73

RAZVOJ NOVOG MODELA OCJENE KREDITNOG RIZIKA ZA PODUZETNIKE POETNIKE

Datum prijave: 3.3.2013. UDK 336.77:65 Datum prihvaanja: 31.5.2013. Pregledni rad

Daniel Joji, stru.spec.oec. Struni suradnik u Odjelu malog i srednjeg gospodarstva

Hrvatska banka za obnovu i razvitak Potpuna adresa: Strossmayerov trg 9, Zagreb, Hrvatska

Telefon: 099-2425-535 Fax: 01-4635-245 E-mail: djojic@hbor.hr

dr.sc. Ivica Katavi Predstojnik katedre za poduzetnitvo i menadment

Veleuilite VERN' Potpuna adresa: Trg bana Josipa Jelaia 3, Zagreb, Hrvatska

Telefon: 091-48-25-878 Fax: 01-45-72-219 E-mail: ivica.katavic@vern.hr

SAETAK - Znaajni rast nenaplativih i teko naplativih kredita u bilancama poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj u razdoblju recesije (kraj 2008. do 2013. godine) rezultirao je nesklonou poslovnih banaka prema ideji kreditiranja podu-zetnika poetnika. U vrijeme recesije poduzetnici poetnici teko dolaze do kreditnih sredstava potrebnih za realizaciju svojih poduzetnikih projekata. Nedosljednosti u primjeni postojeih modela za procjenu i upravljanje kreditnim rizikom, kao i nedostatci istih, doprinijeli su rastu tzv. loih plasmana. Znaajan problem poslovnih banaka temelji se na uzimanju esto puta neadekvatne imovine za osiguranje kredita (neutrive i precijenjene nekretnine, oprema i zalihe), uz zanema-rivanje procjene samog poduzetnika i kvalitete njegovog projekta. Glavni cilj ovog rada je istraiti manjkavosti postojeih modela ocjene kreditnog rizika za mikro i male poduzetnike poetnike te predloiti novi koncepcijski model procjene rizinosti kredita za mikro i male poduzetnike poetnike. Kvalitativni i kvantitativni pristup predstavlja idealni istraiva-ki dizajn za ovaj rad. U svrhu ostvarenja glavnog cilja ovog rada, koristiti e se kombinacija primarnih istraivanja (npr. anketni upitnici na ciljanoj populaciji vlasnika / direktora / menadera malih trgovakih drutava i zaposlenika poslovnih banaka) i sekundarnih istraivanja (npr. javno dostupni podaci iz publikacija HNB-a, poslovnih banaka te znanstvene i strune literature) koja omoguava valjanost i pouzdanost rezultata istraivanja. Oekivani rezultati istraivanja upuuju da se novi model procjene kreditnog rizika treba temeljiti, ne samo na vrijednosti ponuenog osiguranja kredita i finan-cijskim izvjeima poduzea, nego i na procjeni poduzetnika kao osobe. Meutim, rezultati istraivanja treba interpreti-rani s oprezom s obzirom da je pristup podacima kojima se dokazuju greke poslovnih banaka ogranien. Praktina prim-jena novog modela smanjila bi rizik loih kreditnih plasmana mikro i malim poduzetnicima poetnicima. Kljune rijei: kreditni rizik, loi krediti, osiguranje kredita, poduzetnici poetnici, model procjene kreditnog rizika. SUMMARY- Significant growth in non-performing and bad loans in balance sheets of commercial banks in Croatia has resulted in a reluctance of commercial banks to the idea of lending credit funds to start-ups. During the recession time, it is hard for start-ups to obtain loan funds needed for realization of their entrepreneurial projects. The inconsistencies in applying existing credit risk assessment models, as well as shortcomings of these models, further contributed to growth of so-called bad loans. A significant problem with commercial banks is based on the acceptance of inadequate assets as collateral for investments (non-marketable real estates, equipment and supplies) disregarding the assessment of the entrepreneur and the quality of his project. The main objective of this study is to explore the shortcomings of existing credit risk models for micro and small entrepreneurs, and proposes a new conceptual model for credit risk assessment of corporate loans to micro and small entrepreneurs. Qualitative and quantitative methods represent the ideal research framework for this study. In order to achieve the main objective of this study, a combination of primary research (e.g. questionnaires to the target population of owners / directors / managers of small companies and employees of commercial banks) and secondary research (e.g. publicly available data from publications of HNB, commercial banks, as well as data from scientific and business literature) will be conducted, which assures the validity and reliability of research results. Expected results indicate that the credit risk assessment model should be based, not only on the value of the offered loan collateral and financial reports, but also on an assessment of an entrepreneur as a person. However, the results need to be interpreted with caution since the access to data which proving the fault of commercial banks is limited. Practical application of the new model would reduce the risk of non-performing and bad loans to micro and small entrepreneurs. Keywords: credit risk, non-performing loans, loan collateral, start-ups, credit risk assessment model.

1. UVOD Dananji financijski i ekonomski problemi imaju svoje korijene u loim modelima i praksi odobravanja kre-ditnih plasmana. Takvi modeli i praksa izazvali su fi-nancijsku i ekonomsku krizu koju svijet ne poznaje jo od 1930-tih. Tradicionalna praksa odobravanja

plasmana temeljila se na modelima koji moda i nisu bili loi, ali su doputali previe prostora za razne ma-nipulacije, a sve u svrhu ostvarivanja to veeg rasta prihoda i dobiti u to kraem roku. Istiu se brojni problemi kao npr. injenica da je klasina kreditna analiza koju provodi strunjak dobra koliko je dobar strunjak. Naime, razliiti bankari odnosno kreditni

Razvoj novog modela ocjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

74

analitiari analizirajui jedan te isti dokument mogu doi do razliitih zakljuaka. Sistem temeljen na radu eksperata vrlo je skup za odravanje, a banka cijelo vrijeme mora imati dovoljno eksperata za nastali vo-lumen posla. Primjenjujui dugo ista pravila i proce-dure, banka se moe uljuljkati u lanu sigurnost. Mnoge banke su otkrile da je vrlo teko zadrati tri-ni udio bez poveanja rizika (arlija, 2008). Meutim, dugogodinja praksa brzog rasta bankar-skog sektora, velikih menaderskih bonusa i znaajnih dividendi dioniarima zapravo je bio balon od sapu-nice ije je puknue dovelo do financijskih i ekonom-skih problema svjetskih razmjera. Ne treba zaboraviti injenicu da su nam politike i gospodarske elite go-dinama priale o savrenostima slobodnog trita koje egzistira u razvijenim kapitalistikim zemljama, ali kada su poeli problemi svjedoili smo dravnim intervencijama i paninom spaavanju nekad ugled-nih financijskih institucija. Danas mnogi postavljaju pitanje - bi li banke trebale snositi trokove krize? S obzirom da su godinama ostvarivale znaajne dobiti, dijelile ogromne bonuse svojim menaderima i divi-dende dioniarima, ovo pitanje djeluje sasvim oprav-dano.

Banke su institucije za uzimanje, posuivanje i emi-tiranje novca odnosno voenje brige o novcu. One stvaraju kredit (Orsag, 2003). Bankarski sektor u Hr-vatskoj se relativno uspjeno nosi s efektima globalne gospodarske krize, prije svega zbog toga to je dobro kapitaliziran. Uz to, poslovne banke su u velikoj mjeri iskoristile mogunost da pritisak koji je globalna kriza donijela prebace na svoje klijente. To je uinjeno di-zanjem kamatnih stopa na kredite, usprkos injenici kako su referentne kamatne stope u razdoblju krize znaajno pale u odnosu na razdoblje prije poetka krize. Grafikon 1 prikazuje kretanje EURIBOR-a u ra-zdoblju 02.01.2008. do 30.05.2013.

Grafikon 1. Prikaz kretanja jednomjesenog, tromje-senog i estomjesenog EURIBOR-a u razdoblju od 02.01.2008. do 30.05.2013. (u %)

Izvor: http://www.kamatica.com/euribor (2013.) Euribor (euro interbank offered rate) je referentna kamatna stopa koja se utvruje na europskom meu-

bankarskom tritu. Utvruje se dnevno kao pros-jena stopa po kojoj reprezentativne banke meuso-bno daju u zajam neosigurana novana sredstva. Ta-kva prosjena stopa kasnije se koristi kao referentni pokazatelj cijene novca te se koristi i izvan meuban-karskog trita.

