova ili kapitala nastalih u obračunskom razdoblju.

a) konto po sadržaju – ovisno o sadržaju koji se u njemu obuhvaća, konto se označava punim nazivom, šifrom ili kombinirano. Naziv i sadržaj konta definiraju se prema rač. načelima, a način knjiženja na kontima ovisi o vrsti poslovne promjene i vrsti na kojem se ta promjena evidentira. Konta se prema sadržaju koji obuhvaćaju mogu klasificirati ovisno o:

- karakteru i funkciji salda koji iskazuju: konta stanja, konta uspjeha i mješovita konta

- samostalnosti: samostalna konta, konta korekcije i ostali oblici vezanih konta - složenosti poslovnih promjena: sintetička i analitička konta - položaju u bilanci: konta bilančne i izvanbilančne evidencije

b) konto po obliku – razlikuju se po obliku i načinu korištenja konta: - konta po foliji - konta po pagini - stupnjeviti ili stepenasti oblik konta - tabelarni (američki) oblik konta (kronološko i sustavno bilježenje) - kombinirani obliko konta - ostali oblici - koji se pojavljuju osobito zbog primjene računala

11

VJEŽBE u knjigovodstvu poduzeća A iskazana su sljedeća stanja (1.1.2000):

- oprema 80.000 - licencije 9.000 - obveze prema dobavljačima 10.000 - potraživanja od kupaca 12.000 - zemljišta 40.000 - dani kratkoročni krediti 4.000 - primljeni kratkoročni krediti 15.000 - izdani dugoročni VP 50.000 - kupljeni dugoročni VP 18.000 - obveze prema zaposlenima 6.000 - obveze za porez 2.000 - novac 8.000 - uplaćeni kapital 75.000 - zalihe sirovina 4.000 - primljeni dugoročni krediti 20.000 - zalihe proizvodnje 5.000 - zalihe gotovih proizvoda 9.000 - zadržana dobit 31.000 - građevinski objekti 20.000



A) Dugotrajna imovina

A) Kapital i rezerve I) Nematerijalna imovina

I) Kapital

1. Licencije 9.000,00 1. upisani temeljni kapital 75.000,00

II) Materijalna imovina

II) Zadržana dobit 1. zemljišta 40.000,00

2. građevinski objekti 20.000,00 1. zadržana dobit 31.000,00

3. oprema 80.000,00 III) Rezerve III) Financijska imovina

1.kupljeni dugoročni VP 18.000,00 B) dugoročne obveze B) Kratkotrajna imovina

1. izdani dugoročni VP 50.000,00

I) Zalihe

2. obveze za dugoročne kredite 20.000,00

1. Zalihe sirovine i materijala 4.000,00 2. Zalihe proizvodnje 5.000,00 C) kratkoročne obveze

2. Zalihe gotovih proizvoda 9.000,00 1. obveze prema dobavljačima 10.000,00

II) Potraživanja

2.obveze za kratkoročne kredite 15.000,00

1. potraživanja od kupaca 12.000,00 3. obveze prema zaposlenima 6.000,00

III) Financijska imovina

4. obveze za porez 2.000,00

1. dani kratkoročni krediti 4.000,00 IV) Novac

1.novac na računima u banci 8.000,00 UKUPNA AKTIVA 209.000,00 UKUPNA PASIVA 209.000,00

12

promjene: - nabavljen je novi stroj za 10.000 za što je primljena faktura dobavljača - naplaćen je dio potraživanja od kupca u iznosu 6000kn - plaćena obveza dobavljaču stroja - primljen je kratkoročni kredit od banke za iznosu od 20.000

oprema

obveze prema dobavljačima

(1) 10000

(3) 10.000 10.000 (1)

potraživanja od kupaca novac

6.000 (2)

(2) 6.000 10.000 (3)

(4) 20.000

obveze za kratkoročne kredite

20.000 (4)

BILANCA je statički financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na određeni dan, na datum bilanciranja. Sadrži temeljne informacije o financijskom položaju poduzeća. Bilančna ravnoteža ili jednadžba: Imovina = dugovi + kapital Aktiva = Pasiva U bilanci se zapravo iskazuje samo vrijednost imovine poduzeća i to jedanput u pojavnom obliku i funkciji koju imovina ima u poslovnom procesu, a drugi puta prema vlasništvu imovine i ročnosti. Forma iskazivanja bilance:

1) dvostrani pregled (račun): aktiva (lijevo) i pasiva (desno) 2) jednostrani pregled: aktiva pa zatim pasiva

Kriteriji unosa:

- na strani aktive: � funkcionalnosti – razvrstavanje imovine prema funkciji ili namjeni imovine u

poslovnim procesima � likvidnosti – promatra brzinu transformacije nenovčanih oblika imovine u

novac 1) opadajuća likvidnost – opada stupanj likvidnosti imovine, unose se najprije

pozicije najlikvidnija imovina, nakon toga manje likvidna imovina, a zadnja pozicija najmanje likvidna imovina

2) rastuća likvidnost – unosimo imovinu najmanje likvidnu, zatim sve likvidniju, a na kraju novac kao najlikvidniju imovinu

� sigurnosti – po ovom kriteriju se unosi najsigurnija imovina: dugotrajna pa kratkotrajna imovina (odgovara kriteriju rastuće likvidnosti)

13

- na strani pasive: � kriterij ročnosti (dospjelosti) – rok dospijeća obveze na izmirenje: kapital –

nema rok dospijeća, trajni izvor imovine, obveze su dugoročne i kratkoročne. Moguć je kriterij rastuće i opadajuće ročnosti:

1) od kratkoročnih preko dugoročnih do kapitala 2) od kapitala preko dugoročnih do kratkoročnih

VRSTE BILANCE

1. PRORAČUNSKA (PLANSKA) – prije početka obračunskog razdoblja, vrijednosti koje poduzeće planira

2. OBRAČUNSKA – vrijednosti na dan bilanciranja, stvarne vrijednosti 3. POČETNA – na dan osnivanja poduzeća i svake godine na početku obračunskog

razdoblja 4. ZAKLJUČNA – na završetku poslovanja i na kraju svakog obračunskog razdoblja 5. PROBNA (POKUSNA) – bruto, provjera svih knjiženja prije sastavljanja bilance 6. INVENTURNA BILANCA – nakon knjiženja po osnovi inventurnih razlika 7. PODBILANCA – dio bilance, vodoravni presjek bilance 8. SKRAĆENA BILANCA – manji broj stavki od propisane bilance 9. PRIMOPREDAJNA – sastavlja se u slučajevima promjena managementa ili

promjenama u konstiruiranju poduzeća (npr.ponovni upis) 10. FUZIJSKA (bilanca spajanja) – zbrajanje bilanci više poduzeća 11. DIOBENA (bilanca djeljenja) – kada se jedan subjekt djeli u više poduzeća, na više

bilanci 12. SANACIJSKA – sastavlja se u postupku ozdravljenja poduzeća, kroz nju se trebaju

vidjeti mogućnosti ozdravljenja poduzeća 13. STEČAJNA – poduzeće u postupku stečaja, određuje se načn izmirenja vjerovnika 14. LIKVIDACIJSKA – prikazuje ostatak imovine nakon izmirenja obveza 15. KONSOLIDIRANA – između subjekata koji su poslovno povezani 16. ZBROJNA

VJEŽBE Z1. 1. vlasnik je u poduzeće uložio sljedeću imovinu: - novac 50.000 kn - strojeve 100.000 kn - materijal 30.000 kn 2. od poduzeća X primljeni su naručeni strojevi i faktura na 80.000 kn 3. plaćeno je ovom dobavljaču 30.000 4. na ime odobrenog dugoročnog kredita banka je uplatila na naš račun 80.000 kn 5. od poduzeća Y primljen je naručeni materijal i faktura na 65.000 6. obvezu prema ovom dobavljaču podmirila je banaka iz odobrenog kratkoročnog kredita 7. kupljene su obveznice poduzeća Z u iznosu 50.000 kn 8. prodane su emitirane obveznice u vrijednosti 70.000 kn

14

9. vraćen je dio dugoročnog kredita u iznosu od 18.000 10. odoren je kratkoročni kredit poduzeću Z u iznosu 20.000 11.nabavljena je zgrada u vrijednosti od 70.000 kn za što je primljena faktura dobavljača

D PNovac D PKapital

(1) 50.000 180.000 (1)

IMOVINA IZVORI IMOVINE

D PStrojevi

(1) 100.000

D PMaterijal

(1) 30.000

(2) 80.000

D PDobavljači

80.000 (2)30.000 (3) (3) 30.000

(4) 80.000

D PObveze za

dugoročne kredite

80.000 (4)

(5) 65.000

65.000 (5)(6) 65.000

D PObveze za

kratkoročne kredite

65.000 (6)

50.000 (7)

D PUlaganje u

obveznice

(7) 50.000

(8) 70.000

D PObveze za izdane

obveznice

70.000 (8)

(9) 18.000

18.000 (9)

20.000 (10)

D PDani kratkoročni

krediti

(10) 20.000

D PZgrade

(11) 70.000

70.000 (11)

200.000 118.000S°=82.000

S°=180.000

S°=95.000

S°=180.000

S°=50.000

S°=20.000 S°=70.000

95.000 215.000

S°=120.000

S°=62.000 S°=65.000

S°=70.000

AKTIVA PASIVA

opis stavke stanje na dan opis stavke stanje na dan

A. DUGOTRAJNA IMOVINA A. KAPITAL

I. NEMATERIJALNA I.KAPITAL

II. MATERIJALNA 1.upisani kapital 180.000,00

1. građevinski objekti 70.000,00 B.DUGOROČNE OBVEZE

2.strojevi 180.000,00 1. za dugor.kredite 62.000,00

III.FINANCIJSKA 2.izdane obveznice 70.000,00

1.ulaganja u obveznice 50.000,00

IV.POTRAŽIVANJA

B. KRATKOTRAJNA IMOVINA

I.ZALIHE

1.materijala 95.000,00

II.POTRAŽIVANJA C.KRATKOROČNE OBVEZE

III.FINANCIJSKA 1.prema dobavljačima 120.000,00

1.potraživanja za kratk.kredite 20.000,00 2.kratkoročni krediti 65.000,00

IV.NOVAC

1.novac 82.000,00


15

Z2. U knjigovodstvu poduzeća X nda dan 1.1.2000. na kontima imovine i izvora imovine iskazana su sljedeća stanja: zemljište 5.000 kn, zgrade 20.000 kn, oprema 50.000 kn, zalihe sirovina 15.000 kn, zalihe gotovih proizvoda 30.000 kn, potraživanja od kupaca 35.000 kn, dani kratkoročni krediti 30.000 kn, novac 15.000 kn, upisani kapital 70.000 kn, zadržana dobit 20.000 kn, primljeni dugoročni kredit 20.000 kn, izdane obveznice 10.000 kn, obveze prema dobavljačima 65.000 kn, primljeni kratkoročni krediti 15.000 kn. - sastaviti početnu bilancu - otvoriti konta za prikaz početnih stanja - proknjižiti nastale poslovne događaje - zaključiti konta i sastaviti bilancu na kraju razdoblja

AKTIVA PASIVA





1. zemljište 5.000,00 2. zadržana dobit 20.000

2. zgrade 20.000,00

3. oprema 50.000,00

III.FINANCIJSKA

IV.POTRAŽIVANJA B.DUGOROČNE OBVEZE

B. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1. za primljene dugor.kredite 20.000,00

I.ZALIHE 2.izdane obveznice 10.000,00

1. sirovina 15.000,00

2. gotovih proizvoda 30.000,00


1. od kupaca 35.000,00 1.prema dobavljačima 65.000,00

III.FINANCIJSKA 2.kratkoročni krediti 15.000,00

1. za dane kratk.kredite 30.000,00

IV.NOVAC

1.novac 15.000,00


Z. U knjigovodstvu trgovačkog društva slavuj na dan 31.12.xxx iskazana su sljedeća stanja na kontima imovine i izvora imovine:

- oprema 70.000 - obveze prema dobavljačima 31.000 - obveze za čekove 8.000 - uplaćeni predujmovi za naručenu opremu 50.000 - potraživanja od kupaca 26.000 - zemljišta 40.000 - dani kratkoročni krediti 11.000 - obveze za primljene kratkoročne kredite 6.000 - obveze za primljene dugoročne kredite 76.900 - kupljeni dugoročni VP - obveznice 13.000

16

- kupljene dionice 7.000 - obveze prema zaposlenicima za plaće i naknade plaća 17.000 - obveze za poreze 11.000 - novac 3.000 - uplaćeni upisani temeljni kapital 188.000 - zalihe sirovine i materijala 11.000 - zalihe nedovršenih proizvoda 2.000 - zalihe gotovih proizvoda 16.000 - zadržana dobit 10.000 - građevinski objekti 90.000 - neto dobit (dobit tekuće godine) 16.000 - otkupljeno pravo za proizvodnju (licencije) 12.000 - kupljene obveznice s rokom dospijeća 9 mjeseci 6.000 - zakonske rezerve ?


AKTIVA IZNOS

PASIVA IZNOS

A Dugotrajna imovina

A Kapital i rezerve I Nematerijalna imovina

I Kapital

1 Licencije 12.000,00 1 upisani temeljni kapital 188.000,00

II Materijalna imovina

2 zadržana dobit 10.000,00

1 zemljišta 40.000,00 3 dobit tekuće godine 16.000,00

2 građevinski objekti 90.000,00 II Rezerve

3 oprema 70.000,00 1 zakonske rezerve 1.100,00

4 uplaćeni predujmovi 50.000,00 III Financijska imovima

B dugoročne obveze

1 obveznice 13.000,00 1 obveze za dugoročne kredite 76.900,00

2 dionice 7.000,00 3 dani dugoročni krediti 8.000,00 B Kratkotrajna imovina

C kratkoročne obveze

I Zalihe

1 obveze prema dobavljačima 31.000,00

1 Zalihe sirovine i materijala 11.000,00 2 obveze za čekove 8.000,00

2 zalihe nedovršenih proizvoda 2.000,00 3 obveze za kratkoročne kredite 6.000,00

3 Zalihe gotovih proizvoda 16.000,00 4 obveze za zaposlenike - plaće 17.000,00

II Potraživanja

5 obveze za poreze 11.000,00

1 potraživanja od kupaca 26.000,00 III Financijska imovina

dani kratkoročni krediti 11.000,00

obveznice - dospijeće 9 mj 6.000,00

IV Novac


UKUPNA AKTIVA 365.000,00

UKUPNA PASIVA 365.000,00

Z. u knjigovodstvu poduzeća X na dan 1.1.xxxx na kontima imovine i izvora imovine iskazana su sljedeća stanja: zemljište 5.000 kn, zgrade 20.000 kn, oprema 50.000 kn zalihe sirovina 15.000 kn, zalihe gotovih proizvoda 30.000 kn, potraživanja od kupaca 35.000 kn, dani kratkoročni krediti 30.000 kn, novac 15.000 kn, upisani kapital 70.000 kn, zadržana dobit

17

20.000 kn, primljeni dugoročni krediti 20.000 kn, izdane obveznice 10.000 kn, obveze prema dobavljačima 65.000 kn, primljeni kratkoročni krediti 15.000 kn

početna bilanca:


A Dugotrajna imovina A Kapital i rezerve

I Nematerijalna imovina I Kapital

II Materijalna imovina 1 upisani temeljni kapital 70.000,00

1 zemljišta 5.000,00 2 zadržana dobit 20.000,00

2 građevinski objekti 20.000,00

3 oprema 50.000,00 II Rezerve

III Financijska imovima

B Kratkotrajna imovina B dugoročne obveze

I Zalihe 1 obveze za dugoročne kredite 20.000,00

1 Zalihe sirovine i materijala 15.000,00 2 izdane obveznice 10.000,00

2 Zalihe gotovih proizvoda 30.000,00

II Potraživanja C kratkoročne obveze

1 potraživanja od kupaca 35.000,00 1 obveze prema dobavljačima 65.000,00

III Financijska imovina 3 obveze za kratkoročne kredite 15.000,00

dani kratkoročni krediti 30.000,00

IV Novac



u toku mjeseca dogodili su se poslovni događaji:

1. od dobavljača A nabavljen je stroj u vrijednosti 15.000 2. plaćena je obveza prema dobavljaču A 3. dužnik je vratio dio kratkoročnog kredita u iznosu 20.000 4. podmirili smo obvezu po kratkoročnom kreditu u iznosu 15.000 5. naplaćeno je potraživanje od kupaca u iznosu od 30.000 6. dospjele obveze prema dobavljačima u iznosu 25.000 podmirene su izdavanjem

čekova 7. odobren kratkoročni kredit poduzeću C u vrijednosti od 5.000 8. vlasnici su naknadno uložili u poduzeće 20.000 9. nabavljene su sirovine od poduzeća D u vrijednosti 10.000 10. obvezu prema poduzeću D podmirila je banka iz odobrenog nam kratk.kredita 11. od banke su kupljeni kratkoročni VP u vrijednosti od 13.000 12. plaćena je obveza po čeku u iznosu od 20.000 13. podignuto je 5.000 sa računa u banci je položeno u blagajnu poduzeća 14. nabavljena je zgrada za što je primljena faktura dobavljača na iznos od 50.000

18

AKTIVA PASIVA





1. zemljište 5.000,00 2. zadržana dobit 20.000

2. zgrade 70.000,00

3. oprema 65.000,00

III.FINANCIJSKA

19

IV.POTRAŽIVANJA B.DUGOROČNE OBVEZE

B. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1. za primljene dugor.kredite 20.000,00

I.ZALIHE 2.izdane obveznice 10.000,00

1. sirovina 25.000,00

2. gotovih proizvoda 30.000,00


1. od kupaca 5.000,00 1.prema dobavljačima 90.000,00

III.FINANCIJSKA 2.kratkoročni krediti 10.000,00

1. za dane kratk.kredite 15.000,00 3.k.o.za čekove 5.000,00

2. ulaganja u vp 13.000,00

IV.NOVAC

1.na ž-r 12.000,00

2.u blagajni 5.000,00


BRUTO BILANCA

početno stanje promet u toku razdoblja

promet s uključenim početnim st.

stanje na kraju razdoblja

naziv konta D P D P D P D P

zemljišta 5.000 5.000 5.000

zgrade 20.000 50.000 70.000 70.000

oprema 50.000 15.000 65.000 65.000

zalihe sirovina 15.000 10.000 25.000 25.000

zalihe gotovih proizv. 30.000 30.000 30.000

potraživanja kupci 35.000 30.000 35.000 30.000 5.000

kredit 30.000 5.000 20.000 35.000 20.000 15.000

ulaganje u VP 13.000 13.000 13.000

novac u banci 15.000 70.000 73.000 85.000 73.000 12.000

blagajna 5.000 5.000 5.000

UKUPNO 200.000 245.000

kapital 70.000 20.000 0 90.000 90.000

zadržana dobit 20.000 0 20.000 20.000

dugoroč.kred 20.000 0 20.000 20.000

obveznice 10.000 0 10.000 10.000

dobavljači 65.000 50.000 75.000 50.000 140.000 90.000

kratk.kred 15.000 15.000 10.000 15.000 25.000 10.000

čekovi 20.000 25.000 20.000 25.000 5.000

UKUPNO 200.000 245.000

VJEŽBE u knjigovodstvu poduzeća GMT na kontima imovine i izvora iskazana su sljedeća stanja: koncesije 8.000, patenti 5.000, zgrade 150.000, oprema 200.000, ulaganje u dugoročne VP 100.000, zalihe sirovina 60.000, zalihe trgovačke robe 80.000, potraživanja od kupaca 60.000, dani kratkoročni kredit poduzeću MIT 50.000, ulaganja u kratkoročne VP 30.000, novac 80.000, kapital 200.000, zadržana dobit 150.000, zakonske rezerve 20.000, primljeni dugoročni krediti 130.000, izdane obveznice 125.000, obveze prema dobavljačima 85.000, primljeni kratkoročni krediti 25.000, izdani kratkoročni VP 33.000, obveze za plaće 55.000


20



1 koncesije 8.000,00 1 upisani temeljni kapital 200.000,00

2 patenti 5.000,00 2 zadržana dobit 150.000,00


1 građevinski objekti 150.000,00

2 oprema 200.000,00

III Financijska imovima II Rezerve

1 ulaganje u dugoročne VP 100.000,00 1 zakonske rezerve 20.000,00




2 Zalihe trgovačke robe 80.000,00


1 potraživanja od kupaca 60.000,00 1 obveze prema dobavljačima 85.000,00

III Financijska imovina 2 obveze za kratkoročne kredite 25.000,00

dani kratkoročni krediti 50.000,00 3 izdani kratkoročni VP 33.000,00

ulaganje u kratkoročne VP 30.000,00 4 obveze za plaće 55.000,00

IV Novac



u siječnju su nastali sljedeći poslovni događaji:

1. naplaćeno je potraživanje od kupaca 30.000, a ostatak su podmirili čekom 2. od dobavljača TNT primili smo fakturu i stroj na iznos od 78.000 3. sklopili smo ugovor o izgradnji nove zgrade čija je predračunska vrijednost 750.000 4. platili smo dobavljaču obvezu 85.000 5. naplaćen je kratkoročni kredit od poduzeća MIT 6. podmirili smo obvezu poduzeću TNT izdavanjem čeka 7. naplaćen je ček 8. vraćen je dio dugoročnog kredita 15.000 9. nabavljene su sirovine od poduzeća KIM u vrijednosti 12.000 i primljena faktura 10. plaćena je obveza po izdanom čeku 20.000 11. vlasnici su naknadno uložili 10.000 kn te zgradu vrijednosti 350.000 12. isplaćene su plaće 13. nakon roka dospijeća naplaćeno je ulaganje u kratkoročne VP 14. podmirili smo obvezu za primljene kratkoročne kredite 15. podmirili smo obvezu prema KIM izdavanjem mjenice 16. podignuto je 5000 kn žiro-računa i položeno u blagajnu 17. isplaćen je predujam za službeni put M.T. u iznosu 2.500 18. kupljena je licencija od poduzeća DADI u iznosu 60.000, faktura koja je plaćena

koncesije patenti zgrade

S=8000

S=5000

S=150.000

S=8000

S=5000

(11)350.000

S=500.000

21

oprema

ulaganje u dugor.VP

zalihe sirovina

S=200.000

S=100.000

S=60.000

(2) 78.000

S=100.000

(9) 12.000

S=278.000

S=72.000

zalihe trgov.robe

potraživanja od kupaca

dani kratkoroč.kredit

S=80.000 S=60.000 30.000 (1) S=50.000 50.000 (5)

S=80.000

30.000 (1')

=

=

ulaganje u kratk.VP

novac

primljeni čekovi

S=30.000 30.000 (13)

S=80.000 85.000 (4)

(1') 30.000 30.000 (7)

=

(1) 30.000 15.000 (8)

=

(5) 50.000 20.000 (10)

licencija

potraž.od zaposlenih

(7) 30.000 65.000 (12)

(18) 60.000

(17) 2.500

(11) 100.000 25.000 (14)

S=60.000

S=2.500

(13) 30.000 5.000 (16)

60.000 (18')

S=55.000

kapital

zadržana dobit

zakonske rezerve

S=200.000

S=150.000

S=20.000

100.000 (11) S=150.000 S=20.000

350.000 (11)

S=650.000

primljeni dugor. krediti

izdane obveznice


(8) 15.000 S=130.000

S=125.000

(4) 85.000 S=85.000

S=115.000

S=125.000

(6) 78.000 78.000 (2)

(15) 12.000 12.000 (9)

(18')60.000 60.000 (18)

=

primljeni kratk.krediti

izdani kratk.VP

obveze za plaće

(14) 25.000 S=25.000

S=33.000

(12) 55.000 S=55.000

=

=

obveze za izdane čekove

obveze za mjenice (10) 20.000 78.000 (6)

12.000 (15)

S=58.000

S=12.000





1 licencije 60.000,00 1 upisani temeljni kapital 650.000,00

2 koncesije 8.000,00 2 zadržana dobit 150.000,00

3 patenti 5.000,00

II Materijalna imovina II Rezerve

22

1 građevinski objekti 500.000,00 1 zakonske rezerve 20.000,00

2 oprema 278.000,00

III Financijska imovima

1 ulaganje u dugoročne VP 100.000,00




2 Zalihe trgovačke robe 80.000,00


1 potraživanja od zaposlenih 2.500,00 1 izdani kratkoročni VP 33.000,00

III Financijska imovina 2 obveze za čekove 58.000,00

IV Novac 3 obveze za mjenice 12.000,00

1 novac na računima u banci 55.000,00

2 novac nu blagajni 2.500,00

UKUPNA AKTIVA 1.163.000,00 UKUPNA PASIVA 1.163.000,00





koncesija 8000

8.000 0 8.000

patenti 5000

5.000 0 5.000

licencija

60000 60.000 0 60.000

zgrade 150.000 350.000 500.000 0 500.000

oprema 200.000 78.000 278.000 0 278.000

ulaganje u dVP 100.000 100.000 0 100.000

zalihe sirovina 60.000 12.000 72.000 0 72.000

zalihe trgov.robe 80.000 80.000 0 80.000

potr. od kupaca 60.000 60.000 60.000 60.000 0

dani kratk.kredit 50.000 50.000 50.000 50.000 0

ulaganje u kVP 30.000 30.000 30.000 30.000 0

primljeni čekovi 30.000 30.000 30.000 30.000 0

potr. od zaposlenih 2.500 2.500 0 2.500

novac u banci 80.000 240.000 265.000 320.000 265.000 55.000

blagajna 5.000 2.500 5.000 2.500 2.500

UKUPNO 823.000 1.163.000

kapital 200.000 450.000 0 650.000 650.000

zadržana dobit 150.000 0 150.000 150.000

zakonske rezerve 20.000 0 20.000 20.000

dugoroč.kred 130.000 15.000 15.000 130.000 115.000

obveznice 125.000 0 125.000 125.000

dobavljači 85.000 235.000 150.000 235.000 235.000 0

kratk.kred 25.000 25.000 25.000 25.000 0

obveze za plaće 55.000 55.000 55.000 55.000 0

izdani kVP 33.000 0 33.000 33.000

o. za čekove 20.000 78.000 20.000 78.000 58.000

o. za mjenice 12.000 0 12.000 12.000

UKUPNO 823.000 1.163.000

PRAVILA EVIDENCIJE NA KONTIMA PRIHODA I RASHODA

23

PRIHOD – je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskoga razdoblja u obliku priljeva ili povećanja sredstava ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice osim onog u svezi s uplatama vlasnika. Korespodentni konto je najčešće imovina.

RASHOD – je smanjenje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku odlijeva ili iscrpljivanja sredstava ili stvaranja obveza što ima za posljedicu smanjenje glavnice osim onog smanjenja u svezi s raspodjelom glavnice vlasnicima.

Prihodi poslovanja (redovni poslovni prihodi):

- nastaju kao rezultat osnovne djelatnosti poduzeća - vezani su uz realizaciju učinaka sukladno cilju i svrsi poslovanja - pojavljuju se redovito i često i u masi ukupnih prihoda čine najznačajniji dio - 3 tipična su: prihodi od prodaje gotovih proizvoda, usluga i trgovačke robe

Financijski prihodi: - ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava - javljaju se u obliku pozitivnih kamata, pozitivnih tečajnih razlika, dividendi ili

nekog drugog oblika ulaganja u poduzeća Izvanredni prihodi:

- posljedica su neplaniranog smanjenja obveza ili povećanja imovine - ne pojavljuju se redovito, ne mogu se planirati ni predvidjeti

24

- prodaja dugotrajne imovine, inventurni viškovi

Poslovni rashodi:

- nastaju kao posljedica obavljanja poslovnih aktivnosti poduzeća - visina i struktura im visi o vrsti učinaka i obujmu poslovanja te o metodama

obračuna troškova Financijski rashodi:

- nastaju kao posljedica korištenja tuđih novčanih sredstava - pojavljuju se u obliku negativnih kamata, negativnih tečajnih razlika, korekcija

vrijednosti financijski plasmana (npr. opadanje vrijednosti dionica) Izvanredni rashodi:

- imaju za posljedicu smanjenje vrijednosti imovine ili nastanak obveza - ne nastaju redovito u poslovanju, teško se predviđaju - inventurni manjkovi, štete na dugotrajnoj imovini

RAČUN DOBITI I GUBITKA (IZVJEŠTAJ O DOBITI) za razdoblje od--do--za poduzećeX

A) POSLOVNI PRIHODI B) POSLOVNI RASHODI C) DOBIT (GUBITAK) IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI (A-B) D) FINANCIJSKI PRIHODI E) FINANCIJSKI RASHODI F) DOBIT (GUBITAK) IZ FINANCIJSKE AKTIVNOSTI (D-E) G) DOBIT (GUBITAK) IZ REDOVNE AKTIVNOSTI (C+F) H) IZVANREDNI PRIHODI I) IZVANREDNI RASHODI J) DOBIT (GUBITAK) IZ IZVANREDNE AKTIVNOSTI (H-J) K) UKUPNA DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (C+F+J)

- računovodstvena dobit nije porezna osnovica za utvrđivanje poreza na dobit

- računovodstvena se dobit korigira za neke stavke (porezno nepriznati prihodi

odnosno rashodi) da bi se dobila dobit kao porezna osnovica L) OBVEZA ZA POREZ NA DOBIT M) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (K-L) NETO DOBIT

- raspored neto dobiti (razdjeljuju vlasnici ili se zadržava) objavljuje se:

25

� bilješke uz financijske izvještaje � u izvještaju o zadržanoj dobiti

Izvještaj o dobiti ili račun dobiti i gubitka se sastavlja na kraju obračunskog razdoblja, a najčešće se odnosi na jednu godinu. Za razliku od bilance koja se odnosi na određeni datum tj. trenutak, izvještaj dobiti se odnosi na cijelo razdoblje. Cilj izvještaja o dobiti: Korisnicima računovodstvenih informacija ukazuje na promjenu kapitala i to prije svega zarađenog kapitala između dva datuma bilance. Promatra se kao pomoćni izvještaj bilance. Osnovna veza između bilance i izvještaja o dobiti jesu upravo promjene na kapitalu. Izvještaj se sastoji od 1.prihoda 2.rashoda 3.financijski rezultat POJMOVNO RAZGRANIČENJE PRIHODA, PRIMITAKA I UČINAKA Prihodi se priznaju onda kada su stvarno nastali, kada su izvjesni odnosno mogući. Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. Priljev novca na račun (tj.poduzeće). Učinci su aktivnost ostvarenja ciljeva poduzeća koji rezultiraju prodajom određenih proizvoda ili usluga na tržištu. Vežu se uz interni obračun rezultata. Prihodi ≠ Primici ≠ Učinci POJMOVNO RAZGRANIČENJE RASHODA, IZDATAKA,UTROŠAKA I TROŠKOVA Rashodi su ulaganja u poslovni proces koji predstavljaju potrošnju dobara u stvaranju učinka i priznaju se kada su nastali, ali i onda kada su mogući (načelo opreznosti). Izdaci se vezuju uz izdavanje novca, tj. smanjenje gotovine Utrošci predstavljaju fizičko ulaganje materijalne vrijednosti dobara u stvaranju učinaka. Troškovi su nedospjeli rashodi koji predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada, imovine te tuđih usluga u poslovnom procesu radi stvaranja učinaka i dijele se na:

- troškove proizvoda - troškove razdoblja

Rashod ≠ Utrošak ≠ Izdatak ≠ Trošak VJEŽBE ZADATAK 1.

Bilanca poduzeća X na dan 1.1.20xx.

1.1.20xx 5.1.20xx 1.1.20xx 5.1.20xx

26

Novac 15.000 95.000 Obveze 20.000 20.000

Zalihe trg.robe 110.000 50.000 Upisani kapital 100.000 100.000

Zadržana dobit 5.000 5.000

Dobit tekuće god 20.000

125.000 145.000 125.000 145.000

Poduzeće je 5.1.prodalo trgovačku robu za koju je primilo 80.000 kn u novcu. Trošak nabave trgovačke robe bio je 60.000 kn.

1. prikažite ovaj poslovni događaj 2. sastavite izvještaj o dobiti za razdoblje od 1.1. – 5.1.2002. i bilancu na dan 5.1.2002.

Izvještaj o dobiti (račun dobiti i gubitka) za razdoblje 1.1.- 5.1.

1. Prihodi od prodaje trgovačke robe 80.000 2. Rashodi od prodaje trgovačke robe (60.000) 3. Dobit prije oporezivanja 20.000

ZADATAK 2. Poduzeće Banija ima sljedeće stanje imovine, obveza i glavnice na dan 31.12.2001.

Upisani kapital 100.000

Novac 30.000

27

Zalihe trgovačke robe 15.000

Potraživanja od kupaca 2.000

Oprema 30.000

Građevine 80.000

Zadržana dobit 20.000

Obveze po primljenim dugoroč.kreditima 20.000

Obveze prema dobavljačima 17.000


AKTIVA IZNOS

PASIVA IZNOS



I Kapital


1 upisani temeljni kapital 100.000,00

1 građevinski objekti 80.000,00 2 zadržana dobit 20.000,00

2 oprema 30.000,00 II Rezerve

III Financijska imovima B Kratkotrajna imovina

B dugoročne obveze I Zalihe

1 obveze za dugoročne kredite 20.000,00

1 Zalihe trgovačke robe 15.000,00 II Potraživanja

1 potraživanja od kupaca 2.000,00 C kratkoročne obveze III Financijska imovina


IV Novac




Nastali su sljedeći poslovni događaji (siječanj):

1. nabavljeno je trgovačke robe u iznosu troška 65.000 kn, za što je primljena faktura dobavljača

2. prodano je trgovačke robe u vrijednosti 60.000 kn za što je ispostavljena faktura kupcu. Trošak nabave prodane trgovačke robe je 40.000 kn

3. naplaćeno je potraživanje od kupca u iznosu 40.000 kn 4. plaćeno je dobavljačima 17.000 5. primljena je faktura HRT-a za izvršenu reklamu od 2.000 kn 6. obračunate su plaće za protekli mjesec u iznosu od 2.000 kn 7. utvrdite i proknjižite rezultat poslovanja uz pretpostavku da je porezna stopa 20%

28


AKTIVA IZNOS

PASIVA IZNOS



I Kapital


1 upisani temeljni kapital 100.000,00

1 građevinski objekti 80.000,00 2 zadržana dobit 20.000,00

2 oprema 30.000,00 3 dobit tekuće godine 12800

III Financijska imovima B Kratkotrajna imovina

B dugoročne obveze I Zalihe

1 obveze za dugoročne kredite 20.000,00

1 Zalihe trgovačke robe 40.000,00 II Potraživanja

1 potraživanja od kupaca 22.000,00 C kratkoročne obveze

29

III Financijska imovina


IV Novac

2 obveze za plaće 2.000,00

1.novac na računima u banci 53.000,00 3 obveze za porez 3200



IZVJEŠTAJ O DOBITI ZA MJESEC SIJEČANJ 1. Prihodi od prodaje trgovačke robe 60.000

2. Rashodi od prodaje trgovačke robe (40.000)

3. Rashodi od poslovanja - trošak reklame 2.000 - trošak plaća 2.000

(4.000)

4. Dobit prije oporezivanja 16.000

5. Porez 20% (3.200)

6. Dobit nakon oporezivanja 12.800

POSLOVNE KNJIGE

- evidencije u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim događajima, kako kronološki tako i sustavno. Skup evidencija koje poduzeće vodi da bi osiguralo potrebne podatke o svom poslovanju.

- Oblik vođenja ovisi o tehnici unosa poslovnih promjena Kod ručne i poluautomatizirane obrade podataka poslovne se knjige vode u obliku slobodnih listova (kartoteke) ili uvezane. Vode se fotokopirnom metodom knjiženja. Ako se poslovne knjige vode pomoću računala podaci se unose na odgovarajuće nositelje. --- Prijenosna metoda obrade podataka . podaci se unose u jednu poslovnu knjigu pa se prepisuju u drugu (iz dnevnika u glavnu knjigu, danas obrnuto)

- kopirna metoda – istovremeno u dnevnik i glavnu knjigu Unos podataka u poslovne knjige se organizira i obavlja tako da osigurava (čl.8 zakona o računovodstvu):

- zahtjeve kontrole unesenih podataka - ispravnost unesenih podataka - čuvanje podataka - mogućnost uporabe podataka - mogućnost dobivanja uvida u promet i stanje konta gl.knjige - mogućnost uvida u kronologiju obavljenog unosa poslovnih promjena

30

Glavna knjiga:

- osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronološki upisuju poslovni događaji na imovini, obvezama, prihodima, rashodima i financijskim rezultatima

- skup konta koji su u gl.knjizi razvrstani određenim redosljedom koji određuje kontni plan

- nastaje raščlanjivanjem bilance na sastavne djelove (za pozicije imovine i izvora imovine)

Dnevnik: - osnovna poslovna knjiga u koju se kronološkim redosljedom evidentiraju svi

knjigovodstveni poslovni događaji, dnevnik je kronološka evidencija - upotreba dnevnika pomaže u otkrivanju pogrešaka – kontrolna funkcija - dnevnik sadrži sve informacije o jednom poslovnom događaju na jednom

mjestu (duguje i potražuje za dane poslovne događaje bilježi zajedno) vrijednost transakcija zabilježenih u gl.knjizi = vrijednost transakcija zabilježenih u dnevniku POMOĆNE KNJIGE – dopuna ili razrada podataka glavne knjige

a) analitička evidencija b) druge pomoćne knjige

1. analitička evidencija sirovina i materijala (materijalno knjigovodstvo)

- analitičko raščlanjivanje sirovina i materijala po vrstama, količini i vrijednosti Promjene na sirovinama se evidentiraju:

- u financijskom knjigovodstvu – po vrijednosti i zbirno - u materijalnom knjigovodstvu – pojedinačno po vrijednosti i količini - u skladišnoj evideniciji – pojedinačno i po količini

Sirovine i materijal na skladištu se mogu evidentirati po - stvarnim nabavnim cijenama - planskim (standardnim) cijenama

2. analitička evidencija zaliha gotovih proizvoda - evidencija zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda – evidencija gotovih proizvoda

pojedinačno i po vrijednosti i količini - gotovi proizvodi se vode po vrijednosti troškova proizvodnje (stvarnim ili

standardnim/planiranim troškovima proizvodnje) 3. analitička evidencija zaliha trgovačke robe (robno knjigovodstvo)

- evidencija zaliha trgovačke robe – evidencija trgovačke robe pojedninačno (po vrsti), vrijednosno i količinski

- trgovačka se roba vidu po nabavnim ili prodajnim cijenama 4. analitička evidencija kupaca – salda conti kupaca

- za svakog se kupca otvara posebni analitički konto - na svakom se kontu nalaze zabilježeni sljedeći podaci:

� ukupni dug kupca � odobreni popusti

31

� dospijeće naplate � načini plaćanja � ostale informacije

- iznosi prometa svih analitičkih konta kupaca odgovaraju prometu na sintetičkom kontu potraživanja od kupaca u glavnoj knjizi. Sintetički konto potraživanja od kupaca sadrži zbirni iskaz svih nenaplaćenih potraživanja prema kupcima

5. analitička evidencija dobavljača – salda konti dobavljača - za svakog se dobavljača otvara poseban analitički konto - na svakom kontu dobavljača se bilježe sljedeći podaci:

� ukupna obveza prema dobavljaču � odobreni popusti i uvjeti njihove realizacije � dospijeće naplate – rokovi dospijeća obveze na izmirenje � načini plaćanja � ostale informacije (redovni dobavljač, kvaliteta...)

- iznosi prometa na svim analitičkim kontima dobavljača odgovaraju prometu na sintetičkom kontu: obveze prema dobavljačima u glavnoj knjizi. Sintetički konto prokazuje zbirni iznos obeza prema dobavljačima

6. analitička evidencija dugotrajne imovine - za svaku pojedinu vrstu dugotrajne imovine se otvara zaseban analitički konto.

Moguće je grupiranje u srodne grupe ili skupine prema srodnim obilježjima - podaci za svaku vrstu dugotrajne imovine su:

� vrsta � trošak nabave imovine i razdoblje nabave � obračun, ispravka vrijednosti imovine (način utvrđivanja vijeka

trajanja, stope, godišnj iznosi otpisa) � revalorizacija dugotrajne imovine � neotpisana vrijednost � ostali podaci (inventarski broj, stupanj iskorištenja kapaciteta...)

- podaci sa svih konta analitičke evidencije dugotrajne imovine odgovaraju zbirnim podacima (iskazanim na sintetičkim kontima gl.knjige)

7. analitička evidencija plaća - za svakog zaposlenog djelatnika se otvara analitička kartica po imenu i

prezimenu svakog djelatnika - sadržaj analitičke kartice plaće mora biti takav da obuhvaća sve potrebne

podatke a. ime i prezime, adresa b. radni odnos – početak zasnivanja i uvjeti c. stručna sprema i ostale radne kvalifikacije d. sati provedeni na radu e. prava na isplatu plaće za vrijeme koje nije provedenno na radu f. bruto plaća, porezi i doprinosi iz plaće, neto plaća za isplatu djelatniku g. razne obustave na plaće (krediti, alimentacija i sl)

Podaci iz ove evidencije se čuvaju trajno.

32

8. knjiga blagajne

- pomoćna poslovna knjiga kojoj je svrha osiguranje svakodnevne kontrole raspolaganja novčanim gotovinskim sredstvima

- knjiženje se provodi odmah po nastanku poslovnog događaja (dnevna ažurnost) - knjiga blagajne čini blagajnički izvještaj (korpirno knjiženje). Iskaz je uplata

gotovine u blagajnu i isplata gotovine iz blagajne. Mora se svakodnevno utvrditi saldo i uskladiti sa stanjem novca u blagajni – kontrolna fja

9. knjiga dugotrajne imovine – inventura - „matična knjiga“ u kojoj su sakupljeni svi podaci o pozcijama dugotrajne

imovine od nabave do njihovog otuđenja (likvidacije). Pomaže pri provođenju inventure

- Podaci o nabavi i otuđenju pojedinih pozicija dugotrajne imovine unosi se kronološkim redosljedom

- Osim toga unose se podaci o: naziv, inventarski broj, trošak nabave, datum nabave, izvršeni ispravci vrijednosti, izvršene revalorizacije, datum otuđenja imovine, likvidacijska vrijednost i sl.