I hrvatske banke kod kreditiranja koriste euribor kao fiksnu osnovicu cijene novca, na koju dodaju profitnu maru. Promjenom euribora mijenja se i kamatna stopa pa je time rizik promjene kamatne stope pre-baen s banke na dunika (http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/E/Euribor, 2013). Grafikon 2 i 3 ja-sno pokazuju kako usprkos znaajnom padu cijene novca nije dolo do odgovarajueg pada kamata na novoodobrene kredite (http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god- 2012.pdf, 2013). Za potrebe ovog rada posebno je za-nimljivo istaknuti kako prosjena kamatna stopa na dugorone kredite (s valutnom klauzulom) trgova-kim drutvima krajem 2012. godine bila tek nezna-tno nia u odnosu na poetak 2008. godine usprkos injenici kako su krajem 2012. godine referentne ka-matne stope znaajno, a prosjene kamatne stope na depozite znatno nie.

Grafikon 2. Procjena prosjenih kamatnih stopa poslovnih banaka vaganih iznosima stanja ukupno odobrenih kredita

Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf (2013.)

Grafikon 3. Prikaz prosjenih kamatnih stopa poslovnih banaka nanovo odobrene kunske kredite

Izvor: http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf (2013.)

JOJI, D., KATAVI, I.

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

75

Poslovne banke u trenucima krize nisu u znaajnoj mjeri pomogle krizom pogoenim klijentima smanje-njem kamatnih stopa, potvrujui jo jednom stav mnogih kako je njihov primarni cilj stvaranje to vee dobiti za svoje, u pravilu strane, vlasnike. to je po-tvrda kako je dalek put do drutveno odgovornog ban-karstva. Ipak, uz tvrdnje bankara kako nema dovoljno kvalitetnih poduzetnikih projekata spremnih za kre-ditiranje, potrebno je istaknuti kako je jedan od sna-nih uzroka slabe transmisije likvidnosti od banaka prema poduzetnitvu i znaajan porast tzv. loih kre-dita u bilancama poslovnih banaka.

Grafikon 4. pokazuje kako je u razdoblju krize udio loih kredita trgovakim drutvima porastao s otpri-like 7% na kraju 2008. na gotovo 25% sredinom 2012. (http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2031&sec=566, 2013). Rast loih kredita je snaan okida za doda-tni oprez poslovnih banaka prema kreditiranju trgo-vakih drutava, a posebice poduzetnika poetnika.1 Usprkos mjerama Hrvatske narodne banke koja je o-sigurala dodatnu likvidnost bankama smanjenjem stope obvezne priuve.

Grafikon 4. Omjer loih kredita u %

Izvor: http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2031&sec =566 (2013.)

Razvoj hrvatskog gospodarstva krajem devedesetih godina 20. i poetkom 21. stoljea temeljen na pot-ronji, kao i sve vee elje dioniara za ostvarivanjem dodane vrijednosti na uloeni kapital, rezultirali su sljedeim problemima u poslovanju hrvatskih poslov-nih banaka: nejasni kriteriji za procjenu i upravljanje kredit-

nim i operativnim rizikom, to ostavlja previe prostora za razne manipulacije u vidu opasne veze izmeu menadera u banci i poduzetnika kli-jenta (takvi sukobi interesa mogu dovesti do ka-tastrofalnih posljedica za banku, a svjei primjeri su sluajevi Hrvatske potanske banke i Karlova-ke banke),

1 Poduzetnicima poetnicima se smatraju zadruge i mali i srednji poduzetnici koji posluju krae od dvije godine (Hr-vatska banka za obnovu i razvitak, 2013)

uzimanje neadekvatne imovine kao kolaterala za kreditne plasmane (neutrive nekretnine, o-prema i zalihe) procijenjene pod nejasnim krite-rijima od strane drutva koje je velikom broju sluajeva u vlasnitvu banke koja i odobrava kre-dit (upitna objektivnost procjene),

loa ulagaka strategija bankarskog sektora (us-mjerena na kratkorono maksimiziranje profita-bilnosti poslovanja),

fokus na financiranje potronje, zapostavljanje poduzetnitva i ostalih gospodar-

skih segmenata koji imaju potencijal stvaranja nove drutvene vrijednosti.

Navedeni poslovni problemi doveli su do problema u naplati potraivanja poslovnih banaka to je dovelo do znaajnog rasta nenaplativih kredita te posljedi-no, smanjenja stope profitabilnosti. Kako bi to dje-lomino kompenzirale poslovne banke ne sputaju ka-matne stope, iako za to postoje opravdani razlozi u vidu pada referentnih kamatnih stopa, nego dio izgu-bljene dobiti nadoknauju nautrb tzv. "dobrih" klije-nata. Na taj nain poslovne banke zapravo prebacuju teret vlastitih pogreaka na svoje klijente. Uzroke ta-kvog ponaanja moemo nai u injenici da su prakti-no sve nae najvee banke u rukama stranih vlasnika iji je glavni cilj ostvarivanje to veeg povrata na uloeni kapital, dok im je opa drutvena korist u dru-gom planu. S druge strane, dodatan problem predstavlja stalni deficit dravnog prorauna jer se kontinuirano troi vie u odnosu na raspoloive proraunske prihodi. To dovodi do sve veeg zaduivanja drave, to pak do-vodi do rasta kreditnog rizika (tj. poveava ansu za daljnji pad kreditnog rejtinga drave, a samim tim i rasta kamata na budua zaduenja), posljedino to rezultira visokim kamatama banaka gospodarstvu. Naime, ukoliko se drava zaduuje uz kamatu veu od 6%, nije realno oekivati da e gospodarstvo dobivati kredite po niim kamatama. Glavni cilj ovog rada je istraiti manjkavosti postoje-ih modela ocjene kreditnog rizika za mikro i male poduzetnike poetnike te predloiti novi koncepcijski model procjene rizinosti kredita za mikro i male po-duzetnike poetnike. U svrhu ostvarenja glavnog ci-lja, ovaj rad je dizajniran na nain da: identificira uzroke i posljedice loih kreditnih

plasmana kredita malim poduzetnicima, identificira i analizira manjkavosti postojeih

modela procjene kvalitete poduzetnikih proje-kata od strane banaka,

istrai stvarni udio tzv. loih plasmana malim i srednjim poduzetnicima u bilancama banaka,

detektira glavne zamjerke i prepreke u komuni-kaciji izmeu poduzetnika i bankara.

Razvoj novog modela ocjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

76

2. PREGLED LITERATURE U uvjetima meunarodne liberalizacije kretanja ka-pitala i vika svjetske likvidnosti te financijske dere-gulacije i viih kamatnih stopa, u zemljama u razvoju dolazi do enormnog priljeva stranog kapitala, pre-komjernog investiranja i poveanja zaduenosti. Rona struktura duga postaje nepovoljna, jer je rije preteno o priljevu kratkoronog kapitala tako da prevladava kratkoroni dug denominiran u stranoj va-luti. Zbog slabosti domaeg financijskog sustava (npr. slab sustav regulacije, slaba financijska supervizija, implicitne i eksplicitne garancije koje motiviraju pri-ljev kapitala, s dravom povezano i usmjeravano kre-ditiranje koje dovodi do pogrenog investiranja u ne-produktivne projekte, te nerazvijeno trite kapitala koje stvara ovisnost korporativnog sektora o bankov-nim kratkoronim kreditima) dolazi do pogrenog a-lociranja kapitala, visokog stupnja korupcije, napu-hanih cijena imovine i financijske ranjivosti na ban-karsku i duniku krizu. Sukladno gore navedenom, ovo poglavlje je dizajnirano na nain da identificira uzroke i posljedice loih plasmana kredita za mikro i male poduzetnike poetnike te elaborira prolost, sa-danjost i budunost ocjenjivanja kreditne sposobno-sti poduzea i poduzetnika. 2.1. Uzroci i posljedice loih plasmana kredita za mi-kro i male poduzetnike poetnike Grgi i Bilas (2008) navode da su najvaniji uzroci fi-nancijskih kriza: porast zaduivanja i zaduenosti, egzogeni meunarodni negativni okovi (npr. pad

cijena izvoznog sektora na svjetskom tritu ili poveanje kamatnih stopa to oteava servisira-nje duga),

izloenost teajnom riziku (prijetnja devalvacije valute),

volatilnost meunarodnog kratkoronog krediti-ranja i globalno irenje krize kao zarazne bolesti (kada se kriza pojavi u jednoj zemlji tada se lako iri u druge zemlje zbog meupovezanosti trgo-vine i financija).

Financijske krize definiraju se kao poremeaji na fi-nancijskom tritu, koje karakterizira pad cijena imo-vine, te propast financijskih i nefinancijskih institu-cija (Gregurek, Vidakovi i Grgi, 2009). Javljaju se kod rasta nepovoljnih odluka i moralnog hazarda na financijskim tritima, koja onda ne mogu usmjera-vati kapital tedia uinkovito prema investitorima, to uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti. Glo-balna financijska kriza, koja je zapoela u glavnim fi-nancijskim sreditima u kolovozu 2007. godine, dulje je od godine dana samo umjereno utjecala na Sredi-nju i Istonu Europu. Meutim, od listopada 2008. go-dine Sredinja i Istona Europa postaju jedna od naj-pogoenijih regija trita u nastajanju. Nakon propa-sti Lehman Brothera sredinom rujna 2008. godine fi-nancijska se kriza vrlo brzo proirila tritima dio-

nica, obveznica, deviznim tritima i meubankar-skim tritem u Srednjoj i Istonoj Europi. Trite di-onica prvo je osjetilo svu estinu krize. Pad cijena dionica, koji je na raznim tritima zapoeo sredinom ili krajem 2007. godine, te se nastavio vie-manje po-stupno iriti sve do kolovoza 2008., pretvorio se u pravo potapanje u rujnu i listopadu, kada su cijene u prosjeku pale za 50%, a u Hrvatskoj za gotovo 60% (Mihaljek, 2009). Globalna gospodarska kriza nije za-obila Hrvatsku. Dio gospodarskog rasta ostvaruje se na temelju inozemne potranje, a ona je smanjena zbog gospodarske krize inozemnih poslovnih part-nera. Drugi dio gospodarskog rasta ostvaruje se na te-melju domae potranje, koja je smanjena zbog ma-nje osobne potronje. Glavni izvor gospodarskog rasta u Hrvatskoj je domaa potranja, temeljena na rastu osobne potronje i investicija. Stopa rasta osobne po-tronje (60% BDP-a) vie utjee na rast BDP-a. Sma-njenje inozemne i domae potranje je smanjilo BDP Hrvatske za 6,7% u prvom tromjeseju i 6,3% u dru-gom, a u konanici je u 2009. ostvaren pad BDP-a za 5,8%. u 2010. godini, u kojoj je zabiljeen pad za do-datnih 1,4% (Mihaljek, 2009). Negativni trend je nas-tavljen u 2011. i 2012. godini, a daljnji pad BDP-a je zabiljeen i u prvom tromjeseju 2013. godine. U ta-kvim uvjetima banke su reprogramirale stare kredite i produljivale im rokove dospijea, tako da otpisi kredita jo uvijek nisu uzeli maha koji su moda mogli (Vajdi, 2011). Smanjenje gospodarske aktivnosti zbog smanjene do-mae i inozemne potranje uzrokovalo je pad fizikih pokazatelja, pad industrijske proizvodnje, prometa na malo, graevinskih radova, noenja turista i oso-bne potronje. Prema podacima Fina-e, hrvatski po-duzetnici ostvarili su u 2008. za 1/3 slabije rezultate nego prethodne 2007. godine, a u 2009. godini jo sla-bije. Od 87.663 poduzetnika njih 47.217 (53,9%) po-slovalo je s dobiti, a ostali su imali gubitak (Gregurek i sur., 2009). Najugroenije su male i srednje tvrtke kojih je u hrvatskom gospodarstvu najvie, najvie zapoljavaju, stvaraju najvie vrijednosti, ali koje su na tritu potpuno nezatiene i koje najmanje koriste znanja i alate upravljanja (Golob, 2006). 2.2. Prolost Ranih sedamdesetih godina 20. stoljea u SAD-u je razvijen sustav za vrednovanje banaka sa svrhom to ranijeg identificiranja problema u poslovanju pojedi-nih banaka kako bi se na vrijeme poduzele korektivne akcije koje su u dravnoj ovlasti. Taj sustav za od-reivanje rejtinga banaka razvio je vladin Federal De-posit Insurance Corporation (FDIC), a poznat je i pod nazivom CAMEL (Capital, Asset, Management, Equity, Liquidity). Bit ovog sustava jest odreivanje rejtinga pojedine banke na temelju vrednovanja pet kompo-nenata koje odraavaju njezine performanse: kapi-tala, imovine, menadmenta, vlasnikog kapitala i li-kvidnosti. U CAMEL modelu daju se ocjene na ljestvici 1 - 5 u skladu s procjenom eksperata o razini identificiranih

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

JOJI, D., KATAVI, I.

77

problema. Pojedinani rangovi zatim se sintetiziraju u jedinstven rang. Postupak izvoenja jedinstvenog ranga nije formaliziran u obliku gotovog modela koji bi dao jednoznaan izlaz, ve je preputen subjekti-vnoj procjeni odgovornih osoba. Naime, CAMEL(S) rejting pojedine banke je povjerljiva informacija koja je poznata samo ocjenjivau i menadmentu banke te slui iskljuivo za nadzor banaka. Na teme-lju postignutog rejtinga odreuje se frekvencija revi-zije poslovanja banaka; banke s CAMEL rejtingom 3, 4 i 5 moraju se nadzirati godinje, a one s rejtingom 1 i 2 barem jednom u dvije godine (Hunjak i Jakove-vi, 2003). 2.2.1. Prikaz sporazuma iz Basela Basel regulativa propisuje pokrivanje rizika kojima su izloene financijske institucije kapitalom, a donosi ju Basel Committee on Banking Supervision (Bazelski od-bor). Bazelski odbor sa sjeditem u Baselu osnovan je 1975. godine od strane guvernera narodnih banaka G-10 zemalja. Danas se sastoji od predstavnika sredi-njih banaka i nacionalnih nadzornih organa banaka 12 zemalja. Cilj Odbora je uskladiti bankarski nadzor na meunarodnoj razini te stvarati preduvjete za inten-ziviranje meunarodne konkurencije banaka. Basel II predstavlja koncept izraunavanja adekvat-nosti kapitala banke, nudei pri tom pravila u mjere-nju i upravljanju rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju. Obzirom da je kapital osnova ban-inog rasta te zatita od neoekivanih gubitaka, Basel II definira kolika je vrijednost vlastitog kapitala banke dostatna za pokrie svih neoekivanih gubi-taka. Basel II se temelji na tri stupa: minimalni kapitalni zahtjevi (Stup 1) Prvi stup Basela II odreuje minimalne zahtjeve za kapitalom banaka, donosi veu osjetljivost na rizike. U odnosu na Basel I, Basel II donosi viestruke prom-jene, ali sam pojam i definicija regulatornog kapitala nije se promijenila. To je ona vrijednost kapitala koju banka mora imati za pokrie neoekivanih gubitaka, a sastoji se u pravilu od temeljnog kapitala, zadranih zarada i priuva poslije oporezivanja te dopunskog kapitala. nadzor nad adekvatnou kapitala (Stup 2) Bit Stupa 2 je, osigurati optimalnu visinu kapitala u skladu s rizinim profilom svake pojedinane banke. Time se uvodi dodatna fleksibilnost pri primjeni Ba-sela II. Kroz Stup 2 se procjenjuje zadovoljavanje mi-nimalnih uvjeta za napredne pristupe iz Stupa 1. trina disciplina (Stup 3) Cilj treeg stupa je potaknuti trinu disciplinu, zah-tijevajui objavljivanje seta informacija o poslovanju banaka. Na taj nain svi sudionici na tritu imaju vie informacija o izloenosti i upravljanju rizicima poje-dinih banaka. Kljune informacije odnose se na infor-macija o obuhvatu primjene Basela II, visini i struk-turi kapitala, izloenosti riziku, procesu procjene ri-zika i adekvatnosti kapitala institucije (Gerec i ar-lija, 2008).

2.2.2. Dokumentacija uz kreditni zahtjev Sve banke, iz sasvim opravdanih razloga, zahtijevaju da im se dostavi opsena dokumentacija. Osnovni problemi povezani s dokumentacijom i ocjenom kre-ditnog zahtjeva odnose se na sljedee: financijski izvjetaji veine klijenata nisu pouz-

dani, katastarski podaci su netoni i zastarjeli kako u

Zagrebu tako i izvan njega, banke ne mogu sa 100% sigurnou znati koliko

kredita njihov klijent koristi pri drugim poslovnim bankama,

banke ne mogu doznati da li sudunik ili jamac istodobno garantiraju za vie od jednog kredita,

veina banaka priznaje da ne mogu vjerovati vje-taku tj. procjenitelju kojeg plaa klijent. Stoga 32 banke ili imaju svoje vlastite procjenitelje, ili su odredile za njih prihvatljive procjenitelje. Me-utim, 21 banka, prihvaa svakog procjenitelja koji je postavljen sudskim rjeenjem (Hrvatska narodna banka, 1998).