- Vodi se za duže vremensko razdoblje pa se stoga i ne zaključuje na kraju god KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni i služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i za uspješnu kontrolu nad obavljanjem poslovnog poduhvata i izvršenog evidentiranja, NAČELO DOKUMENTIRANOSTI – unos podataka se obavlja na temelju uredno sastavljene knjigovodstvene isprave. Načelo urednosti sastavljanja knjigovodstvene isprave: Knjigovodstvena isprava ≠ Poslovna isprava Knjigovodstvena se isprava sastavlja na mjestu i vrijeme nastanka poslovnog događaja. Knjigovodstvena isprava je dokument kojim knjigovdstvo individualizira pojedinu poslovnu promjenu. Prikupljanje knjigovodstevnih isprava je prikupljanje podataka, predstavlja početnu fazu knjigovodstvene evidencije (ciklusa). SADRŽAJ k.i. mora biti takav da nedvojbeno pokazuje nastalu poslovnu promjenu te da sadrži podatke za knjiženje. Bitni sastojci knjigovodstvene isprave:

- naziv i adresa poduzeća (subjekta) koje je izdalo ispravu, naziv i adresa poduzeća koje prima ispravu

- naziv isprave (uplatnica, račun, izdatnica i sl.), broj izdane isprave - datum izdavanja, mjesto izdavanja, datum nastanka poslovne promjene - opis poslovne promjene kao i osnovica za njezino izvršenje - količina koja treba biti izražena na način da odgovara prirodi izvršenja posla i

cijena izražena u odgovarajućoj valuti - imena osoba koje sudjeluju u izvršenju poslovne promjene

33

- potpisi osoba koje su ovlaštene za potpisivanje takvih isprava Razvrstavanje knjigovodstvenih isprava

• prema mjestu izdavanja isprava: - vanjske ili ekstene isprave

� izvadak o promjenama i stanju novca na računu u banci � faktura dobavljača � obračun kamata za primljeni kredit...

- unutrašnje ili interne isprave 1) nastaju u službama (odjelima) izvan knjigovodstva:

a. izdatnica b. zahtjevnica c. faktura kupcu d. blagajničke isprave e. skladišna primka...

2) nastaju u službi knjigovodstva: a. temeljnice za prijenos prometa s jednog konta na drugi b. ispravak ranije provedenog pogrešnog knjiženja c. otvaranje i zaključak poslovnih knjiga...

• prema namjeni isprava: - naredbodavne isprave – nalozi za izvršenje

� služe kao nalog za provođenje neke poslovne promjene � nisu predmet evidentiranja dok se poslovni događaj ne izvrši � prate ih opravdavajuće isprave (posebna isprava ili kombinirana

isprava) ili naredbodavne isprave postaju opravdavajuće kada se poslovni događaj izvrši

- opravdavajuće isprave – isprave dokazivanja poslovnog događaja � isprave kojima utvrđujemo da je poslovna promjena izvršena

- kombirane isprave

� u cilju racionalnog korištenja naredbodavne i dokazivne (opravdavajuće) isprave kao jedne isprave sastavljaju se kombinirane isprave

- interne temeljnice – izdaju se u službi računovodstva. Primjer: prijenos prometa s jednog konta na drugi, ipravak ranije provedenog progrešnog knjiženja, otvaranje i zaključak poslovnih knjiga, isprave koje rezultiraju iz obračuna financijskog rezultata i sl

• prema kriteriju obuhvatnosti poslovnih promjena: - pojedinačne (izvorne, osnovne, primarne, orginalne) – sadrže podatke o jednoj

poslovnoj promjeni - zbirne (izvedene, svodne) – sadrže više istovrsnih poslovnih promjena; nastaju

iz većeg broja izvornih knjigovodstvenih isprava, odraz su racionalizacije rada u knjigovodstvu

34

Nalog za knjiženje (temeljnica) – pismeni zahtjev voditelja računovodstva ili od njega ovlaštene osobe da se knjiženje podataka iz određene kontrolirane isprave mora obaviti u odgovarajuće poslovne knjige na odgovarajuća konta. Nalog može biti izdan:

- na samoj knjigovodstvenoj ispravi - na posebnom obrascu koji sadrži zahtjev za knjiženje nastalih poslovnih

promjena na određene konte (uz nalog se prilaže orginalna isprava) Kontiranje – označavanje konta (iz kontnog plana poduzeća) na nalogu za knjiženje na način na koji treba knjižiti podatke iz knjigovodstvene isprave prema prirodi poslovnog događaja zabilježenog u knjigovodstvenoj ispravi Kvalitetno obilježje računovodstvene informacije – pravovremenost. Pravovoremenost ovisi o ažurnosti knjigovodstvene evidencije. Ažurnost knjigovodstvene evidencije zavisi od:

- brzine cirkulacije isprava u komunikacijskim kanalima - brzine dolaska isprave u službu računovodstva - same ažurnosti knjiženja - ažurnosti u izvještavanju korisnika

VJEŽBE ZADATAK

Osoba A 1.4. ulazi u posao i ulaže 20.000 kn na račun novoosnovanog poduzeća Alfa. U toku mjeseca travnja nastale su sljedeće transakcije:

1. plaćena je najamnina za mjesec travanj 2.000 kn 2. primljena je faktura poduzeća Interier za uređenje poslovnog prostora 3.000 3. primljen je dugoročni kredit od ZB u iznosu 100.000 4. nabavljeno je trg.robe u vrijednosti 50.000 kn za što je primljena faktura dobavljača 5. kupcu X je prodano 10% zaliha te je ispostavljena faktura na 10.000 kn 6. evidentirajte smanjenje vrijednosti zaliha 7. primljena je faktura za potrošenu energiju od Elektre na 1.000 kn 8. obračunate su plaće za mjesec travanj 5.000 kn 9. plaćena je obveza dobavljaču robe 50.000 kn 10. primljena je faktura HRT-a za izvršenu reklamu 4.000 kn 11. plaćena je obveza po osnovu reklame 12. kupac X je podmirio dio svog dugovanja u iznosu 8.000 kn 13. kupcu Y prodano je robe za 40.000 kn na rok duži od 1 god. Nabavna vrijednost ove

robe iznosila je 20.000 kn 14. evidentirajte obračun troškova (prijenos na rashode) 15. utvrdite rezultat poslovanja 16. proknjižite raspodjelu dobiti: 35% za poreze

35

17. u mjesecu svibnju donesena je odluka da se neto dobit raspoređuje 50% vlasniku i 50% zadržanu dobit

D PNovac D PKapital

20.000 20.000


D P

D P

D PDobavljači

D PObveze za

dugoročne krediteD P D P

100.000 (3)

D P

2.000 (1)3.000 (2)

D P

(3) 100.000

Zalihe trgovacke

robe

(4) 50.00050.000 (4)

Kupci

(5) 10.000

5.000 (6)

1.000 (7)

Plaće

5.000 (8)

(9) 50.000

50.000 (9)

4.000 (10)

(11) 4.000

4.000 (11)

8.000 (12)

(12) 8.000

Dugoročna potraživanja

od kupaca

(13) 40.000

20.000 (13b)

10.000 x 35% =

3.500

Obveze za porez

3.500 (16)

Zadržana dobit

D PObveze prema

vlasniku

3.250 (17a)

3.250 (17b)

D P D PD PD PTrošak reklame

(1) 2.000

Rashodi od

prodaje trg. robe

(6) 5.000

D PD P

(7) 1.000

Troškovi

el.energije

10.000 (5)

D P D P

Trošak uređenja

(2) 3.000

Prihodi od

prodaje trg.robe

Troškovi plaće

(8) 5.000

Troškovi

reklamiranja

(10) 4.000

40.000 (13) (13b) 20.000

Rashodi razdoblja

(poslovanja)

2.000 (14) 3.000 (14)

1.000 (14) 5.000 (14)4.000 (14) (14) 15.000 15.000 (15b)

D PRazlika prihoda i

rashoda

(15b) 15.000

(15a) 25.000

25.000 (15a)(15) 50.000

50.000 (15)

(15c) 10.000

D PBruto dobit

10.000 (15c)(16) 3.500

(16b) 6.500

D PDobit nakon

oporezivanja

6.500 (16b)(17a) 3.250

(17b) 3.250

BRUTO BILANCA

36





dugotr. potrž. kupc

40.000 40.000 0 40.000

zalihe trgov.robe

50.000 25.000 50.000 25.000 25.000

potr. od kupaca

10.000 8.000 10.000 8.000 2.000

novac u banci 20.000 108.000 56.000 128.000 56.000 72.000

UKUPNO 20.000 139.000

kapital 20.000 0 20.000 20.000

zadržana dobit 3.250 0 3.250 3.250

dugoroč.kred 100.000 0 100.000 100.000

dobavljači 54.000 58.000 54.000 58.000 4.000

obveze za plaće 5.000 0 5.000 5.000

obveze za poreze 3.500 0 3.500 3.500

obveze prema vlasn. 3.250 0 3.250 3.250

UKUPNO 20.000 139.000

trošak najma 2.000 2.000 2.000 2.000

trošak uređenja 3.000 3.000 3.000 3.000

trošak el.energije 1.000 1.000 1.000 1.000

trošak plaća 5.000 5.000 5.000 5.000

trošak reklame 4.000 4.000 4.000 4.000

prihd. od prodaje TR 50.000 50.000 50.000 50.000

rashd. od prodaje TR 25.000 25.000 25.000 25.000

rashodi poslovanja 15.000 15.000 15.000 15.000

razlika prihd i rashd

50.000 50.000 50.000 50.000

dobit prije poreza

10.000 10.000 10.000 10.000

dobit nakon poreza 6.500 6.500 6.500 6.500

Izvještaj o dobiti za za razdoblje 1.4 – 30.4.

1) Prihodi od prodaje trgovačke robe 50.000

2) Rashodi razdoblja (poslovanja) (15.000)

a) tr.najma 2.000

b) tr.uređenja 3.000

c) tr.el.energije 1.000

d) tr.plaća 5.000

e) tr.reklame 4.000

3) Rashodi prodane trg.robe (25.000)

4) Dobit prije oporezivanja 10.000

5) Porez 35% (3.500)

6) Dobit nakon oporezivanja 6.500

KONTROLA KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

- visoki stupanj pouzdanosti podataka, vjerodostojnost i točnost knjigovodstvene evidencije.

Poduzetnik je odgovoran za sastavljanje knjigovodstvenih isprava. Zakonski predstavnik poduzetnika ili osobe na koje je prenesena ovlast potpisan na ispravi jamče da je ona istinita

37

i da realno pokazuje poslovne promjene. Prije unosa u poslovne knjige knjigovodstvena se isprava mora kontrolirati. K.i. koja je kontrolirana mora biti takva da neutralna stručna osoba koja nije sudjelovala u poslovnoj promjeni može iz isprave nedvojbeno zaključiti i bez ikakvih sumnji saznati prirodu obavljene poslovne promjene. Kontrola isprava se provodi kao:

- kontrola formalne ispravnosti - kontrola suštinske ispravnosti - kontrola računske ispravnosti

osoba koja je provela kontrolu (likvidaciju) isprava – likvidator (kontrolor) svojim potpisom na ispravi potvrđuje da je provedena kontrola likvidatura knjigovodstvenih isprava može biti organizirana:

- centralizirano – zasebno mjesto likvidatura gdje se vrši kontrola isprava - decentralizirano – kontrolu isprava obavljaju različite službe u pravilu blizu

mjesta nastanka poslovne promjene i sastavljanja knjigovodstvene isprave ODLAGANJE (ARHIVIRANJE) K.I. Načelo dokazivosti – k.i.je potrebno uredno odložiti i čuvati zbog naknadnog provjeravanja evidentiranja sadržaja poslovne promjene Arhiviranje je prilagođeno tehnici obrade podataka. Arhiviranje mora biti tako provedeno da osigura kronološki slijed izdavanja k.i., razvrstavanje isprava prema vrsti isprava. Knjigovodstvene se isprave čuvaju u obliku izvornika na nositelju automatizirane obrade, nositelju mikrografske obrade ili na drugi prikladan način. INVENTURA Svrha: usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem Razlike između knjigovodstvenog i stvarnog stanja nastaju kao posljedica nastanka određenih promjena koje nisu obuhvaćene knjigovodstvenom evidencijom npr. nastale štete, zlouporabe (krađe), greške kod knjiženja (namjerne ili nenamjerne), promjene nastale radi prirodnih osobina materijala i manipulacije njima (kalo, rasip, lom i kvar) Funkcija: kontrolna Inventura se provodi prije sastavljanja temeljnih financijskih izvještaja Predmet popisa: imovina i obveze Vrste inventure: ovise o vremenu obavljanja popisa, obuhvatnost popisa i načinu njegova provođenja Prema vremenu provođenja:

38

- redovna (prema utvrđenom planu, obvezno prije zaključivanja financijskih knjiga)

- izvanredna (kada nastane potreba za njom npr. primopredaja dužnosti) Prema obuhvatnosti:

- potpuna je ona inventura koja obuhvaća svu imovinu i obveze, a obavlja se: � na početku poslovanja � na kraju svake poslovne godine � prilikom spajanja, pripajanja odnosno podjele poduzeća � prilikom otvaranja i okončanja stečajnog postupka i redovne

likvidacije Obvezna redovna godišnja inventura je potpuna inventura. Prema članku 12. i 13. ZOR-a poduzetnik mora provesti inventuru:

� jednom godišnje (na kraju poslovne godine ili ako je kontinuirana tijekom poslovne godine)

� u drugim slučajevima (statusne promjene, otvaranje postupka stečaja i likvidacije, promjena cijena proizvoda i robe)

- kontinuirana: popis imovinskih dijelova i obveza prema planu tijekom godine, s

tim da se svaka stavka popiše najmanje jednom godišnje � obavlja je stalna popisna komisija � snažnije kontrolno djelovanje nego prilikom redovne godišnje

inventure - djelomična: predmet inventure su samo neke pozicije imovine i obveza. Može

biti redovna i izvanredna Inventuru obavljaju inventurne komisije (povjerenstva). Zbog obuhvatnosti popisa često se ustrojava više popisnih komisija čiji rad kontrolira centralna popisna komisija. Pravilo je da član komisije za popis ne može biti osoba koja upravlja imovinom koja je predmet popisa. Postupak:

1) obavlja se popis (inventura) stvarnog stanja 2) unošenje u popisne liste knjigovodstvenog stanja pozicija koje su predmet popisa 3) utvrđivanje inventurnih razlika 4) razmatranje inventurnih razlika – računovodstveni tretman

Inventurni manjak (izvanredni rashodi) stvarna vrijednost < knjigovodstvena vrijednost

39

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU - govori o primicima, izdacima, čistom novčanom toku razvrstanom po

djelatnostima: poslovnoj, investicijskoj i financijskoj - postoji više metoda sastavljanja:

a) direktna – temelji se na izravnom praćenju promjena novčane mase b) indirektna – temelji se na praćenju salda nenovčanih oblika imovine i obveza na

kraju razdoblja u odnosu na početak razdoblja A=P tj. temelj je bilanca

NOVČANA IMOVINA + NENOVČANA IMOVINA = OBVEZE NOVČANA IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL – NENOVČANA IMOVINA

1) Primici novca i novčanih ekvivalenata 1.000

1.1. Smanjenje pojedinih oblika nenovčane imovine 550

1.2 Povećanje dugova 250

1.3. Povećanje vlasničke glavnice 200

2) izdaci novca i novčanih ekvivalenata 950

2.1. Povećanje pojedinih oblika nenovčane imovine 630

2.2. Smanjenje dugova 270

2.3. Smanjenje vlasničke glavnice 50

3) Čisti novčani tok (1-2) 504

Izvještaj o novčanom toku poduzeća x za razdoblje od____do___ A) POSLOVNA AKTIVNOST A1) PRIMICI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI A2) IZDACI IZ POSLOVNE AKTIVNOSTI A3) ČISTI NOVČANI TOK PA B) INVESTICIJSKA AKTIVNOST B1) PRIMICI IZ IA B2) IZDACI IZ IA B3) ČISTI NOVČANI TOK IZ IA C) FINANCIJSKA AKTIVNOST C1) PRIMICI IZ FA C2) PRIMICI IZ FA C3) ČISTI NOVČANI TOK IZ FA D) ČISTI NOVČANI TOK (A3 + B3 + C3) UKUPNO E) SALDO NOV.RAČUNA NA POČETKU RAZDOBLJA F) SALDO NOV.RAČUNA NA KRAJU RAZDOBLJA (E+D) E,F su bilančne pozicije A – poslovne aktivnosti (glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzeća i druge aktivnosti, koje određuju dobit, osim investicijskih i financijskih aktivnosti

40

B – investicijska aktivnost (aktivnosti vezane uz stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente) Novčani primici:

a) novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine te ostale dugotrajne imovine

b) novčani primici od naplate (prodaje) glavnice ili dužničkih instrumenata drugih poduzeća ili udjela u zajedničkim pothvatima (prodaja ranije kupljenih obveznica/dionica)

c) novčani primici od naplate zajmova danih drugim poduzećima ili od prodaje zajmova, odnosno dugova učinjenih od samog poduzeća ili drugih poduzeća

Novčani izdatci:

a) novčani izdaci za nabavku nekretnine, postrojenja i opreme,nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine

b) isto kao kod primitaka samo su ovdje izdaci c) isto kao kod primitaka samo su ovdje izdaci

C – financijska aktivnost (aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaćaju visinu i strukturu kapitalnih obaveza) Novčani primici:

a) novčani primici od izdavanja dionica ili drugih vlasnički instrumenata b) novčani primici od izdavanja obveznica, zadužnica, primanja hipoteka, kao i drugih

kratkoročnih i dugoročnih kredita Novčani izdaci:

a) novčani izdaci vlasnicima i izdaci za otkup vlastitih vlasničkih instrumenata b) novčani povrati posuđenih iznosa

NOVČANI PRIMICI

- od prodaje proizvoda i usluga, uključujući i prihode od prodaje vrijednosnih papira primljenih od kupaca temeljem prodaje

- od tantijema, naknada i provizija - na odobrene zajmove i razne vrijednosne papire (od kamata i primljene

dividende) - razni drugi:

� od osiguravajućih poduzeća za naknade štete � iznosi primljeni na osnovi rješenja za sudske sporove � povrati poreza na dobit � novčani primici prema ugovorima koji služe za trg. Poslove ili

trg.svrhe NOVČANI IZDACI

- novčane isplate dobavljačima za isporučenu robu i pružene usluge, uključujući instrumente plaćanja izdane vjerovnicima

- novčane isplate zaposlenima ili za račun zaposlenih

41

- novčani izdaci zajmodavcima i drugim vjerovnicima za kamate - razni drugi n.i :

� izdaci na temelju sudskih rješenja � isplate premije osiguranja � isplate poreza i doprinosa � isplate članarina � novčani povrati kupcima � razne druge novčane isplate � novčani izdaci prema ugovorima koji služe za poslovne i trgovačke

svrhe OBRAČUNSKA OSNOVA

- novčana osnova – kriterij priznavanja je novčani tok - troškovi su svrsishodno trošenje imovine, rada i korištenje usluga drugih u

stvaranju učinaka namijenjenih prodaji. Troškovi postaju rashodi trenutkom sučeljavanja djelatnih troškova s odnosnim prihodima

- međunarodni rač. standardi (MRS) - IFAC međunarodna federacija računovođa - ISAC odbor za rač. standarde

Hijerarhijski odnos koncepata, načela i standarda 1.opće prihvaćeni koncepti (pretpostavke) 2. opće prihvaćena načela 3. općeprihvaćeni standardi Koncepti ili konvencije, pretpostavke, postulati su određene pretpostavke, odnosno teoretske osnove čija se primjena podrazumijeva I koje predstavljaju osnovu za formuliranje rač.načela. Temeljne pretpostavke MRS-ima su:

- nastanak događaja - neograničenost vremena poslovanja

Načela se formuliraju na temelju usvojenih polaznih koncepata, dalje utvrđuju koncepciju računovodstva, razrađuju njegove osnovne karakteristike I formuliraju osnovu za utvrđivanje račnv. politika. Najpoznatiji i najpriznatiji sustav amer.rač.načela – GAAP (generally acepted accounting principles) VJEŽBE ZADATAK

Poduzeće x na dan 1.1.2002 ima u posl. knjigama iskazana slijedeća stanja imovine, obveza i kapitala:

- novac 2.000 - potraživanja od kupaca 15.000

42

- obveze prema dobavljačima 12.000 - oprema 30.000 - uloženi kapital 35.000

Poslovni događaji 1.1. – 31-12.2002.:

1. primljena je faktura za iznajmljeni poslovni prostor 4.000 2. nabavljeno je sirovina koje prema fakturi dobavljača iznose 12.000 3. u proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 6.000 4. primljena je faktura za potrošenu energiju 2.000 5. obvezu prema dobavljaču sirovina podmirila je banka iz odobrenog kratk.kredita 6. vlasnici su dodatno uložili u poduzeće 20.000 7. kupljene su dionice za 15.000 8. primljena je faktura student servisa za uslugu čišćenja 2.000 9. obračunate su plaće ua mjesec 7.000 10. obračunata je amortizacija opreme 1.000 11. izvršite prijenos troškova na proizvodnju 12. u toku obračunskog razdoblja dovršeno je 10 kom gotovih proizvoda. Prema

izvršenom obračunu vrijednost nedovršene proizvodnje iznosi 2.000 kn 13. prodano je 5 kom gotovih proizvoda te je ispostavljena faktura na 13.000 kn.

Razdužite zalihe za prodanu količinu 14. inventurom je utvrđen višak gotovih proizvoda u vrijednosti 4.000 kn i manjak 2.000

novca 15. utvrdite financijski rezultat. Porezna stopa je 20%.

43

D PNovac D PKapital

2.000 35.000


D P

D P

D PDobavljači

D PObveze za kratk.

kredite

D P

D P

12.000 (5)

D P D P

Kupci

15.000

Oprema

30.000

Plaće

4.000 (1)

Zalihe sirovina

(2) 12.000

Obveze za porez

6.000 (3)

Zadržana dobit

D P D PD PD PTrošak najma

(1) 4.000 (3) 6.000

D PD P

(9) 7.000

D P D P

Trošak sirovina

Trošak

el.energije

Troškovi plaće

(10) 1.000

Prijenos troškova

(11) 22.000 22.000 (11b)

D PRashodi gotovih

proizvoda

(4) 2.000

D PInventurni višak

4.000 (14a)

D PInventurni manjak

(14b) 2.000

12.000

12.000 (2)

2.000 (4)

(5) 12.00020.000 (6)

(6) 20.000

D PUlaganje u dionice

(7) 15.000

15.000 (7)

2.000 (8)

Trošak

usl.čišćenja

(8) 2.000

7.000 (9)

Troškovi

amortizacije

D PIspravak vrijednosti

opreme

1.000 (10)

4.000 (11) 6.000 (11) 2.000 (11) 2.000 (11)

7.000 (11) 1.000 (11)

D PProizvodnja u tijeku

(11b) 22.000 20.000 (12)

D PZalihe gotovih

proizvoda

(12) 20.000

20.000 /10 =

2.000 kn/kom

(13) 13.000

Prihod od prodaje

got.przvd.

13.000 (13)

(13b) 10.000

10.000 (13b)

(5 kom x 2.000 kn)(14a) 4.000

2.000 (14b)

D PRazlika prihoda i rashoda iz

redovne aktivnosti

13.000 (15a)

(15a) 13.000

(15b) 10.00010.000 (15b)

(16) 3.000

D PDobit prije oporezivanja

iz red. aktiv.

3.000 (16)

D PRazlika prihoda i rashoda iz

izvaredne aktivnosti

4.000 (17a)(17b) 2.000

(18) 2.000

(17a) 4.000 2.000 (17b)


iz izv. aktiv.

2.000 (18)


5.000 (19)(19) 3.000 (19) 2.000 (20) 5.000

5.000 x 20%

=1000

1.000 (20)4.000 (20)

- proizvodnja u toku se bilježi u bilanci kao zalihe nedovršenih proizvoda (ovdje 2.000 kn) Izvještaj o dobiti za za razdoblje siječanj

1) Prihodi od prodaje gotovih proizvoda 13.000 2) Troškovi proizvodnje (mater.troškovi) (22.000) tr.najma 4.000

44

tr.sirovina 4.000 tr.el.energije 6.000 tr.čišćenja 2.000 tr.plaća 7.000 e) tr.amortizacije 1.000 3) Promjene u vrijednosti zaliha 12.000* 4) Rashodi od prodaje gotv.proizvoda (10.000) 5) Dobit iz redovne aktivnosti 3.000 6) Izvaredni prihodi -inventurni višak 4.000 7) Izvaredni rashodi –inventurni manjak (2.000) 8) Dobit izvaredne aktivnosti 2.000 9) Ukupna dobit (5+8) 5.000 10) Porez 20% (1.000) 11) Dobit nakon oporezivanja 4.000 Početno Konačno *Proizvodnja u toku 0 2.000 + + Zalihe got.proizvoda 0 10.000

0 - 12.000 = -12.000 Prijenos troškova – evidencija zaliha = rashodi od prodaje gotovih proizvoda

22.000 – 12.000 = 10.000

RAČUNOVODSTVENE POLITIKE RAZBORITOST (opreznost), SUŠTINA VAŽNIJA OD OBLIKA i ZNAČAJNOST trebaju određivati izbor I primjenu računovodstvenih politika. Računovodstvene politike obuhvaćaju NAČELA, OSNOVE, KONVENCIJE, PRAVILA I POSTUPKE KOJE JE MANAGEMENT USVOJIO PRILIKOM SASTAVLJANJA I PREZENTIRANJA IZVJEŠTAJA. Postoji mnogo različitih rač. politika u primjeni, čak I kad se odnose na isti predmet te je potrebna prosudba pri IZBORU I PRIMJENI ONIH POLITIKA KOJE UVJETIMA PODUZEĆA NAJBOLJE ODGOVARAJU DA SE PRAVILNO PRIKAŽE NJEGOV FIN. POLOŽAJ I REZULTAT NJEGOVA POSLOVANJA. Prilikom izbora i primjene odgovarajućih rač. politika i sastavljanja finc. izvještaja mngmnt. Treba uvažavati sljedeće:

A) RAZBORITOST – neizvjesnosti nužno okružuju mnoge transakcije. To treba uzeti u obzir, primjenjujući načelo razboritosti pri sastavljanju fin. izvještaja. Međutim, razboritost ne opravdava stvaranje tajnih ili skrivenih pričuva.

B) SUŠTINA VAŽNIJA OD OBLIKA – transakcije I druge događaje treba obračunati I prezentirati u skladu s njihovom suštinom i finac. stvarnošću, a ne samo u skladu s njihovim zakonskim oblikom.

C) ZNAČAJNOST – finc. izvještaji trebaju objaviti sve stavke koje su dovoljno značajne da utječu na procjene ili donošenje odluka,

45

FINC. IZVJEŠTAJI TREBAJU SADRŽAVATI JASNO I PRECIZNO OBJAVLJIVANJE SVIH ZNAČAJNIH RAČUNOV. POLITIKA KOJE SU SE PRIMJENIVALE. Izbor računovodstvenih politika uz punu odgovornost obavlja menedžment poduzeća i to na prijedlog računovodstvenog stručnjaka. Osnovni račnvd. izvještaji u odnosu na vanjske korisnike se moraju zasnivati na izabranim rčnvdstv. politikama. Za unutarnje potrebe (potrebe menadžmenta) način i oblik sastavljanja se može prilagoditi potrebama poduzeća. Računovodstvene se politike moraju provoditi, primjenjivati i objavljivati u predgovoru financijskih izvještaja. Računovodstvene politike su dugoročne tj. ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Eventualne izmjene u računovodstvenim politikama poduzeća mogu nastati:

1. izmjenom zakonskih propisa 2. izmjenom nacionalnih ili međunarodnih standarda 3. ako bi promjena računovodstvenih politika značajnije djelovala na poboljšanje

kvalitete financijskih izvještaja. Značajne računovodstvene politike na područjima:

1. dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina kod kratkoročnog aspekta (1 godina kao obračunsko razdoblje) kod različitih metoda amortizacije mijenja se trošak amortizacije po obračunu.

Metode: Linearna Progresivna Degresivna 25% 50% 10% 25% 25% 15% 25% 15% 25% 25% 10% 50%

2. zalihe metode FIFO, LIFO, HIFO i metoda ponderirane (prosječne) cijene – različite metode daju različite troškove i različitu visinu troškova 3. dugoročna rezerviranja 4. priznavanje prihoda i otpisi potraživanja

VJEŽBE poduzeće na početku godine ima sljedeće vrste imovine, obveza i kapitala: oprema 250.000, ispravak vrijednosti opreme 80.000, dani dugoročni krediti 70.000, zalihe sirovina 20.000, zalihe gotovih proizvoda (60 kom) 60.000, potraživanja od kupaca 30.000, novac 17.000,

46

upisani kapital 199.000, zadržana dobit 48.000, primljeni dugoročni krediti 60.000, dobavljači 35.000, primljeni kratkoročni krediti 25.000 poslovni događaji u siječnju:

1. u proizvodnju izdano sirovina u vrijednosti 20.000 2. primljena faktura za potrošenu el. energiju 4.000 3. isplaćene plaće za protekli mjesec 15.000 4. obračunata amortizacija opreme 5.000 5. nabavljeno sirovina vrijednosti 10.000 za što je primljena faktura dobavljača 6. proknjižite prijenos troškova na proizvodnju 7. dovršeno je 40 kom proizvoda te je obračunom utvrđeno da troškovi u dovršenim

proizvodima iznose 40.000 8. prodano 20 kom proizvoda i ispostavljena faktura kupcu na 30.000; razdužite zalihe

gotovih proizvoda 9. primljen je novi namještaj i faktura dobavljača na 30.000 10. naplaćeno potraživanja od kupaca u iznosu od 60.000 te je plaćena obveza

dobavljačima u iznosu 50.000 11. utvrdite rezultat poslovanja 12. proknjižite raspodjelu dobiti - 20% poreza 13. donijeta je odluka o raspodjeli neto dobiti 30% ulagačima, ostatak predstavlja zadržanu

dobit

47

D POprema D PKapital

250.000


D P

D P

D PZadržana dobit

D PObveze za dugor.

kredite

D P

D P

60.000

D P D P

Ispravak vrijednosti

opreme

Potraz.dugor.

krediti

80.000

Dobavljači

Zalihe sirovina

20.000

Obveze za

kratkor.kredite

D P D PD PD PTrošak sirovina

17.000

(2) 4.000

D PD P

5.000 (6)

D P D P

Trošak

el.energijeTroškovi plaće

(5) 10.000

Prijenos troškova

(6) 44.000

10.000 (5)

D P

Rashodi gotovih

proizvoda

(3) 15.000

20.000 (11) (11a) 30.000

48.000

D PZalihe gotovih

proizvoda

60.000 (60 kom)

(4) 5.000

35.000

Troškovi

amortizacije

D PPotraz.od kupaca

20.000 (1)

4.000 (2)

20.000 (6) 4.000 (6)

D P D P

30.000

Prihod od prodaje

got.przvd.

15.000 (6)

(8) 20.000

Razlika prihoda i rashoda

30.000 (11a)44.000 (6A)

(11b) 10.000

10.000 (11b)

Dobit prije oporezivanja

(12) 2.000

(11) 20.00030.000 (8a)

2.000 (12)25.000

70.000

199.000

Novac

Proizvodnja u

toku

(1) 20.000

15.000 (3)

5.000 (4)

(6A) 44.000 40.000 (7)

(7) 40.000 (40kom)

20.000 (8)

(8a) 30.000

30.000 (9)

(9) 30.000

60.000 (10)

(10) 60.000 50.000 (10a)

(10A) 50.000

Obveze za porez

(12a) 8.000

D P

8.000 (12a)

Dobit poslije oporezivanja

(13) 2.400

2.400 (13)

D PObveze za

vlasnicima

(13a) 5.600

5.600 (13a)

Izvještaj o dobiti za razdoblje siječanj

1) Prihodi od prodaje gotovih proizvoda 30.000

2) Promjene zaliha na početku razdoblja* 60.000 3) Troškovi poslovanja

a) trošak sirovina 20.000 b) trošak el.energije 4.000 c) trošak plaća 15.000 d) trošak amortizacije 5.000

(44.000)

48

4) Promjena zaliha na kraju razdoblja** (84.000-60.000= 24.000 stvarni skok zaliha)

84.000

5) Rashodi od prodaje gotv.proizvoda (44.000-24.000)

20.000

6) Dobit prije oporezivanja 10.000 7) Porez 20% (2.000) 11) Dobit nakon oporezivanja 8.000 *U početnoj aktivi: - zalihe got.proizvoda = 60.000

**U završnoj aktivi: - zalihe got.proizvoda =80.000 - zalihe proizvodnje u tijeku = 4.000

VJEŽBE Poduzeće na dan 1.1.xxxx ima sljedeće stanje imovina, obveza i kapitala: oprema 200.000, ispravak vrijednosti opreme 50.000, zalihe sirovina 40.000, zalihe gotovih proizvoda (80 kom) 80.000, potraživanja od kupaca 70.000, dani dugoročni krediti 70.000, novac 105.000, dobavljači 95.000, obveze za kratkoročne kredite 120.000, obveze za poreze 20.000, zadržana dobit 90.000, obveze za dividende 40.000, upisani kapital 150.000 u toku obračunskog razdoblja nastali su sljedeći poslovni događaji: 1. naplaćeno potraživanje od kupaca (prodani gotovi proizvodi) u iznosu 30.000 2. primljena faktura za potrošenu energiju 10.000 3. nabavljena oprema za što je dobavljač izdao fakturu na 30.000 4. primljeno je 60.000 na ime odobrenog dugoročnog kredita 5. u proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 30.000 6. plaćena je obveza za porez 20.000 7. plaćene obveze prema dobavljačima 45.000 (30.000 za nabavku opreme) 8. vraćen dio kratkoročnog kredita u iznosu 30.000 kn (od čega je kamata 3000) 9. kupljene su dionice poduzeća B za 30.000 10. prodan stroj S i ispostavljena faktura kupcu 10.000. knjigovodstveni podaci za prodani stroj: trošak nabave 20.000 kn, ispravak vrijednosti 15.000. kupac je podmirio svoju obvezu

oprema

ispravak vrijednosti opreme

zalihe sirovina

S=200.000 20.000 (10')

15.000 (10') S=50.000

S=40.000 30.000 (5)

(3) 30.000

8.000 (12)

S= 210.000

S=43.000

S=10.000

zalihe gotovih proizvoda


dani dugoročni krediti

S=80.000 50.000 (17')

S=70.000 30.000 (1)

S=70.000 16.000 (14)

(16) 60000

(10'') 10.000 10.000 (10)

S=90.000

(17) 140.000 120.000(18)

S=54.000

S=60.000

novac

dionice

proizvodnja u tijeku

49

S=105.000 20.00 (6)

(9) 30.000

(15') 88.000 60.000 (16)

(1) 30.000 45.000 (7)

S=30.000

S=28.000

(4) 60.000 30.000 (8) (10'') 10.000 30.000 (9) (14) 20.000 40.000 (13) (18) 120.000 20.000 (13')

S=160.000

kapital

zadržana dobit


S=150.000

S=90.000

(7) 45.000 S=95.000

10.000 (2)

30.000 (3)

S=90.000

obveze za kratkoroč.kredite

obveze za dividende

obveze za porez

(8) 27.000 S=120.000

(13) 40.000 S=40.000

(6) 20.000 S=20.000

S=93.000

=

19.200 (22)

obveze za dugoroč.kredite

obveze za plaće

dobit tekuće godine

60.000 (4)

(13') 20.000 40.000 (11)

76.800 (23)

S=60.000

S=20.000

trošak el.energije

trošak sirovina

rashod od kamata

(2) 10.000 10.000 (15)

(5) 30.000 30.000 (15)

(8) 3.000 3.000 (19')

prihod od prodaje DI

rashod od prodaje DI

trošak plaća

(20) 10.000 10.000 (10)

(10') 5.000 5.000 (20')

(11) 40.000 40.000 (15)

trošak amortizacije

prihod od kamata

prijenos troškova na proizvdnj.

(12) 8.000 8.000 (15) (19) 4.000 4.000 (14) (15) 88.000 88.000 (15')

prihodi od prodaje GP

rashodi od prodaje GP

razlika prih i rash iz redovne ak.

(19) 140.000 140.000 (17)

(17') 50.000 50.000 (19')

(19') 53.000 144.000 (19)

(19'') 91.000

dobit iz redovne aktivnosti

razlika prih i rash iz izvaredne

dobit iz izvanred. aktivnosti

(21) 91.000 91.000 (19'')

(20') 5.000 10.000 (20)

(21) 5.000 5.000 (20'')

(20'') 5.000

ukupna dobit prije poreza

96.000*20% = 19.200

dobit nakon poreza

(22) 19.200 96.000 (21)

(23) 76.800 76.800 (22')

(22') 76.800

50


promet s uključenim početnim st. stanje na kraju razdoblja


oprema 200.000 30000 20000 230.000 20.000 210.000

ispravak vrijednosti

50.000 15000 8000 15.000 58.000 43.000

dani dugor.krediti 70.000 16.000 70.000 16.000 54.000

dionice

30.000 30.000 0 30.000

zalihe sirovina 40.000

30000 40.000 30.000 10.000

zalihe proizv.u toku

88000 60000 88.000 60.000 28.000

zalihe GP 80.000 60.000 50.000 140.000 50.000 90.000

potr. od kupaca 70.000 150.000 160.000 220.000 160.000 60.000

novac 105.000 240.000 185.000 345.000 185.000 160.000

UKUPNO 515.000 599.000

kapital 150.000 0 150.000 150.000

zadržana dobit 90.000 0 90.000 90.000

dobit tekuće god 76.800 0 76.800 76.800

dobavljači 95.000 45.000 40.000 45.000 135.000 90.000

dugor.kred 60.000 0 60.000 60.000

kratk.kred 120.000 27.000 27.000 120.000 93.000

obveze za dividend. 40.000 40.000 40.000 40.000 0

obveze za poreze 20.000 20.000 19.200 20.000 39.200 19.200

obveze za plaće 20.000 0 20.000 20.000

UKUPNO 515.000 599.000

izvještaj o dobiti za razdoblje 01.01. - 31.12. 1. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda 140.000

2. Troškovi proizvodnje 88.000 - trošak električne energije 10.000 - trošak sirovina 30.000 - trošak amortizacije 8.000 - trošak plaća 40.000

3. Promjene u vrijednosti zaliha* -38.000 4. Rashodi od prodaje gotovih proizvoda (50.000)

5. Prihodi od kamata 4.000

6. Rashodi od kamata (3.000)

7. Dobit prije oporezivanja iz redovne aktivnosti 91.000

8. Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine 10.000

9. Rashodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine (5.000)

10. Dobit prije oporezivanja iz izvanredne aktivnosti 5.000

11. Ukupna dobit prije oporezivanja (7+10) 96.000

12. Porez 20% (19.200)

13. Dobit nakon oporezivanja 76.800 početno stanje konačno stanje proizvodnja u toku 0 28.000 zalihe gotov.pr. 80.000 90.000

51

80.000 - 118.000 = -38.000*

VJEŽBE početno stanje imovine i izvora imovine: zalihe sirovina 35.000, obveze za porez iz dobiti 30.000, obveze po osnovi udjela u rezultatu 45.000, oprema - trošak nabave 600.000, ispravak vrijednosti opreme 370.000, ulaganja u dugoročne VP (obveznice) 75.000, zalihe

gotovih proizvoda (50 kom) 50.000, obveze po izdanih dugoročnim VP (obveznicama) 69.000, primljeni kratkoročni krediti 75.000, dani dugoročni krediti 105.000, kapital 309.000, zadržana dobit 185.000, potraživanja od kupaca 20.000, novac ? novac= 188.000

poslovni događaji: 1. plaćena je obveza za obračunati porez iz dobiti i plaćena je obveza po osnovi udjela u

rezultatu 2. naplaćene su kupljene obveznice - iznos anuiteta je 25.000, a od toga kamata 5.000 3. u proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 35.000 4. primljena je faktura za tekuće održavanje postrojenja 48.000 5. prodan je stroj i ispostavljan je faktura kupcu na 30.000. knjigovodstveni podaci: trošak

nabave 210.000, ispravak vrijednosti 198.000 6. obračunata je amortizacija opreme 30.000 7. podmirena je obveza po kratkoročnom kreditu u iznosu 50.000 od čega je kamata 5.000 8. naplaćeno je potraživanje po danom dugoročnom kreditu u iznosu od 45.000 kn, od

čega je kamata 10.000 kn 9. proknjižite prijenos troškova na proizvodnju 10. u toku razdoblja na skladište je predano 100 kom gotovih proizvoda na koje je

obračunom utvrđeno da otpada 100.000 ukupnih troškova proizvodnje 11. prodano je 120 kom gotovih proizvoda za što je ispostavljena faktura kupcu na 210.000

kn. proknjižiti razduženje skladišta gotovih proizvoda 12. kupci su doznačili na ime plaćanja 205.000 kn 13. utvrdite i računovodstvo prikažite dobit, porezna stopa 35%


promet s uključ. početnim st. stanje na kraju razdoblja


oprema 610.000

210.000 610.000 210.000 400.000

ispravak vrijednosti

370.000 198.000 30.000 198.000 400.000 202.000

dani dugor.krediti 105.000 35.000 105.000 35.000 70.000

obveznice 75.000

20.000 75.000 20.000 55.000

zalihe sirovina 35.000

35.000 35.000 35.000 0

zalihe proizv.u toku

113000 100.000 113.000 100.000 13.000

zalihe GP 50.000 100.000 120.000 150.000 120.000 30.000

potr. od kupaca 20.000 240.000 205.000 260.000 205.000 55.000

novac 188.000 275.000 125.000 463.000 125.000 338.000

UKUPNO 713.000 759.000

kapital 309.000 0 309.000 309.000

zadržana dobit 185.000 76.700 0 261.700 261.700

obveznice 69.000 0 69.000 69.000

dobavljači 48.000 0 48.000 48.000

52

kratk.kred 75.000 45.000 45.000 75.000 30.000

obveze s osn.udjela 45.000 45.000 45.000 45.000 0

obveze za poreze 30.000 30.000 41.300 30.000 71.300 41.300

UKUPNO 713.000 759.000

izvještaj o dobiti za razdoblje 1.1. do 31.12

A REDOVNA AKTIVNOST I Poslovni prihodi i rashodi

1 Prihodi od prodaje gotovih proizvoda 210.000

2 Promjena zaliha na početku razdoblja 50.000

3 Troškovi poslovanja: 113.000 - troškovi sirovina 35.000 - troškovi održavanja 48.000 - troškovi amortizacije 30.000

4 Promjena zaliha na kraju razdoblja 7.000 Početno st. Konačno st Proizv. u toku 0 13.000 Zalihe got.pr. 50.000 30.000 50.000 - 43.000 = 7.000

5 Rashodi od prodaje gotovih proizvoda (3+4) (120.000)

II Financijski prihodi i rashodi

6 Prihodi od kamata 15.000

7 Rashodi od kamata (5.000)

8 Dobit iz redovne aktivnosti 100.000

B IZVANREDNA AKTIVNOST

9 Prihodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine 30.000

10 Rashodi od prodaje dugotrajne materijalne imovine (12.000) 11 Dobit iz izvanredne aktivnosti 18.000

C UKUPNA DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA (8+11) 118.000

D POREZ 35% (41.300)

E DOBIT NAKON OPOREZIVANJA 76.700

VJEŽBE

U gl.knjizi poduzeća JAMB na dan 31.12.200x nalaze se sljedeći podaci: - zalihe sirovina 60.000 - potraživanja od kupaca 34.000 - građevinski objekti 225.000 - ispravak vrijednosti građevinskih objekata 115.000 - novac 46.000 - primljeni kratkoročni krediti 35.000 - obveze prema dobavljačima 69.000 - kupljeni komercijalni zapisi 35.000 - dani dugoročni krediti 104.000 - uloženi kapital 300.000 - oprema 180.000

53

- ispravak vrijednosti opreme 95.000 - izdani čekovi 10.000 - zadržana dobit x - obveze po osnovi udjela u rezultatu 15.000 Nastali su sljedeći događaji:

1. plaćena je obveza po osnovi udjela u rezultatu 2. naplaćeni su komercijalni zapisi u iznosu 25.000, od čega je kamata 5.000 3. u proizvodnju je izdano materijala u vrijednosti 45.000 kn 4. prodan je stroj i ispostavljena faktura kupcu na 35.000 kn. Knjigovodstveni podaci za

prodani stroj su sljedeći: trošak nabave 65.000, ispravak vrijednosti 28.000 5. podmirena je obveza po kratkoročnom kreditu iznosu 20.000 od čega je kamata 3.000 6. obračunata je plaća zaposlenima u iznosu 56.000 7. primljena je faktura za utrošenu energiju na 8.000 8. proknjižite prijenos troškova na proizvodnju 9. u toku razdoblja, na skladište je predano 100 kom gotovih proizvoda na koje je

obračunom utvrđeno otpada 100.000 ukupnih troškova proizvodnje 10. prodano je 80 komada gotovih proizvoda za što je ispostavljena faktura kupcu na

190.000kn. proknjižite razduženje skladišta gotovih proizvoda za prodane gotove proizvode

11. kupci su doznačili na ime plaćanja 69.000 12. utvrdite i računovodstveno prikažite dobit. Obračunajte porez 20%.