2.2.3. Postupci u sluaju neplaanja kreditnih ob-veza U gotovo svim bankama prvi korak koji se poduzme kada doe do kanjenja s otplatom kredita jest taj da kreditni referent poalje pismenu opomenu duniku ili mu telefonira. Nakon toga, ako klijent ne ispuni obvezu ili ako se ne postigne nikakav dogovor izmeu klijenta i banke, aktiviraju se drugi instrumenti pla-anja, prije svega zadunice ili mjenice. Rok u kojem je banka spremna priekati prije nego aktivira te druge instrumente naplate varira od banke do banke i od sluaja do sluaja. Neke banke aktiviraju druga sredstva naplate ako se s plaanjem obveza kasni svega 3 dana, dok ostale banke uobiajeno ekaju 30 dana. Meutim, sve se banke slau u ocjeni da rok ekanja primarno ovisi o reagiranju klijenta. Ako kli-jent ima valjan razlog zbog kojeg kasni s plaanjem obveza, postoji mogunost da se postigne dogovor o tome kada e plaanje biti obavljeno ili se mogu do-govoriti druge primjerene mjere (Hrvatska narodna banka, 1998). 2.3. Sadanjost Razvijena je svijest kako je malo i srednje poduzet-nitvo pokreta ekonomskog rasta i oporavka i kao ta-kvo ini znaajnu snagu gospodarstva. Kako bi poeli svoje poslove ili razvijali postojee, mali poduzetnici uzimaju kredite. Kako bi se izgradila infrastruktura za malo poduzee, poduzetnik mora investirati u razvoj novih proizvoda i usluga. Kroz vrijeme potrebe rastu i posao kree u specijalizaciju. Kako bi to uspjeli nov-ano pratiti, mali poduzetnici se sve vie oslanjaju na kredite. Posao je kreditnih analitiara da ocjene kre-ditnu sposobnost kako poduzea tako i poduzetnika. Ocjena kreditne sposobnosti malih poduzetnika se

Razvoj novog modela ocjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

78

moe obavljati primjenom subjektivne ocjene kredi-tnih referenata ili pak primjenom statistikih kredit skoring modela. U oba sluaja koristi se kombinacija ocjenjivanja samog poduzetnika i financijskih izvje-taja njegova poduzea. Na poetku se inilo da kredit skoring nee puno po-moi kada je u pitanju evaluacija poslovnih kredita. Naime, osobni kontakt i pregledavanje zahtjeva od strane kreditnog referenta dugo su vremena karakte-rizirali ocjenjivanje poslovnih kredita. Ipak, donoe-nje odluke o kreditu za malo poduzee u mnogo je sluajeva proizilo iz vrednovanja samog vlasnika ma-log poduzea. elja i sposobnost vlasnika poduzea da plaa svoj osobni kredit korelirana je sa sposobno-u i eljom poduzea da plaa poslovni kredit (ar-lija, 2002). Oslanjajui se vie na karakteristike vlas-nika poduzea nego li na karakteristike poduzea, od-nosno posla, kredit skoring zahtijeva manje informa-cija, a one koje zahtijeva mogu biti pribavljene bre i tonije nego poslovne informacije. Takoer je i o-lakana usporedba zajmotraitelja. Primjenjujui statistiku analizu i automatizirano donoenje od-luka, financijske institucije su drastino smanjile broj pogreno donesenih odluka (arlija, 2002). Najvei broj kredit skoring modela za poduzea obu-hvaa financijske pokazatelje. Velika poduzea i javne ustanove raspolau strukturiranim i vremenski terminiranim izvjetajima o svojim operacijama i fi-nancijama. No, kada se radi o malim poduzeima, si-tuacija je drugaija, a to zahtijeva upotrebu drugih informacija za izgradnju kredit skoring modela. Po-nekad je teko upotrijebiti financijske omjere zato to se osobna aktivnost vlasnika i poslovna aktivnost malog poduzea isprepliu i kombiniraju. Osim toga, empirijska istraivanja Fair, Isaac and Co. Inc. poka-zuju da podaci koji se pomno ispituju i uzimaju u ob-zir kod tradicionalnog naina ocjenjivanja, kao prim-jerice omjeri iz financijskih izvjetaja, ne moraju biti kljuni u odreivanju budueg plaanja kada se radi o malom poduzeu. Jedan od razloga jest i taj da ma-nja poduzea nemaju obvezu redovitih izvjetaja, a i kad ih objavljuju ne moraju biti revidirani. Isto tako, rezultati malih poduzea osjetno variraju, jer jedna velika narudba moe potpuno promijeniti financij-sku sliku u tromjeseju. Stoga, najpopularniji skoring modeli za mala poduzea uope ne trae od malog poduzea dostavu financijskih izvjetaja, nego se ka-rakteristike za skoring trae meu osobnim karakte-ristikama vlasnika i meu osnovnim podacima o akti-vnostima poduzea (Bohaek, arlija i Beni, 2003). U Hrvatskoj se susreemo s brojnim problemima kada je u pitanju kreiranje modela za malo poduzetnitvo. Naime, veina komercijalnih kredit skoring modela za male poduzetnike temeljena je, jednim dijelom, na podacima iz kreditnih registara (arlija, 2002). Bu-dui da u Hrvatskoj jo uvijek ne postoje odgovara-jui sveobuhvatni kreditni registri, izvori podataka do kojih je mogue doi su podaci u samoj financijskoj instituciji koja posluje s malim poduzetnikom, zatim

Fina-in Registar javno dostupnih godinjih financij-skih izvjetaja (http://rgfi.fina.hr/JavnaObjavaweb/jsp/prijavaKorisnika.jsp), kao i stranice Zagrebake burze (samo za poduzea koja kotiraju na burzi). Modeli kreditnog rizika uzimaju u obzir sve te infor-macije koje su na raspolaganju. Meutim, potiva-njem odluka, standarda i procedura te uz dobar risk management, koji obuhvaa kako identifikaciju tako i upravljanje i zatitu od rizika, banke su u poziciji da svoje gubitke, proizile iz djelovanja rizika, svedu na minimum (Tai, 2010). Kada su u pitanju mala podu-zea i pogotovo poduzetnici poetnici, situacija je drugaija. Zahtijeva se upotreba drugih informacija u cilju kreiranja kredit skoring modela. Jedan od zna-ajnih problema u izgradnji skoring modela za mala poduzea je dostupnost i kvaliteta podataka. Osim toga, takva su poduzea i mlada. Zbog toga zaj-modavatelji obino sklapaju dosta vrste ugovore s malim poduzetnicima zajmotraiteljima i obavljaju ee nadgledanje poslovanja tih poduzea. U nekim sluajevima malog poduzea, pogotovo jednog vlas-nika, moe biti teko upotrijebiti financijske omjere zato to se osobna i poslovna aktivnost isprepliu i kombiniraju. Mali poslovi, koji su radno intenzivni vie nego strojno intenzivni, manje su pogodni za sko-ring modele koji su bazirani na financijskim omje-rima. Prethodna istraivanja pokazuju da se tehnologije o-dobravanja kredita malim poduzeima mogu podije-liti u 4 glavne kategorije: pozajmljivanje na temelju financijskih izvje-

taja, pozajmljivanje na temelju imovine, pozajmljivanje temeljeno na odnosu izmeu ko-

mitenta i banke, kredit skoring za mala poduzea (arlija, 2002). Odluka o dodjeli kredita se donosi obradom podataka o vlasniku poduzea i samom poduzeu upotrebom statistike metodologije. Kada se promatra odobra-vanje kredita temeljem financijskih izvjetaja podu-zea, takav je nain prikladan za relativno transpa-rentna poduzea koja imaju ovjerene financijske izvjetaje. Kod malih poduzea koja su registrirana kao obrti, to nije sluaj. Odluka o tome dodijeliti li kredit malom poduzetniku moe biti donesena na te-melju imovine kojom poduzetnik raspolae. Kreditne odluke se u principu donose na temelju dostupnog ko-laterala to mogu biti potraivanja i zalihe koje se onda pomno pregledavaju i prate od strane banke. U sluaju kada se radi o poduzeu koje tek poinje djelovati (poduzetnik poetnik), problem se moe ja-viti zato to poduzetnik ne raspolae imovinom koja bi bila dovoljna za osiguranje kredita. Odluke o do-djeli kredita mogu biti bazirane i na odnosu izmeu komitenta i banke. Velikim dijelom temeljene su na informacijama vlasnika poduzea o samom poduzeu i vlasniku, a koje su skupljene kroz vrijeme. One

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

JOJI, D., KATAVI, I.

79

mogu biti dobivene putem postupka odobravanja kre-dita i ostalih financijskih proizvoda kako poduzea tako i vlasnika poduzea, a dio informacija moe se prikupiti preko kontakta s ostalim lanovima lokalne zajednice. Vano je istaknuti da, kako se poveava poduzee i veliina kredita koju poduzee trai, oso-bne informacije vlasnika poduzea postaju manje va-ne dok su financijski izvjetaji poduzea one infor-macije koje su sve znaajnije za donoenje odluke o odobravanju odnosno neodobravanju kredita. Upot-reba kredit skoringa za mala poduzea moe rezulti-rati time da neki zajmotraitelji plaaju viu cijenu za kredit, a drugi niu. Isto tako se moe dogoditi da nekima kredit bude odobren, a nekima odbijen zbog promjene u kreditnoj metodologiji odobravanja kre-dita. Pored toga, postoji jo ansa da se odnos izmeu banke i malog poduzea zajmotraitelja dramatino promjeni. Podaci pokazuju da prihvaanje kredit sko-ringa za mala poduzea rezultira u poveanju, kako cijene kredita za male poduzetnike, tako i koliine kredita namijenjenih malim poduzetnicima (arlija, 2002).