Zalihe sirovina

60.000 45.000 (3) Građevinski objekti

225.000

Dani dugoročni krediti

104.000 Oprema

180.000 65.000 (4b) Proizvodnja u toku

(8) 109.000 100.000 (9) Primljeni krt.krediti (5) 17.000 35.000

Potraživanja od kupaca

34.000 69.000 (11) (4) 35.000 (10) 190.000

Ispravak vrij. građ.objk.

115.000

Novac

46.000 15.000 (1) (2) 25.000 20.000 (5) (11) 69.000

Kupljeni komerc.zapisi

35.000 20.000 (2)

Ispravak vrijednosti opreme

(4b) 28.000 95.000

Zalihe gotovih proizvoda

(9) 100.000 80.000 (10b)

54

Obveze prema dobavljačima

(7) 8.000 69.000 Uloženi kapital

300.000 Izdani čekovi

10.000 Zadržana dobit

45.000 88.000 (18)

Obveze vlasnicima

(1) 15.000 15.000 Obveze za plaće

56.000 (6) Obveze za porez

22.000 (17)

Prihod od kamata

(12) 5.000 5.000 (2) Troškovi sirovina

(3) 45.000 x Prihodi od prodaje DMI

(14) 35.000 35.000 (4) Rashodi prodaje DMI

(4b) 37.000 37.000 (14b) Troškovi kamata

(5) 3.000 3.000 (12b) Troškovi plaće

(6) 56.000 x Trošak energije

(7) 8.000 x Obveze za plaće

56.000 (6) Prijenos troškova

x 109.000 (8) Prihodi od prodaje

(12) 190.000 190.000 (10)

Rashodi prodanih GP

(10b) 80.000 80.000 (12b) Razlika prihoda i rashoda iz RA

(12b) 83.000 195.000 (12) (13) 112.000 Dobit iz RA

(16)112.000 112.000 (13) Razlika prihoda i rashoda iz IA

(14b) 37.000 35.000 (14) 2.000 (15) Gubitak iz IA

(15) 2.000 2.000 (16) Ukupna dobit prije oporez.

(17) 110.000 110.000 (16) 110.000 * 20% = 22.000 110.000 – 22.000 = 88.000 Dobit nakon oporezivanja

(18) 88.000 88.000 (17)

IZVJEŠTAJ O DOBITI za prvo polugodište (1.1.-30.06.) 1. Prihodi od prodaje got.proizvoda 190.000 2. Troškovi proizvodnje 109.000

- troškovi el.energije 8.000 - troškovi sirovina 45.000 - troškovi plaća 56.000

55

3. Promjene u vrijednosti zaliha -29.000 proizvodnja u toku 0 9000 zalihe gotovih proizvoda 0 20.000 0 – 29.000=-29.000 4. Rashodi od prodaje gotovih proizvoda (80.000) 5. Prihodi od kamata 5.000 6. Rashodi od kamata (3.000) 7. Prihodi od prodaje dugotrajne mat.imovine 35.000 8. Rashodi od prodaje dugotrajne mat.imovine (37.000) 9. Dobit prije oporezivanja 110.000 10. Porez (22%) (22.000) 11. Dobit nakon oporezivanja 88.000

VJEŽBE RAZGRANIČENJE POJMOVA RASHODA, TROŠKOVA I IZDATAKA Primjer 1. Poduzeće Sava tijekom mjeseca siječnja kupuje robu za svoje zalihe i

a) plaća je gotovinom u iznosu 5000 kn b) nabavlja uz odgodu plaćanja od 15 dana (unutar siječnja) u iznosu 20.000 kn

U veljači je s zaliha prodano robe u iznosu od 15.000 kn U ožujku su prodane ostale zalihe Razmotrite stanje izdataka, rashoda, imovine krajem sij, velj i ožu.

novac

zalihe

dobavljači

Trošak nabave zaliha

5.000 (1)

(1) 5.000 15.000 (4)

(3)20.000 20.000 (2)

(4) 15.000 20.000 (3)

(2) 20.000 10.000 (5)

(5) 10.000

siječanj

veljača

ožujak

imovina 25.000

imovina 10.000

imovina 0

rashod 0

rashod 15.000

rashod 10.000

izdatak 25.000

izdatak 0

izdatak 0

Primjer 2. Poduzeće Kupa posjeduje:

- izdatke za istraživanje i razvoj 10.000 kn - zgradu nabavljenu za 1.000.000 kn - opremu nabavljenu za 500.000 kn

Izdaci za I i R nastali pri pronalasku novog proizvoda se razgraničavaju na predviđeno razdoblje proizvodnje novog proizvoda od 5 godina. Procijenjeni korisni vijek uporabe za zgradu je 50 god, a opremu 10 god. Svake godine dospijeva razmjerni dio troška nabave dugotrajne imovine - rashod amortizacije.

I i R

zgrada

oprema

10.000 2.000 (1)

1.000.000

500.000

56

10.000/5 = 2.000

1.000.000/50 = 20.000

500.000/10=50.000

ispravak vrij. zgrade

ispravak vrij. opreme

trošak amotrizacije

20.000 (2)

50.000 (3)

(1) 2.000

(2) 20.000

(3) 50.000

72.000 godišnje

Primjer 3.

a) radnicima je obračunata neto plaća za 11 mjesec u iznosu 100.000 kn koja će biti isplaćena u 12. mjesecu. provedite knjiženje u 11 i 12 mjesecu

11 mj obveze za

plaće

trošak plaća

rashod 100.000

100.000 (1)

(1) 100.000

izdatak 0

12 mj obveze za plaće

novac

rashod 0

(2) 100.000 S=100.000

S = x 100.000 (2)

izdatak 100.000

b) primljena je faktura za potrošenu el.energiju u iznosu 10.000 kn za 11 mj s

dospijećem plaćanja u 12 mj. provedite knjiženje 11 mj

dobavljači

trošak elek.energije

10.000 (1)

(1) 10.000

12 mj dobavljači

novac

(2) 10.000 S=10.000

S = x 10.000 (2)

c) primljena faktura na 25.000 kn za izložbeni prostor na ZV koji je održan u 9 mj.

dospijeće plaćanja 15.11., provedite knjiženje 9 mj

dobavljači

trošak sajma

25.000 (1)

(1) 25.000

10 mj dobavljači

S=25.000

11 mj dobavljači

novac

(2) 25.000 S=25.000

S = x 25.000 (2)

57

Primjer 4. poduzeće Sunja uplaćuje 31.12.2012 dvogodišnju policu osiguranja u iznosu 80.00 kn (za 2013. i 2014. godinu). provedite knjiženje uplate osiguranja i rashoda tijekom razdoblja trajanja osiguranja.

2012

2013

2014 novac

unapr.plać.osiguranje

unapr.plać.osiguranje

S=x 80.000 (1)

S=80.000 40.000 (1)

S=40.000 40.000 (2)

unaprijed plać.osiguranje

trošak osiguranja

trošak osiguranja

(1) 80.000

(1) 40.000

(2) 40.000

izdatak 80.000

izdatak 0

izdatak 0

rashod 0

rashod 40.000

rashod 40.000

imovina 80.000

imovina 40.000

imovina 0

Primjer 5. predviđeni troškovi grijanja za tekuću godinu su 100.000 kn. rashode priznajemo kvartalno, ravnomjerno. primljene su fakture:

- u veljači na 30.000 - u travnju 35.000 - u listopadu 15.000 - u prosincu 25.000

dobavljači

obračunati troškovi

troškovi grijanja

30.000 (1)

(1) 30.000 25.000 (2)

(2) 25.000 35.000 (3)

(3) 35.000 25.000 (4)

(4) 25.000

15.000 (6) (6) 15.000 25.000 (5) (5) 25.000

25.000 (7)

(7) 25.000 25.000 (8)

(8) 25.000

105.000 100.000

(9) 5.000

5.000 (9)

Primjer 6. poduzeće je ustanovilo 31.12. da nije dobilo fakture za rashode koji su nastali u poslovanju tekuće godine:

- rashodi zakupnine 25.000 - rashodi platnog prometa 5.000 - rashodi reklame i propagande 15.000

iduće godine su fakture primljene i plaćene 2012.g.


troškovi zakupnine

tr. platnog prometa

tr. reklame i propagande

25.000 (1)

(1) 25.000

(2) 5.000

(3) 15.000 5.000 (2)

15.000 (3)

2013.g.

58


dobavljači

novac (1) 25.000 S = 45.000

(4) 45.000 25.000 (1)

S = x 45.000 (4)

(2) 5.000

5.000 (2)

(3) 15.000

15.000 (3)

Primjer 7. poduzeće Raša posjeduje neosiguran stroj u iznosu troška nabave 160.000, ispravka vrijednosti 60.000, koji je uništen u požaru. evidentirajte izvanredni rashod. isto poduzeće je u sporu s kupcem Odra zbog neizmirenog potraživanja u iznosu od 10.000 kn. malo vjerojatno će dobiti spor. evidentirajte rashod.

oprema (stroj)

ispravak vrijed. stroja

izvanredni rashod

S = 160.000 160.000 (1)

(1) 60.000 S = 60.000

(1) 100.000


ispravak vrijed. potraživanja rashod po osnovi vrijed. usklađiv. potraživanja

S = 10.000

10.000 (2)

(2) 100.000

VJEŽBE Na početku razdoblja poduzeće KLM ima sljedeće stanje imovine, obveza i kapitala: oprema 400.000, ispravak vrijednosti opreme 75.000, zalihe sirovina 80.000, zalihe gotovih proizvoda (60 kom) 60.000, potraživanja od kupaca 70.000, kratkoročna ulaganja u VP 110.000, novac 135.000, upisani kapital 350.000, zadržana dobit 80.000, izdane obveznice 152.000, primljeni kratkoročni krediti 60.000, obveze prema zaposlenima 40.000, obveze prema dobavljačima 30.000, obveze za dividende 68.000 poslovni događaji u razdoblju: 1. naplaćeni su kupljeni komercijalni zapisi u svoti od 50.000 kn od čega je kamata 5.000 2. kupljene su dionice poduzeća BVG 25.000 3. naplaćeno potraživanje od kupaca u iznosu 60.000 kn od čega je 40.000 za prodane

gotove proizvode, a 20.000 za prodanu opremu 4. isplaćene su dividende 68.000 5. plaćene obveze dobavljačima 30.000 6. u proizvodnu je utrošeno sirovina u vrijednosti od 50.000 7. primljena faktura za utrošenu energiju od 12.000 8. nabavljen novi stroj za što je primljena faktura dobavljača 45.000. plaćeno je dobavljaču 9. vraćen je kratkoročni kredit u svoti od 30.000 kn, od čega je obračunata i plaćena

kamata u svoti od 4.000 kn 10. isplaćene su plaće zaposlenima u iznosu 40.000 i obračunata plaća u iznosu 45.000 11. obračunata je amortizacija opreme u iznosu 5.000 12. tijekom razdoblja je dovršeno 80 kom proizvoda. obračunom je utvrđeno da troškovi u

dovršenim proizvodima iznose 88.000 13. prodano je 90 kom i ispostavljena faktura kupcu na 130.000. evidentirajte smanjenje

zaliha za prodanu količinu (obračun troškova zaliha FIFO metodom)

59

14. utvrđen je financijski rezultat, porezna osnovica je jednaka računovodstveno ostvarenoj dobiti. porezna stopa 35%

oprema

ispravak vrijednosti opreme

zalihe sirovina

S=400.000

S=75.000

S=80.000 50.000 (6) (8) 45.000

5.000 (11)

zalihe gotovih proizvoda


kratkoroč.ulag. U VP

S=60.000 60.000

S=70.000 60.000 (3)

S=110.000 45.000 (1) (12') 88.000 33.000

(13) 130.000

93.000 (13')

novac

ulaganje u dionice

proizvodnja u toku

S=135.000 25.000 (2)

(2) 25.000

(12)112.000 88.000 (12') (1) 50.000 68.000 (4)

(3) 60.000 30.000 (5)

(9) 30.000 45.000 (8')

40.000 (10)

kapital

zadržana dobit

obveze za izdn. obveznice

S=350.000

S=80.000

S=152.000

24.700 (16)

obveze za kratkoroč.kredite

obveze prema zaposlenima


(9)26.000 S=60.000

(10) 40.000 S=40.000

(5) 30.000 S=30.000

45.000 (10')

(8') 45.000 12.000 (7)

45.000 (8)

obveze za dividende

obveze za porez (4) 68.000 S = 68.000

13.300 (15)

prihod od kamata

trošak sirovina

trošak el.energije

(14) 5.000 5.000 (1)

(6) 50.000 50.000 (12)

(7) 12.000 12.000 (12)

rashodi od kamata

trošak plaća

trošak amortizacije

(9) 4.000 4.000 (14')

(10) 45.000 45.000 (12)

(11) 5.000 5.000 (12)

prijenos troškova na proizvdnj.

prihodi od prodaje GP

rashodi od prodaje GP

(12) 112.000 112.000 (12)

(14) 130.000 130.000 (13)

(13') 93.000 93.000 (14')

razlika prih. i rash iz redovne ak.

dobit prije poreza (14') 97.000 135.000 (14)

(15) 13.300 38.000 (14'')

38.000 * 35% = 13.300

(14'')38.000

(15') 24.700

60

dobit nakon oporezivanja (16) 24.700 24.700 (15')


AKTIVA

početni iznos konačni iznos

PASIVA

početni iznos

konačni iznos


A Kapital i rezerve II Materijalna imovina

I Kapital

1 oprema 400.000,00 445.000,00 1 upisani kapital 350.000,00 350.000,00

2 ispravak vrijednosti opreme 75.000,00 80.000,00 2 zadržana dobit 80.000,00 104.700,00

III Financijska imovima 1 dionice

25.000,00 B Kratkotrajna imovina

B dugoročne obveze

I Zalihe

1 obveze za dvp

(obveznice)

152.000,00 152.000,00

1 Zalihe sirovina 80.000,00 30.000,00 2 zalihe proizvodnje u toku

24.000,00

3 zalihe gotovih proizvoda 60.000,00 55.000,00 C kratkoročne obveze

II Potraživanja

1

obveze prema dobavljačima 30.000,00 12.000,00

1 potraživanja od kupaca 70.000,00 140.000,00 2 obvezez za kratk. Kredite 60.000,00 34.000,00

III Financijska imovina

3 obveze za plaće 40.000,00 45.000,00

1 ulaganja u kvp (KZ) 110.000,00 65.000,00 4 obveze za dividende 68.000,00 IV Novac

5 obveze za porez

13.300,00

1.novac na računima u banci 135.000,00 7.000,00

UKUPNA AKTIVA 780.000,00 711.000,00

UKUPNA PASIVA 780.000,00 711.000,00

RAČUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od do A) PRIHODI IZ OSNOVNE AKTIVNOSTI

1. prihodi od prodaje gotovih proizvoda 130.000

B) RASHODI IZ OSNOVNE AKTIVNOSTI (93.000)

1. početne zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda 60.000

2. troškovi proizvodnje u razdoblju 112.000 - troškovi sirovina 50.000 - troškovi energije 12.000 - troškovi plaća 45.000 - troškovi amortizacije 5.000

3. konačne zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda 79.000 (60.000 - 79.000 = - 19.000)

C) FINANCIJSKI PRIHODI 5.000

D) FINANCIJSKI RASHODI (4.000)

E) DOBIT/GUBITAK IZ REDOVNE AKTIVNOSTI (A+C) - (B +D) 38.000

F) IZVAREDNI PRIHOD

G) IZVANREDNI RASHOD H) DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNE AKTIVNOSTI

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 38.000

61

J) POREZ NA DOBIT (13.300)

K) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA 24.700 IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

PD Poslovna aktivnost Investicijska aktivnost Financijska aktivnost

1 + 5.000 + 45.000

2 - 25.000

3 + 40.000 + 20.000

4 - 68.000

5 - 30.000

8' - 45.000

9 - 4.000 - 26.000

10 - 40.000

ČNT - 29.000 - 5.000 - 94.000

A) POSLOVNA AKTIVNOST

1. naplata potraživanja od kupaca za prodane gotove proizvode 2. primci na osnovu kamata 3. isplate dobavljačima 4. isplate zaposlenima 5. isplate na ime kamata

+ 40.000 - 5.000

- 30.000 - 40.000

- 4.000

Čisti novčani tok od poslovne aktivnosti - 29.000

B) INVESTICIJSKA AKTIVNOST

1. primici od prodaje opreme 2. primici od prodaje VP 3. izdaci za nabavu opreme 4. izdaci za kupnju dionica

+ 20.000 + 45.000 - 45.000 - 25.000

Čisti novčani tok od investicijske aktivnosti - 5.000

C) FINANCIJSKA AKTIVNOST

1. otplata kratkoročnog kredita 2. isplata dividende

- 26.000 - 68.000

Čisti novčani tok od financijske aktivnosti - 94.000

ČISTI NOVČANI TOK (A+B+C) -128.000 NOVAC NA POČETKU RAZODBLJA 135.000

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA 7.000

KONTNI PLAN Sistematizirani prikaz naziva i šifri konta. Važno organizacijsko sredstvo - olakšava snalaženje i sistematizaciju u poslovnim knjigama povijesni razvoj:

- 19.st Schmalenbach - 1945. propis o jednoobraznom knjigovodstvu, propisan jedinstveni kontni plan - 1993. ZOR, propisane samo bilančne sheme tj. okvir za definiranje KP →

slobodno formiranje KP

62

na definiranje KP utječu zahtjevi internih i eksternih korisnika (propisane bilančne sheme i ostali propisi + interno zahtijevane informacije) Prilikom formiranja KP treba utvrditi: FORMALNI OKVIR I MATERIJALNI SADRŽAJ FORMALNI OKVIR - formalni izgled KP, kriteriji: dekadski, abecedni, kombinirani

U svijetu je općeprihvaćen dekadski sustav: 1 KP = 10 razreda (klasa) 0- 9 1 razred = 10 skupina konta (00-09, 10-19,...) 00 - 99 1 skupina konta = 10 konta (000-009, 100-109, ...) 000 - 999

1. razred 0 - 9 2. skupina konta 00 - 99 3. sintetička konta (osnovna) 000 - 999 4. analitička konta 0000 - 9999

MATERIJALNI SADRŽAJ - određuje strukturu konta unutar KP, redoslijed unosa pozicija, kriteriji: bilančni, funkcionalni, kombinirani Bilančni kriterij unosa pozicija u KP znači da se prati redoslijed pozicija financijskih izvještaja Funkcionalni kriterij - prati se proces poslovanja razredi: 0 - dugotrajna imovina i gubitak 1 - novac, kratkoročna potražnja, kratkoročna financijska imovina i aktivna vremenska razgraničenja 2 - kratkoročne obveze i pasivna vremenska razgraničenja 3 - zalihe - sirovine i materijali, rezervni dijelovi, predujmovi za zalihe 4 - troškovi 5 - interni obračun 6 - proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i predujmovi za robu 7 - rashodi i prihodi 8 - rezultat poslovanja 9 - kapital, dugoročne obveze i izvanbilančni zapisi DUGOTRAJNA IMOVINA - pojam, klasifikacija, obilježja i razlika od kratkotrajne prethodno navedeno PROCESI: 1) NABAVA 2) ISKORIŠTAVANJE (TROŠENJE) u poslovnim procesima 3) OTUĐENJA (LIKVIDACIJE) 1) Nabava nekretnina, postrojenja i opreme imovina može biti stečena na više načina:

a) kupovinom na tržištu (vrijednost se utvrđuje prema troškovima nabave) b) izradom u vlastitoj režiji (vrijednost se utvrđuje prema troškovima proizvodnje)

63

c) razmjenom za drugo sredstvo d) darivanjem (dobivanjem sredstva bez naknade - evidentira se kao izvanredni prihod) e) inventurni višak - imovina koja nije u poslovnim knjigama

Troškove nabave nekretnina, postrojenja i opreme čine izdaci vezani za njenu kupnju, izradu ili doradu. U troškove su uključeni:

- kupovna cijena (faktura dobavljača) - carina i druge uvozne pristojbe za uvezena sredstva - porez na promet koji se ne vraća (nepovratni porez na promet) - svi izravni troškovi koji se mogu pripisati dovođenju sredstva u radno stanje za

nesmetanu uporabu Svi eventualni trgovinski popusti i odbici odbijaju se od kupovne cijene. Uobičajeno je da se administrativni i drugi opći upravni rashodi ne smatraju sastavnim dijelom troška nabave osim ako se mogu dovesti u izravnu vezu s nabavkom sredstva. Dugotrajna imovina u pripremi (005 - nematerijalna) (025 - materijalna) (015 - prirodna bogatstva)

Dugotrajna imovina u uporabi 00 01 02

x Y (zatvaramo Y x x

konto i prenosimo)

(elementi tr.nabave utovar, istovar, osiguranje, uvozne carine) 220 obveze prema dobav. 100 novac na žiro računu 102 novac u blagajni

x S x S x bezgotovinska plaćanja gotovinska plać. klasifikacija dugotrajne imovine:

- u pripremi - ne obračunava se amortizacija - u upotrebi (funkciji) - obračunava se amortizacija - izvan upotrebe (privremeno - zastoj u poslovanju, neki se proizvod ne

proizvodi; trajno - slijedi proces otuđenja, prodaja ili rashodovanje) dugotrajna imovina se evidentira po BRUTO KNJIGOVODSTVENOJ VRIJEDNOSTI: trošak nabave, trošak proizvodnje, procijenjena vrijednost (darivanje, inventurni višak) te je ona osnovica za obračun amortizacije. REZIDUALNA vrijednost imovine - na kraju vijeka (ostatak vrijednosti imovine) 2) Proces trošenja DI - obračuna amortizacije amortizacija - vrijednosni izraz (iskaz) trošenja dugotrajne imovine, izračunava se za sve oblike dugotrajne imovine s ograničenim vijekom upotrebe.

64

ne obračunava se za: zemljišta, šume, rude, kulturnu baštinu, umjetnička djela (nepotrošiva imovina, obnovljiva imovina, iscrpljiva imovina) BRUTO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = NABAVNA VRIJEDNOST - trenutak nabave, povijesna vrijednost u idućem razdoblju) - REZIDUALNA VRIJEDNOST = OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE revalorizacija imovine - u uvjetima inflacije, vrijednost imovine se povećava kao posljedica rasta opće razine cijena te se vrijednost mora ažurirati kad stopa inflacija pređe određeni postotak kako bi odražavala stvarno stanje (tj. da ne bi bila podcjenjena) osnovica za amortizaciju je revalorizirana nabavna vrijednost; protuteža u bilanci je povećanje kapitala kroz stavku revalorizacijska rezerva (dolazi do povećanja vlastitih izvora imovine) iznos amortizacije = (osnovica * stopa amortizacije) / 100 ili iznos amortizacije = osnovica * koeficijent amortizacije stopa amortizacije se izračunava na osnovi procijenjenog vijeka uporabe (%AM = 100 / n) primjer. n = 5 %AM = 100/5= 20% godišnje elementi koji utječu na vijek trajanja:

- očekivano fizičko trošenje imovine - zastarijevanje imovine (ekonomsko, zbog napretka znanosti i tehnologije;

imovina može biti upotrebljiva, može se proizvoditi no zastarjela jer postoji novo bolje sredstvo pa se na starom ne isplati proizvoditi npr. računalna tehnologija

- zakonska ili neka druga ograničenja u korištenju imovine (npr. licenca) vijek upotrebe (n) - vrijeme u kojem se predviđa upotreba i trošenje:

a) vremenski (broj godina) b) količinski (broj učinaka)

Metode amortizacije - matematički postupci koji se primjenjuju pri izračunu amortizacijskih iznosa: 1) vremenske - vezano za procijenjeni vijek trajanja

a) linearna - godišnji iznosi su ravnomjerni (jednaki) kroz cijeli vijek b) progresivna - u prvom razdoblju najniže, u zadnjem najviše; npr. kada

imovina prvih godina ne radi punim kapacitetom c) degresivna - u prvom razdoblju najviši, u zadnjem najniži; ubrzana

amortizacija, povećava rashode u prvoj godini što smanjuje dobit i porez, 2) funkcionalna - obračun amortizacije prema učinku; nabavna vrijednost / količina

učinaka = trošak amortizacije po jedinici učinka;

65

godišnji iznos amortizacije = proizvedena (god) količina učinaka * trošak po

jedinici (tj. jedinični trošak amortizacije); ova je metoda pogodna za strojeve kada se može procijeniti broj proizvedenih komada te prijevozna sredstva kada se može procijeniti broj prijeđenih kilometara

bez obzira na primijenjenu metodu amortizacije na kraju vijeka upotrebe (kalkulativno gledano) imat ćemo jednake iznose amortizacije, razlika je u rasporedu amortizacijskih iznosa po godinama unutar korisnog vijeka trajanja u godišnjim iznosima amortizacije obračuna amortizacije može biti pojedinačni (sredstva velike pojedinačne vrijednosti) ili skupni (sredstva male pojedinačne vrijednosti) 3) Proces otuđenja (likvidacije) dugotrajne imovine

1. rashodovanje imovine - nastaje kada imovina više nije u upotrebi a) ima knjigovodstvenu vrijednost - neamortizirana vrijednost b) nema knjigovodstvenu vrijednost

bruto knjigov. vrijd.imovine

ispravak vrijednosti imovine

rashodi - neotpisana vrij DMI

S=1000 1000 (a)

(a) 800 S=800

(a) 200

S=1000 1000 (b)

(b) 1000 S=1000

2. prodaja DMI - ima obilježje izvanrednog poslovnog događaja (zbog smanjenja proizvodnje, modernizacija postrojenja itd)

bruto knjigov.vrijednost

ispravak vrijed.imov.

rashodi - neotpisana vrijednost

S = 1000 1000 (1)

(1) 700 S = 700

(1) 300

prihodi od prodaje DMI

potraž. od kupaca

500 (2)

(2) 500

3. ustupanje imovine bez naknade - poduzeće ima rashod u visini neotpisane imovine

4. inventurni manjak:

bruto knjigov.vrijednost

ispravak vrijed.imov.

rashodi - inventurni manjak

S = 1000 1000 (1)

(1) 900 S = 900

(1) 100

Dugotrajna nematerijalna imovina - teško prenosiva, teško ju je otuđiti/prodati; prodaja ovakve imovine je najčešće

vezana uz prodaju poduzeća kao cjeline

osnivački izdaci - izdaci vezani za osnivanje poduzeća: a) izdaci i studije za osnivanje poduzeća - faktura projektanta b) izdaci za osposobljavanje kadrova c) izdaci za izradu akata poduzeća (statuta)

66

d) interkalarne kamate navedeni se rashodi ne tretiraju kao rashod obračunskog razdoblja u kojem su nastali iz razloga što u tom obračunskom razdoblju nije bilo odnosnih prihoda izdaci za istraživanje i razvoj -

istraživanje - izvorno i planirano ispitivanje koje se poduzima s nadom da će doći do novih znanstvenih i tehničkih spoznaja razvoj - pretvaranje nalaza rezultata istraživanja u plan za proizvodnju novih ili znatno unaprjeđenih proizvoda ili usluga Izdatke za istraživanje i razvoj čine:

a) plaće i troškovi osoblja uposlenog na projektu b) troškovi materijala i usluga c) amortizacija postrojenja i opreme korištene za potrebe projekta d) objektivna dodjela općih troškova

računovodstveni troškovi istraživanja i razvoja se mogu vremenski razgraničiti na buduća razdoblja (tada se iskazuju kao pozicija DNI) ako je udovoljeno sljedećim kriterijima:

1. proizvod ili proces je jasno definiran i troškovi koji se odnose na taj projekt se mogu odvojeno identificirati (pratiti)

2. dokazana tehnička izvodivost proizvoda ili procesa 3. menadžment poduzeća ima jasnu namjeru da taj proizvod ili proces plasira na tržište 4. postoji jasno 5. postoje odgovarajući resursi da se dovrši taj projekt i proizvod (proces) plasira na

tržište u varijanti da izdaci za istraživanje i razvoj ne udovoljavaju navedenim kriterijima potrebno ih je iskazati kao rashod obračunskog razdoblja u kojem su nastali primjer. poduzeće x pokrenulo je projekt istraživanja novog proizvoda i očekuje da će kroz razdoblje od 3 iduće godine istraživanje rezultirati novim proizvodom. u tekućoj godini nastaju sljedeći izdaci vezani za projekt:

- obračunate su i isplaćene plaće zaposlenima u bruto iznosu za tu godinu 45.000 - obračunata je amortizacija objekata i opreme za korištene za projekt na

godišnjoj razini 60.000 - za potrebe projekta utrošeno je raznog materijala s zaliha u vrijednosti 120.000 - prema obračunu utvrđeni iznos općih troškova koji se odnosi na projekt je

25.000 kapitalizacija izdataka: vremensko razgraničavanje izdataka (NDI)

izdaci za I i R

270 obveze za obračunate plaće

100 žiro račun

(1) 450.000

(2) 450.000 450.000 (1)

S 450.000 (2)

(3) 60.000 (4) 120.000 (5) 25.000

skupina konta 49 - prijenos

029 ispravak vrijed. DI

310 zalihe materijala

troškova

60.000 (3)

S 120.000 (4)

25.000 (5)

67

Utjecaj na dobit tekućeg razdoblja: dobit je veća za iznos izdataka (665.000) zato jer smo kroz tu poziciju imovine odgodili priznavanje izdataka u rashode. Ti izdaci će postati rashodi, obavlja se kroz obračun amortizacije koji tereti razdoblja u kojima ostvarujemo odnosne prihode, a to su prihodi od prodaje proizvoda, usluga procesa u novoj tehnologiji. 992 i 997 otvaraju se i zatvaraju zajedno VJEŽBE - evidencija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine Primjer 1. poduzeće KLM je kupilo licenciju od poduzeća PLP te primilo fakturu na 470.000 kn. Licenca je otkupljeno pravo za proizvodnju proizvoda Y za razdoblje od 1.1.2012 do 1.1.2017. licencija je aktivirana te je plaćeno poduzeću PLP.

220 dobavljač

005 nemat.im u pripremi

003 licencija u upotrebi

(3) 470.000 470.000 (1)

(1) 470.000 470.000 (2)

(2) 470.000

100 žiro-račun

S = x 470.000 (3)

Primjer 2. poduzeće XYZ organiziralo je istraživački rad na razvoju novog proizvoda. postoje uvjeti na temelju kojih je donesena odluka da se izdaci vezano za taj projekt

a) kapitaliziraju (što znači da ćemo ih evidentirati kao imovinu) b) prikazuju kao troškovi poslovanja (evidentirati kao troškove)

U toku razdoblja nastali su sljedeći izdaci vezani za taj projekt: - vrijednost istraživačkog rada u visini obračunatih bruto plaća osoblja na

projektu 120.000 - utrošeni materijal za potrebe projekta izdan s skladišta 39.000 - obračunati razmjerni dio amortizacije koju snosi projekt: opreme 20.000 i

građevinskih objekata 11.000 Rad na projektu se nastavlja u idućem obračunskom razdoblju (ili je projekt završen)

a) kapitalizacija

005 nemat.im u pripremi

270 obveze za bruto plaće


(1) 120.000 [190.000 (4)]

120.000 (1)

S = x 39.000 (2)

(2) 39.000

(3) 31.000

završeno!

029 isprav. vrijedn. DMI

001 istraživanje i razvoj 31.000 (3)

(4) 190.000

68

b) troškovi poslovanja

270 obveze za bruto plaće

470 troškovi bruto plaća


120.000 (1)

120.000 (1)

S = x 39.000 (2)

400 utrošak materijala

029 isprav. vrijedn. DMI

430 trošak amortizacije

(2) 39.000

31.000 (3)

(3) 31.000

Primjer 3. od poduzeća MGK primljen je naručeni stroj i faktura za isti na 80.000 kn. transport stroja izvršilo je poduzeće SDL za što je ispostavilo fakturu na 12.000 kn. Na ime osiguranja plaćanja prijevozniku smo izdali ček. za utovar i istovar stroja plaćeno je radnicima u gotovini 3.000 kn. plaćena je obveza dobavljaču MGK - isporučitelju stroja. plaćena je obveza po izdanom čeku. stroj je osposobljen za upotrebu.

220 dobavljači

025 strojevi u pripremi

210 obveze za izdane čekove

(3)12.000 80.000 (1)

(1) 80.000 95.000 (7)

(6) 12.000 12.000 (3)

(5) 80.000 12.000 (2)

(2)12.000

(4) 3.000

102 blagajna

100 žiro-račun

021 materijalna im. u upotrebi

S=x 3.000 (4)

S=x 80.000 (5)

(7) 95.000

12.000 (6)

Primjer 4. Nabavljen je stroj i primljena je faktura dobavljača u svoti 146.400 kn, u kojoj je nabavna vrijednost 120.000 kn, a PDV 26.400 kn. Primljena je faktura za prijevoz stroja u svoti 30.500 kn, u kojoj je vrijednost prijevoza 25.000 kn, a PDV 5.500 kn. Primljena je faktura za montažu stroja u svoti 6.100 kn, u kojoj je vrijednost usluge montaže 5.000 kn, a PDV 1.100 kn. Stroj je aktiviran (stavljen u upotrebu). Obračunan je PDV za povrat i izvršena je uplata na žiro račun. Podmirene su obveze prema dobavljačima.

220 dobavljači

025 strojevi u pripremi

180 PDV (pretporez)

(7) 183.00 146.400 (1)

(1) 120.000 150.000 (4)

(1) 26.400 33.000 (5)

30.500 (2) (2) 25.000 (2) 5.500

6.100 (3)

(3) 5.000

(3) 1.100

021 stroj u upotrebi

186 potraž. za povrat pdv

100 žiro račun

(4) 150.000

(5) 33.000 33.000 (6)

S =x 183.000 (7)

(y)33.000 15.000 (x)

(6) 33.000

primjer izlazne fakture, obveze za PDV S = 15.000

69

280 obveze za PDV

286 obveze za plć. PDV (x) 15.000 S = 15.000

(y) 33.000 34.000 (z)

(z) 34.000

Primjer 5. Poduzeće (investitor) gradi poslovnu zgradu. Predračunska vrijednost građevinskih radova prema projektu je 1.000.000 kn. Izvođaču radova plaćen je ugovoreni predujam (40% od predračunske vrijednosti) 400.000 kn. Izvođač radova ispostavio je prvu privremenu situaciju na iznos od 500.000 kn. Po odbitku danog predujma izvođaču radova je plaćena razlika. Primljena je druga obračunska situacija na 300.000 kn. Po primitku druge obračunske situacije plaćeno je izvođaču radova 300.000 kn iz odobrenog dugoročnog kredita. Izvođač je završio gradnju i ispostavio konačnu situaciju na ukupnu vrijednost objekta od 1.100.000 kn. Podmirena je obveza prema izvođaču radova sa žiro računa. Primljena je faktura za uređenje okoliša na 36.600 kn. Zgrada je stavljena u upotrebu. predračunsku vrijednost ne knjižimo - nemamo poslovnu ispravu kao temelj

026 dani predujmovi za DMI

100 žiro račun

025 građ.objekti u pripremi

(1) 400.000 400.000 (3)

S =x 400.000 (1)

(2) 500.000 1.136.000 (10)

100.000 (3)

(4) 300.000

300.000 (7)

(6) 300.000

36.600 (9)

(8) 36.600

220 dobavljači

941 odobreni dugor. krediti

020 zgrada u upotrebi

(3) 500.000 500.000 (2)

300.000 (5)

(10) 1.136.100

(4) 300.000 300.000 (5)

(7) 300.000 300.000 (6)

(9) 36.600 36.600 (8)

Primjer 6. Poduzeće ''CDV'' sklapa ugovor s vlasnikom zgrade o najmu poslovnog prostora na razdoblje od 5 godina. Poduzeće ''CDV'' kao zakupac adaptira zakupljeni poslovni prostor. Primljena je faktura projektanta za idejno rješenje prostora na 15.000 kn. Plaćeno je projektantu, a izvođaču radova na adaptaciji otvoren je akreditiv na 100.000 kn. Izvođač radova ispostavio je prvu privremenu situaciju na vrijednost radova od 140.000 kn. Izvođač radova naplatio je akreditiv, a razlika mu je plaćena sa žiro računa. Primljena je konačna situacija na ukupnu vrijednost radova od 200.000 kn. Plaćeno je izvođaču radova. Aktivirano je pravo na tuđem sredstvu.

220 dobavljači

005 nem.im. u priremi

100 žiro račun

(2) 15.000 15.000 (1)

(1) 15.000 215.000 (8)

S = x 15.000 (2)

(5) 140.000 140.000 (4)

(4) 140.000

100.000 (3)

(7) 60.000 60.000 (6) (6) 60.000 40.000 (5)

70

60.000 (7)

101 dani akreditivi

003 NMI u uporabi (3) 100.000 100.000 (5) (8) 215.000

Primjer 7. Stroj čiji je trošak nabave 140.000 kn, a ispravak vrijednosti 90.000 kn prodan je kupcu za 60.000 kn. Kupac je na naš račun uplatio 30.000 kn, a na ostatak duga izdao je ček. Ček je naplaćen. Za demontažu stroja primljena je faktura na 2.000 kn, a za prijevoz prodanog stroja 1.500 kn. Plaćene su fakture dobavljaču.

021 stroj u uporabi

029 ispravak vrijednosti

120 potraživanja od kupaca

S=1400.000 140.000 (2)

(2) 90.000 S=90.000

(1) 60.000 30.000 (3)

30.000 (4)

780 prihodi od prodaje DMI

730 rashodi od prodaje DMI

100 ž-r

60.000 (1)

(2) 50.000

(3) 30.000 3.500 (7)

(6) 3.500

(5) 30.000

110 primljeni čekovi

220 dobavljači (4) 30.000 30.000 (5)

(7) 3.500 3.500 (6)

Primjer 8. Za prodaju zgrade s poduzećem ''PLP'' zaključen je ugovor. Prema odredbama ugovora poduzeće ''PLP'' doznačilo je 60.000 kn na ime predujma, a na iznos od 120.000 kn otvorilo je akreditiv u našu korist. Izvršena je primopredaja zgrade i ispostavljena je faktura na 180.000 kn. Prema knjigovodstvenim podacima trošak nabave zgrade je 450.000 kn, a ispravak vrijednosti 280.000 kn. Obračunan je predujam kupca. Naplaćena su potraživanja iz akreditiva.

100 Ž-R

256 obv. za primlj.predujmove

992 primljeni akreditivi

S = x

(5) 60.000 60.000 (1)

(2) 120.000 120.000 (6')

(1) 60.000

(6) 120.000

993 obveze za primlj.akreditive

120 kupci

780 prihodi od prodaje zgrade

(6') 120.000 120.000 (2)

(3) 180.000 60.000 (5)

180.000 (3)

120.000 (6)

020 zgrada u upotrebi

029 ispravak vrijednosti zgrade

730 rashod od prodaje zgrade

S=450.000 450.000 (4)

(4) 280.000 S=280.000

(4) 170.000

Primjer 9. Inventurom je utvrđen manjak stroja za pisanje za što se tereti odgovorna osoba. Knjigovodstveni podaci ovog stroja su sljedeći: trošak nabave 18.000 kn, ispravak vrijednosti 9.000 kn. Također, utvrđen je manjak namještaja čiji je trošak nabave 40.000 kn, a ispravak vrijednosti 29.000 kn. Odgovorni radnik uplatio je dužni iznos. Inventurom je ustanovljen

71

višak jednog pisaćeg stola. Inventurna komisija procijenila je trošak nabave na 18.000 kn, a ispravak vrijednosti na 12.000 kn.