2.3.1. Kredit skoring modeli za male poduzetnike Kredit skoring modeli koriste kombinaciju osobnih rata kredita samog poduzetnika i financijskih izvje-taja njegovog poduzea. Tablica 1 prikazuje listu va-rijabli koja je koritena u jednom kredit skoring mo-delu za kredite do 250 tisua dolara. TABLICA 1. PRIMJER KREDIT SKORING MODELA ZA MALE PODUZETNIKE

Varijable Najloija vrijednost Najbolja

vrijednost Kreditne karakteris-tike 0 10

Godine poslovanja < od 1 go-dine > od 5 go-

dina Koeficijent tekue likvidnosti* < od 1 > od 1,80

Koeficijent financi-ranja** > od 2 < od 1,2

Profitabilnost

gubitak u zadnjih ne-koliko go-

dina

profitabilno poslovanje u 3 uzastopne

godine Krediti / potraiva-nja 1,25 < od 0,5

Prihvatljivi financij-ski podaci

privremeni financijski izvjetaji

zadnja 3 go-dinja izvje-

taja

Dugovanja > od 20% u 60 dana 20% kredita

Izvor: Caouette J. B., Altman E. I., Narayanan P.: Mana-ging Credit Risk, John Wiley & Sons, New York, 1998., str. 173. * kratkotrajna imovina / kratkorone obveze ** ukupne obveze / kapital Kreditni analitiari su ustanovili da je osobna kreditna povijest vlasnika kredita visoko prediktivna u odreivanju budue otplate poslovnog kredita tog malog poduzetnika, pogotovo za male kredite. Mester

(1997) otkriva da su vane slijedee osobne informacije: mjeseni prihod zajmotraitelja, dugovi, financijska imovina, zaposlenje, posjedovanje kue/stana, prethodno ponaanje u plaanju kredita, je li bilo kanjenja u plaanju obveza. 2.3.2. Altmanov Z-score model Prvi model u kojemu poinje primjena multivarijant-nog pristupa za izraunavanje rizinosti poslovanja poduzea bio je Altmanov Z-skor model (Altman, 1968). On koristi multivarijantni pristup kako bi se dobila mjera, nazvana skor kreditnog rizika, koja naj-bolje razlikuje poduzea koja su neuspjena i onih koja su uspjena. Oekuje se da e neuspjena podu-zea imati kretanje financijskih omjera drugaije no to to imaju financijski zdrava poduzea. Zahtjevi za kredit se prihvaaju ako je Z-skor poduzea iznad de-finiranog Z-skora (granina vrijednost) i obrnuto. Is-traivanje koje je proveo Altman (1968) napravljeno je na uzorku koji se sastojao od 33 neuspjena i 33 uspjena poduzea. Kao rezultat viestruke diskriminacijske analize, do-biveni su slijedei financijski omjeri: obrtni kapital/ukupna imovina (x1) Mjera neto likvidnosti u odnosu na ukupnu kapitaliza-ciju. Poduzea koja doivljava operativne gubitke i-mat e smanjenje tekue imovine prema ukupnoj i-movini. zadrana zarada/ukupna imovina (x2) Kod relativno mladih firmi e ovaj omjer biti nii jer one nisu imale vremena kumulirati dobit. dobit/ukupna imovina (x3) trina vrijednost vl. kapitala/knjigovodstvena

vrijednost obveza (x4) Ovaj omjer pokazuje koliko sredstva poduzea gube na svojoj vrijednosti prije no to obveze premae i-movinu i poduzee postane nesolventno. prodaja/ukupna imovina (x5) Kako se egzistencija poduzea temelji na mogunosti poduzea da svojim sredstvima ostvari zaradu, ovaj je omjer naroito prikladan za zakljuivanje mo-gunosti bankrota poduzea. 2.3.3. Prilagodba na hrvatska poduzea Prilikom primjene Altmanovog modela u hrvatskim u-vjetima posebno je vano imati na umu kako su pon-deri i navedene usporedne veliine rezultat istraiva-nja amerikog gospodarstva sedamdesetih godina 20. stoljea. Stoga, da bi se osigurala primjenjivost mo-dela napravljena je prilagodba i to tako da je naprav-ljen novi model na temelju podataka o hrvatskim po-duzeima, pri emu su za predikciju koritene pot-puno iste varijable koje je koristio Altman u svom o-riginalnom modelu. Kao rezultat modeliranja za hr-vatska poduzea dobiveni su potpuno novi koefici-jenti, odnosno ponderi za svaku upotrjebljenu varija-blu. Takoer, postavljene su nove granine vrijedno-sti.

Razvoj novog modela ocjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

80

Testirana je i uspjenost modela tako to se izrau-navala stopa pogodaka, prosjena, za uspjena i za neuspjena poduzea: stopa pogodaka za uspjena poduzea iznosi

60,76%, stopa pogodaka za neuspjena poduzea iznosi

75,42%, prosjena stopa pogodaka za sva testirana podu-

zea iznosi 68,09% (arlija, 2010).

2.4. Budunost Globalna financijska kriza, koja je snano uzdrmala temelje gospodarskih sustava diljem svijeta, nedvoj-beno je potvrdila da postojei bankarski sustav nije dovoljno stabilan da bi uspjeno prebrodio krizno ra-zdoblje. Promjene koje donosi budunost usmjerene su ka jaanju kapitaliziranosti bankarskog sustava, kako bi se isti mogao kvalitetnije suoiti s neizbje-nim buduim kriznim razdobljima. 2.4.1. Nova (stroa) pravila za banke Guverneri sredinjih banaka i financijski regulatori iz 27 zemalja na sastanku u listopadu 2010. u vicar-skom Baselu sastali su se s ciljem usuglaavanja novih pravila u bankarstvu (tzv. Basel III). Cilj je kroz po-veanje temeljnog kapitala i druge mjere sprijeiti ponavljanje financijskih kriza poput aktualne krize koja je zapoela 2007. godine (http://www.bankamagazine.hr, 2011). Bankari isto-dobno strahuju da bi novi sustav mogao osujetiti eko-nomski prosperitet i smanjiti gospodarski rast. Nova e pravila zahtijevati od banaka da izdvoje ogromne svote potencijalno novog kapitala, zadre vie novca u blagajni radi zatite od loih vremena, te da ogra-nie kreditiranje ako se ini da gospodarstvo raste prebrzo. Cilj je stvoriti bankarski sustav otporan na krize.

2.4.2. Basel III i hrvatski bankarski sustav Novi kapitalni zahtjevi za banke, koji e na globalnoj razini biti uvedeni postupno do 2019. godine, odnose se, meu ostalim, na rast omjera osnovnog kapitala i rizine aktive na 6% (Hrvatska udruga banaka, 2011). Ukupni kapitalni zahtjev ostaje na 8%, no regulator e imati pravo dodatno zahtijevati i vie kapitala, tj. intervenirati s odreenim mjerama ako to ocjenjuje potrebnim za stabilnost banke i trita. Trenutni kapitalni omjeri hrvatskih banaka su dva do etiri puta vei od minimalno propisanih, a simulacije pokazuju da tijekom sljedeih pet godina bez tekoa mogu ispunjavati nove kapitalne zahtjeve. Klju je u ouvanju konkurentne profitabilnosti i smanjenju ri-zika kako bi se zadrao motiv za nastavak ulaganja kapitala u Hrvatsku. Hrvatski Fond za osiguranje te-dnih uloga ima odreena sredstva i mogunosti da in-tervenira ako je potrebno. Analitiari iz Hrvatske ud-ruge banaka raunaju da je rije o 5 milijardi kuna ili

vie od 3% ukupnih depozita stanovnitva (Hrvatska udruga banaka, 2011). 2.4.3. Drutveno odgovorno bankarstvo Erste banka je u 2010. uvela praksu organiziranja ra-dionica za poduzetnike (Erste akademija) na kojoj mali i srednji poduzetnici, klijenti banke, imaju pri-liku unaprijediti svoje znanje iz podruja pripreme i izrade poslovnog plana, kao i analize financijskih izvjetaja. Cilj radionice je ukazati klijentima na in-formacije koje je potrebno obuhvatiti u pripremi po-slovnog plana prilikom razmatranja investicijskog projekta, kao i nain njihova prezentiranja kroz iz-radu financijskih projekcija, te izraun i analizu fi-nancijskih pokazatelja. (Poslovni savjetnik.com, 2011). 2.4.4. Zakljuak Relevantna literatura, vezana na predmetnu temu, je pokazala svu ozbiljnost krize kroz koju su proli najznaajniji globalni financijski sustavi. Kroz pret-hodnu analizu je potvreno da je Hrvatska nedvoj-beno osjetila i jo uvijek osjea snane posljedice globalne gospodarske krize. Mala i srednja poduzea su pod recesijskim pritiskom prisiljena smanjivati plae zaposlenima, smanjivati broj zaposlenih, te u-voditi mnogobrojne druge nepopularne mjere, a sve kako bi izbjegli propast poduzea. Krajem 2007. godine u Hrvatskoj su djelovale 33 poslovne banke i 6 predstavnitava inozemnih banaka. Od 33 banke, 16 banaka je u veinskom stranom vlasnitvu, 15 banaka je u domaem vlasnitvu, a drava je bila vlasnik dvije banke. Izravno ili posredno pod kontrolom inozemnih vlasnika je 89,2% aktive bankovnog sektora, a sve najvee banke su u stranom vlasnitvu (Leko, 2008). Iako je hrvatski bankarski sustav suoen s posljedi-cama krize, njegova je reakcija na posljedice krize za sada iznimno dobra prije svega zbog dobre kapitalizi-ranosti banaka.