021 oprema u uporabi 029 ispravak vrijednosti opreme 733 rashodi otuđene imovine

S = 18.000 18.000 (1) (1) 9.000 S = 9.000 (1) 9.000

(3) 11.000

163 potraživanja od zaposlenih

789 prihodi od potr.od zaposlenih

021 namještaj u uporabi

(2) 9.000 9.000 (4)

9.000 (2)

S = 40.000 40.000 (3)

029 ispravak vrij opreme

102 blagajna

021 stol u upotrebi

(3) 29.000 S = 29.000

(4) 9.000

(5) 18.000

029 ispravak vrij opreme

783 inventurni višak 12.000 (5)

6.000 (5)

KRATKOTRAJNA IMOVINA Sastoji se od: zaliha, potraživanja, financijske imovine i novca u banci i blagajni Zalihe jesu imovina:

- koje se drže za prodaju u redovnom poslovanju (zalihe gotovih proizvoda i zalihe trgovačke robe)

- u procesu proizvodnje za takvu prodaju (zalihe nedovršenih proizvoda) - u obliku materijala ili dijelova koji se troše u proizvodnom procesu ili pružanju

usluga (zalihe rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalaže, sirovina i materijala)

ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA Proces nabave zaliha obuhvaća kupovnu cijenu po fakturi dobavljača nakon odbitka popusta, ako ga dobavljač odobrava u fakturi, i ovisne troškove koji se izravno mogu pripisati nabavi materijala: npr. Troškovi prijevoza, troškovi osiguranja materijala u transportu, troškovi pribavljanja robnih isprava, utovar i istovar te uvozna carina. Primjer 1. Trgovačko društvo M nabavilo je 20.000 kg brašna po cijeni od 3.5 kn/kg. Troškovi prijevoza za tu pošiljku iznose 4.500 kn, troškovi utovara i istovara 3.200 kn, troškovi osiguranja u prijevozu 2.300 kn

- kupovna cijena 70.000 kn - prijevoz 4.500 kn - utovar i istovar 3.200 kn - osiguranje u prijevozu 2.300 kn

= TROŠAK NABAVE = 8.000 kn

72

220 Dobavljači

300 Kupovna cijena

301 ovisni trošak nabave

70.000 (1)

(1) 70.000 70.000 (5)

(2) 4.500 10.000 (5)

4.500 (2)

(3) 3.200

3.200 (3)

(4) 2.300

2.300 (4)

309 obračun nabave

310 zalihe sirov. I materijala (5) 80.000 80.000 (6)

(6) 80.000

Može se i unaprijed planirati trošak nabave zaliha i to tako da se onda i zalihe evidentiraju po planiranoj cijeni (standardni troškovi) Npr. Prethodni primjer – planirani trošak je 90.000 ili planirani trošak je 70.000 kn

1) stvarni trošak 80.000 < planirani trošak 90.000: pozitivno odstupanje 10.000 kn

309 obračun nabave

310 zalihe sirov. I materijala

319 odstupanje od plan.cijena

S = 80.000 80.000 (6)

(6) 90.000

10.000 (6)

2) stvarni trošak 80.000 > planirani trošak 70.000: negativno odstupanje 10.000 kn

309 obračun nabave

310 zalihe sirov. I materijala

319 odstupanje od plan.cijena

S = 80.000 80.000 (6)

(6) 70.000

(6) 10.000

NOMENKLATURA MATERIJALA Osnovna načela su preglednost i dosljednost Svaki se materijal razlikuje od drugog po nekom minimalnom tehničkom svojstvu. Zamjena takvih materijala je lagana što bi uvjetovalo pogrešno knjiženje u odgovarajućim evidencijama materijala koje bi tada iskazivalo pogrešno stanje zaliha materijala i njihovo kretanje. Da bi se izbjegao nered u poslovanju koristi se nomenklatura materijala koji zahtjeva da se materijal i sirovine najprije razvrstaju u skupine, zatim na podskupine, pa na vrste i dimenzije materijala. Nakon toga se odlučujemo za određivanje šifre materijala koja služi za njegovo točnije označavanje. Za to se danas najčešće koriste EAN kod ili barkod. ISPRAVE U POSLOVANJU S MATERIJALOM Isprave u poslovanju s materijalom dokazuju nastale promjene u količini i vrijednosti zaliha, a to su:

- popisna/inventurna lista - fakture dobavljača - skladišna primka - izdatnica - otpremnica (dostavnica) - povratnica materijala - međuskladišnica

kretanje i stanje zaliha materijala poduzetnik vodi:

73

- po količini i vrsti - u skladištu - po količni, vrsti i vrijednosti - u materijalnom knjigovodstvu - po vrijednosti - u financijskom knjigovodstvu

materijalno knjigovodstvo prati stanje i kretanje materijala po vrsti, količini i vrijednosti (kopira se u financijsko knjigovodstvo – sintetika) utrošak sirovina i materijala evidentira se po sljedećim metodama:

- FIFO – prva ulazna, prva izlazna - LIFO – zdanja ulazna, prva izlazna - HIFO – najviša jedinična ulazna, prva izlazna - Prosječna ponderirana cijena – prije svakog izlaza, vrijednosni saldo dijelimo s

količinskim stanjem Primjer: početno stanje 1.1.201x je 100 kg sirovine W, cijena 300 kn/kg.15.01.201x nabavljeno je 200 kg sirovine po cijeni 200 kn/kg. 17.01.201x utrošeno je u proizvodnju 250 kg sirovine. Evidentirajte utrošak po svim metodama FIFO

Dat Dokument Opis Količina Jed.cijena Vrijednost

Ulaz Izlaz Stanje D P saldo

1.1. temeljnica Poč.stanje 100 - 100 300 30.000 30.000

15.1 Primka Nabava 200 - 300 200 40.000 70.000

17.1 Izdatnica Utrošak - 250 50 100x300 150x200

- 30.000 30.000

10.000

310 zalihe sir i mat

220 Dobavljači

300 Kupovna cijena

S = 30.000 60.000 (4)

40.000 (1)

(1) 40.000 (3) 40.000

309 obračun nabave

400 utrošene sir i mat (2) 40.000 40.000 (3)

(4) 60.000

………….. POTRAŽIVANJA Potraživanja su imovinsko-pravni odnosi nastali na osnovi vjerodostojne isprave između potražitelja i dužnika (do 1 godine). Potražitelj je onaj koji potražuje i to mu daje pravo na naplatu, a za dužnika je to obveza da plati. U poduzetničkim aktivnostima kratkoročna potraživanja mogu nastati na osnovi različitih poslovnih odnosa. Najčešći oblik su potraživanja od kupaca, te potraživanja od zaposlenih. Primjer: kupcu je prodano 50 kom gotovih proizvoda i ispostavljena faktura na 100.000 kn.

120 Kupci

75 Prihodi od prodaje

(1) 100.000

100.000 (1)

74

Primjer: zaposlenom I.P. dat je predujam za službeni put 2.500,00 kn. nakon dolaska sa službenog puta, obračunom je utvrđeno da se zaposlenom mora isplatiti još 250 kn

102 blagajna

165 Potraživanja od zaposlenih

440 troškovi službenog puta

S = x 2.500 (1)

(1) 2.500 2.750 (2)

(2) 2750 250 (3)

(3) 250

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA obuhvaća ulaganja u vrijednosne papire, zajmove i kredite povezanim društvima, dani depoziti, kaucije i ostala kratkoročna financijska ulaganja NOVČANA IMOVINA služi za obavljanje različitih poduzetničkih aktivnosti, poduzetnik je pribavlja:

- Ulogom gotovog novca u trgovačko društvo - Prodajom vrijednosnih papira na tržištu - Naplatom potraživanja - Kratkoročnim i dugoročnim kreditima - Naplatom kamata i anuiteta od danih kredita

Novac na računu predstavlja bezgotovinsko plaćanje trg.poduzeća i transakcije novca s računa na račun, dok novac u blagajni služi za gotovinsko plaćanje. VJEŽBE - evidencija sirovina i materijala Z1. S poduzećem ''X'' sklopljen je ugovor o nabavi sirovina. Primljeno je 100 kg sirovine i faktura na 61.000 kn, od čega je PDV 11.000 kn. Prijevoz sirovina izvršilo je poduzeće ''Transport'' te je ispostavilo fakturu na 12.200 kn u čemu je sadržan i PDV. Za istovar sirovina plaćeno je 2.440 kn, od čega je PDV 440 kn. Evidentirajte obračun nabave uz pretpostavku da se sirovine evidentiraju po stvarnom trošku nabave. Podmirene su obveze prema dobavljačima. U proizvodnju je izdano 50 kom sirovine. Evidentirajte utrošak.

220 Dobavljači

180 potraživanja za pretporez

300 Kupovna cijena

(5) 73.200 61.000 (1)

(1) 11.000

(1) 50.000 12.200 (2)

(2) 2.200


102 blagajna

309 obračun nabave

(2) 10.000

S = x 2.000 (3)

x 62.000 (4)

(3) 2.000


100 žiro račun

400 utrošene sir i mat

(4) 62.000 31.000 (6)

S = x 73.200 (5)

(6) 31.000

Z2. Od dobavljača ''Y'' naručeno je 250 kg sirovine ''A''. Primljeno je 200 kg sirovine i faktura na 80.000 kn. Za troškove prijevoza primljena je faktura prijevoznika na 5.000. Zalihe se

75

evidentiraju po planskoj cijeni i to : a) 450 kn / kg, b) 370 kn / kg. U proizvodnju je izdano 60 kg sirovine ''A''. Proknjižite utrošak.

220 Dobavljači

300 Kupovna cijena


80.000 (1)

(1) 80.000

(2) 5.000 5.000 (2)

a) 450 kn/kg 309 obračun nabave


319 odstupanje od pl.cijene

x 85.000 (3)

(3) 90.000 27.000 (4)

(5) 1.500 5.000 (3)

(450 x 200) (450 x 60)

(60/200*5000)


4009 odstupanje od pl.cijena sir i mat

(4) 27.000

1.500 (5)

b) 370 kn/kg 309 obračun nabave


319 odstupanje od pl. Cijene

x 85.000 (3)

(3) 74.000 22.200 (4)

(3) 11.000 3.300 (5)

(370 x 200) (370 x 60)

(60/200*11000)


4009 odstupanje od pl.cijena sir i mat

(4) 22.200

(5) 3.300

Z3. Na kontu materijalnog i financijskog knjigovodstva evidentirajte slijedeće promjene na materijalu ''A''. Za obračun utroška primijenite metodu FIFO, LIFO, HIFO i metodu prosječnih cijena. 01.01. početno stanje je 100 litara, nabavna vrijednost iznosi 20.000 kn, 08.01. utrošeno je u proizvodnji 50 litara, 15.01. nabavljeno je 80 litara, nabavna vrijednost iznosi 24.000 kn, 16.01. utrošeno je u proizvodnji 60 litara, 20.01. nabavljeno je 50 litara, nabavna vrijednost iznosi 16.000 kn, 30.01. utrošeno je u proizvodnji 90 litara. Prijenos podataka iz materijalnog knjigovodstva u financijskog knjigovodstvo provodi se jednom mjesečno. FIFO

Dat Opis Količina Jed.cijena Vrijednost


1.1. Poč.stanje 100 - 100 200 20.000 20.000

8.1. utrošak - 50 50 200 (x 50) 10.000 10.000

15.1. Nabava 80 - 130 300 24.000 34.000

76

16.1 Utrošak - 60 70 200 x 50 300 x 10

13.000 21.000

20.1. Nabava 50 - 120 320 16.000 37.000

30.1. Utrošak - 90 30 300 x 70 320 x 20

27.400 9.600

UKUPNO 230 200 30 60.000 50.400 9.600

300 Kupovna cijena

220 Dobavljači

309 obračun nabave

(1) 40.000 x

40.000 (1)

x 40.000 (2)


400 utrošene sir i mat S = 20.000 50.400 (3)

(3) 50.400

(2) 40.000

LIFO



1.1. Poč.stanje 100 - 100 200 20.000 20.000

8.1. utrošak - 50 50 200 (x 50) 10.000 10.000

15.1. Nabava 80 - 130 300 24.000 34.000

16.1 Utrošak - 60 70 300 x 60 18.000 16.000

20.1. Nabava 50 - 120 320 16.000 32.000

30.1. Utrošak - 90 30 320 x 50 300 x 20 200 x 20

26.000 6.000

UKUPNO 230 200 30 60.000 54.000 6.000

300 Kupovna cijena

220 Dobavljači

309 obračun nabave

(1) 40.000 x

40.000 (1)

x 40.000 (2)


400 utrošene sir i mat S = 20.000 54.000 (3)

(3) 54.000

(2) 40.000

Veći utrošak, manja dobit – nije porezno dozvoljena HIFO = LIFO METODA PROSJEČNIH CIJENA



1.1. Poč.stanje 100 - 100 200 20.000 20.000

8.1. Utrošak - 50 50 200 (x 50) 10.000 10.000

77

15.1. Nabava 80 - 130 300 24.000 34.000

16.1 Utrošak - 60 70 34.000/130 = 261,54 x 60

15.692,30 18.307,70

20.1. Nabava 50 - 120 320 16.000 34.307,70

30.1. Utrošak - 90 30 34.307,70/120 =285,90

25.730,77 8.576,93

UKUPNO 230 200 30 60.000 51.423,77 8.576,93 300 Kupovna cijena

220 Dobavljači

309 obračun nabave

(1) 40.000 x

40.000 (1)

x 40.000 (2)


400 utrošene sir i mat S = 20.000 51.423,07 (3)

(3) 51.423,07

(2) 40.000

Z4. Zbog zahtijevane kvalitete proizvoda, nabavljene sirovine nužno je poslati na doradu u drugo poduzeće. Poslano je 100 kom sirovine ''BC'' u vrijednosti od 60.000 kn. Faktura za prijevoz sirovine na doradu i s dorade iznosi 12.000 kn. Faktura za uslugu dorade iznosi 40.000 kn. Dorađene sirovine ponovno su zaprimljene na zalihe.


316 dorada u drugom poduzeću

220 Dobavljači

S = x 60.000 (1)

(1) 60.000 112.000 (4)

12.000 (2)

(4) 112.000

(2) 12.000

40.000 (3)

(3) 40.000

Z5. Poduzeće nabavlja rezervne dijelove za tekuće i investicijsko održavanje strojeva. Primljena je faktura na 30.000 kn. Obveza je podmirena virmanskim nalogom. Faktura za prijevoz iznosi 5.000 kn. Nabavljeni rezervni dijelovi evidentiraju se na zalihama po stvarnom trošku nabave. Upotrijebljeno je rezervnih dijelova u vrijednosti od 10.000 kn. Plaćeno je prijevozniku mjenicom.

220 Dobavljači

300 Kupovna cijena

100 žiro račun

(2) 30.000 30.000 (1)

(1) 30.000 x

S = x 30.000 (2)

(6) 5.000 5.000 (3)


309 obračun nabave

320 rezervni dijelovi na skladištu

(3) 5.000 x

x 35.000 (4)

(4) 35.000 10.000 (5)

400 utrošeni rezervn.djel.

211 izdane mjenice

(5) 10.000

5.000 (6)

78

Z6. Komisija za popis materijala utvrdila je prilikom popisa određene negativnosti te je predložila, a uprava poduzeća i donijela odluku o smanjenju vrijednosti za slijedeće vrste materijala za koje je potrebno provesti vrijednosno usklađivanje: - materijal ''A'' – pad kvalitete zbog lošeg skladištenja za 5.000 kn, - materijal ''B'' – smanjenje vrijednosti zbog pada cijena na tržištu za 10.000 kn, - materijal ''C'' – postao je u potpunosti neupotrebljiv za proizvodnju u vrijednosti od 20.000 kn, a od toga vrijednost korisnih otpadaka je procijenjena na 3.000 kn.

310 zalihe A, B i C

317 ispravak vrijednosti mat A i B

743 vrijednosno usklađivanje zaliha materijala

S = x 20.000 (3)

5.000 (1)

(1) 5.000

10.000 (2)

(2) 10.000

3109 zalihe korisnih otpadaka

743/4005 kalo, rasip, lom i kvar materijala

(3) 3.000

(3) 17.000

Z7. Saldo na zalihama sirovina i materijala iznosi 60.000 kn i odnosi se na 200 kg sirovine ''S''. Prodano je 50 kg sirovine te je ispostavljena faktura na 24.400 kn, od čega je PDV 4.400 kn. Kupac je platio čekom.


120 Kupci

280 obveza za PDV

S = 60.000 15.000 (2)

(1) 24.400 24.400 (3)

S = x 4.400 (1)

(200 kgx300kn/kg) (50 x 300)

784 prihodi od prodaje zaliha s i m

734 rashodi od prodaje S i M

110 primljeni čekovi

20.000 (1)

(2) 15.000

(3) 24.400

(proknjižiti i kada je knjiženo po planskim cijenama: a) saldo na zalihama 56.000, te na kontu odstupanja dugovni saldo 4.000 te b) saldo na zalihama 64.000, a na kontu odstupanja potražni saldo 4.000)

a) 310 zalihe sir i mat

319

120 Kupci

S = 56.000 14.000 (2)

S = 4.000 1.000 (3)

(1) 24.400 24.400 (3)

(200 kgx280kn/kg) (50 x 280)

280

784

734 rashodi

4.400 (1)

20.000 (1)

(2) 14.000

(3) 1.000

b) 310 zalihe sir i mat

319

120 Kupci

79

S = 64.000 16.000 (2)

(3) 1.000 S=4000

(1) 24.400 (200 kgx320kn/kg) (50 x 320)

280

784

734 rashodi

4.400 (1)

20.000 (1)

(2) 16.000

(3) 1.000

Troškovi su najznačajniji dio rashoda, koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja. Predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada, dugotrajne i kratkotrajne imovine te tuđih usluga u poslovnom procesu, isključivo radi stvaranja učinaka. Oni rashodi, utrošci i izdaci koji nisu nastali radi stvaranja učinaka ne predstavljaju proizvodne troškove. Rashodi su kategorija financijskog računovodstva tj. Vanjskog obračuna, dok su troškovi kategorija računovodstva troškova, tj. Internog obračuna poslovanja. Ukupni rashodi iskazani u financijskom knjigovodstvu sadrže tzv. Neutralne rashode koji nisu nastali u svezi s stvaranjem učinaka niti se s njima mogu povezati. S obzirom na takvo razgraničenje, mogu se javiti sljedeći odnosi između rashoda i troškova:

a) Vremenski nesklad između rashoda i troškova – javlja se zbog različitih zahtjeva koji se postavljaju u pogledu vremenske dinamike i iskazivanja rezultata. Visina pojedinih troškova u tekućem obračunu neće biti jednaka visini srodnih rashoda obuhvaćenih u financijskom knjigovodstvu. Npr. Premije osiguranja, zakupnine i porezi

b) Rashodi koji nemaju karakter troška – javljaju se samo u financijskom knjigovodstvu (neutralni rashodi)

c) Troškovi koji nemaju karakter rashoda – koji se mogu u internom obračunu pojaviti i obuhvaćaju se kao proizvodni troškovi, ali ne rezultiraju rashodima u financijskom knjigovodstvu (npr. Plaće vlasnika kapitala u privatnom poduzeću ako se vlasnik javlja i kao manager)

d) Vrijednosno podudaranje pojedinih vrsta rashoda i troškova – proizlazi iz ciljeva eksternog i internog obračuna. Cilj internog obračuna je da što realnije obuhvati nastale troškove po pojedinim učincima, a cilj eksternog je da zadovolji pravna, porezna i političko-poslovna gledišta. Stoga se pojedine vrste troškova u internom obračunu obuhvaćaju različito od visine rashoda iste vrste knjižene u financijskom računovodstvu. Npr. Kamate na kredite su rashodi, ali se u troškove zaračunavaju prema realnoj pripadnosti.

Cilj obuhvaćanja ukupnih rashoda u financijskom knjigovodstvu jest njihovo što realnije vrednovanje i zaračunavanje u pojedinom obračunskom razdoblju, radi sučeljavanja s ukupnim prihodima. Cilj obuhvaćanja rashoda u internom obračunu poslovanja treba osigurati:

- Razvrstavanje obuhvaćenih troškova - Nadzor i kontrolu ekonomičnosti utrošaka - Priprema i pružanje podataka za ocjenu budućih stanja i promjena u poslovnom

sustava

80

Da bi se postavljeni ciljevi mogli ostvariti, nužno je da se svi rashodi i troškovi prate po pojavnom obliku tj. Po prirodnoj vrsti. Međutim mora se osigurati praćenje prirodnih vrsta još po:

a) Mjestima njihova nastanka b) Po nositeljima c) Prema reagiranju na stupanj zaposlenosti (ili obujam poslovanja, stupanj

iskorištenosti kapaciteta i sl.)

Da bi se rashodi mogli obuhvatiti prema prirodnoj vrsti potrebo je prethodno ih razvrstati prema njihovoj povezanosti sa stvaranjem učinka. Svi rashodi koji nastaju u stvaranju učinaka predstavljaju troškove, za razliku od onih koji predstavljaju neutralne rashode. U poslovnom procesu nastaju sljedeće osnovne vrste rashoda poslovanja:

a) Rashodi dugotrajne imovine – troškovi amortizacije b) Rashodi kratkotrajne imovine – troškovi materijala i sitnog inventara c) Rashodi rada – plaće zaposlenih, uloženi rad

OBUHVAĆANJE TROŠKOVA PO MJESTIMA TROŠKOVA Obuhvaćanje troškova po MT potrebno je isključivo za objektivno iskazivanje utroška, njegovu kontrolu, ali i za ocjenjivanje odgovornosti. MJESTO TROŠKA se oblikuje kao funkcionalno, prostorno i organizacijski te po odgovornosti zaokružena cjelina za koje postoje ekonomski uvjeti praćenja troškova i mogućnost iskazivanja parcijalnih rezultata. Sučeljavanje prihoda i rashoda unutar razdoblja u kojem se oni mogu planirati, pratiti kontrolirati i analizirati, upravo radi toga da bi rukovoditelji znali pravodobne informacije, relevantne za donošenje poslovnih odluka U praksi se najčešće javljaju sljedeća mjesta troška po osnovnim kriterijima:

a) KRITERIJ PROSTORA: skladišta, proizvodne hale, gospodarski prostori, upravne zgrade…

b) KRITERIJ FUNKCIJE: nabava, skladištenje, proizvodnja (dorada, prerada, montaža i održavanje), uprava i prodaja

c) KRITERIJ ODGOVORNOSTI: odjeljenje, pogon, grupa strojeva d) OBRAČUNSKO-TEHNIČKI KRITERIJ: glavna mjesta troška, pomoćna mjesta troška

Kod oblikovanja mjesta troška treba uvažavati sljedeća polazišta:

- Pojedine dijelove procesa izrade učinaka treba tretirati kao mjesta troška, te ih tako i nazvati

- Iste ili slične strojeve na jednom mjestu troška treba tretirati kao cjelinu - Kod bitno jačeg opterećenja pojedinog stroja u procesu proizvodnje, može se

zbog njegova posebna značenja oblikovati mjesto troška samo za taj stroj - Ukoliko se poslovni proces odvija na tra tretirati kao cjelinu - Kod bitno jačeg opterećenja pojedinog stroja u procesu proizvodnje, može se

zbog njegova posebna značenja oblikovati mjesto troška samo za taj stroj - Ukoliko se poslovni proces odvija na traci, čime su u kompleks uključeni različiti

strojevi i dijelovi procesa, tada se cijeli poslovni proces tretira kao mjesto troška

81

Obračun troškova po mjestima troška provodi se primjenom odgovarajućeg metodološkog postupka, kojim se već nastale prirodne vrste troškova dalje obuhvaćaju, zaračunavaju i obračunavaju, a za koje se vezuje odgovornost pojedinog rukovoditelja. Dakle u oblikovanju mjesta troška poseban naglasak se daje na načelo odgovornosti i ekonomičnosti. Osobitosti pojedinih oblika centara odgovornosti:

Oblik centra odgovornosti

Ciljane veličine obveze (odgovornosti)

Instrumenti prava (kompetencije)

Utjecajne veličine

Troškovni centar Varijabilni troškovi Utrošene količine Marketing miks tržišta nabave

Količina i cijena prodaje, prihodi prodaje, investicije, fiksni troškovi

Prihodni centar Prihodi od prodaje proizvoda i usluga

Marketing miks tržišta prodaje

Troškovne determinante

Profitni centar Doprinosi pokrića Marketing miks tržišta nabave i prodaje

Investicije

Investicijski centar Rentabilnost Marketing miks tržišta nabave, prodaje i investicija

Troškovi financiranja

Da bi se ostvarili ciljevi raspodjele troškova po mjestima njihova nastanka, potrebno je da se dio sveukupnih troškova obuhvaćenih po prirodnoj vrsti rasporedi na mjesta troška primjenom metodoloških postupaka. To se provodi u pogonskom obračunskom listu (POL) čiji je zadatak da u računovodstvenom informacijskom sustavu osigura povezanost između financijskog knjigovodstva i internog obračuna poslovanja. U njemu se za pojedina mjesta troškova izračunaju stope odnosa troškova tj. Ključevi za kalkulacije. Obhuvaćanje troškova po mjestima: Legenda: (1) obuhvaćanje prirodnih vrsta troškova u pogonskom obračunskom listu koji se raspoređuju na mjestu troška i njima predstavljaju primarne troškove (2) utvđivanje stope općih troškova, kao relativnog odnosa općih tr. Prema izračunatima ili nekoj drugoj čvrstoj veličini

OBRAČUN TROŠKOVA PO VRSTAMA

Obuhvaćaju se svi nastali troškovi, čime se osigurava informacija o visini svakog pojedinog troška i o strukturi pojedinih troškova

OBRAČUN TROŠKA PO MJESTU TROŠKA

Nastali već evidentirani troškovi dalje se zaračunavaju po mjestu troška koje ih je izazvalo te za njih odgovara

82

OBUHVAĆANJE TROŠKOVA PO NOSITELJIMA Pod nositeljima se podrazumijevaju svi učinci koji su nastali tijekom obračunskog razdoblja. VJEŽBE - EVIDENCIJA TROŠKOVA 1. U toku mjeseca siječnja primljene su slijedeće fakture: - za prijevoz prodanih gotovih proizvoda 10.000 kn + 2.200 kn PDV - za prijevoz kupljenog stroja 6.000 kn + 1.320. kn PDV, - za usluge dorade na proizvodu 5.000 kn + 1.100 kn PDV, - za tekuće popravke dugotrajne imovine 8.000 kn + 1.760 kn PDV, - za objavljenu reklamu 15.000 kn + 3.300 kn PDV, - za ugostiteljske usluge (poslovni ručak) 4.000 kn + 880 kn PDV. Plaćene su obveze. Također je plaćena mjesečna naknada za bankarske usluge 3.000 kn. 2. Izradite godišnji predračun amortizacije za sljedeću dugotrajnu imovinu: licencija trošak nabave 30.000 vijek uporabe 5 god. pogonska zgrada trošak nabave 820.000 vijek uporabe 25 god. upravna zgrada trošak nabave 520.000 vijek uporabe 40 god. strojevi trošak nabave 220.000 vijek uporabe 8 god. vozila trošak nabave 120.000 vijek uporabe 5 god. uredski namještaj trošak nabave 50.000 vijek uporabe 10 god. Poduzeće primjenjuje linearnu (proporcionalnu) metodu obračuna amortizacije. Proknjižite troškove amortizacije dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u tromjesečnim iznosima za cijelu godinu. 3. Poduzeće ''MIMA'' raspolaže s postrojenjem čiji je trošak nabave 400.000 kn. Za ovo postrojenje poduzeće obračunava amortizaciju po učinku (funkcionalni obračun amortizacije). Predviđeno je da se u razdoblju od 4 godine na postrojenju proizvede 100.000 komada proizvoda ''S''. a) Obračunajte i proknjižite amortizaciju za 1 godinu vijeka upotrebe uz pretpostavku da je proizvedeno 20.000 kom proizvoda ''S''.

Izravni troškovi koji se izravno zaračunavaju na pojedine nositelje

OBRAČUN TROŠKA PO NOSITELJIMA TROŠKA

Svi se troškovi u konačnici rasporede na nositelje troška (finalne učinke) čija je proizvodnja izazvala nastanak troška

Izravni troškovi

Opći troškovi pojedinog MT

83

b) Obračunajte i proknjižite amortizaciju za 2 godinu vijeka upotrebe uz pretpostavku da je proizvedeno 30.000 kom proizvoda ''S''. c) Za isto postrojenje obračunajte i proknjižite amortizaciju za prve dvije godine vijeka upotrebe uz pretpostavku da se primjenjuje linearna metoda obračuna amortizacije i da je vijek upotrebe 4 godine. Usporedite obračun amortizacije po obje metode. 4. Sa žiro računa je podignuta gotovina u blagajnu, 5.000 kn za isplatu akontacija za službeni put. Radniku ''MM'' isplaćena je akontacija za službeni put 3.000 kn. Po povratku sa službenog puta radnik je podnio obračun prema kojem dnevnice iznose 510 kn, troškovi noćenja 1.450 kn, a troškovi prijevoza na službenom putu 790 kn. Obračunana je razlika i radnik je izvršio povrat razlike u blagajnu. Primljen je izvod žiro računa u koje se vidi da je podignuta gotovina u blagajnu. 5. U rekapitulaciji isplatne liste mjesečnih plaća i naknada plaća dani su sljedeći podaci: Red. br. Osnova isplate Iznos bruto plaće ili naknade Doprinosi iz plaće Porez iz plaće Prirez iz plaće Neto plaća za isplatu 1. Plaća za tekući rad 100.000 25.500 20.000 3.600 ? 2. Naknada plaća ? 2.500 2.000 300 5.200 3. Ukupno Proknjižite obračun plaća i naknada plaća. Podmirene su obveze za doprinose iz plaća, porez i prirez iz plaća. Isplaćene su neto plaće i naknade neto plaća. 6. Na temelju slijedećih podataka proknjižite vrijednosna usklađivanja: - Procjenom je utvrđeno da vrijednost zaliha sirovina i materijala zbog pada kvalitete (uslijed lošeg skladištenja) treba smanjiti za 30.000 kn. - Dobavljačkojemu je dan predujam u iznosu od 80.000 kn za naručeni stroj, nije ga isporučio pa se procjenjuje da je neizvjesna isporuka stroja i povrat predujma. - Prema procjeni managementa neizvjesna su za naplatu potraživanja od kupaca u iznosu

84

od 130.000 kn, pa je kupac tužen. Naknadno kupac vraća dug u iznosu od 100.000 kn. 7. Prema zaključenoj polici osiguranja plaćena je 01.07.200x. premija osiguranja dugotrajne materijalne imovine 36.000 kn. Plaćena je premija za razdoblje od 01.07. tekuće godine (200x.g.) do 30.06. iduće (200y.g.). Proknjižite obračun troškova premije osiguranja tromjesečno kroz cijelo razdoblje trajanja osiguranja. 8. Poduzeće vremenski razgraničava trošak reklame. Na početku godine planirani trošak iznosi 24.000 kn. Proknjižite tromjesečno obračun planiranih troškova vodeći računa da su izdaci prema fakturama dobavljača nastali 15.5 – 7.000 kn i 11.11. – 16.400 kn. 9. Poduzeće prodaje postrojenja i na prodana postrojenja daje garanciju dvije godine. Prema dosadašnjem iskustvu u razdoblju garancije očekuju se troškovi popravaka u garantnom roku od 300.000 kn. Stvarni troškovi popravaka u garantnom roku izvršeni od strane ovlaštenih servisa iznose u 1. godini 150.000 kn + 33.000 kn PDV, a u 2. godini 100.000 kn + 22.000 kn PDV. Na kraju druge godine ukida se dugoročno rezerviranje jer prestaje obveza iz garancije. EVIDENCIJA PRIZVODNJE, ZALIHA GOTOVIHPROIZVODA, PRIHODA, RASHODA I FINANCIJSKOG REZULTATA 1. U proizvodnom poduzeću "KLM" iz obračuna troškova dobiveni su slijedeći podaci: - ukupni troškovi iskazani na kto razreda 4 su 870.000 kn,a od toga iznose: - utrošen izravni materijal 180.000 - izravne plaće 138.000 UKUPNO IZRAVNI TROŠKOVI 318.000 - neizravni materijal i utrošeni rezervni dijelovi 81.000 - amortizacija pogonske zgrade i postrojenja 130.000 - pogonska režija 120.000 - troškovi održavanja 18.000 UKUPNO OPĆI PROIZVODNI TROŠKOVI 349.000 TROŠKOVI PRODAJE I OPĆI ADMINISTRATIVNI TR. (amortizacija upravne zgrade i plaće upravnog osoblja)203.000 Proknjižite prijenos troškova pod pretpostavkom da poduzeće zalihe proizvodnje procjenjuje u visini ukupnih troškova proizvoda (dio troškova koji se obračunava po proizvodima). Od ukupnih troškova proizvoda, 90% je dovršeno, a od toga je prodano 80% kupcu za što je ispostavljena faktura na iznos 488.000 kn, od čega je PDV 88.000 kn. 2. U pogonu I izrađuju se proizvodi "A" i "B" za koje ukupni troškovi iznose 475.000 kn od čega utrošeni direktni materijal 130.000 kn (za ukupnu proizvodnju proizvoda "A" 80.000 kn, za

85

dovršenu 50.000 kn; za ukupnu proizvodnju proizvoda "B" 50.000 kn, za dovršenu 35.000 kn). Plaće izrade (izravne plaće) iznose 120.000 kn (za ukupnu proizvodnju proizvoda "A" 80.000 kn, za dovršenu 50.000 kn; za ukupnu proizvodnju proizvoda "B" 40.000 kn, za dovršenu 30.000 kn). Opći proizvodni troškovi iznose 125.000 kn, a opći administrativni troškovi i troškovi prodaje iznose 100.000 kn. Sastavite dodatnu kalkulaciju proizvoda, pod pretpostavkom da se opći troškovi proizvodnje raspoređuju na proizvode na bazi ukupnih direktnih troškova, dok se troškovi uprave i prodaje raspoređuju na proizvode na bazi direktnog rada. Proknjižite prijenos troškova pod pretpostavkom da poduzeće zalihe vrednuje u visini ukupnih troškova proizvoda. 3. Ukupni troškovi proizvoda u obračunskom razdoblju iznose 580.000 kn. Obračunom je utvrđeno da troškovi koji se odnose na količinu dovršenih proizvoda iznose 490.050 kn. Pogon je dovršio tri proizvoda i to A – 1.000 kom, B – 900 kom, C – 500 kom. Ekvivalentni odnos apsorbiranja troškova između proizvoda je slijedeći: za proizvod A=1,00; B=1,30; C=1,60. Izradite obračunsku kalkulaciju pomoću ekvivalentnih brojeva. Proknjižite prijenos troškova. 4. Početne zalihe proizvodnje u toku i gotovih proizvoda iznose 0 kn. Ukupni troškovi razreda 4 u obračunskom razdoblju iznose 865.000 kn. U strukturi troškova troškovi proizvoda (dio troškova koji se obračunava po proizvodima) je 575.000 kn, a troškovi razdoblja (dio troškova koji se neposredno nadoknađuje iz ukupnog prihoda) je 290.000 kn. Prema obračunu proizvodnje utvrđeni troškovi za nedovršene proizvode su 55.000 kn. Ostatak troškova odnosi se na dovršenih 400 kom proizvoda ''A'' koji se na zalihama evidentiraju a) po planiranom trošku proizvodnje od 1.200 kn po komadu, b) po planiranom trošku proizvodnje od 1.600 kn po komadu. Proknjižite prijenos troškova iz razreda 4 na proizvodnju i gotove proizvode. Kupac ''Mura'' za naručenih 100 kom proizvoda ''A'' uplatio je avans 230.000 kn. Isporučeno je ovom kupcu 100 kom proizvoda i ispostavljena faktura na iznos 240.000 kn. Obračunan je avans. Kupcu ''Drava'' isporučeno je 50 kom proizvoda i ispostavljena faktura na iznos 120.000 kn. Izuzeto je sa skladišta za vlastite potrebe (za stalna sredstva) 10 kom proizvoda ''A'' što je obračunano s 24.000 kn. Proknjižite prijenos troškova za prodanu količinu gotovih proizvoda u razdoblju. Utvrdite i proknjižite rezultat poslovanja. 5. Početne zalihe proizvodnje u toku i gotovih proizvoda iznose 0 kn. Ukupni troškovi u obračunskom razdoblju iznose 1.140.000 kn. U strukturi troškova troškovi proizvoda (dio

86

troškova koji se obračunava po proizvodima) iznosi 885.000 kn, a troškovi razdoblja 8dio troškova koji se neposredno nadoknađuje iz ukupnog prihoda tekućeg razdoblja) je 255.000 kn. Prema obračunu proizvodnje utvrđeni troškovi za 800 kom dovršenih proizvoda u razdoblju su 592.000 kn. Proknjižite prijenos troškova iz razreda 4 i vrednovanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Kupac ''Karlovac'' za naručenih 180 kom gotovih proizvoda otvorio je akreditiv na iznos 250.000 kn o čemu je primljena obavijest. Isporučeno je ovom kupcu 160 kom proizvoda i ispostavljena faktura na iznos 366.000 kn (300.000 + 66.000 PDV kn). Naplaćeno je potraživanje iz akreditiva, a za razliku je kupac predao ček. Građanima je prodano za gotovinu 80 kom proizvoda za što su u blagajnu uplatili 122.000 kn (100.000 + 22.000 kn PDV). Proknjižite prijenos troškova za prodanu količinu proizvoda u razdoblju. Naplaćen je ček. Ustanovljen je manjak 18 kom gotovih proizvoda. Utvrdite i proknjižite rezultat poslovanja. 6. U poduzeću ''X'' u obračunskom razdoblju ostvareni su slijedeći rashodi i prihodi: Troškovi prodanih proizvoda 150.000 kn Troškovi razdoblja koji izravno terete poslovni rezultat 40.000 kn Financijski rashodi 60.000 kn Izvanredni rashodi 28.000 kn Prihodi od prodaje proizvoda 225.000 kn Financijski prihodi 50.000 kn Izvanredni prihodi 38.000 kn Obveza za porez iznosi 20% od utvrđene dobiti (pretpostavka je da se ne razlikuje računovodstveno utvrđena dobit od dobiti kao porezne osnovice). Od utvrđenog iznosa neto dobiti tekuće godine 50% se raspodjeljuje vlasnicima kao naknada na uložena sredstva. Isplaćena je naknada vlasnicima VRIJEDNOSNI PAPIRI 1. Poduzeće ''KLM'' uložilo je 60.000 kn u komercijalne zapise s rokom od 6 mjeseci uz 14% godišnju kamatnu stopu. Obračunate su kamate koje dospijevaju do konca tekuće godine. Po dospijeću naplaćeni su komercijalni zapisi i kamate. 2. Poduzeće ''ABC'' odlučilo je u cilju prikupljanja novčanih sredstava emitirati komercijalne zapise s rokom dospijeća od 6 mjeseci uz 18% godišnju kamatu u ukupnom iznosu od 500.000 kn (500 komercijalnih zapisa koji glase na apoene od 1.000 kn). Prodano je komercijalnih zapisa u ukupnoj vrijednosti od 360.000 kn. Primljena je faktura za usluge brokerskog posredovanja na iznos od 1.200 kn. Podmirena je obveza za posredovanje. Po dospijeću obveza za izdane

87

komercijalne zapise obračunata je kamata koja dospijeva do konca tekuće godine. Iskupljeni su komercijalni zapisi te je plaćena obveza za kamate. 3. Dioničko društvo ''AB'' d.d. donijelo je odluku o emisiji 8000 običnih dionica nominalne vrijednosti od 100 kn po dionici. Primljena je faktura burze za posredovanje pri prodaji na iznos od 2.000 kn. Dioničarima je prodana cijela prva emisija po tržišnoj vrijednosti od 110 kn po dionici. Po završnom računu dioničarskog društva izglasana je dividenda koja pripada dioničarima u iznosu od 80.000 kn. Dividenda je isplaćena dioničarima. 4. Dioničko društvo ''AB'' d.d. kupilo je na tržištu vrijednosnih papira 100 dionica dioničkog društva ''XYZ'' d.d. (što predstavlja manje od 20% ukupno emitiranih dionica ovog društva) po tržišnoj vrijednosti od 120 kn po dionici. Nominalna vrijednost ovih dionica bila je 100 kn po dionici. Prema izglasanoj dividendi po završnom računu dioničko društvo ''XYZ'' d.d. obračunalo je dividendu u iznosu od 500 kn. Dividenda je naplaćena. 5. Prema odluci poduzeća ''DEF'' izdane su obveznice radi pribavljanja sredstava namijenjenih za nabavku poslovne opreme u vrijednosti od 150.000 kn, na 5 godina uz 20% godišnju kamatnu stopu. Kamate se obračunavaju i isplaćuju jednom godišnje. Primljena je faktura za usluge posredovanja pri prodaji na iznos od 1.300 kn. Obveznice su prodane u cijelosti. Proknjižite obračun i isplatu kamata za sve godine. Glavnica je vraćena nakon 5 godine (jednokratni sustav otplate). 6. Poduzeće ''DEF'' uložilo je u obveznice 5.000 kn na 5 godina uz 20 % godišnju kamatnu stopu. Proknjižite obračun i naplatu kamate za sve godine uz pretpostavku da se kamate obračunavaju i naplaćuju jednom godišnje. Po dospijeću su obveznice naplaćene (jednokratni sustav otplate). 7. Poduzeće ''AB'' daje kratkoročni zajam poduzeću ''CD'' u iznosu od 200.000 kn na 6 mjeseci uz 20 % godišnju kamatnu stopu. Obračunata je kamata. Po dospijeću pozajmica nije vraćena te je dužnik opomenut. Donesena je odluka o otpisu potraživanja pa je potrebno provesti vrijednosno usklađivanje. Vjerovnik je ispostavio pisanu izjavu primaocu zajma kojom otpisuje potraživanja. Naknadno dužnik vraća zajam, plaća kamatu i zateznu kamatu u iznosu od 2.000 kn. Proknjižite navedene poslovne događaje kod:

88

a. davaoca pozajmice (poduzeća ''AB'') i b. primaoca pozajmice (poduzeća ''CD'').

Documents

RAČUNOVODSTVo