3. METODOLOGIJA

S obzirom da se znaajan problem poslovnih banaka temelji na uzimanju esto puta neadekvatne imovine za osiguranje kredita (neutrive i precijenjene nek-retnine, oprema i zalihe), uz zanemarivanje procjene samog poduzetnika i kvalitete njegovog projekta, fo-kus ovog rada je na razumijevanju varijabli postoje-eg modela ocjene kreditnog rizika i poduzimanju ko-rektivnih akcija koje e pomoi u kreiranju novog koncepcijskog modela procjene rizinosti kredita za mikro i male poduzetnike poetnike.

U tu svrhu postavljene su dvije hipoteze: H1. Dosadanji modeli procjene kreditne sposob-

nosti poduzea/poduzetnika i njihovih inves-

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

JOJI, D., KATAVI, I.

81

ticijskih projekata od strane poslovnih ba-naka nisu bili dovoljno kvalitetni da bi zati-tili kreditora.

H2. Uvoenjem novog modela ocjene kreditnog rizika, koji bi se temeljio i na procjeni kredi-tne sposobnosti poduzetnika kao osobe, sma-njit e se rizik loih plasmana kredita za male poduzetnike.

S obzirom na kompleksnost predmetne teme, a suk-ladno postavljanim hipotezama, kvantitativne i kva-litativne metode istraivanja su koritene. U prikup-ljanju relevantnih podataka koristili su se primarni i sekundarni izvori podataka. Dok su primarni podaci prikupljeni anketnim upitnicima i intervjuima, sekun-darni podaci prikupljeni su iz baze Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske udruge banaka (HUB), te rele-vantne strune i znanstvene literature. Populaciju za anketne upitnike s jedne strane ine zaposlenici poslovnih banaka (Zagrebaaka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermrkische Bank i tedbanka) koji rade u prodaji (kreditni referenti, samostalni kreditni referenti i voditelji ti-mova/odjela), svi oni u svojem svakodnevnom radu komuniciraju s malim poduzetnicima, razumiju nji-hove potrebe i probleme. S druge strane populaciju za anketne upitnike ine mali poduzetnici (vlasnici, menaderi). Veliina uzorka je N=125 od kojih je 75 vlasnika/menadera (N=75) i 50 zaposlenici poslovnih banaka (N=50). Strategija odreivanja uzorka je nam-jerni uzorak prema odluci istraivaa (Tkalac Veri, Sini orii i Poloki Voki, 2010). Primarno istrai-vanje je provedeno u razdoblju od 30.08. do 30.11.2011. godine.

4. REZULTATI ISTRAIVANJA

Prikupljeni podaci iz primarnih i sekundarnih izvora obraeni su i analizirani statistiki te su deskriptivno interpretirani (Tkalac Veri i sur., 2010). U testira-nju prve hipoteze (H1) rezultati pokazuju da je 76,00% ispitanika (zaposlenici banaka) barem dijelom slae da dosadanji modeli procjene kreditne sposo-bnosti poduzea / poduzetnika i njihovih investicij-skih projekata od strane poslovnih banaka nisu bili dovoljno kvalitetni da bi zatitili kreditora. Niti jedan od ispitanika nije odgovorio da se u potpunosti ne slae sa ovom tvrdnjom. Slini rezultati su dobiveni anketom poduzetnika gdje se 77.33% ispitanika slae s navedenom tvrdnjom. Meutim, vrijedi istaknuti da 22,67% ispitanika u potpunosti ili uglavnom ne slae sa ovom tvrdnjom. Usporedbom s rezultatima sekun-darnih istraivanja, uoeno je da je u poduzetnikoj populaciji prisutan dojam da se poslovne banke uvi-jek dobro zatite od potencijalnih gubitaka. Testira-njem druge hipoteze (H2), 92,00% ispitanih zaposle-nika poslovnih banaka uglavnom ili u potpunosti slae da uvoenjem novog modela ocjene kreditnog rizika, koji bi se temeljio i na procjeni kreditne sposobnosti poduzetnika kao osobe, smanjit e se rizik loih plas-mana kredita za male poduzetnike, dok se preostalih

8,00% djelomino slae sa ovom tvrdnjom. Za razliku od zaposlenika poslovnih banaka, 76,00% ispitanih malih poduzetnika uglavnom ili u potpunosti se slae s drugom hipotezom ovog rada. Vrijedi istaknuti i i-njenicu da se 12,00% ispitanika u potpunosti ne slae s ovom hipotezom. Nadalje, kad su u pitanju kolaterali, potrebno je is-taknuti da je provedeno istraivanje potvrdilo da se ak 70,007% ispitanih zaposlenika poslovnih banaka u potpunosti ili uglavnom slae sa sljedeom tvrdnjom iz anketnog upitnika: Nekretnine i pokretnine koje se uzimaju kao kolateral za plasmane klijentima mo-gle bi se kvalitetnije procjenjivati kada bi postojala neovisna procjeniteljska kua, osnovana od strane poslovnih banaka, uz strogu kontrolu rada od strane Hrvatske narodne banke. Znaajnih 64,00% ispitanih zaposlenika poslovnih ba-naka se u potpunosti ili uglavnom slae da aktualni model procjenjivanja vrijednosti nekretnina i pokre-tnina od strane procjeniteljske tvrtke u vlasnitvu po-slovne banke ostavlja mogunost poslovnim bankama da ne prikazuju stvarnu trinu vrijednost nekret-nina/pokretnina. Isto tako, razmiljanja poduzetnika i zaposlenika poslovnih banaka su se suelila i po pi-tanju kvalitete meusobne komunikacije. Prikupljeni odgovori pokazuju da je ak 74,00% bankara u potpu-nosti ili uglavnom zadovoljno kvalitetom komunika-cija sa svojim klijentima. Kada su u pitanju mali po-duzetnici, istraivanje je pokazalo da je svega 37,33% ispitanika uglavnom ili u potpunosti zadovoljno komu-nikacijom sa svojom poslovnom bankom. Istraivanje o kvaliteti suradnje izmeu poduzetnika i zaposlenika banaka pokazuje da samo 32,00% ispitanih poduzet-nika u potpunosti ili uglavnom slae da se suradnja poboljala nakon to je poduzee uzelo kredit od po-slovne banke. Konano, istraivanja su pokazala da odnos prema kli-jentima ovisi o prijateljskim i/ili rodbinskim odno-sima s nekom odgovornom osobom u poslovnoj banci preko koje posluje poduzee. Na primjer, 46,68% is-pitanih poduzetnika se u potpunosti ili uglavnom slae da prijateljske ili rodbinske veze utjeu na u-vjete kreditiranja (i openito laki pristup ostalim bankarskim proizvodima i uslugama) u odnosu na os-tale klijente. Vano je istaknuti da se dodatnih 26,67% ispitanika dijelom slau s ovom tvrdnjom. Istraivanjem sekundarnih izvora, uz koritenje poda-taka Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge ba-naka, obraeni su sljedei imbenici: kretanje ukupnih kredita stanovnitvu i trgova-

kim drutvima u razdoblju od 31.12.2007. do 30.09.2012.,

kretanje i udio loih kredita i kredita s dospjelim potraivanjima stanovnitvu i trgovakim dru-tvima u razdoblju od 31.12.2007. do 30.09.2012.

Prema izvorima iz Hrvatske narodne banke, loi kre-diti su krediti rasporeeni u rizine skupine B (djelo-

Razvoj novog modela ocjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

82

mino nenadoknadivi plasmani) i C (potpuno nenado-knadivi plasmani) u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (NN, br. 17/2003., 149/2005. i 74/2008.), a od 31.03.2010. u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbi-lannih obveza kreditnih institucija (NN, 1/2009., 75/2009. i 2/2010.) (Hrvatska narodna banka, 2011). Analiza podataka iz Hrvatske udruge banaka (HUB) pokazuje da je segment malih i srednjih poduzea najvie stradao u ovoj krizi. Rizici su porasli do tolike mjere da banke nisu mogle riskirati pojaano krediti-ranje toga dijela kreditnog portfelja. U ukupnim pla-smanima takvim poduzeima, loi i teko naplativi plasmani iznose 24,44%, vie nego 3,5 puta vie nego na kraju 2008. kada su iznosili 6,7%. Za usporedbu, kod graana je nenaplativo 9,31% kredita. Gotovo svaki etvrti kredit za mala i srednja poduzea je lo. Banke moraju paziti kome daju kredite jer su prob-lemi u tom segmentu nedostatak kapitala, neplaanje i izostanak provedbe poticajnih mjera za mala i sred-nja poduzea u krizi (Mandir, 2011). Na temelju rezultata istraivanja, evidentno je da je potreban novi model ocjene kreditnog rizika koji e se temeljiti i na procjeni kreditne sposobnosti podu-zetnika kao osobe. Stoga autori ovog rada predlau model koji bi mogao pomoi u procjeni kreditnog ri-zika za poduzetnike poetnike. Slika 5 prikazuje pira-midu novog modela za ocjenu kreditnog rizika. Sl. 5. Piramida novog modela procjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Izvor: rad autora (prema podacima Hrvatske narodne banke koji su dobiveni na zahtjev autora)

(a) Skoring metoda i sistem procjenjivanja kola-

terala Poslovna banka je duna razviti skoring model, sukla-dno procjeni vlastitih strunjaka, koji e ukljuiti niz kriterija za procjenu opravdanosti odobrenja kredit-nog plasmana. Takav skoring model bi trebao zna-ajnu pozornost posveivati poduzetniku koji stoji iza predloenog projekta i samoj poslovnoj ideji koju po-duzetnik pokuava realizirati. Provedeno istraivanje je potvrdilo da bi se naglasak kod novog modela oc-jene kreditnog rizika trebao staviti na procjenu kre-ditne sposobnosti poduzetnika kao osobe. To je, prema miljenju veine ispitanika, jedan od predu-vjeta smanjenja udjela loih plasmana kredita malim poduzetnicima.

Pri procjeni poduzetnika poetnika potrebno je obra-titi pozornost na sljedee elemente: obrazovanje poduzetnika, dosadanje radno iskustvo poduzetnika, poduzetnikova urednost u podmirenju obveza

prema poslovnim bankama (na privatnoj i poslov-noj bazi),

analizi tima ljudi s kojima poduzetnik ulazi u po-duzetniki projekt,

povezanosti poduzetnika i njegovog tima s odgo-vornim osobama poslovne banke (obiteljske, po-slovne i privatne veze).

Funkcija procjenjivanja vrijednosti nekretnina i pokretnina treba biti raena od strane neovisne procjeniteljske tvrtke. To je znaajna promjena u odnosu na dosadanju praksu koja predvia da procjenu nekretnina/pokretnina, koje banka uzima kao kolateral, vri procjeniteljska kua koja je u vlasnitvu banke. Takva praksa omoguava bankama da dre pod kontrolom vrijednost nekretnina i pokretnina u svom portfelju. Iz tog razloga je mogue staviti pod znak pitanja vjerodostojnost sadanjih procjena. Dodatni problem moe predstavljati veza izmeu ovlatenih osoba u npr. sektoru prodaje poslovne banke i bankinoj tvrtci koja se bavi procjenom nekretnina. Bilo bi dobro kada bi poslovne banke u Hrvatskoj postigle dogovor o osnivanju neovisne procjeniteljske tvrtke koja bi preuzela na sebe zadatak procjenjivanja i revizije procjena svih nekretnina i pokretnina koje poslovne banke imaju u svom portfelju, te radila sve ostale poslove koje i sada rade takve tvrtke unutar banaka. Zajednika procjeniteljska kua bi bila financirana od strane poslovnih banaka na nain da bi svaka banka sudjelovala u financiranju ovisno o svom udjelu u ukupnoj aktivi bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj (usklaivanje bi se provodilo na kvartalnoj bazi). Osim to bi ovaj nain bio daleko transparentniji, donio bi i znaajne utede poslovnim bankama.

(b) Minimalni standardi kreditiranja Minimalni standardi kreditiranja definiraju kriterije koji ukljuuju financijske pokazatelje, rejting, kola-teral, te strategiju izloenosti prema klijentima u o-visnosti o industrijskoj grani kojoj je dodijeljena oc-jena rizinosti. Ocjena rizinosti pojedine industrije znai osjetljivost iste na konjunkturna kretanja u go-spodarstvu. Nadalje, minimalni standardi kreditira-nja definiraju kljune kriterije i uvjete za razliite vrste financiranja kao to su investicije, kredite za obrtna sredstva, garancije nieg pondera rizinosti, financiranje nekretnina i turizma (projektno financi-ranje). Minimalni standardi kreditiranja se revidiraju najmanje jedanput godinje, a na inicijativu sektora rizika banke. Sustav semafora je potrebno kontinu-irano aurirati ovisno o gospodarskoj situaciji. Polo-aj niti jedne industrije ne moe biti fiksan, ve svaka

KONTROLA

STROGO RAZDVAJANJE

SLUBIPRODAJE I

ODOBRAVANJA KREDITA

EDUKACIJA + TRANSPARENTNOST + INDIVIDUALNI PRISTUP

KLIJENTU

CJENOVNA POLITIKA+ REGISTAR DUNIKA I JAMACA

SKORING METODA + MINIMALNI STANDARDI KREDITIRANJA + SISTEM

PROCJENJIVANJA KOLATERALA

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

JOJI, D., KATAVI, I.

83

industrija ovisi o tritu, kreditnoj politici poslovne banke, njenoj izloenosti prema odreenoj industriji, itd.

(c) Cjenovna politika + registar dunika i jamaca S ciljem uspostavljanja jasne cjenovne politike po pi-tanju kamata na kredite mikro i malim poduzetnicima u skladu s njihovom kreditnom sposobnou te doda-tnog smanjenja udjela loih plasmana u svojim por-tfeljima, poslovne banke bi mogle utemeljiti registar dunika i jamaca, svojevrsni funkcionalni HROK2 izvjetaj za pravne osobe. Sveobuhvatan registar ra-istio bi mnoga pitanja s kojima se suoavaju po-slovne banke, a odnose se na stvarnu zaduenost nji-hovih klijenata. Bankama je potrebna takva svojevr-sna "crna lista" loih dunika i registar jamaca iz kojeg e biti lako utvrditi za to sve ve jami odreena fizika ili pravna osoba. Naravno, takav kreditni regi-star za poslovne banke predstavlja dodatni troak, a trokovi nisu neto to uprave banaka lako prihva-aju. Ipak, doprinos koje bi jedan takav registar do-nio svakako nadmauju potencijalne trokove ovak-vog projekta.

(d) Edukacija Banka ima za cilj ostvariti dugoronu i kvalitetnu su-radnju sa svojim klijentom. Razvoju takve suradnje svakako e doprinijeti i edukacija poduzetnika prije, tijekom i nakon koritenja kredita. Bitna je organiza-cija redovitih edukacijskih seminara i radionica za po-duzetnike na kojima e strunjaci iz poslovne banke pokuati pomoi svojim postojeim i/ili buduim kli-jentima. Poslovna banka mora uvijek imati u vidu da je jedan od njezinih glavnih ciljeva biti servis gospo-darstvu, te kako samo u snanom i zdravom gospodar-skom sustavu banka moe ostvarivati dobar poslovni rezultat.

(e) Transparentnost Transparentan odnos prema klijentu znai ukazivanje na sve trokove kredita. Klijenti esto zaboravljaju da uz naknadu i kamatu, u pravilu moraju plaati ili raunati na mogunost plaanja cijelog niza drugih trokova: trokovi osiguranja, procjene nekretnina, izloenost potencijalnim izmjenama kamatne stope (krediti uz administrativne kamatne stope). Poduzet-nika je potrebno upozoriti i na teajni rizik kojem se izlae uzimanjem kredita uz valutnu klauzulu (prim-jer kredita vezanih uz teaj vicarskog franka poka-zuje o kakvoj se potencijalnoj opasnosti radi).

(f) Individualni pristup klijentu Na poduzetnike poetnike je teko primjenjiv neki u-niverzalni pristup, jer su oni u svakom smislu jako ra-zliiti (djelatnost, obrazovanje, prethodno radno is-kustvo, ...itd.). Takvi klijenti zahtijevaju individualni pristup od strane banke. U malim se poduzetnicima krije veliki potencijal, jer e se neki od njih razviti u znaajne trine igrae. Napor koji poslovna banka u-

2 Hrvatski registar obveza po kreditima

lae u ovaj segment svojih klijenata zapravo preds-tavlja ulog poslovne banke u budunost, jer su sve velike tvrtke u jednom trenutku rast i razvoj zapoele kao male tvrtke tj. bile su u poduzetnikom smislu poetnici.

(g) Strogo razdvajanje slubi prodaje i odobra-vanja kredita

Funkcija upravljanja kreditnim rizicima banke mora biti strogo razdvojen od funkcije prodaje banke. U suprotnom dolazi do potencijalno izrazito opasne veze izmeu odgovornih osoba iz prodajnog sektora i sektora upravljanja kreditnim rizicima. Potrebno je uspostaviti kreditne politike koje jasno definiraju da prodajni sektor odrauje pripremu kreditnog zah-tjeva i potom dostavlja sektoru upravljanja kreditnim rizicima prijedlog odobrenja kreditnog plasmana. Re-ferent sektora upravljanja kreditnim rizicima pregle-dava dostavljeni kreditni prijedlog i dorauje ga sa referentom iz prodajnog sektora. Takav kompletirani kreditni zahtjev se alje na kreditni odbor (sastavljen od strunjaka za ocjenu kreditnog rizika), koji prih-vaa ili odbija kreditni prijedlog.

(h) Kontrola Kontrola predstavlja zavrni element modela. Svaki od elemenata modela je vaan kako bi u konanici model dao dobre rezultate, a uloga elementa kon-trole je osigurati mehanizme (politike, procedure, u-pute, propise, itd.) koji e omoguiti provedbu i kva-litetno funkcioniranje modela u praksi. Poseban naglasak se moe staviti na strogu kontrolu povezanosti poduzetnika i odgovorne osobe banke, ne nuno s ciljem zabrane plasmana, ve transparentnog navoenje svih bitnih injenica vezanih uz plasman. Potrebno je sprijeiti mogunost da odreeni podu-zetnici, temeljem povezanosti s odgovornim osobama poslovne banke, dobivaju plasmane pod povoljnijim uvjetima. Takva praksa izravno teti poslovnoj banci kao kreditoru, ali isto tako teti i poduzetnicima je naruava ravnopravno trino natjecanje.

5. ZAKLJUAK S obzirom na glavni istraivaki problem (znaajan problem poslovnih banaka temelji se na uzimanju e-sto puta neadekvatne imovine za osiguranje kredita uz zanemarivanje procjene samog poduzetnika i kva-litete njegovog projekta), glavni cilj ovog rada bio je istraiti manjkavosti postojeih modela ocjene kredi-tnog rizika za mikro i male poduzetnike poetnike te predloiti novi koncepcijski model procjene rizinosti kredita za mikro i male poduzetnike poetnike. Suk-ladno istraivakom problemu i glavnom cilju, autori su postavili dvije pretpostavke (hipoteze): (a) dosa-danji modeli procjene kreditne sposobnosti podu-zea / poduzetnika i njihovih investicijskih projekata od strane poslovnih banaka nisu bili dovoljno kvali-tetni da bi zatitili kreditora i (b) uvoenjem novog

Razvoj novog modela ocjene kreditnog rizika za poduzetnike poetnike

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

84

modela ocjene kreditnog rizika, koji bi se temeljio i na procjeni kreditne sposobnosti poduzetnika kao o-sobe, smanjit e se rizik loih plasmana kredita za male poduzetnike. Rezultati istraivanja upuuju na zakljuak da predloeni novi model procjene kredit-nog rizika, koji se temelji ne samo na vrijednosti po-nuenog osiguranja kredita i financijskim izvjeima poduzea, nego i na procjeni poduzetnika kao osobe, moe smanjiti rizik loih kreditnih plasmana mikro i malim poduzetnicima poetnicima. Rezultati istraivanja otvaraju nove relevantne teme koje zahtijevaju pozornost istraivaa i praktiara. Na primjer, daljnja istraivanja na predmetnu temu mogu biti provedena pomou dodatnih instrumenata istraivanja kao to su intervjui s ekspertima bankar-skog sektora i fokus grupa kako bi se utvrdilo postoje li razlike u rezultatima istraivanja. Isto tako, istra-ivanje se moe proiriti i na ocjenu kreditnog rizika za poduzetnike koji nisu poetnici, odnosno na mala, srednja i velika poduzea. Usporedba razliitih mo-dela ocjene kreditnog rizika za razliite skupine do-prinijela bi boljem razumijevanju procesa selekcije poduzetnikih projekata koji imaju potencijal stvara-nja nove vrijednosti za drutvo u cjelini.

LITERATURA

1. Altman, E. I. (1968): Financial ratios, discriminant a-nalysis and the prediction of corporate Bankruptcy, Jo-urnal of Finance 23.

2. Bohaek Z., arlija N., Beni M. (2003): Upotreba kre-dit skoring modela za ocjenjivanje kreditne sposobno-sti malih poduzetnika, Izvorni znanstveni rad, http://hrcak.srce.hr/file/40189, 2003., str. 565-575 (15.01.2011)

3. Caouette. J. B., Altman E. I., Narayanan P. (1998): Ma-naging credit risk, New York, John Wiley & Sons

4. Gerec Z. A., arlija N. (2008): Kratak pregled Basela 2, Ekonomski fakultet u Osijeku, struni rad, http://oli-ver.efos.hr/nastavnici/nsarlija/projekti/doc/Kra-tak%20pregled%20Basela%202.pdf, 2008.

5. Golob B. (2006): Alati za upravljanje i voenje poduzea, prirunik s predavanja, Dragon d.o.o. i Regionalna razvojna agencija Porin, str. 17

6. Gregurek M., Vidakovi N., Grgi J. (2009): Utjecaj globalne krize na malo i srednje poduzetnitvo u Hr-vatskoj, Scribid, Vol. 2 (7-8)

7. Grgi, M., Bilas, V. (2008): Meunarodna ekonomija, Lares plus d.o.o., Zagreb

8. Hrvatska narodna banka (1998): Analiza kreditne poli-tike hrvatskih banaka, http://www.hnb.hr/publi-kac/pregledi/hanaliza.htm, (13.09.2011.)

9. Hrvatska narodna banka (2010): Propisi, http://www.hnb.hr/propisi/odluke-nadzor-kon-trola/odluke-zoki-veljaca-2010/h-odluka-klasifikacija-plasmana-izvanbilancnih-obveza-ki.pdf, str.14-17 (14.09.2011.)

10. http://www.bankamagazine.hr (11.11. 2011.) 11. http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-

2012.pdf (01.06.2013.) 12. http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2031&sec=566

(01.06.2013.) 13. http://www.kamatica.com/euribor (01.06.2013.) 14. http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/E/Euribor

(01.06.2013.) 15. Hunjak T., Jakovevi D. (2003): Viekriterijski modeli

za rangiranje i usporeivanje banaka, U: Bedekovi,V. (ur) Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 1/1 (45-54)

16. Leko V. (2008): Financijske institucije i trita, Zagreb, Ekonomski fakultet

17. Mandir, A. (2011): Svaki esti kredit za male i srednje poduzetnike je lo, Veernji list, evidencijski broj: 11212020, str. 24 (26.10.2011).

18. Mester, L. (1997): Whats the point of credit scoring? Federal Reserve Bank of Philadelphias Business Review, (3-16)

19. Mihaljek D. (2009): Globalna financijska kriza i fiskalna politika u Sredinjoj i Istonoj Europi: Hrvatska prora-unska odiseja u 2009. godini, Financijska teorija i praksa, Vol. 33/3, (241-276)

20. Orsag, S. (2003): Vrijednosni papiri mehanizam finan-cijskih trita, Sarajevo, Revicon

21. Poslovni savjetnik.com, http://www.poslovni-savje-tni.com/poduzetnistvo/Odrzana-druga-erste-akade-mija-za-poduzetnike (02.10.2011).

22. arlija N. (2008): predavanja za kolegij 'Upravljanje kreditnim rizicima', web baza Ekonomskog fakulteta u Osijeku, http://www.mathos.unios.hr/upravlja-njekr/materijali/Modeli%20bazirani%20na%20racuno-vodstvenim%20podacima%20(tekst).pdf (31.05.2013.)

23. arlija N. (2011): Modeli za ocjenu rizinosti poslova-nja poduzea, web baza projekata Ekonomskog fakul-teta u Osijeku, http://oliver.efos.hr/nastavnici/nsar-lija/projekti/index.php?lk=izracun&ok=2 (22.10.2011.)

24. Tkalac Veri A., Sini ori D., Poloki Voki N. (2010): Prirunik za metodologiju istraivakog rada: Kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno istraivanje, Zagreb, M.E.P. d.o.o.

25. Tai P. (2010): Upravljanje bankarskim rizicima, Scri-bid, (4-29)

Praktini menadment, Vol. IV, br. 1, str. 73-84

JOJI, D., KATAVI, I.